Ponovna eskalacija sukoba na Bliskom istoku i rizik od daljih ograničenja transporta kroz Hormuški moreuz izazvali su novi snažan rast cijena nafte i naftnih derivata na svjetskom tržištu, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
(Fotografija: Pixabay, ilustracija)
Kako navode, sa istim posljedicama suočavaju se sve zemlje koje zavise od uvoza naftnih derivata, uključujući Crnu Goru.
Najnovija eskalacija uslijedila je nakon obnavljanja vojnih napada na jugu Irana i uzvratnih napada Irana u regionu, nakon čega su ponovo uvedena ograničenja plovidbe kroz Hormuški moreuz i blokadu iranskih luka.
Iz Ministarstva ističu da dodatnu neizvjesnost izaziva mogućnost širenja poremećaja i na pravce kroz Crveno more i moreuz Bab el Mandeb.
„Time bi istovremeno bila ugrožena dva ključna pomorska pravca za transport nafte i naftnih derivata, što je na tržištu već dovelo do rasta troškova transporta i osiguranja, smanjenja raspoloživosti pojedinih derivata i povećanja njihovih cijena“, navodi se u saopštenju.
Kako se pojašnjavaju, Hormuški moreuz predstavlja jednu od najvažnijih tačaka globalnog energetskog tržišta.
“Ovim pravcem se u redovnim okolnostima transportuje oko 20 miliona barela nafte i naftnih derivata dnevno, odnosno približno petina ukupne svjetske potrošnje. Zato svako ograničenje plovidbe ili povećanje bezbjednosnog rizika neposredno utiče na raspoloživost energije, cijene pomorskog transporta i osiguranja, a zatim i cijene naftnih derivata širom svijeta”, navodi Ministarstvo.
Dodaju da je nakon najnovije eskalacije cijena sirove nafte tipa Brent dostigla oko 84 dolara po barelu i da je tokom posljednje sedmice porasla približno 12 posto.
Međutim, kako ističe, za obračun maksimalnih maloprodajnih cijena u Crnoj Gori nijesu presudna samo kretanja cijene sirove nafte, već prije svega međunarodne kotacije gotovih naftnih derivata na mediteranskom tržištu.
“Prema podacima Platts European Marketscan-a za 16. jul, kotacija eurodizela sa najviše 10 ppm sumpora na mediteranskom tržištu iznosila je 1.236,75 dolara po tonu, što je povećanje od 33,75 dolara po toni samo u jednom danu. Rast je istovremeno zabilježen i kod ostalih derivata relevantnih za domaći11 do 1995. godine. kotacija gasnog ulja porasla je za 40,25 dolara po toni“, saopšteno je.
Iz Ministarstva navode da posebno snažan pritisak postoji na tržištu dizela, poslednje kombinovanog uticaja ograničenog transporta kroz Hormuški moreuz, problem u snabdijevanju rafinerije sirovim naftom, smanjene prerade i ograničene globalne ponude srednjih destilata.
„Dodatnu neizvjesnost stvaraju rizike od širenja poremećaja i na druge važne pomorske pravce, kao i ograničenja izvoza dizela iz pojedinih velikih zemalja proizvođača“, navodi se.
Kako dodaju, ovakva kretanja već se odražavaju na cijene goriva u brojnim državama.
“Budući da Crna Gora uvozi naftne derivate i nabavlja ih po cijenama koje se formiraju na međunarodnom tržištu, nije moguće izbjeći uticaj globalnog rasta cijena na domaće tržište”, ističe Ministarstvo.
Navode da će dalje kretanje cijena zavisiti prvenstveno od trajanja sukoba i mogućnosti ponovnog uspostavljanja redovnog transporta kroz Hormuški moreuz.
“U kratkom roku očekuje se nastavak izražene nestabilnosti i pritiska na rast, posebno dizela. Ukoliko ograničenja transporta i problema u radu rafinerije potraju, cijene derivata bi mogle da se nastave da rastu iu narednim obračunskim periodima. Nasuprot tome, stabilizacija bezbjednosnih prilika i obnova redovnih tokova snabdijevanja moglo bi postepeno ublažiti cjenovni pritisak”, navodi se u saopštenju.
Podsjećaju da se maksimalne maloprodajne cijene u Crnoj Gori utvrđuju prema propisanoj metodologiji, na osnovu prosječnih međunarodnih kotacija derivata i odnosa eura i američkih dolara tokom obračunskog perioda.
“Zbog toga se dnevne promjene na međunarodnom tržištu ne prenose odmah iu punom iznosu na domaće cijene, već ulaze u prosjek na osnovu kojeg se vrši naredni obračun”, ističu iz Ministarstva.
Kako navode, nabavna cijena derivata na međunarodnom tržištu trenutno čini približno polovinu maksimalnih maloprodajnih cijena, dok preostali dio čine troškovi priznati energetskim subjektima i državnim dažbinama, odnosno akciza, porez na dodatu vrijednost i naknadu za formiranje obaveznih rezervi naftnih derivata.
Iz Ministarstva poručuju da se snabdijevanje crnogorskog tržišta trenutno odvija uredno i da nema razloga za zabrinutost u pogledu raspoloživosti naftnih derivata.
“Ipak, međunarodno tržište ostaje izrazito nestabilno, zbog čega trajanje i puni obim daljeg rasta cijena trenutno nije moguće pouzdano predvidjeti”, zaključuje se u saopštenju.
Ministarstvo energetike i rudarstva će, kako je navedeno, o rezultatima narednog obračuna blagovremeno obavijestiti javnost.
rtcg.me
