Rat u Ukrajini – 1.540. dan. Američki lider Donald Tramp potvrdio je da sa predsjednikom Vladimirom Putinom nije dogovorio prijedaju celog Donbasa Rusiji. Kremlj je saopštio da je obavijestio SAD i druge zemlje o testiranju interkontinentalne balističke rakete “Sarmat”. Najvažnija dešavanja pratite na CdM-u.
Poljska podigla borbene avione
Poljska je danas podigla borbene avione nakon velikog ruskog napada na Ukrajinu.
Operativna komanda poljskih oružanih snaga objavila je na društvenoj mreži X da su u operativnu upotrebu stavljeni borbeni avioni i helikopteri, dok su protivvazdušni sistemi i radarski nadzor podignuti na viši nivo spremnosti zbog situacije u Ukrajini, čiji su mediji,prenose agencije, javili da je Rusija tokom dana pokrenula novi veliki vazdušni napad i lansirala oko 200 dronova prema ukrajinskoj teritoriji.
Ukrajinska vojna obavještajna služba tvrdi da Moskva sprovodi kombinovani napad usmjeren na kritičnu infrastrukturu, a cilj je, navode, da velikim brojem dronova preopterete ukrajinsku protivvazdušnu odbranu prije mogućih novih raketnih udara.
Ukrajinske vlasti upozoravaju da bi nakon talasa dronova mogli uslijediti i raketni napadi, uključujući balističke projektile.
Masovni napad ruskih dronova na zapad Ukrajine, najmanje troje poginulih
Rusija je izvela masovan napad dronovima na više regiona Ukrajine, uključujući zapadni dio zemlje, pri čemu su najmanje tri osobe poginule, a više njih povrijeđeno, saopštile su ukrajinske vlasti.
U Rovnjenskoj oblasti ruski dron pogodio je stambenu zgradu, a lokalne vlasti potvrdile su tri smrtna slučaja i više povruijeđenih.
Napadi su prijavljeni i u Lucku, Zakarpatskoj, Lavovskoj, Ternopoljskoj, Ivano-Frankovskoj i Viničkoj oblasti, dok su ukrajinski zvaničnici naveli da je u vazdušnom prostoru Viničke oblasti registrovano oko 80 bespilotnih letjelica.
Eksplozije su odjeknule i u Kijevu i Odesi, gdje su ostaci oborenih dronova izazvali požare i oštetili stambene objekte, saopštile su lokalne vlasti.
Ukrajinski zvaničnici ocijenili su da je riječ o jednom od najvećih ruskih vazdušnih napada od početka rata, dok je vojska upozorila da bi napadi mogli da se nastave i tokom dana.
Mobilizacija ili mirovni pregovori, šta želi Putin?
Kako se promijenio ruski rat protiv Ukrajine? Da li bi mogao da se završi čak i ove jeseni? DW je razgovarao sa vojnim zvaničnicima i stručnjacima o tome koliko je vjerovatan novi prekid vatre.
Rat koji SAD i Izrael vode protiv Irana nastavlja da skreće pažnju s ruskog rata protiv Ukrajine. Kijev se plaši da će dobijati manje američkog oružja i sprema se na to da će morati da izdrži u godinama koje dolaze. Moskva u međuvremenu ima koristi od rastućih globalnih cijena nafte i gasa. To je jedna strana realnosti u proljeće 2026.
Druga je faktički zastoj na frontu. Iako nijedna strana trenutno nije u stanju da zabilježi značajne teritorijalne dobitke, na meti Ukrajine sve više su objekti infrastrukture za transport nafte duboko u Rusiji, na primjer u Tuapseu na Crnom moru. Kremlj je sve češće primoran da privremeno isključi mobilni internet širom Rusije, a popularnost predsjednika Vladimira Putina nastavlja da opada.
Šta sve to znači? Kuda ide rat u petoj godini od početka velike invazije? Zapadni stručnjaci i vojni zvaničnici s kojima je DW krajem aprila razgovarao na marginama Kijevskog bezbjednosnog foruma, vjeruju da se kraj rata de fakto približava. Oni to, između ostalog, pripisuju i ovogodišnjim izborima u SAD.
Hoće li Putin narediti novu mobilizaciju?
S obzirom na situaciju na frontu u Ukrajini, međunarodni stručnjaci nedjeljama spekulišu da bi Putin mogao, kao što je to učinio u jesen 2022. da objavi novu mobilizaciju. Ukrajinski vojni zvaničnici – koje je predsjednik Volodimir Zelenski nedavno imenovao, takođe ne isključuju tu mogućnost.
Međutim, Evelin Farkas sa Mekejnovog instituta pri Državnom univerzitetu Arizone, ne vjeruje da će u Rusiji doći do potpune mobilizacije. Farkas, koja je bila na visokoj poziciji u Pentagonu pod Barakom Obamom, ukazuje na probleme unutar ruske ekonomije koji će, prema njenom mišljenju, odvratiti šefa Kremlja od takvog koraka.
Hoće li Ukrajina postati nezavisnija od zapadnog naoružanja? Uprkos situaciji u Persijskom zalivu, Kurt Volker, bivši specijalni predstavnik Stejt departmenta SAD za Ukrajinu pod prvom administracijom Donalda Trampa, vjeruje da je Ukrajina danas u jačoj poziciji nego što je bila ranije. Prema njegovom mišljenju, Kijev se sada značajno manje oslanja na zapadno oružje, “60 do 70 odsto“ svojih potreba zadovoljava na domaćem terenu i mogao bi da nastavi borbu čak i ako bi Sjedinjene Države obustavile isporuke oružja preko evropskih kanala.
Prije samo godinu dana, tokom posjete SAD, Volodimir Zelenski se plašio da bi Ukrajina mogla da izgubi rat ako bi američka podrška prestala. To, prema Volkeru, više nije slučaj. Ali on istovremeno napominje da Vašington Kijevu do kraja godine više ne može da garantuje kontinuiranu isporuku na sadašnjim nivoima kritično važnih raketa za PVO-sistem Patriot. Bivši stalni predstavnik SAD pri NATO, to pripisuje Trampovim „prioritetima“ – tačnije, potencijalnom ratu sa Iranom.
Farkas: Zelenski će izdržati Trampov pritisak
Ukrajinski predsjednik nedavno je izjavio da očekuje da će se do jeseni suočavati sa sve većim pritiskom Trampove administracije. Kako je napomenuo, Tramp želi da Ukrajina prihvati ruske uslove za prekid vatre – tačnije, da prihvati povlačenje ukrajinskih trupa iz dijela Donbasa koji kontroliše Kijev. Evelin Farkas je, međutim, uvjerena da će Ukrajina biti u stanju da taj pritisak uspješno izdrži.
Direktorka Mekejnovog instituta očekuje da će iranska kriza do ljeta biti riješena – i Ormuski moreuz ponovo otvoren. U tom trenutku, procjenjuje ona, SAD bi mogle da teže „promjeni režima“ na Kubi, kao što je ranije i najavio Tramp. Međutim, čak ni u tom scenariju, ona ne očekuje da će se pritisak na Kijev povećati. Umjesto toga, kako napominje, pritisak na Kubu mogao bi dodatno da oslabi Rusiju – istorijskog saveznika Havane.
Suštinski pregovori tek nakon izbora u SAD
I Farkas i Volker vjeruju da bi izbori za Kongres SAD u novembru mogli da označe prekretnicu. Nakon njih bi pozicija Trampa i njegove Republikanske stranke mogla da bude oslabljena. „To će biti dovoljno da se izvrši pritisak na američku administraciju da nastavi s podrškom Ukrajini i NATO-u“, smatra Farkas.
Predsjednik Vojnog komiteta NATO-a admiral Đuzepe Kavo Dragone, ocjenjuje da je rat „teško“ završiti na bojnom polju i da ruska vojska ostaje „jaka“, uprkos rastućim gubicima. Međutim, kako kaže, ekonomska situacija mogla bi da bude jedan od faktora koji bi mogli da podstaknu Moskvu da pristane na mirovni sporazum.
„Ne vjerujem da će Rusija ikada pristati na mirovni sporazum sa Ukrajinom, ali mislim da bi u nekom trenutku mogla da prihvati prekid vatre. Vjerujem da se približavamo toj tački“, primjećuje
Kurt Volker, bivši Trampov specijalni predstavnik za Ukrajinu. On navodi da su pregovori o okončanju rata do sada bili „farsa“. Međutim, promjenljiva situacija u Rusiji i gubici koje trpi u ratu mogli bi da primoraju Kremlj da obustavi neprijateljstva. „Važna je realnost. Situacija u Rusiji značajno se pogoršala i nastavlja da se pogoršava“, kaže Kurt Volker. Njegova prognoza je sljedeća: vrijeme radi protiv Putina.
Stručnjaci su i dalje podijeljeni oko toga kada bi mogla da se dogodi prekretnica. Volker ne isključuje mogućnost da se to desi već ove godine – vjerovatnoća je po njemu „preko 50 procenata“. Nasuprot tome, Farkas vjeruje da će 2027. biti godina u kojoj će „Ukrajinci izaći kao pobjednici“.
Volodin: Testiranje rakete “sarmat” potvrdilo unapređenje ruskog nuklearnog štita
Testovi interkontinentalne balističke rakete “sarmat” potvrda su unapređenja ruskog nuklearnog štita, izjavio je predsjednik Državne dume Vjačeslav Volodin.
“Ova raketa nema ravne. Jučerašnji testovi su pokazali da se naš nuklearni štit unapređuje”, objavio je Volodin na veb-sajtu Državne dume, prenosi Tas.
Sergej Karakajev, komandant Strateških raketnih snaga, 12. maja je obavijestio ruskog predsjednika Vladimira Putina o uspješnom lansiranju rakete “sarmat”.
Ruske oružane snage planiraju da rasporede prvi puk opremljen ovom interkontinentalnom balističkom raketom (MBR) do kraja godine.
Putin je napomenuo da je “sarmat” najmoćniji raketni sistem na svijetu, četiri puta moćniji od najnaprjednijih zapadnih ekvivalenata.
Njegov domet prelazi 35.000 kilometara, raketa može da putuje ne samo balističkom već i suborbitalnom putanjom prodirući kroz sve postojeće i napredne sisteme protivraketne odbrane, navodi ruska novinska agencija.
Rusija: Napadnuti energetski i transportni objekti koje koristi ukrajinska vojska
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da su ruske snage tokom protekla 24 sata izvele napade na objekte energetske i transportne infrastrukture u Ukrajini koje, prema tvrdnjama Moskve, koriste ukrajinske oružane snage.
U saopštenju se navodi da su u operacijama učestvovale operativno-taktička avijacija, udarne bespilotne letjelice, raketne snage i artiljerija, prenio je Tas.
Prema tvrdnjama ruskog Ministarstva odbrane, mete su bili i objekti za sklapanje, skladištenje i lansiranje dronova, skladišta municije, kao i privremene baze ukrajinskih snaga i stranih plaćenika.
Ruska strana tvrdi da su napadi izvedeni u ukupno 147 okruga širom Ukrajine.
Sibiga: Jedan dan rata košta Ukrajinu 450 miliona dolara
Ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiga izjavio je da jedan dan rata sa Rusijom Ukrajinu košta oko 450 miliona dolara, naglašavajući da je najteža cijena koju ta zemlja plaća – gubitak života ukrajinskih vojnika.
Govoreći na konferenciji “Strategic Ark” u organizaciji Poljskog instituta za međunarodne poslove (PISM), Sibiga je rekao da je Ukrajina “veoma blizu trenutka kada bi vrijeme moglo da počne da radi u njenu korist”, prenio je Unian.
Prema njegovim riječima, ruska ekonomija pokazuje znake ranjivosti, dok podrška ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu u Rusiji, kako tvrdi, “opada”.
“Vidimo da se tamo nešto dešava. Imamo naše obavještajne podatke i procjene partnera”, rekao je Sibiga i dodao da Ukrajina želi da poveća pritisak na Rusiju različitim sredstvima kako bi se rat okončao.
Ukrajinski ministar je ocijenio da bi tekuća godina mogla da bude ključna za postizanje mira, ali je naglasio da Ukrajina i dalje snosi ogromne finansijske i ljudske gubitke.
“Najviša cijena je krv ukrajinskih vojnika”, rekao je Sibiga.
Sibigine izjave su uslijedile nakon što je Institut za proučavanje rata ocijenio da za sada nema pokazatelja da Rusija planira da uskoro okonča rat, uprkos ranijim signalima iz Moskve o mogućem približavanju završetku sukoba.
Rusija započela kombinovani vazdušni napad na infrastrukturu Ukrajine
Ukrajinska vojna obavještajna služba saopštila je da je Rusija započela kombinovani vazdušni napad na objekte kritične infrastrukture širom Ukrajine.
Kako je navedeno, u prvoj fazi napada angažovan je veliki broj dronova sa ciljem da se preoptereti ukrajinski sistem protivvazdušne odbrane, nakon čega se očekuje upotreba većeg broja raketa.
Prema procjenama ukrajinske službe, napad bi mogao da potraje duže vrijeme, prenijeto je u objavi na Telegramu.
U napadu na Dnjepropetrovsku oblast poginulo osam osoba
Osam osoba je poginulo, a 11 je povrijeđeno u ruskim napadima na Dnjepropetrovsku oblast u Ukrajini, saopštila je regionalna vojna administracija.
Prema navodima načelnika administracije Aleksandra Ganže, koji je informacije objavio na Telegramu, region je pogođen gotovo 30 puta tokom napada koji su zahvatili tri okruga, prenio je Ukrinform.
U Nikopoljskom okrugu napadnuto je više lokalnih zajednica, pri čemu je oštećena infrastruktura, privatne kuće i vozila.
Tamo su povrijeđene tri osobe, uključujući 16-godišnjeg dječaka koji je hospitalizovan u srednje teškom stanju.
U okrugu Sineljniki zabeilježena su oštećenja više od 20 kuća, a dvije osobe su poginule.
U napadima prethodnog dana u istom području četiri osobe su poginule i četiri su povrijeđene.
U Krivom Rogu napadi su oštetili preduzeće, infrastrukturu i gasovod.
Tamo su poginule dvije osobe, dok su četiri povrijeđene.
Prema ranijim izvještajima, u prethodnom napadu u Krivom Rogu poginule su još dvije osobe, uključujući 65-godišnju ženu i 43-godišnjeg muškarca, dok je devetomjesečna beba ranjena i morali su da joj amputiraju nogu, naveli su ukrajinski zvaničnici.
Lavrov o odnosima sa SAD: Ništa se ne dešava
Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov izjavio je da se u javnosti često govori o velikom potencijalu odnosa između Sjedinjenih Američkih Država i Rusije, ali da u praksi nema konkretnih pomaka.
Kako je naveo, poslije pobjede Donalda Trampa na izborima 2024. godine obnovljen je dijalog sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, uz najave da bi rat u Ukrajini mogao biti okončan, ali do sada bez opipljivih rezultata.
Lavrov je ocijenio da su brojne najave saradnje u oblasti tehnologije, energetike i drugih projekata ostale samo na riječima, iako Moskva, kako je istakao, cijeni inicijativu za obnovu dijaloga.
“Međutim, u stvarnosti se ništa ne dešava”, rekao je Lavrov u intervjuu za RT Indija, prema transkriptu ruskog Ministarstva spoljnih poslova.
Dodao je da se postojeći kontakti sa Vašingtonom odvijaju u sličnom formatu kao i tokom administracije Džoa Bajdena, odnosno da se uglavnom svode na redovnu komunikaciju bez širih pomaka.
“Osim tog redovnog dijaloga, koji je normalan u odnosima među državama, sve ostalo prati obrazac uspostavljen za vrijeme predsjednika Bajdena”, naveo je Lavrov.
Prema njegovim riječima, sankcije uvedene Rusiji u tom periodu i dalje su na snazi, a nova administracija u Vašingtonu je, kako je dodao, pokrenula i dodatne mjere usmjerene na rusku ekonomiju.
Rusija presrela 286 dronova, požar u Krasnodarskom kraju
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je tokom noći oboreno i presretnuto 286 ukrajinskih dronova iznad više regiona Rusije.
U južnom Krasnodarskom kraju djelovi bespilotnih letjelica pali su na teritoriju jednog industrijskog objekta, gdje je izbio požar, saopštile su lokalne vlasti.
TAS: Tramp ne isključuje mogućnost posjete Rusiji do kraja godine
Američki predsjednik Donald Tramp nije isključio mogućnost posjete Rusiji ove godine, javlja TAS.
On je to rekao odgovarajući na pitanje agencije TAS tokom razgovora sa novinarima u Bijeloj kući prije odlaska u Kinu.
“To se može desiti. Učiniću sve što je potrebno da se postigne rješenje u Ukrajini. I mislim da ćemo postići mirovno rješenje između Rusije i Ukrajine”, rekao je američki lider komentarišući mogućnosti posjete Rusiji do kraja ove godine.
On je napomenuo da je “već riješio osam sukoba”.
“Mislim da je kraj sukoba u Ukrajini veoma blizu”, rekao je američki lider.
Tramp je takođe negirao da je postigao dogovor sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom da Donbas treba da bude u potpunosti dio Rusije.
Povlačenje trupa iz Donbasa jedan je od najvažnijih uslova Moskve za smisleno mirovno rješenje sa Kijevom, piše TAS.
Krajem aprila, portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov izjavio je da Moskva smatra da je “teritorijalni integritet regiona Donbasa i Novorusije jasan i da nije predmet spora”, prenosi ruska agencija.
Aktivirana ruska strateška avijacija
Vazduhoplovne snage Oružanih snaga Ukrajine saopštile su da je aktivirana ruska strateška avijacija i da se preraspoređuju avioni na udaljene aerodrome, što može ukazivati na to da se Rusija sprema za nove masovne udare.
Prema riječima predsjednika Volodimira Zelenskog, Rusija nastavlja da granatira ukrajinske gradove nakon završetka “djelimičnog trodnevnog primirja” i poziva na jači međunarodni pritisak na Moskvu.
Šef Bijele kuće Donald Tramp rekao je novinarima prije leta u Kinu, da je kraj rata u Ukrajini “veoma blizu”.
Na pitanje novinara da li postoji dogovor između njega i ruskog lidera Vladimira Putina da Rusija treba da dobije cijeli Donbas, Tramp je odgovorio:”Ne”.
Rusija je obavijestila Sjedinjene Američke Države i druge zemlje da je testirala interkontinentalnu balističku raketu “Sarmat”. Putin kaže da je “Sarmat” najmoćniji raketni sistem na svijetu, da rakete mogu da lete i balističkim i suborbitalnim putanjama, sa dometom preko 35.000 kilometara.
Takođe, saopštio je i da bi raketni sistem “orešnik” mogao biti naoružan nuklearnim bojevim glavama.
CdM portal
