Crna Gora, kao buduća članica Evropske unije, moraće da obezbijedi mrežu punionica za električna vozila duž glavnih saobraćajnih koridora, kao i posebne stanice za punjenje električnih kamiona što će zahtijevati značajna ulaganja u saobraćajnu i energetsku infrastrukturu, jer je zemlja trenutno daleko od standarda koje propisuju evropska pravila.

Država trenutno ima 94 javno dostupna mjesta za punjenje električnih vozila, ukupne snage 2,2 megavata, ali nema nijedan ultrabrzi punjač snage 150 kilovata ili više. Da bi ispunila obaveze iz evropske Uredbe o infrastrukturi za alternativna goriva (AFIR), biće potrebno uspostaviti najmanje 14 lokacija za punjenje putničkih vozila duž Transevropske transportne mreže (TEN-T), dok je za električne kamione planirano 11 čvorišta za punjenje ukupne snage 27 megavata.

U Crnoj Gori trenutno ne postoji nijedna lokacija za punjenje električnih vozila koja ispunjava evropski standard prema kojem punionice na TEN-T koridorima moraju biti udaljene najviše 60 kilometara jedna od druge.

To je istaknuto u nacrt Nacionalnog okvira politike za uspostavljanje infrastrukture za alternativna goriva koji je Ministarstvo saobraćaja uradilo zajedno sa Ministarstvo energetike i koji se nalazi na javnoj raspravi.

“Za Crnu Goru, kao zemlju kandidata za članstvo u Evropskoj uniji (EU), AFIR je od velikog značaja, iako još uvijek nije obavezujući. Crna Gora se obavezala da će uskladiti svoje politike u oblasti saobraćaja i energetike sa pravnom tekovinom EU u okviru procesa pristupanja. U okviru Ugovora o osnivanju Transportne zajednice, kojem je Crna Gora pristupila 2017. godine, zemlje Zapadnog Balkana, uključujući Crnu Goru, rade na integraciji svojih saobraćajnih mreža sa saobraćajnim mrežama EU i na usvajanju standarda EU. To obuhvata izradu Nacionalnog okvira politike za alternativna goriva i planiranje infrastrukture radi ispunjavanja zahtjeva AFIR-a”, pojašnjeno je u dokumentu.

Električna i hibridna vozila 2,1 odsto

Prema podacima Monstata u Crnoj Gori je prošle godine registrovano 950 vozila koja imaju samo električni pogon, kao i 5.874 vozila koja imaju hibridni pogon – kombinacija tečnog goriva i električne energije. Kako je lani ukupno registrovane 322 hiljade vorila svih kategorija, električna i hibridna čine 2,1 odsto. U odnosu na 2024. godinu broj hibridnih vozila je povećan za 82 odsto, a električnih a 32 odsto.

AFIR je nova uredba EU po prvi put utvrđuje pravno obavezujuće ciljeve za uspostavljanje javno dostupne infrastrukture za punjenje i snabdijevanje gorivom za različite vidove saobraćaja širom Evrope

Ključni elementi AFIR-a obuhvataju obaveznu pokrivenost stanicama za punjenje električnih vozila duž TEN-T mreže, na primjer lokacije za brzo punjenje najmanje na svakih 60 kilometara na osnovnim putevima TEN-T mreže do 2025. godine, ciljeve za punjenje teških vozila (HDV) u definisanim intervalima i na bezbjednim parking prostorima, uspostavljanje stanica za snabdijevanje vodonikom, snabdijevanje električnom energijom sa obale (SSE) u lukama, kao i obezbjeđivanje električne energije za vazduhoplove u mirovanju na aerodromima.

Nizak standard ključna prepreka

U dokumentu se ocjenjuje da Crna Gora prelazak na alternativna goriva započinje sa relativno niske početne osnove i da će se suočiti sa nizom izazova u razvoju potrebne infrastrukture i povećanju broja vozila koja koriste takva goriva.

“Ključne prepreke uključuju visoke početne troškove električnih vozila, u kombinaciji sa ograničenom kupovnom moći, kao i zastarjeli vozni park, što usporava prirodnu zamjenu vozila ka čistijim tehnologijama. Na nivou infrastrukture, razvoj je ograničen nedovoljnom dostupnošću punjača izvan urbanih područja i ograničenjima kapaciteta elektroenergetske mreže na određenim lokacijama, što posebno utiče na uspostavljanje punjača velike snage koji su potrebni u skladu sa AFIR-om. Pored toga, tržišna neizvjesnost za investitore, uzrokovana trenutno niskim stopama korišćenja i regulatornim okvirom koji je u razvoju, zajedno sa ograničenim institucionalnim i administrativnim kapacitetima, i dalje usporava dinamiku uvođenja infrastrukture”, istaknuto je u dokumentu, u kome se dodaje da pristup finansijskim instrumentima Evropske unije biće od suštinskog značaja za omogućavanje obima uspostavljanja infrastrukture koji je potreban.

Prosječna starost putničkog vozila 17,6 godina

Dalje se ukazuje da izrazita karakteristika drumskog voznog parka Crne Gore jeste njegova starost – prosječna starost vozila iznosi 17,3 godine, dok je prosječna starost putničkih automobila 17,6 godina.

“Više od 86% automobila starije je od 10 godina, a samo 6% automobila mlađe je od 6 godina. To ukazuje na to da savremene tehnologije efikasne potrošnje goriva ili tehnologije sa niskim emisijama sporo prodiru na tržište; veliki broj automobila nema

napredne sisteme za kontrolu emisija niti karakteristike efikasne potrošnje goriva koje postoje kod novijih modela. Pored toga, znatan dio automobila u upotrebi čine polovna uvezena vozila, pretežno dizel modeli iz Zapadne Evrope”, piše u dokumentu.

U nacrtu dokumenta navodi se da su punionice za električna vozila uglavnom koncentrisane u Podgorici i primorskim opštinama, gdje je najveća potražnja, dok su sjeverni i centralni djelovi zemlje znatno slabije pokriveni. Većina postojećih punjača nalazi se na javnim parking prostorima, u tržnim centrima i turističkim objektima, a riječ je uglavnom o punjačima manje snage. Ocjenjuje se da sadašnja mreža može da zadovolji lokalne potrebe, ali još nije dovoljno razvijena za pouzdana duža putovanja električnim vozilima, posebno zbog nedostatka brzih punjača na glavnim saobraćajnim pravcima.

Dalje se ukazuje da država još nema jedinstven zakon kojim bi u potpunosti preuzela evropska pravila o infrastrukturi za alternativna goriva, ali da je strateški okvir već postavljen kroz Nacionalni energetski i klimatski plan. Tim dokumentom predviđeno je da do 2030. godine na crnogorskim putevima bude najmanje 35.000 električnih putničkih vozila, kao i oko 50 brzih i 500 sporih punjača za njihovo punjenje.

“Crna Gora trenutno nema namjensku infrastrukturu za punjenje teških vozila, pri čemu za 2023. i 2025. godinu nije prijavljeno nijedno javno ili privatno mjesto za punjenje kompatibilno sa teškim vozilima, uključujući i bezbjedne i sigurne parking prostore. Time se potvrđuje da uspostavljanje infrastrukture za punjenje teških vozila još uvijek nije započelo i da se u potpunosti nalazi u fazi planiranja”, istaknuto je u dokumentu.

Portal za brže izdavanje dozvola

Dokument predviđa donošenje posebnog zakona kojim će evropska pravila o infrastrukturi za alternativna goriva biti prenijeta u crnogorsko zakonodavstvo. Planirano je i uvođenje jedinstvenog nacionalnog portala za izdavanje dozvola i saglasnosti za nove punionice, uz zakonski definisane rokove za donošenje odluka, kako bi se ubrzala realizacija projekata.

“Jedinstveni nacionalni portal za dozvole i saglasnosti, sa zakonski utvrđenim najdužim rokovima za donošenje odluka.”, jerdna je od planiranih mjera.

Predložene mjere predviđaju i veću finansijsku podršku za izgradnju brzih punionica, posebno u gradovima, logističkim centrima i duž glavnih saobraćajnih koridora. Cilj je da se smanje početni troškovi investitorima i ubrza izgradnja infrastrukture na lokacijama gdje se očekuje najveća potražnja.

“Podrška bi se obezbjeđivala kroz ciljane finansijske podsticaje usmjerene na smanjenje početnih investicionih troškova za operatore infrastrukture. Prioritet bi se davao lokacijama sa visokim potencijalom korišćenja, uključujući urbana središta, logistička čvorišta i glavne saobraćajne koridore”

Dokumentom je predviđeno i uvođenje jasnih pravila za korisnike punionica, uključujući transparentno prikazivanje cijena, mogućnost plaćanja bez prethodnih ugovora i jedinstvena pravila za operatere.

“Mjerama se uspostavljaju minimalna prava korisnika, uključujući ad hoc pristup bez prethodno zaključenih ugovora i nediskriminatorne uslove pružanja usluga.Obezbjeđuje se transparentnost cijena, uključujući jasno prikazivanje tarifa i izbjegavanje neopravdane cjenovne diskriminacije”, piše u dokumentu.

Ocjenjuje se da bi takve mjere trebalo da povećaju povjerenje korisnika i olakšaju širu upotrebu električnih vozila.

Luka Bar i aerodromi pred novim zahtjevima

Potpuno usklađivanje sa evroopski mdirektivanam predviđa i da će Luka Bar morati da razvije sistem za snabdijevanje brodova električnom energijom sa obale, kako bi se smanjila upotreba brodskih motora dok su usidreni. Predlaže se i da se rokovi za uvođenje ove infrastrukture, kao i eventualne kazne za neispunjavanje obaveza, ugrade u koncesione ugovore za lučke terminale.

Za aerodrome u Podgorici i Tivtu predviđena je izrada plana kojim bi do 2030. godine prešli na korišćenje električne energije iz obnovljivih izvora za operacije na zemlji. Dokument predviđa mogućnost korišćenja solarnih sistema, zelenih tarifa i drugih modela snabdijevanja energijom bez emisija ugljenika.

vijesti