“Rasvjetljavanje sudbine nestalih lica predstavlja civilizacijsku, pravnu i moralnu obavezu prema žrtvama, njihovim porodicama i društvu u cjelini”, navodi se u saopštenju Komisije za nestala lica Vlade Crne Gore

Foto: Screenshot/TV Vijesti
Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore traga za 50 osoba nestalih tokom ratova na prostoru bivše Jugoslavije, od kojih je 38 nestalo na Kosovu, devet u Bosni i Hercegovini, a tri u Hrvatskoj.
Iz Komisije su, povodom 30. avgusta – Međunarodnog dana nestalih lica, kazali da se među osobama za kojima tragaju nalaze crnogorski državljani, kao i osobe čiji su tražioci u vrijeme prijavljivanja nestanka imali prebivalište u Crnoj Gori.
“Rasvjetljavanje sudbine nestalih lica predstavlja civilizacijsku, pravnu i moralnu obavezu prema žrtvama, njihovim porodicama i društvu u cjelini”, navodi se u saopštenju.
Iz Komisije su poručili da protok vremena ne umanjuje tu obavezu, niti pravo porodica da saznaju istinu o sudbini svojih najbližih.
Kako su naveli, oružani sukobi na prostoru bivše SFRJ ostavili su duboke posljedice i doveli do masovnih kršenja ljudskih prava, dok su sudbine velikog broja osoba koje se i danas vode kao nestale ostale nerazriješene.
Zbog toga, kako su kazali, pitanje nestalih predstavlja jedno od najtežih i najosjetljivijih humanitarnih pitanja proisteklih iz ratova na prostoru bivše Jugoslavije.
Iz Komisije su istakli da rješavanje pitanja nestalih nije samo humanitarno pitanje, već i pitanje vladavine prava, zaštite ljudskih prava i regionalnog pomirenja.
“Utvrđivanje sudbine svakog nestalog lica predstavlja važan korak ka suočavanju s prošlošću i izgradnji društava zasnovanih na demokratiji, toleranciji, međusobnom poštovanju i povjerenju”, kaže se u saopštenju.
Navodi se da institucije imaju obavezu da, u okviru svojih nadležnosti i u saradnji sa institucijama drugih država, preduzimaju sve raspoložive mjere kako bi nestale osobe bile pronađene i utvrđene okolnosti njihovog nestanka.
Dodaje se da porodice imaju pravo na istinu, dok odgovornost za počinjene zločine mora biti individualizovana i utvrđena u skladu sa međunarodnim standardima i domaćim zakonodavstvom.
“Posebna odgovornost postoji prema porodicama koje decenijama žive u neizvjesnosti. Za njih potraga nije okončana protokom vremena – svaka informacija može predstavljati korak ka odgovoru koji čekaju godinama”, naveli su iz Komisije.
Oni su ukazali i na značaj aktivnog uključivanja porodica u proces potrage, navodeći da su otvaranje zahtjeva za traženje nestale osobe i davanje uzorka krvi za DNK analizu od posebnog značaja za uspješnu identifikaciju pronađenih posmrtnih ostataka.
“Bez odgovarajućih podataka i uzoraka DNK, mogućnost utvrđivanja identiteta nestalih značajno je otežana”, upozorili su iz Komisije.
Iz Komisije su poručili da sjećanje na nestale nije samo čin poštovanja prema žrtvama, već trajna obaveza da njihovim porodicama budu omogućeni pravo na istinu, pravdu i dostojanstvo.
Međunarodni dan nestalih lica obilježava se 30. avgusta.
vijesti. me