Za godinu 1.420 oboljelih od bolesti srca

U Crnoj Gori od bolesti srca godišnje obolijeva više od 1.000 osoba. Prema posljednjim dostupnim podacima Registra akutnog koronarnog sindroma broj slučajeva obolijevanja od tih bolesti iznosio je 1.420, saopšteno je iz Instituta za javno zdravllje (IJZCG) povodom Svjetskog dana srca.

Iz IJZ CG navode da obilježavanje Svjetskog dana srca ima za cilj da ukaže populaciji da i pored toga što su oboljenja srca i krvnih sudova preventivnog karaktera i dalje predstavljaju osnovni uzrok obolijevanja i prijevremenog umiranja.

„Ove bolesti odnose 17,9 miliona života svake godine i učestvuju sa 31% u strukturi svih smrtnih slučajeva u svijetu. U Evropi, prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, bolesti srca i krvnih sudova učestvuju sa preko 50% u ukupnom mortalitetu, a od toga polovina umire od akutnog koronarnog sindroma“, navodi se u saopštenju.

Podaci Instituta za javno zdravlje Crne Gore pokazuju da u Crnoj Gori od akutnog koronarnog sindroma (AKS) – akutni infarkt miokarda i nestabilna angina pektoris – godišnje obolijeva više od 1.000 osoba koje su najčešće u radno-aktivnoj dobi, te komplikacije bivaju usložnjene ekonomskim implikacijama (komponentama).

„Prema posljednjim dostupnim podacima Registra akutnog koronarnog sindroma broj slučajeva obolijevanja od ove bolesti iznosio je 1.420. Polna distribucija oboljelih ukazuje na veću zastupljenost muškaraca u strukturi obolijevanja od AKS, jer podaci pokazuju da je prijavljeno 892 slučaja AKS muškog pola (63%) i 528 slučajeva AKS ženskog pola (37%). Broj umrlih od AKS iznosio je 214, pri čemu je skoro dva puta više umrlo osoba muškog pola (63.6%) u odnosu na osobe ženskog pola (36.4%). Najviše umrlih, njih 75.2%, pripadalo je starosnoj grupi iznad 65 godina. Osnovni uzrok smrti je kod 95,8% osoba bio akutni infarkt miokarda, dok je 4,2% umrlo od nestabilne angine pektoris“, navode iz IJZCG.

Napominju da se kardiovaskularne bolesti (KVB) klinički manifestuju, najčešće u srednjem i starijem životnom dobu, nakon mnogo godina nezdravog načina života (nezdrava ishrana, fizička neaktivnost, upotreba duvana, štetna upotreba alkohola) i prisustva faktora rizika (povišena vrijednost masnoće u krvi, povišen krvni pritisak, povišena vrijednost šećera u krvi, prekomjerna težina).

Ističu da se sve češće ova oboljenja evidentiraju i kod pripadnika populacije mlađe životne dobi.

„Dokazano je da prestanak upotrebe duvana, smanjenje soli u ishrani, konzumiranje više voća i povrća, redovna fizička aktivnost i izbjegavanje štetne upotrebe alkohola smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti. Ključnu ulogu za motivisanje ljudi da usvoje i održe zdravo ponašanje imaju zdravstvene politike koje bi bile usmjerene na stvaranje povoljnog okruženja koje bi podržalo izbor zdravih životnih stilova“, navodi se u saopštenju.

Ovogodišnja globalna kampanja Svjetske kardiološke federacije za Svjetski dan srca se obiljležava pod sloganom „Koristi srce za svako srce“.

Obilježavanje Svjetskog dana srca vide kao priliku da svi zastanu i razmisle kako najbolje da iskoriste srce za čovječanstvo, za prirodu i za sebe.

„Prevladavanje kardiovaskularnih bolesti je nešto što je važno za svako srce koje kuca. ‘Koristiti srce’ znači misliti drugačije: donositi prave odluke, djelovati hrabro, pomagati drugima, baviti se ovim važnim ciljem. Srce je jedini organ koji možemo čuti i osjetiti. Ono je prvi i posljednji znak života. Jedna je od rijetkih stvari koja ima potencijal da ujedini sve nas kao ljude. ‘Za svako srce’ uključuje ‘ZA’ i prebacuje fokus sa samih akcija na korisnike akcija, omogućavajući širu primjenu kampanje, a istovremeno je čini ličnijom. Želimo da poruke Svetskog dana srca stignu do što većeg broja pojedinaca kako bismo svakom srcu pomogli u postizanju što boljeg zdravlja“, navodi se u saopštenju.

Ovogodišnja kampanja ima tri ključna korisnika (tri stuba):

1.“Koristi srce za čovječanstvo“

Širom svijeta široko varira pristup liječenju i podršci za bolesti srca i krvnih sudova. Preko 75% smrtnih slučajeva od kardiovaskularnih bolesti se dešava u zemljama sa niskim i srednjim prihodima, ali pristup liječenju može biti problem bilo gdje. Uključujući se u globalne događaje kao što je Svjetski dan srca, kao i lokalne aktivnosti, osnaženi smo da širimo svijest i pomažemo da se promijeni život čitavog čovječanstva.

2.“Koristi srce za prirodu“

Zagađenje vazduha je odgovorno za 25% svih smrtnih slučajeva od KVB, odnoseći 7 miliona ljudskih života godišnje. Svako od nas može doprinijeti zdravijoj planeti na svoj način, bilo da se radi o neposrednijim radnjama poput hodanja ili vožnje bicikla umjesto putovanja automobilom ili dugoročnijim naporima, kao što je podrška unapređenju mjera o čistom vazduhu i zaštiti životne sredine.

3.“Koristi srce za sebe“

Stres može udvostručiti rizik od srčanog udara. Vježbanje, meditacija i dovoljno kvalitetnog sna pomažu u smanjenju nivoa stresa. Odupirući se štetnim uticajima i lošim navikama koje izazivaju stres, možemo maksimalno povećati zdravlje našeg srca.

Povodom obilježavanja Svjetskog dana srca časopis Medical organizuje Konferenciju na kojoj će učešće uzeti i predstavnici Instituta za javno zdravlje Crne Gore, u cilju doprinosa mjerama smanjenja prevalencije bolesti sistema srca, specifično sa aspekta prevencije negativnog uticaja faktora rizika.

Izazivamo vas da, bar na ovaj dan hodate, trčite ili vozite bicikl u vašem gradu rutom koja bi bila u obliku srca. Koju god udaljenost da pređete, svaki korak je važan za zdravlje vašeg srca.

NOVOSTI

Povezane vijesti vijesti

Reklamni Prostor Prostor