U poruku od 3. maja 2025. godine imao je uvid portal Axios. U njoj pošiljalac navodi da će, kada novac stigne na račun kompanije, organizovati donaciju Kennedy Centru te da će Mildon “biti blizu administracije, čak i predsjednika”.

Grenell je u to vrijeme bio na čelu Kennedy Centra, a obavljao je i dužnost specijalnog izaslanika za Venecuelu, gdje je Mildon također imao ugovore.

Grenell tvrdi da poruku nije poslao i optužbe naziva lažima.

Optužbe iz Ovalnog ureda

Mildon je suprug Aline Habbe, Trumpove savjetnice i bivše američke tužiteljice za New Jersey. Habba je 9. oktobra upala u Ovalni ured i optužila Grenella da je prevario njenog supruga, odnosno da donacija Kennedy Centru nikada nije stigla. Trump je nakon toga naložio pravnom savjetniku Bijele kuće Willu Scharfu da ispita njene tvrdnje.

Prema Mildonovim navodima, on je po Grenellovom uputstvu uplatio 17,6 miliona dolara kompaniji Texas Armament & Technology (TXAT), privatnoj odbrambenoj firmi iz Houstona. Novac je, kako tvrdi, trebao biti podijeljen na posao vezan za softver u Demokratskoj Republici Kongo i oko šest miliona dolara za Kennedy Center. Bijeloj kući dostavljena je i finansijska evidencija od 29. maja 2025. o uplati tog iznosa.

Mildon je tek nakon 17 mjeseci saznao da Kennedy Center novac nikada nije dobio, rekla je Habba predsjedniku.

Novac stigao iz Kinshase

Slučaj dodatno komplikuje to što uplata, prema riječima jednog zvaničnika Bijele kuće, nije došla s Mildonovog računa, kako je Habba prvobitno tvrdila, nego od Ministarstva finansija Konga u Kinshasi. Zvaničnik je rekao da pokušavaju utvrditi čiji je to novac.

Iznosi koje je Habba navodila također su se mijenjali. Prvo je tvrdila da je donacija iznosila 17 miliona dolara, zatim oko šest miliona, a tačan iznos, prema Axiosu, iznosi 5,6 miliona dolara. Nije jasno ni čemu je služio ugovor s Kongom, niti kakve je veze imao s Kennedy Centrom.

Grenell: Nikada nisam tražio ni centa

Grenell je ranije za Axios optužbe nazvao apsurdnim i poručio da nikada nije tražio novac koji bi se lažno predstavljao kao donacija Kennedy Centru, niti je od Mildona primio ikakvu uplatu. Prema izvoru upoznatom s njegovim stavom, kao dokaz da poruka nije njegova navodi i to što je riječ “centar” u njoj napisana britanskim pravopisom (“centre”).

Scharf, kako navodi izvor, i dalje prikuplja dokaze i planira provjeriti digitalni trag poruke. Na isprintanoj poruci nalazi se ista fotografija Grenella kao na njegovoj kontakt kartici u telefonu.

Ljudi iz Kennedy Centra javili su Bijeloj kući da su Mildona često viđali na ekskluzivnim događajima, uključujući i u loži potpredsjednika, pored predsjedničke, što upućuje na to da je tretiran kao veliki donator.

Veze s Balkanom

Grenell je u prvom Trumpovom mandatu bio specijalni izaslanik za pregovore Beograda i Prištine i imao je ključnu ulogu u posredovanju u ekonomskom sporazumu Srbije i Kosova iz 2020. godine. Kao izaslanik razvio je prijateljske odnose s vrhom srbijanske vlasti, posebno s Aleksandrom Vučićem i Sinišom Malim.

Vučić ga je kasnije odlikovao, rekavši da orden koji mu je uručen povodom Dana državnosti nije odluka vlade, nego njegova, jer je Grenell imao “veoma balansiran pristup” pitanju Kosova i uvijek je bio spreman saslušati srpsku stranu.

I nakon odlaska iz Bijele kuće Grenell je često boravio na Zapadnom Balkanu. Godinama su kružile tvrdnje da ga Srbija dobro plaća za lobiranje, što je on negirao. Tadašnja premijerka Ana Brnabić takve navode nazvala je lažima, a Vučić je izjavio da, koliko zna, Vlada Srbije ne plaća Grenella.

Crnogorski list Vijesti pisao je u decembru 2021. da je Grenell na sastanku s grupom republikanskih kongresmena u Trumpovom hotelu u Washingtonu, kojem je prisustvovao i srbijanski ambasador u SAD-u Marko Đurić, Milorada Dodika predstavio kao glavni faktor nestabilnosti na Balkanu, a Vučića kao partnera i faktor stabilnosti.

Grenell je i ranije bio pod lupom zbog posla za strane klijente. ProPublica je 2020. objavila da je radio kao plaćeni publicista za fondaciju koju finansira mađarska vlada, a da taj angažman nije prijavio po zakonu o stranim agentima (FARA). Njegov advokat tvrdio je da to nije morao, jer nije radio po nalogu strane vlade.

Relativizacija genocida u Srebrenici

Najviše reakcija u BiH izazvao je Grenellov stav o rezoluciji UN-a o genocidu u Srebrenici. On se 19. aprila 2024. na mreži X složio s tekstom Efraima Zuroffa u kojem se tvrdi da nije svaki zločin genocid. Napisao je da Nijemci guraju rezoluciju kojom se genocid označava 29 godina poslije, da sve ratne zločine ne treba nazivati genocidom te da se time umanjuje ono što je njemačka vlada uradila 1941. godine.

Generalna skupština UN-a rezoluciju je usvojila 23. maja 2024. godine. Međunarodni sud pravde je 2007. presudio da masakr u Srebrenici predstavlja genocid, a Haški tribunal je za genocid u Srebrenici osudio šest bosanskih Srba, među kojima su Ratko Mladić i Radovan Karadžić.

klix.ba