Usvojeni NATO standard jasno implicira da će za ispunjenje ovog cilja Crnoj Gori biti potrebne duboke fiskalne reforme, povećanje poreza ili smanjenje izdataka u drugim oblastima, što može izazvati otpor javnosti i političku nestabilnost, upozorio je Nikola Lunić

Dogovoreno izdvajanje od pet odsto BDP-a za odbranu do 2035. godine izuzetno je ambiciozan i teško dostižan cilj za Crnu Goru, smatra konsultant iz oblasti geopolitike i bezbjednosti Nikola Lunić.

On u razgovoru za Pobjedu pojašnjava da Crna Gora trenutno izdvaja oko 2,3 procenta BDP-a za odbranu, odnosno 161,42 miliona eura, dok bi za ispunjenje novog cilja bilo potrebno gotovo udvostručiti tu sumu na oko 410 miliona godišnje, pretpostavljeni BDP od 8,2 milijarde.

– To znači dodatnih 248,6 miliona eura godišnje, što je ogroman teret za malu ekonomiju i budžet zemlje – ističe Lunić.

Napominje da je realnost ispunjenja tog cilja vrlo upitna bez ozbiljnih fiskalnih reformi, povećanja poreza ili značajnog smanjenja ulaganja u druge sektore poput zdravstva, obrazovanja i socijalne zaštite. – Takva promjena imala bi ozbiljne posljedice po kvalitet života građana i ukupnu stabilnost društva – upozorio je Lunić.

Smatra da dogovorena izdvajanja za odbranu predstavljaju ogroman pritisak na finansije i budžet Crne Gore.

– Mala zemlja sa ograničenim resursima teško može da izdrži ovakav teret, posebno u kontekstu drugih razvojnih potreba – kaže Lunić.

Napominje, međutim, da politički pritisak i želja za očuvanjem statusa ozbiljne i pouzdane članice NATO ograničavaju mogućnosti Crne Gore da se odupre tim zahtjevima.

– U praksi, to znači da će vlast, u dilemi između bezbjednosnih obaveza i domaćih prioriteta, vjerovatno izabrati međunarodni kredibilitet – navodi sagovornik Pobjede.

Foto: Služba za informisanje Predsjednika Crne Gore

Upozorava i da će dio javnosti kritikovati fokus vlasti na militarizaciju i prioritizovati socijalne programe.

– U tom smislu, Crna Gora će se pored budžetskih izazova, suočiti i sa unutrašnjim političkim pritiskom da dostigne nove NATO standarde izdvajanja. Opozicionim argumentima će poslužiti primjer Španije koja je uspela da zadrži svoj budžet odbrane na oko 2,1 odsto BDP, te da u zvaničnom tekstu deklaracije nametne riječ politika umesto obaveza. Međutim, iako je generalni sekretar NATO Mark Rute garantovao Španiji

da će dobiti slobodu da kreira „svoj suvereni put“ u dostizanju ovih ciljeva, usvojeni kriterijumi postaju mjerilo političkog povjerenja. Posebno u situaciji kada na evroatlantskom prostoru, SAD uspješno zadržavaju svoj neprikosnoveni geopolitički uticaj – ističe Lunić.

Govoreći o tome koliko je za NATO uopšte važno da Crna Gora kao minorna članica izdvaja pet odsto BDP-a, Lunić objašnjava da je sa vojnog aspekta, doprinos naše zemlje simboličan zbog njene veličine i kapaciteta.

– Međutim, za NATO je politički značajno da sve članice, bez obzira na veličinu, demonstriraju solidarnost i spremnost da ispune dogovorene ciljeve. To će predstavljati snažan impuls koheziji i kredibilitetu Alijanse. Ukoliko bi male članice bile izuzete, to bi moglo otvoriti prostor i većim državama da relativizuju svoje obaveze, što bi oslabilo ukupnu snagu i jedinstvo NATO – kaže on.

Pojašnjava i da, formalno gledano, cilj o izdvajanju pet odsto BDP-a za Crnu Goru nije obavezujući po Vašingtonskom ugovoru.

– Alijansa je svjesna da male ekonomije nemaju neograničene resurse, ali očekuje privrženost zajedničkim ciljevima i doprinos sposobnostima. Ipak, geopolitički momenat i deklarativne izjave najvišeg rukovodstva Crne Gore govore u prilog tome da će Podgorica težiti ostvarivanju tog cilja – navodi Lunić.

A da li će u tome i uspjeti, za Lunića je prilično neizvjesno.

– Do sada je, uz napore, dostigla 2,3 odsto BDP-a, ali čak ni tri odsto nije ostvareno uprkos najavama. Novi cilj od pet odsto zahtijevao bi gotovo dvostruko veće izdvajanje, što je teško izvodljivo bez ozbiljnih posljedica po druge sektore i životni standard građana. Usvojeni NATO standard jasno implicira da će za ispunjenje ovog cilja Crnoj Gori biti potrebne duboke fiskalne reforme, povećanje poreza ili smanjenje izdataka u drugim oblastima, što može izazvati otpor javnosti i političku nestabilnost – naglašava Lunić.

Ističe i kako je u praksi moguće da će Crna Gora, kao i druge manje članice, imati ozbiljne probleme u ispunjavanju cilja u zadatom roku.

– Osim ukoliko ne dođe do promjene metodologije izvještavanja ili redefinisanja standarda na nivou NATO. U takvoj situaciji, Crna Gora sigurno neće biti usamljena, jer povećanje izdvajanja na pet odsto BDP nije vjerovatan ni politički ni ekonomski za većinu članica NATO – smatra on.

U takvom kontekstu, dodaje Lunić, može se očekivati odstupanje ili značajno prolongiranje ovog cilja u aktuelnoj percepciji bezbjednosnih prijetnji.

– Ukoliko se globalne tenzije uslože, novi standard izdvajanja Alijanse će postati ultimativan – zaključuje Nikola Lunić.

Pobjeda .me