19.06.2026

Dok građani većine država eurozone do stana dolaze uz kamate od dva do tri odsto, građani Crne Gore za isti san plaćaju gotovo dvostruko skuplje.

Piše: Bojan OBRENIĆ

Podaci Evropske centralne banke za april 2026. godine, kako je prenio Poslovni dnevnik, pokazuju da prosječna kamata na stambene kredite u eurozoni iznosi 3,43 odsto, dok su u pojedinim državama značajno niže – na Malti svega 2,08 odsto, u Španiji 2,80, Portugalu 2,85, Hrvatskoj 2,95, a Sloveniji 2,99 procenata.
Nasuprot tome, u Crnoj Gori građani za stambene kredite uglavnom plaćaju fiksne kamatne stope od oko 4,99 odsto pa naviše, a efektivne stope često prelaze i pet procenata. To znači da je Crna Gora danas među najskupljim državama Evrope kada je riječ o finansiranju kupovine stana.
Razlika možda na prvi pogled ne djeluje dramatično, ali je poražavajuća kada se pretoči u novac. Na kredit od 200.000 eura na 20 godina, građanin koji plaća kamatu od oko tri odsto vratiće banci približno 266.000 eura. Sa kamatom od pet odsto, ukupan iznos otplate raste na oko 317.000 eura. Drugim riječima, građanin Crne Gore banci poklanja više od 50.000 eura dodatnog novca samo zato što živi na tržištu na kojem banke mogu da naplaćuju znatno više marže.
Banke će reći da je razlog veći rizik tržišta. Međutim, postavlja se pitanje koliki je zaista rizik u zemlji koja koristi euro, koja godinama bilježi rast depozita, rast turizma, rast BDP-a i u kojoj su krediti uredno servisirani. Još važnije pitanje glasi: ako je rizik toliko visok, kako onda banke iz godine u godinu ostvaruju bezobrazno rekordne profite?
Crnogorski bankarski sektor posljednjih godina bilježi istorijske rezultate. Neto dobiti mjere se stotinama miliona eura, povrati na kapital su među najvećima u regionu, a bilansi nikada nijesu bili snažniji. Istovremeno, građani se suočavaju sa najskupljim stambenim novcem u Evropi.
Upravo tu leži suština problema. Nije riječ samo o kamatama. Riječ je o preraspodjeli bogatstva. Svaka dodatna desetina procentnog poena na stambeni kredit znači hiljade eura manje u džepovima porodica i hiljade eura više u bilansima banaka.
Zato nije pretjerano reći da su crnogorski građani danas žrtve finansijskog paradoksa: koriste istu valutu kao Nijemci, Francuzi, Španci i Hrvati, ali za stan plaćaju najskuplji novac u Evropi.
A kada se istovremeno bilježe rekordni profiti banaka i rekordno visoke kamate za građane, onda više nije riječ o tržištu. Tada se postavlja pitanje da li je riječ o dranju na živo.

bizniscg.me