U svijetu teorijske fizike, gdje su formule često važnije od ličnih priča, ime Sabrina Gonzalez Pasterski izdvaja se kao izuzetak. Ne samo zbog naučnih dostignuća, već zbog životnog puta koji zvuči kao scenario za film.
Harvard je smatra jednim od najperspektivnijih umova današnjice, a mnogi je već nazivaju novim Ajnštajnom.
Sabrina je rođena 1993. godine u Čikagu. Još kao dijete pokazivala je interesovanje za avijaciju, inženjering i fiziku. Sa devet godina počela je da pohađa časove letenja, a sa samo šesnaest godina napravila je sopstveni avion i sama ga pilotirala. Pilotsku dozvolu dobila je prije vozačke.
Avion promijenio Sabrinin život
Kada je prvi put konkurisala za upis na MIT, bila je odbijena. Umjesto klasičnog motivacionog pisma, odlučila je da pošalje snimak na kojem leti avionom koji je sama izgradila. Reakcija je bila trenutna. MIT ju je pozvao da se upiše već narednog semestra.
Na MIT-u je diplomirala fiziku kao jedna od najboljih studentkinja svoje generacije, sa maksimalnim prosjekom. Vrlo brzo je postala prepoznata u akademskim krugovima, a zatim nastavila školovanje na Harvardu, gdje je doktorirala teorijsku fiziku.
Njena istraživanja danas se fokusiraju na oblasti koje važe za najteže i najambicioznije u savremenoj nauci: kvantnu gravitaciju, crne rupe i simetrije prostora i vremena. Riječ je o pokušaju da se povežu Ajnštajnova teorija relativnosti i kvantna mehanika, dvije teorije koje objašnjavaju univerzum, ali još uvijek nisu objedinjene u jedinstven model.
Drugim rečima, Sabrina Gonzalez Pasterski pokušava da odgovori na pitanje kako zapravo funkcioniše svemir na svom najdubljem nivou.
Ima samo 23 godine, a Harvard vjeruje da je “sljedeći Ajnštajn”
Njeni radovi nadovezuju se upravo na Ajnštajnove ideje, ali ih vode korak dalje. Zbog toga je mnogi fizičari vide kao osobu koja bi mogla da ostavi trag sličan onom koji je ostavio najveći naučnik 20. vijeka.
Iako je dobijala ponude velikih institucija i kompanija, uključujući projekte vezane za svemirska istraživanja, Sabrina je odlučila da ostane potpuno posvećena teorijskoj fizici. Nije željela komercijalni uspjeh, medijsku slavu niti brzu karijeru. Izabrala je tišinu, istraživanje i pitanja na koja još niko nema odgovore.
Danas je povezana sa Harvardovim Centrom za fundamentalne zakone prirode i vodi istraživanja koja pokušavaju da objasne kako se ukrštaju gravitacija i kvantni svijet. Njen zvanični sajt služi kao arhiva njenog naučnog rada i predstavlja mjesto gdje su objedinjeni svi njeni doprinosi fizici.
Uprkos svemu, Sabrina ne voli etikete. Ne naziva sebe genijem. Ne koristi društvene mreže i rijetko daje intervjue. Smatra da nauka ne treba da bude spektakl, već potraga za istinom.
Ipak, svijet je već odlučio kako je vidi.
Djevojčica koja je napravila avion. Studentkinja koju je MIT prvo odbio, pa poželio. Naučnica koja se usuđuje da razmišlja tamo gdje se većina zaustavi. Žena koju danas nazivaju novim Ajnštajnom.
A ona, umjesto da prihvati titulu, nastavlja da traži odgovore među zvijezdama.
(Ona.rs)
nezavisne.rs
