Očekivanja su realna, jer će sa nominalnim povećanjem minimalnih zarada doći do opšteg rasta cijena, odnosno inflacije, a time i do rasta cijena nekretnina, objašnjava Mišković.

– Generalno, ljudi sa većim primanjima, mnogi od njih, steći će i veću kreditnu sposobnost. To, s druge strane, može, u nekoj mjeri, da ima i rizike po bankarski sektor, iz razloga što će taj novac vremenom gubiti vrijednost. Oni koji uspiju da kupe nekretninu prije primjene “Euro modela”, čini se, biće u boljoj poziciji, jer će im novac koji budu odvajali od plate, po današnjim cijenama, biti značajno manji u odnosu na ukupna primanja, a nakon primjene “Euro modela” – rekao je Mišković.

On podsjeća da crnogorsko tržište nekretnina od 2027. godine bilježi konstantan rast cijena, koji je u određenim periodima bio veoma dinamičan.

– U 2025. godini imali smo nešto usporeniji rast, ali ove godine, odnosno u međukvartalnom rastu u 2026. godine, pokazuje se da tržište opet dobija zamah. Iako se bilježi manji broj transakcija, to nije uticalo na to da cijene krenu silaznom putanjom. Razlog tome je i vakuum koji je u toku 2025. godine stvorio situaciju da se manje gradilo. I to značajno, zato što su same izmjene Zakona o legalizaciji stvorile određeni vakuum od nekoliko mjeseci. U tom periodu nisu izdavane građevinske dozvole, a tome je doprinio i oprez investitora, jer nisu bili sigurni da li će se tražnja u nekom trenutku zaustaviti. Međutim, kako su evropske integracije dobijale zamah, tako su i očekivanja javnosti da će se pojaviti sve više investitora i iz inostranstva koji će biti zainteresovani za ulaganja u sektor nekretnina u Crnoj Gori, što opet, na neki način, povećava tražnju za nekretninama, a utiče na dalji rast cijena – pojašnjava Mišković stanje na tržištu.

On je potvrdno odgovorio na naše pitanje da li su agenti za nekretnine zabilježili pojavu povlačenja stambenih jedinica u novogradnji sa tržišta nakon najave primjene programa “Euro model”.