Potez, objavljen u petak, konkretizuje Trumpovu prijetnju o uvođenju sekundarnih sankcija kompanijama i državama koje posluju s Iranom. Istovremeno, dio je šire kampanje njegove republikanske administracije da presiječe glavni izvor prihoda Irana – izvoz nafte.

Istovremeno, SAD je ovog mjeseca uveo i fizičku blokadu u moreuzu Hormuz, pomorskom prolazu u Perzijskom zaljevu koji je ključan za globalno snabdijevanje energentima.

Sankcije, kojima se kompanije isključuju iz američkog finansijskog sistema i kažnjava svako ko nastavi poslovati s njima, uvedene su svega nekoliko sedmica prije nego što bi Donald Trump i kineski predsjednik Xi Jinping trebali da se sastanu u Kini.

Među subjektima obuhvaćenim sankcijama u petak je rafinerija kompanije Hengli Petrochemical u luci Dalian, s kapacitetom prerade od oko 400.000 barela sirove nafte dnevno, što je čini jednom od najvećih nezavisnih rafinerija u Kini.

Ministarstvo finansija SAD-a navodi da je Hengli primao isporuke iranske sirove nafte od 2023. godine i da je iranskoj vojsci generisao prihode od stotina miliona dolara.

Organizacija United Against Nuclear Iran je u februaru 2025. saopćila da je Hengli jedna od desetina kineskih kompanija koje kupuju iransku naftu.

Kina je najveći kupac iranske nafte, uvozeći 80 do 90 posto ukupnog iranskog izvoza prije izbijanja američko-izraelskog rata s Iranom. Nafta koju prevozi tzv. flota „u sjeni” često ima prikriveno porijeklo i u Kinu zvanično stiže kao nafta iz zemalja poput Malezije. Manje rafinerije, poznate kao „teapot” rafinerije, obično su glavni kupci iranske nafte.

Iran je ranije poručio da njegovi uslovi za okončanje rata uključuju i ukidanje sankcija.

Američki ministar finansija Scott Bessent rekao je u petak da će njegova institucija “nastaviti sužavati mrežu brodova, posrednika i kupaca na koje se Iran oslanja kako bi svoju naftu plasirao na svjetska tržišta”.

Ranije ovog mjeseca, Bessentovo ministarstvo poslalo je pismo finansijskim institucijama u Kini, Hong Kongu, UAE-u i Omanu prijeteći uvođenjem sekundarnih sankcija zbog poslovanja s Iranom i optužujući te zemlje da dopuštaju da iranske nezakonite aktivnosti prolaze kroz njihove finansijske sisteme.

Bessent je na brifingu u Bijeloj kući 15. aprila rekao da je administracija državama jasno poručila “da, ukoliko kupujete iransku naftu ili iranski novac drži vaše banke, sada smo spremni primijeniti sekundarne sankcije, što je vrlo oštra mjera”.

Sankcije dolaze u trenutku kada je globalna trgovina energentima u haosu, jer rat u području Perzijskog zaljeva blokira isporuke nafte i prirodnog gasa i gura cijene u nebo.

Ministarstvo finansija pokušalo je ublažiti efekat rasta cijena nafte izdavanjem privremenih izuzeća od sankcija za rusku naftu te jednokratnog izuzeća za iransku naftu koja je već na putu morem.

AP je pokušavao dobiti komentar kineskih zvaničnika o novim sankcijama.

Kina se ranije nije slagala s američkim sankcijama, ali njene velike kompanije i banke ipak poštuju američke mjere jer su znatno izloženije finansijskom sistemu kojim dominiraju SAD.

Nakon što su SAD ranije ovog mjeseca sankcionisale jednu kinesku rafineriju optuženu za kupovinu iranske nafte, Liu Pengyu, portparol kineske ambasade u Washingtonu, rekao je da upotreba sankcija “narušava međunarodni trgovinski poredak i pravila, remeti normalne ekonomske i trgovinske tokove te zadire u legitimna prava i interese kineskih kompanija i pojedinaca”.

Izvor: klix.ba