Search
Close this search box.

Nemačka železnica – kako suzbiti hronično kašnjenje?

4. januar 2026.

Nemački vozovi su nekada bili sinonim za tačnost, ali danas su kašnjenja pravilo, a ne izuzetak. Koji su razlozi za to i u čemu je tajna uspeha švajcarske železnice?

Radovi na železničkoj infrastrukturi u Hamburgu                                                     Foto: BREUEL-BILD/IMAGO

Evelin Pala, novoimenovana glavna izvršna direktorka Nemačke železnice  (Deutsche Bahn, DB), je sredinom decembra predstavila osežan plan restrukturisanja, koji bi trebalo da stupi na snagu 2026. godine.
Nakon što je 10. decembra dobila odobrenje nadzornog odbora DB-a, Pala je izjavila da će kompanija ukinuti oko 30 odsto rukovodećih pozicija u okviru nastojanja da se pojednostavi upravljanje, decentralizuje donošenje odluka i poboljša tačnost i efikasnost tako što će organizacija postati agilnija.

Ova reorganizacija dolazi u trenutku kada su rezultati izuzetno loši. Naime, ove jeseni tačnost je pala na novi istorijski minimum: samo 55 odsto vozova na dugim relacijama stiglo je na odredište  sa kašnjenjem manjim od šest minuta – što je zvanična definicija DB-a za „dolazak na vreme“.

Tačnost se već godinama pogoršava, pretvarajući DB u jednog od najslabijih železničkih prevoznika u Evropi. Za putnike su kašnjenja i otkazivanja postala svakodnevica, naročito u gusto naseljenim regionima, gde se danas putnici smatraju srećnima ako svaki drugi voz stigne po redu vožnje

Prekogranična sramota

Kriza je dobila međunarodnu dimenziju tokom leta 2024. godine, kada je Švajcarska zabranila vozovima Deutsche Bahna saobraćaj na svojoj železničkoj mreži, navodeći zabrinutost da bi hronična kašnjenja mogla da poremete švajcarske redove vožnje.

Ta odluka je jasno razotkrila višedecenijski neuspeh Nemačke da dovoljno ulaže u svoj železnički sistem i zaustavi propadanje saobraćajne infrastrukture.

Prema podacima nemačkog Ministarstva saobraćaja, oko polovine železničkih pruga u zemlji nalazi se u osrednjem, lošem ili veoma lošem stanju. Oko jedne petine infrastrukture zahtevaće obnovu u srednjoročnom periodu, dok neki delovi – uključujući signalne uređaje stare više od 100 godina – zahtevaju hitnu intervenciju.

Tri decenije propadanja

Tokom poslednjih 30 godina Nemačka je uložila samo delić onoga što su susedne zemlje poput Švajcarske i Austrije potrošile na održavanje i modernizaciju svojih železničkih mreža.

Istovremeno se nemački železnički sistem smanjivao, iako je potražnja rasla, jer sve više ljudi putuje na posao sa većih udaljenosti. Rezultat je mreža koja obavlja veći saobraćaj na manjem broju pruga – od kojih su mnoge u lošem stanju.

Jens Kaminski, iskusni mašinovođa koji radi za DB od 1994. godine, seća se sasvim drugačijeg vremena.

Mašinovođa Jens Kaminski                                                              Foto: Andreas Becker/Nicolas Martin

Tada se u Nemačkoj često koristila fraza „Pünktlich wie die Bahn“ („tačan kao voz“).

„U to vreme, kada biste prolazili kroz selo, ljudi su vas pozdravljali kao vatrogasca – kao heroja“, rekao je Kaminski za DW. „Danas je to više: Aha, on je mašinovođa. Nisi ništa.“

Među železničkim radnicima nekada je važilo i drugo pravilo: red vožnje je zakon. Kaminski se prisetio zašto su stvari tada bile „drugačije“.
„Imali smo 12 ljudi u pripravnosti u depou. Ako bi nešto pošlo po zlu – kvar, bilo šta – oni bi uskočili i rešili problem. Bez ikakvih teškoća. Danas više nema pripravnih ekipa. Preskupo je.“

Od reforme do rezova

Radni vek koji iza sebe ima Jens Kaminski odražava savremenu istoriju Nemačke železnice. Počeo je da radi 1994. godine, iste godine kada su se istočnonemački i zapadnonemački železnički operateri spojili u Deutsche Bahn AG, samo četiri godine nakon ujedinjenja zemlje.

Nova kompanija trebalo je da oličava tržišno orijentisanu reformu. Kao akcionarsko društvo u potpunom državnom vlasništvu, DB je imao zadatak da postane konkurentan i profitabilan, sa dugoročnim ciljem izlaska na berzu.

Usledila su agresivna smanjenja troškova. Ulaganja u infrastrukturu i osoblje smanjena su kako bi kompanija postala privlačnija investitorima. Prva javna ponuda akcija nikada nije realizovana, pa nemačka vlada i dalje ostaje jedini vlasnik DB-a.

Revizori kritikuju

Nemački Savezni revizorski sud više puta je kritikovao Berlin zbog neispunjavanja obaveza kao vlasnika železničkog operatera. U svom najnovijem izveštaju revizori su naveli da „savezna vlada već tri decenije ne rešava ključna pitanja železničke politike“.

Dalje se navodi: „Nemačka železnice već dugo ne ispunjava očekivanja korisnika kada je reč o tačnosti i pouzdanosti. Kompanija je u stalnom stanju krize i potrebna joj je reforma.“ Takođe je ukazano na ustavnu obavezu vlade da održava železničku infrastrukturu kao javno dobro i obezbedi pouzdane železničke usluge.

Švajcarski primer

Švajcarska se suočila sa sličnim izazovima tokom 1990-ih, ali je krenula drugim putem. Kao i Nemačka, pretvorila je svog železničkog operatera u korporaciju sa državom kao jedinim vlasnikom. Međutim, za razliku od Nemačke, jasno je naglasila da je osnovna svrha železničkog sistema javna usluga, a ne profit.

 

NOVOSTI

Povezane vijesti vijesti

Reklamni Prostor Prostor