Bivši radnici sa sjevera okupili su se ispred zgrade Ustavnog suda povodom inicijative koju su podnijeli prije tri godine
Tražimo da svi ljudi koji imaju iste uslove, bivši radnici, ne budu diskrimisani. To su radnici građevinarstva, tekstilne industrije, obućarske, jedan dio metalske industrije, tražimo da svi budu obuhvaćeni – poručio je bivši radnik Gornjeg Ibra Sadik Klimenta

Sa protesta
Nezadovoljni višegodišnjim čekanjem da Ustavni sud odluči o njihovoj inicijativi, bivši radnici sa sjevera Crne Gore juče su izašli na ulice. Okupljeni ispred zgrade najviše sudske instance, poručili su da ne traže privilegije već jednaka prava za sve, bez obzira na sektor u kojem su radili.
Njihov glavni zahtjev je da se otpremnine, koje su već priznate zaposlenima iz rudarsko-metalskog i drvoprerađivačko-šumarskog kompleksa, obezbijede i za ostale bivše radnike pogođene stečajem. Odluku čekaju više od tri godine, a iz Ustavnog suda su im sada obećali da će rješenje biti donijeto „u doglednom roku“.
Oni su ranije podnijeli inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zaposlena u privrednim društvima u sektoru rudarske i metalske industrije, jer se tim zakonom, kako tvrde, krše Ustavom zagarantovana prava građana i građanki jer ih je, navode, stavio u neravnopravan položaj.
Obećanje
Nakon sastanka s predsjednicom Ustavnog suda Snežanom Armenko, radnici su rekli kako im je obećano da će rješenje o njihovoj inicijativi biti donijeto brzo.
– Bila je domaćinska atmosfera. Veoma smo zadovoljni prijemom. Nemamo neka posebna obećanja, ali su rekli da će brzo, u dogledno vrijeme, to riješiti – rekao je jedan od njih.
Kazao je kako nijesu dogovorili konkretan rok, ali da vjeruju Armenko.
– Ona je sama rekla da će brzo to biti riješeno i da je u proceduri. Čekamo dosta, više nego što bi možda i trebalo. Ukoliko ne bude ili ako bude negativno rješenje, mi ćemo okupiti bivše radnike sa sjevera ispred Skupštine i Vlade – poručio je on.
Prije prijema kod predsjednica Ustavnog suda, bivši radnici su se obratili javnosti.
– Još prije tri i po godine smo predali inicijativu za ocjenu ustavnosti zakona koji je izglasan za rudarsko-metalsku industriju. Sada je u ovoj godini izglasan zakon za finansijsku podršku radnicima iz drvoprerade i šumarstva dok su ostali radnici u Crnoj Gori, koji imaju potpuno ista prava, potpuno zanemareni. Jasno nam je da je Ustavni sud jedno vrijeme bio blokiran zbog nedostatka sudija, te da politika utiče na sudije i sud da ne donese takvu odluku koja će biti teret za budžet Crne Gore – naveo je bivši radnik Gornjeg Ibra Sadik Klimenta.
Istakao je da traže da svi radnici u Crnoj Gori imaju iste uslove.
– Ne znamo kakav odgovor ćemo danas dobiti, prošle godine kada smo bili, predsjednica Ustavnog suda nam je obećala da će odluku donijeti brzo i da je sudija već zadužen za to. Godina je prošla i ništa od toga – kazao je Klimenta.
Kaže da oni traže da se i njima isplate otpremnine kao i drugim bivšim radnicima metaloprerađivačke industrije.
– Kod nas je praksa da se donose kratkoročni zakoni. Nemam podatak koliko se duguje radnicima, jer je veliki broj. Obećavali su da će naknadno donijeti za auto-prevoznike i druge radnike – rekao je Klimenta.
Napominje da su tražili da se usvoji zakon za sve, a da vlast pravi raspodjelu kada će se uplaćivati sredstva i kome.
– Tražimo da svi ljudi koji imaju iste uslove, bivši radnici, ne budu diskrimisani. To su radnici građevinarstva, tekstilne industrije, obućarske, jedan dio metalske industrije, tražimo da svi budu obuhvaćeni – poručio je Klimenta.
Upozorenje
Predstavnik radnika Svetozar Čabarkapa je kazao kako je ovo posljednji put da se okupljaju u ovako malom broju.
– Danas smo došli u malom broju da pitamo zašto se ne donosi rješenje. Mi ćemo znati što ćemo činjeti. Ovo je nepošteno i izigravanje sa ljudima, izdvojili su u metalsko-rudarskoj industriji dio, ostavili dio koji nije primio otpremine. Oni koji su pljačkali državu, po 400.000 eura su uzimali, po tri otpremnine, a mi tražimo mrvice – rekao on.
Naglasio je kako je ovo vlada sama trebalo da pokrene, a ne oni.
– Ovo mogu da uporedim sa situacijom i Gazi. Mi smo bili mirni, a oni su nas samo izbacili. Mnogi su poželjeli smrt, familiju su im ostavili bez hljeba. To je zločin bio, a ne privatizacija, posebno na sjeveru – rekao je Čabarkapa.
Tvrdi da su uvijek Podgorica i Nikšić imali privilegije.
– Nas su ugnjetavali kao da nijesmo ljudi koji pripadaju istom narodu i državi. Danas je trebalo poslanici da izađu, makar jedan, da vide što je to ovdje. Ne priznajemo ih kao naše poslanike, to nijesu zaslužili – poručio je Čabarkapa.
Istakao je kako imaju više od 1.000 ljudi potpisnika u Bijelom Polju koji su spremni da dođu i ostanu dok se ne riješi.
– Ovo danas je samo upozorenje – kazao je Čabarkapa.
Predstavnik radnika Tomislav Bojović je kazao da su oni žrtve tranzicije.
– S tim smo se pomirili, ali se ne mirimo s tim što i danas uzimaju od zakonito stečene imovine 30 odsto. Ono što je trebalo nakon stečaja da se dâ radnicima, država i danas uzima. Ne očekujem da će sud odlučiti u našu korist, svako obećanje je ludo radovanje, njima nije stalo do interesa radnika – istakao je on.
Podsjećamo da USSCG zahtijeva da Vlada usvoji zakon kojim bi pravo na otpremninu obuhvatilo sve zaposlene u državnim preduzećima pogođenim stečajem, bez obzira na sektor u kojem su radili.
Iz ove radničke asocijacije uputili su zahtjev predsjedniku Vlade, ministarki rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga i predsjedniku Skupštine, tražeći da se obezbijedi finansijska podrška svim bivšim radnicima državnih preduzeća kojima je radni odnos prestao uvođenjem stečaja, a koji svoja prava nijesu ostvarili.
Iz USSCG je nakon donošenja Zakona o finansijskoj podršci zaposlenima iz metalsko-rudarskog sektora, a potom i drvoprerađivačko-šumarske industrije, istaknuto da su i ostali radnici pogođeni stečajem ostali potpuno zanemareni.
– Ako je država već prepoznala socijalnu pravdu za dvije grupe, onda ista podrška mora biti obezbijeđena i svima drugima, jer se u suprotnom produbljuje diskriminacija i nejednakost među radnicima – poručili su iz USSCG. Posebno naglašavaju da su ovim zakonom radnici drvoprerađivačko-šumarske industrije dobili pravo na otpremninu od 12.000 eura neto, što će se isplaćivati iz budžeta naredne godine, dok radnici iz tekstilne, medijske, grafičke i drugih industrija najavljuju zahtjeve da i oni budu obuhvaćeni istim rješenjem.
Pitanje je, kako naglašavaju sindikalci, i evropska obaveza: Crna Gora mora uskladiti svoje zakonodavstvo sa Direktivom 2008/94/EC o zaštiti zaposlenih u slučaju insolventnosti poslodavca, koja obavezuje države da obezbijede garantni fond ili sličan mehanizam kako bi svi radnici imali makar minimalnu finansijsku zaštitu u slučaju stečaja.
pobjeda.me