Izabrani doktori u domovima zdravlja to pravdaju nedostatkom termina ili malim brojem termina mjesečno na nivou čitave Crne Gore, pa rijetki uspiju da dođu do pregleda. Ostali mogu da čekaju unedogled ukoliko nemaju novca, a u suprotnom tu uslugu mogu dobiti kod privatnika.

Građanka koja se obratila “Danu” prije par dana je pokušala da zakaže pregled kod neurologa u KCCG. Međutim, izabrana doktorica joj je rekla da je to nemoguće jer nema termina i ne zna se kada će ih biti. Nakon toga je pokušala da zakaže pregled u bjelopoljskoj bolnici, gdje je dobila isti odgovor.

– I šta da radim? Trebalo bi da uradim kontrolu, ali se ne zna ni kada će moći da mi bude zakazano jer nema termina. Ostaje jedino da zakažem pregled u privatnoj ambulanti, jer kod njih vazda ima termina, ali zato to košta i nije jeftino. Osnovni pregled je 60 eura bez dodatnih pretraga. Ko nema para, ne može se ni liječiti – ogorčena je naša sagovornica.

Upitani zašto u javnim zdravstvenim ustanovama nema termina za pregled kod neurologa, iz Ministarstva zdravlja tvrde da dostupnost termina za neurološke preglede predstavlja izazov sa kojim se suočavaju i znatno razvijeniji zdravstveni sistemi, prije svega zbog povećanog broja pacijenata i kompleksnosti neuroloških oboljenja.

– Upravo iz tog razloga, Ministarstvo zdravlja je u prethodnom periodu započelo sveobuhvatnu transformaciju sistema, sa ciljem da se resursi rasporede efikasnije, a pacijentima omogući pravovremena zdravstvena zaštita. Jedna od ključnih mjera je pilot-projekat koji je već implementiran na Internoj klinici, a koji podrazumijeva jasnu podjelu termina na prve i kontrolne preglede. Na taj način omogućeno je da pacijenti kojima je prvi pregled neophodan dobiju prioritet, čime se znatno smanjuju inicijalna čekanja. Imajući u vidu izraženo opterećenje u oblasti neurologije, ovaj model se širi i na neurološke službe, uz dodatno unapređenje kroz planirano otvaranje termina za vremenske periode duži od šest mjeseci, što će omogućiti bolje planiranje i veću predvidivost za pacijente.

Paralelno sa organizacionim promjenama, ministarstvo intenzivno ulaže u infrastrukturu i ljudske resurse. U prethodnom periodu uloženo je osam puta više sredstava u zdravstvenu infrastrukturu, dok je istovremeno odobren i podijeljen ogroman broj specijalizacija – čak trostruko više u odnosu na raniji period, čime se sistemski jačaju kadrovski kapaciteti i dugoročna održivost zdravstvenog sistema. Dodatno, u planu je izrada mreže za akutni moždani udar, koja će posebno akcentovati razvoj i jačanje specijalizovanih jedinica za zbrinjavanje pacijenata sa moždanim udarom, što će znatno unaprijediti organizaciju liječenja i rasteretiti postojeće kapacitete. Otvaranje Univerzitetskog kliničkog centra predstavlja još jedan važan iskorak, kojim se dodatno integrišu zdravstvena zaštita, edukacija i naučnoistraživački rad, uz očekivano povećanje dostupnosti i kvaliteta usluga. Sve navedene mjere imaju za cilj da se sistem dodatno stabilizuje i učini otpornijim, uz jasno opredjeljenje da se u oblasti neurologije, kao jednoj od najopterećenijih, obezbijedi veći broj dostupnih termina i kvalitetnija zdravstvena usluga za građane – odgovorili su iz Ministarstva zdravlja na pitanje “Dana”.

Upitani kako komentarišu česte izjave pacijenata da se na ovaj način oni koji imaju novca upućuju u privatne ambulante i onemogućuje pravo na besplatno liječenje, navode da je zdravstvena zaštita u okviru javnog sistema dostupna svim građanima pod jednakim uslovima, u skladu sa zakonom.

– Tvrdnje o navodnom upućivanju pacijenata u privatni sektor nijesu utemeljene u praksi zdravstvenog sistema. Ministarstvo zdravlja ne usmjerava građane ka privatnim zdravstvenim ustanovama, niti postoji institucionalni mehanizam koji bi takvo postupanje omogućio. Korišćenje usluga privatnog sektora predstavlja isključivo individualni izbor pacijenata, što je karakteristika svih savremenih zdravstvenih sistema u kojima javni i privatni sektor koegzistiraju. Istovremeno, ministarstvo kontinuirano unapređuje dostupnost i efikasnost usluga u javnom sektoru, sa jasnim ciljem da se potrebe građana u najvećoj mogućoj mjeri zadovolje unutar javnog sistema. U tom pravcu, sprovode se i mjere jačanja nadzora nad radom zdravstvenih radnika, uključujući dosledno poštovanje radnih obaveza i profesionalnih standarda. Već je uspostavljen i pojačan nadzor nad privatnim zdravstvenim ustanovama, posebno u segmentu kontrole rada zdravstvenih radnika koji obavljaju dopunski rad u privatnom sektoru. Ove aktivnosti sprovode se kontinuirano, sa ciljem obezbjeđivanja pune usklađenosti sa zakonskim obavezama, sprečavanja eventualnih zloupotreba i dodatnog jačanja povjerenja u javni zdravstveni sistem – tvrde iz resora kojim rukovodi Vojislav Šimun.

Dan portal