PROBLEMATIČNA ODJAVA PREBIVALIŠTA PO SLUŽBENOJ DUŽNOSTI: Miloš Bukilić iz Saveza patriota Crne Gore u Njemačkoj kazao da nacrt zakona o registrima prebivališta i boravišta nije usklađen sa pravom EU
Neophodno je, radi usklađenosti sa evropskim standardima, da se odjava prebivališta ne zasniva na policijskoj terenskoj kontroli, da se uvede obavezno saslušanje stranke prije donošenja rješenja, da žalba ima suspenzivno dejstvo, da se zabrani automatsko brisanje iz registra zbog isteka lične karte, da se procjena prebivališta zasniva na konceptu „centra životnih interesa“, u skladu sa praksom Evropskog suda za ljudska prava. U suprotnom, potražićemo pravnu zaštitu pred nacionalnim i međunarodnim sudovima – kaže Bukilić
Foto: Privatna arhiva
Predložene izmjene i dopune Zakona o registrima prebivališta i boravišta mogle bi otvoriti ozbiljna pitanja usklađenosti sa evropskim standardima, posebno u dijelu koji se odnosi na mogućnost odjave prebivališta po službenoj dužnosti i brisanja građana iz registra zbog isteka lične karte. Generalni sekretar Saveza patriota Crne Gore u Njemačkoj Miloš Bukilić upozorava da takva rješenja, ukoliko ostanu u Nacrtu zakona, mogu imati dalekosežne posljedice po građane, naročito dijasporu, jer se ne tiču samo administrativne evidencije, već i ostvarivanja biračkog prava, socijalnih, zdravstvenih, imovinskih i drugih građanskih prava.
Evidencija
– Uvidom u Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o registrima prebivališta i boravišta konstatovao sam niz nedostataka kada je u pitanju usklađenost sa pravom Evropske unije i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Kada je riječ o opštoj usklađenosti sa pravom EU treba napomenuti da se uređenje sistema evidencije prebivališta ostavlja državama članicama na slobodnu procjenu u uređivanju registara stanovništva. Međutim, takvi sistemi moraju biti usklađeni sa: poveljom EU o osnovnim pravima; Opštom uredbom o zaštiti podataka (GDPR); Direktivom 2016/680 o zaštiti podataka, kojom se osigurava zaštita ličnih podataka pojedinaca; Evropskom konvencijom o ljudskim pravima; praksom Evropskog suda za ljudska prava; principom proporcionalnosti i pravne sigurnosti – kazao je Pobjedi Bukilić.
On navodi da sam institut evidencije prebivališta nije sporan, ali smatra da pojedina predložena rješenja mogu izazvati ozbiljna pitanja kompatibilnosti sa evropskim standardima, naročito predloženi član 15a koji se odnosi na odjavu prebivališta po službenoj dužnosti.
– Predložena odredba predviđa da se, nakon terenske kontrole policije, licu može odjaviti prebivalište ako se utvrdi da ne živi na prijavljenoj adresi. Upravo tu se može konstatovati potencijalna neusklađenost sa članom 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima, kojim se štiti privatni i porodični život, dom, identitet i društvene veze pojedinca. Praksa Evropskog suda za ljudska prava pokazuje da je ovaj sud više puta istakao da administrativne mjere koje utiču na identitet i mogućnost normalnog društvenog života predstavljaju miješanje u pravo iz člana 8 Konvencije – kazao je Bukilić.
Dodaje da odjava prebivališta može imati posljedice na: biračko pravo, zdravstveno osiguranje, socijalna prava, pristup obrazovanju, izdavanje ličnih dokumenata, ostvarivanje drugih građanskih prava.
– Zbog toga će takva mjera biti podložna preispitivanju kod nadležnih sudova, uključujući i pokretanje ocjene ustavnosti pomenute odredbe. Sama činjenica da lice nije zatečeno na adresi tokom terenske kontrole ne mora značiti da je izgubilo centar životnih interesa, upravo zato što se članom 2 istog zakona definiše prebivalište kao mjesto sa kojim lice ima „trajnu povezanost“ i „središte životnih aktivnosti“. Stoga bi automatska odjava samo na osnovu izvještaja policije mogla biti: proizvoljna, nesrazmjerna i suprotna članu 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima – istakao je Bukilić dodajući da Evropski sud zahtijeva da se u svakom pojedinačnom slučaju ispituju: porodične veze, vlasništvo ili zakup stana, ekonomski interesi, trajanje odsustva, namjera povratka.
Navodi da je članom 37a propisano da se crnogorski državljanin kojem je do 30. septembra 2025. godine istekao rok važenja lične karte, a nije podnio zahtjev za zamjenu ili nikada nije podnosio zahtjev za izdavanje lične karte, danom stupanja na snagu ovog zakona briše po službenoj dužnosti iz registra prebivališta.
– Ova odredba je naročito u koliziji sa članom 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima, jer se prebivalište ne može poistovjetiti sa posjedovanjem važeće lične karte. Nadalje, u koliziji je sa članom 1 Protokola br. 1 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, kojim je propisano da svako fizičko i pravno lice ima pravo na neometano uživanje svoje imovine i da niko ne može biti lišen svoje imovine, osim u javnom interesu i pod uslovima predviđenim zakonom i opštim načelima međunarodnog prava. Ako gubitak prebivališta proizvodi posljedice po ostvarivanje imovinskih ili socijalnih prava automatski je prekršen član 1 Protokola br. 1 – kazao je Bukilić dodajući i da je članom 3 Protokola br. 1 propisano da se strane ugovornice obavezuju da u primjerenim vremenskim razmacima održavaju slobodne izbore tajnim glasanjem, pod uslovima koji obezbjeđuju slobodno izražavanje mišljenja naroda pri izboru zakonodavnih tijela.
– Ukoliko se brisanjem iz registra prebivališta i boravišta gubi pravo glasa, automatski se utiče na biračko pravo pojedinca i krši član 3 Protokola br. 1. Svakako će svaki pojedinac iz dijaspore koji izgubi pravo glasa podnijeti podnesak Evropskom sudu za ljudska prava, što će proizvesti velike troškove za državu Crnu Goru. Da li zakonopisci mogu preuzeti na sebe tu odgovornosti iako su svjesni da prestanak važenja lične karte ne dokazuje da lice nije nastanjeno u Crnoj Gori? Takva zakonska pretpostavka je preširoka i može dovesti do kolektivnog brisanja bez individualne procjene – poručuje Bukilić.
Procesna garancija
Iako je protiv rješenja dozvoljena žalba i vođenje upravnog spora, on smatra da to ne predstavlja važnu procesnu garanciju, jer nije precizirano da li žalba ima suspenzivno dejstvo i da li lice ostaje upisano u registar do pravosnažnosti odluke.
– Ako se brisanje izvrši prije konačne sudske odluke, može se dovesti u pitanje djelotvornost pravnog lijeka iz člana 13 Evropske konvencije o ljudskim pravima. Nacrtom zakona se predviđa uparivanje registara sa drugim evidencijama i obrada velikog broja podataka, a nije precizno uređeno: svrha obrade, kategorije organa kojima su podaci dostupni, rokovi čuvanja, pravo na ispravku i transparentnost obrade. Standardi Venecijanske komisije i Evropske unije, kada je u pitanju sređivanje biračkih spiskova zahtijevaju: individualni pristup; zabranu masovnog i automatskog brisanja birača; jasne i objektivne kriterijume; pravo na prethodno obavještavanje i pravo na djelotvoran pravni lijek. Zato je neophodno izmijeniti čl. 15a i 37a stav 3 jer mogu izazvati ozbiljna pitanja usklađenosti sa: članom 8 (pravo na privatni i porodični život); članom 13 (pravo na djelotvoran pravni lijek); čl. 1 i 3 Protokola br. 1 uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima (raspolaganje imovinom i biračko pravo – pravo na slobodne izbore); principom proporcionalnosti i pravne sigurnosti koji predstavljaju opšta načela prava EU i Ustavom Crne Gore, kojim je garantovano pravo crnogorskom državljaninu da bira i da bude biran – kaže Bukilić.
Po njegovim riječima je neophodno, radi pune usklađenosti sa evropskim standardima, da se odjava prebivališta ne zasniva isključivo na policijskoj terenskoj kontroli, da se uvede obavezno saslušanje stranke prije donošenja rješenja, da žalba ima suspenzivno dejstvo, da se zabrani automatsko brisanje iz registra zbog isteka lične karte, da se procjena prebivališta zasniva na konceptu „centra životnih interesa“, u skladu sa praksom Evropskog suda za ljudska prava.
– U suprotnom, kao što sam već naveo, potražićemo pravnu zaštitu pred nacionalnim i međunarodnim sudovima – zaključuje Bukulić.
pobjeda
