06.09.2026. 10:20 bizniscg
Najava da Merit International traži lokaciju na crnogorskom primorju za izgradnju velikog hotelsko-kazino rizorta trebalo bi da otvori mnogo ozbiljniju raspravu od pitanja gdje će taj kompleks možda biti izgrađen i koliko će novca investitor uložiti.
Piše: Bojan OBRENIĆ
Pravo pitanje je: treba li Crnoj Gori još jedan veliki kazino?
Moj odgovor je – apsolutno NE.
Merit International je dobrodošao kao hotelski investitor i operator. Crnoj Gori trebaju kvalitetni hoteli, nova radna mjesta, veći smještajni kapaciteti i investicije koje podižu nivo turističke ponude. Kazino nam ne treba ništa.
Crna Gora ne smije dozvoliti da postane kockarski raj.
Industrija igara na sreću u Crnoj Gori već je postala izuzetno moćna
Dovoljno je pogledati finansijske podatke.
Analiza 100 najvećih crnogorskih kompanija za 2025. godinu pokazala je da sektor kockanja i klađenja ima četiri kompanije među 100 najvećih preduzeća u državi, koje zajedno zapošljavaju čak 1.946 ljudi. Po broju zaposlenih među najvećim kompanijama, ta djelatnost je treća u zemlji. Te četiri kompanije zajedno su ostvarile oko 30 miliona eura neto dobiti.
To su prejake i zabrinjavajuće brojke za Crnu Goru.
Drugim riječima, industrija igara na sreću odavno više nije marginalna djelatnost. Ona ima ozbiljnu ekonomsku snagu, značajne profite i sve veći broj zaposlenih. Iako se ti zaposleni ne mogu pohvaliti prevelikim platama.
Zato smatram da su kladioničari i priređivači igara na sreću postali prejaki u ekonomskom smislu da bi država nastavila da ovu oblast posmatra samo kroz pitanje budžetskih prihoda. No kroz još jaču regulaciju.
I ti prihodi ubrzano rastu. Uprava za igre na sreću saopštila je da je samo u prvih sedam mjeseci 2026. država od igara na sreću prihodovala 28,5 miliona eura, što je čak 37,26 odsto više nego u istom periodu prošle godine.
Za državni budžet to jeste prihod. Ali država ne smije gledati samo koliko dobija u budžet. Mora da pita i koliko društvo plaća zbog širenja kockanja.
Kockanje nije obična privredna djelatnost
Kockanje nije isto što i hotel, fabrika, trgovina ili restoran.
Kod ove djelatnosti postoji ogromni rizik od razvoja zavisnosti, finansijskih problema i ozbiljnih posljedica po pojedinca i porodicu. Upravo zato je i država novim Zakonom o igrama na sreću propisala da priređivanje mora biti društveno odgovorno i usmjereno ka zaštiti maloljetnika i prevenciji bolesti zavisnosti. Propisana je i obaveza informisanja igrača o mogućoj štetnosti i mjestima na kojima mogu dobiti stručnu pomoć.
Ministarstvo finansija je, objašnjavajući nova ograničenja oglašavanja, samo navelo da su strože mjere uvedene radi zaštite javnog zdravlja i sprečavanja zavisnosti od igara na sreću.
Dakle, čak ni država ovu djelatnost više ne može tretirati kao običan biznis.
Problematično kockanje uvijek razara porodične budžete, odnose i živote ljudi. Zbog toga pitanje novog ogromnog kazino-rizorta nije samo pitanje investicione politike. To je i pitanje javnog zdravlja.
Prevencija ne prati brzinu kojom raste tržište
Ne bi bilo pošteno reći da država ne radi ništa.
Novi Zakon o igrama na sreću donio je stroža pravila, ograničeno je oglašavanje, uvedeni su novi mehanizmi nadzora i evidencija isključenih lica. Uprava za igre na sreću pokrenula je i aktivnosti sa Mrežom za mlade usmjerene na prevenciju maloljetničkog klađenja i edukaciju o rizicima zavisnosti.
Ali moje pitanje je: da li je to dovoljno u odnosu na brzinu kojom ova industrija raste?
Mislim da nije.
Ako prihodi od igara na sreću rastu dvocifrenim stopama, ako četiri kompanije iz sektora ulaze među 100 najvećih u državi i ako gotovo 2.000 ljudi radi samo u tim velikim sistemima, onda prevencija zavisnosti mora biti jednako ozbiljna državna politika.
Ne nekoliko povremenih kampanja.
Potrebni su kontinuirana edukacija, stručna pomoć, ozbiljna istraživanja o rasprostranjenosti problematičnog kockanja, posebno među mladima, efikasna primjena sistema samoisključenja i mnogo vidljivija javnozdravstvena politika.
Država mora da zna koliko ljudi ima problem, koliko njih traži pomoć i kakve posljedice kockanje ostavlja na porodice. Bez tih podataka teško je tvrditi da imamo ozbiljnu politiku prevencije.
Hotel – da. Ogroman kazino – ne
Zato Merit Internationalu treba poslati jasnu poruku.
Ako želi da gradi veliki luksuzni hotel u Crnoj Gori – dobrodošao.
Ako želi da ulaže u turizam, zaposli ljude, dovede goste, razvija kongresni, wellness, gastronomski ili neki drugi segment turističke ponude – još bolje.
Ali Crna Gora nema nikakvu obavezu da razvoj turizma zasniva na otvaranju novih velikih kazina.
Merit već posluje u Crnoj Gori i njegovu novu investicionu namjeru treba posmatrati kroz ono što je najbolje za državu, a ne samo kroz interes investitora.
Ako realizacija budućeg kompleksa bude zavisila od odluka države ili lokalnih vlasti, one moraju prvenstveno voditi računa o javnom interesu.
Meritu lokacija za veliki hotelski projekat – da. Za projekat čija bi ključna komponenta bio još jedan veliki kazino – ne.
Crna Gora ima more, planine, kulturu, gastronomiju i prostor za razvoj visokokvalitetnog turizma. Ne treba joj imidž destinacije u kojoj se iza pet zvjezdica obavezno nalazi rulet.
Novac od kockanja lako se vidi u bilansima kompanija i državnog budžeta.
Mnogo je teže u finansijskim izvještajima izmjeriti cijenu koju zbog zavisnosti plaćaju pojedinci i njihove porodice.
Zato država mora povući granicu dok još može.
Crna Gora treba da bude turistička destinacija visoke vrijednosti, a ne kockarski raj na Jadranu.
bizniscg
