Ono što je posebno zanimljivo u izvještaju za 2025. godinu je to da je od tih 50 žrtava, čak 36 bilo maloljetno, i to 18 dječaka i isto toliko djevojčica.

„U toku 2025. godine u tužilaštvima je evidentirano 50 žrtava trgovine ljudima, od čega 26 muškaraca i to 18 maloljetnih, te 24 žene, i to 18 maloljetnih“ – navedno je u ovom dokumentu.

Analiza podataka pokazuje da su maloljetna lica najugroženija kategorija, s obzirom na to da čine veliku većinu identifikovanih žrtava u oba pola.

Kada je riječ o kaznenoj politici i radu pravosuđa, tokom 2025. godine pokrenut je značajan broj postupaka protiv fizičkih i pravnih lica uključenih u ove kriminalne aktivnosti.

„Formirano je 27 predmeta protiv 32 fizička i 3 pravna lica, donijeto je 20 naredbi o sprovođenju istrage protiv 23 lica i podignuta je 21 optužnica protiv 25 lica“- piše u izvještaju.

Uočeno je da je najprisutniji oblik eksploatacije u Crnoj Gori i dalje je prinudno prosjačenje, koje pogađa najveći broj žrtava, dok su zabilježeni i slučajevi radne i seksualne eksploatacije, kao i prisilnog braka.

„Dominantno prisutan oblik eksploatacije je prinudno prosjačenje sa ukupno identifikovanih 28 žrtava, zatim radna eksploatacija sa 10, seksualna eksploatacija sa 4 i prinudni brak sa 1 identifikovanom žrtvom“ – precizirano je.

Statistike Tima za formalnu identifikaciju potvrđuju da su djeca isključive žrtve kada je u pitanju ovaj vid iskorištavanja na ulicama.

„U periodu od 1. januara 2020. do 31. decembra 2025. godine, Tim za formalnu identifikaciju žrtava trgovine ljudima identifikovao je 66 osoba kao žrtve prisilnog prosjačenja, sve maloljetne osobe“, piše u dokumentu.

Zbog svega toga, kao i činjenice da je Crna Gora na pragu pristupanja Evropskoj uniji, Vlada je krajem 2025. godine usvojila novi strateški okvir koji definiše ciljeve i mjere za suzbijanje trgovine ljudima u narednom četvorogodišnjem periodu.

„Vlada Crne Gore je na sjednici održanoj 18. decembra 2025. usvojila novu Strategiju za borbu protiv trgovine ljudima za period 2025-2028. godine, sa pratećim Akcionim planom za 2025. godinu. Sistem zaštite žrtava u Crnoj Gori unaprijeđen je uspostavljanjem državnog skloništa za žrtve trgovine djecom u aprilu mjesecu 2024. godine. Ministarstvo je u 2024. godini licenciralo sklonište za odrasle, žene žrtve seksualne eksploatacije, kao oblika trgovine ljudima koje vodi NVO“ – piše u izvještaju.

Da Vlada Crne Gore pojačava aktivnosti, jasno je i iz poslednjih akcija izvedenih i na početku ove godine. Tako je iz policije u Beranama nedavno je saopšteno da je ženska osoba F.Z. uhapšena jer je primoravala svoju maloljetnu djecu da prose. Žena je pritvorena i tereti se da je počinila krivično djelo trafiking.

“Sumnja se da je F.Z. krivično djelo izvršila zloupotrebom odnosa povjerenja i zavisnosti, na način što je koristila svoju maloljetnu djecu, staru deset, sedam i pet godina, za prinudno prosjačenje. Djeca su pod prinudom prosjačenjem prikupljala novac koji su potom predavali svojoj majci” – kazali su iz policije.

Nakon što je kod osumnjičene pronađena određena količina novca stečenog prosjačenjem, tužilaštvo je djecu predalo Centru za socijalni rad, radi zaštite njihovih prava, prvenstveno smještaja i zbrinjavanja.

Policijske akcije pod nazivom “Prosjak” sprovođene su i raniije, i ne samo u Beranama, već i u drugim gradovima.

Jedna od ključnih akcija sprovedena je 2020. godine. Tada je u Beranama privedeno osam maloljetnika, a protiv roditelja te djece podnijete prijave. Tada je Beranama identifikovano 5 porodica sa četrnaestoro djece koja su bila uključena u prosjačenje, često ispred marketa i tržnih centara.

Već 2024. godine policija je širom Crne Gore sprovela 82 akcije pod nazivom “Prosjak”, a provjereno je 87 osoba, od čega 32 odraslih i čak 55 maloljetnih lica zatečenih u prosjačenju. Tako je nedavno zabilježeno da je u jednoj takvoj akciji policija uhapsila muškarca iz Berana za koga se sumnjalo da je suprugu i troje djece prevozio u susjedno Rožaje i primoravao ih na prosjačenje. I njemu je na teret stavljeno krivično djelo trgovina ljudima.

Ciljevi svih akcija “Prosjak” koje se godinama kontinuirano sprovode je prije svega zaštita djece od eksploatacije, sprječavanje organizovanog prosjačenja, procesuiranje roditelja i osoba koje vrše prinudu, i što je najvažnije, vraćanje i uključivanje djece u obrazovni i socijalni sitem.

Ključni razlog za pojačavanje ovakvih policijskih aktivnosti je to što borba protiv prosjačenja, a posebno dječjeg, spada u širu oblast borbe protiv trgovine ljudima i organizovanog kriminala, što je jedan od centralnih djelova pregovora sa Evropskom unijom u sklopu poglavlja 24 – pravda, sloboda i bezbjednost.

gradski.me