Search
Close this search box.

Za 11 milijardi eura, 610 kilometara auto-puteva i brzih cesta do 2038.

Pregled mreže novih puteva visokog ranga kroz Crnu Goru, troškova i mogućih rokova završetka

U narednih 12 godina u mrežu saobraćajnica trebalo bi uložiti jedan i po sadašnji BDP države.

Do izbora u junu naredne godine početak gradnje na tri dionice

Iako je Spajić najavljivao da će Crna Gora do kraja 2030. godine završiti izgradnju oba auto-puta i četiri brze auto-ceste, to će trajati bar sedam godina duže (ilustracija), Foto: Boris Pejović
29.09.2026. 15:52h

Izgradnja preostalih 610 kilometara mreže auto-puteva i brzih cesta kroz Crnu Goru koštaće oko 11 milijardi eura, što je skoro jedan i po sadašnji bruto domaći proizvod od 8,2 milijarde. Sve dionice mogle bi biti završene do 2037. ili 2038. godine.

To je između ostalog navedeno u Pregledu projekata mreže auto-puteva i brzih cesta u Crnoj Gori, koji je objavljen uz poziv američkim kompanijama da se jave za učešće u izgradnji dionica Jadransko-jonskog auto-puta, i projekcijama Monteputa.

Do planiranih parlamentarnih i lokalnih izbora u junu naredne godine u izgradnji bi mogle biti tri dionice: Mateševo – Andrijevica gdje su u junu počeli pripremni radovi, Markovići – Budva gdje je saglasnost za pripremne radove data prošle sedmice i Smokovac – Tološi gdje se završava procedura za izbor izvođača.

Premijer bio veliki optimista

Iako je premijer Milojko Spajić u decembru 2023. godine kazao da će Crna Gora do kraja 2030. godine završiti izgradnju oba auto-puta i četiri brze auto-ceste, to će prema ovom dokumentu trajati sedam do osam godina duže. Računica po tadašnjim cijenama bila je da će ovi projekti koštati oko devet milijardi eura.

Crna Gora do sada ima izgrađenu jednu dionicu auto-puta od 42 kilometra od Podgorice do Mateševa, koja je sa osnovnim i naknadnim radovima koštala 900 miliona eura. Ova dionica je u zvaničnoj upotrebi od 13. jula 2022. godine

foto: vijesti

Prema do sada potpisanim ugovorima sljedeća dionica koja bi trebalo da bude završena je krak brze ceste Markovići – Lastva Grbaljska (obilaznica oko Budve) od osam kilometara. Nju gradi konzorcijum koji čine “Briv”, “Herc gradnja”, “Hering”, “IPSA Institut” i “Shadong”, a rok za završetak izgradnje je jun 2030. godine. Izgradnja će koštati 197 eura bez PDV-a i sa PDV-om 237 miliona eura.

Ova dionica je dio brze ceste koja će se od auto-puta Bar – Boljare odvajati kod mjesta Ljubotinj, a zatim ići do Markovića, gdje će biti petlja na sadašnjem magistralnom putu Podgorica – Budva, a zatim oko Budve do petlje u Lastvi Grbaljskoj, na sadašnjem Bulevaru Jaz-Tivat. Odatle je planirano da ova brza cesta ide preko Luštice i Zaliva do granice sa Hrvatskom.

Ova dionica Markovići – Lastva Grbljanska, osim što je prvi dio ove značajne buduće brze ceste, imaće u prvim godinama korišćenja i lokalni značaj, jer će kao zaobilaznica smanjiti gužve u Budvi i skratiti vrijeme putovanja između Podgorice i Boke.

U 2031. godini Crna Gora bi trebalo da dobije novu dionicu auto-puta Mateševo – Andrijevica, za koju je u februaru ove godine potpisan ugovor o projektovanju i izgradnji s kineskim konzorcijumom koji predvodi “Power Constuction Corporation of China”. Dionica od 22 kilometra koštaće 694 miliona eura, a rok za završetak je pet godina – odnosno trebalo bi da bude otvorena u februaru 2031. godine. Obezbijeđeno je 200 miliona eura kreditnih sredstava od EBRD-a, kao i 150 miliona eura bespovratnih sredstava EU, dok će preostali dio biti finansiran iz budžeta Crne Gore.

Za izgradnju dionice auto-puta Smokovac – Tološi od 10,5 kilometara, objavljen je tender za izradu glavnog projekta i izgradnju po pravilima EBRD-a. Ukoliko ne bude žalbenih postupaka, izvođač bi mogao biti poznat u narednih mjesec dana. Plan je da u narednoj godini počne projektovanje i pripremni radovi, a da dionica bude završena u 2031. godini.

Za preostale 22 dionice je završeno ili se završava idejno rješenje, dok je za više od polovine završen ili se završava i idejni projekat.

U 2028. moguć početak za devet dionica

Prema dinamici iz ovoga plana, u 2028. godini će biti završen glavni projekat, što znači i raspisivanje tendera za izgradnju za devet dionica.

Među njima je dionica Andrijevica – Crnča (petlja kod Bijelog Polja) od 28 kilometara i koja bi trebalo da košta 585 miliona eura. Od petlje Crnča planirana je brza cesta ka Pljevljima i dalje prema Sarajevu. Glavni projekat u 2028. očekuje se i za dionice auto-puta Tološi – Virpazar (41 kilometar i 850 miliona eura), kao za Virpazar – Zaljevo kod Bara (23 kilometra i 700 miliona eura).

Spremne za gradnju u 2028. godini mogle bi biti i tri dionice na Jadransko-jonskom auto-putu: Gradac (petlja na auto-putu Bar – Boljare između Podgorice i Cetinja) – Čevo (19 kilometara i 380 miliona eura), Čevo – Krivošije (16 kilometara i 320 miliona eura) i Krivošije – Grahovo (10,5 kilometara i 210 miliona eura). Za gradnju ove tri dionice zainteresovane su američke kompanije na osnovu međudržavnog sporazuma. Na pred-tenderu zainteresovanost je iskazalo šest njihovih kompanija i konzorcijuma, a procedura za konačni izbor izvođača i projektanta tek treba da počne kod Ministarstva javnih radova.

Iste godine mogle bi za gradnju biti spremne dionice brzih cesta od Krivošija do granice sa Hrvatskom (obilaznica iznad Risna i Herceg Novog) od 30 kilometara i koja bi mogla koštati 600 miliona eura, kao i brza cesta od petlje Ljubotin (na auto-putu Bar – Boljare) do Markovića iznad Budve od 15 kilometara i 380 miliona eura

foto: Vijesti

Za 2028. godinu najavljuje se i tender za izradu glavnog projekata i izgradnju za brzu cestu Nikšić – Šavnik od 35 kilometara i 495 miliona eura.

U 2029. godine planira se izrada glavnog projekta i mogući početak radova za dionice od Zaljeva u Baru do Sukobina 8 kod Ulcinja na granici sa Albanijom (od 23 kilometra i 420 miliona eura), kao i za brzu cestu od Crnče do Pljevalja koja bi imala 64 kilometra i koštala 900 miliona eura.

Do Srbije u 2036?

U 2030. godini planira se početak izrade glavnog projekta i tender za izvođača radova za dionicu Crnča – Boljare od 23 kilometra, koja bi koštala 236 miliona eura. To bi bila posljednja dionica auto-puta Bar – Boljare (granica sa Srbijom). Kako je sada za takve dionice standardno ugovoranje od godinu za izradu glavnog projekta i četiri godine za izgradnju, završetak auto-puta do Srbije se može očekivati u 2036. godini.

Završetak pripreme dokumentacije i mogući tender za glavni projekat i izvođača može se u 2030. godini očekivati za posljednju dionicu Jadransko-jonskog auto-puta od Grahova do granice sa Bosnom i Hercegovinom, odnosno dogovorene tačke susreta između dvije države. Ova dionica bila bi duga 10,5 kilometara i prema procjeni bi koštala 270 miliona eura.

U 2031. godini očekuju se tenderi za glavne projekte i izgradnju za pet dionica brzih cesta: Pljevlja – granica sa BiH (30 kilometara i 400 miliona eura), Smokovac – Tuzi – Božaj (24 kilometra i 420 miliona eura), Podgorica – Danilovgrad (16 kilometara i 230 miliona eura), Danilovgrad – Nikšić (34 kilometra i 470 miliona eura) i Šavnik – Žabljak (od 22 kilometra i 310 miliona eura).

Za dvije dionice brzih cesta očekuje se početak izrade glavnog projekta i tender za izvođača radova u 2032. godini, a to su Žabljak – Pljevlja (38 kilometara i 535 miliona eura) i Andrijevica – granica sa Kosovom (27 kilometara i 480 miliona eura). Kako je sada za takve dionice standardno ugovaranje od godinu za izradu glavnog projekta i četiri do pet godina za izgradnju, ove posljednje dionice brzih cesta mogle bi biti završene u 2037. ili 2038. godini.

Brza cesta od Lastve do Hrvatske, preko Luštice i zaliva, čeka studije

Na ovom spisku za dvije dionice brzih cesta Lastva Grbaljska – Luštica i Luštica – granica sa Hrvatskom, nisu date procjene iznosa novca i kada se može očekivati da bude završena priprema dokumentacije za izgradnju. Za njih su završena idejna rješenja i zna se da će biti dugačke po 19 kilometara.

Prema sadašnjem idejnom rješenju predviđen je prelazak Bokokotorskog zaliva mostom od Luštice do Zelenike, a zatom bi se nastavio iznad Herceg Novog do blizine Debelog brijega i tačke spajanja s brzom cestom iz Hrvatske.

Nastavak pripreme dokumentacije za ovu brzu cestu čeka završetak dokumentacije i studija o o procjeni uticaja na životnu sredinu, mogućnostima prelaska zaliva, a da ga ne blokira Unesko, kao i konačnog dogovora s Hrvatskom u vezi s tačkom susreta.

U slučaju sporova i nemogućnosti gradnje, ostaje varijanta brze ceste od granice sa Hrvatskom kod Debelog brijega do petlje na Krivošijama i uključenja na Jadransko-jonski auto-put.

vijesti

NOVOSTI

Povezane vijesti vijesti

Reklamni Prostor Prostor