Search
Close this search box.

Štete od nelegalne sječe veće od budžeta Crne Gore

U Crnoj Gori bespravno su posječene hiljade i hiljade kubika šume, a malo je lica odgovaralo za te nelegalne radnje. Štete pričinjene na ovaj način veće su i od budžeta Crne Gore, kazao je u intervjuu za “Dan” vršilac dužnosti (v.d.) direktora Uprave za gazdovanje šumama i lovištima Miloš Rajković.
Najavio je konkretnu borbu protiv nelegalne sječe šume i poručio da neće biti povlašćenih.

RAJKOVIĆ U VEB STUDIJU ”DANA”/ DAN

 

• Da li raspolažete podacima koliko je u Crnoj Gori nelegalno posječene šume i gdje je ona završila?

Ovo pitanje muči crnogorsku javnost i uopšte ovu instituciju godinama unazad. U pitanju su hiljade i hiljade bespravno poječenih kubika šume i hektara zemljišta. Malo je lica odgovaralo za ta nepočinstva. Zatekao sam situaciju od koje moram ponovo da krećem ispočetka u ovoj borbi. Jedan čovjek ne može sve da postigne, već je potrebno uključiti institucije, prije svega Upravu policije, kao i Upravu za inspekcijske poslove kako bismo suzbijali svaku bespravnu aktivnost. Mi smo za mjesec od kada ja vodim ovu Upravu imali više akcija nego u prethodnih pola godine što ih je bilo. Svaki dan od rukovodilaca područnih jedinica Uprave tražimo konkretne rezultate i prijave protiv određenih lica. Trudimo se da smanjimo broj N.N. učinilaca, odnosno da otkrijemo ko su lica koja bespravno uništavaju naš najveći prirodni resurs. Crna Gora, poslije Finske i Švdeske, a u regionu poslije Slovenije, ima najveći broj šumskog zemljišta, preko 62 odsto. Da bismo to sačuvali moramo da sprovodimo akcije na različitim poljima. Cilj nam je da se spriječe bespravne aktivnosti kroz nenajavljene kontrole, što zaposlenih, što gazdinskih jedinica, kao i kontrole pilana. To je prvi sgement rada Uprave. Drugi je pitanje pošumljavanja o kome posebno vodimo računa. Sledeći segment je zaštita od potkornjaka. Takođe, važan nam je segment zaštita od šumskih požara. Bitna je prevencija i djelovanje na vrijeme. Takođe, važan je segment i rešavanje problema sanitara. Imamo oko 100.000 kubika sanitara u našim šumama.

Zbog ličnih interesa pojedinaca, trpe otpore sa strane

• Hoće li se kontrolisati i rad koncesionara?

Njihov rad se već kontroliše. Imali smo prije dvije sedmice kontrolu preko deset pilana. Na jednoj smo našli odrđene nepravilnosti. Ove kontrole ne možemo da realizujemo sami. Dio nadležnosti je Uprave policije, dio tržišnog inspektora, a dio inspektora za šumarstvo. Idemo i dalje u nenajavljene kontrole. Postoje neki kojima se ne sviđa kako se ovo radi. Ima otpora spolja koji na različite načine pokušavaju da omalovaže moj rad: da podvaljuju, izmišljaju i govore neistine. Neki pozivaju na linč. To smo prijavili nadležnima. Motivi za to su lični interesi i to što sa nama ima razgovora ako je to u skladu sa zakonom i pravilima. Samo papir i crno na bijelo i u skladu sa zakonom.

• Kolike su štete od nekontrolisane sječe šuma?

Procjene su išle da su one više nego što je budžet države. Tolike su bile štete što se tiče bespravne sječe i uništenja šuma u Crnoj Gori. Iz naše države je zabranjen izvoz oblovine. Ono što mi moramo da kontrolišemo jeste da li se paralelno pokušava izvoziti oblovina bez valjane dokumentacije. Želim i da otvorim pitanje da li naša dervoprerađivačka industrija ima kapacitete da da finalni proizvod. Nekad je možda u redu izvoziti ako nemamo potencijala da u svojoj drvopreradi napravimo finalni proizvod.

• Često se u javnosti pominje termin šumarska mafija. Koliko je ona uzela maha i kako se izboriti sa njom?

To se prije svega odnosilo na koncesionare u periodu kada su bile dugogodišnje koncesije, i kada su se u menadžmentu Uprave donosile odluke na različite načine. Tako da se dešavalo da dođe neki koncesionar u Upravu i vrati se sa ugovorom iz Pljevalja. To se više ne dešava, sada su jednogodišnji ugovori. Oni su mnogo bolji. Ozbiljno sam ušao u ovu materiju. I vidim neke nedaće i probleme, ali vidim i rešenja. Za reforme sam u šumarstvu.

Upravi realan budžet od 11 miliona

• Ima li Uprava dovoljno kapaciteta za oblasti koje pokriva?

Postoje ozbiljni ljudski kapaciteti. Nama nedostaju sredstva. Budžet je mali. Imamo 6.800.000 eura, ali realno je da imamo 11 miliona. Mi zarađujemo mnogo više ali to ide u budžete lokalnih uprava. Zarađujemo blizu 19 miliona eura godišnje. Mi smo održivi. Samo što se specifično finansiramo.

 

• Percepcija je da je korupcija u ovim oblastima u znatnoj mjeri prisutna. Kakav je Vaš stav o tome?

– Uveo sam novu metodu rada da me svaki dan moraju obavijestiti za sjutradan kada vrše prijem i otpremu posječenog drveta. To znači da u momentu kada dođe do sječe u jednom odjeljenju mora da se izvrši prijem. Šumar mora da izvrši prijem i da premjeri. Ukoliko se centimentar smanji, tu je već šteta od nekoliko kubika. To je ključna kontrola. Sav mehanizam se prebacuje na kontrolu. Do sada je to izostajalo. Imamo dosta kontrola. To ne mogu da rade samo zaposleni u Upravi već moraju da se uključe i druge institucije.

Nedostaje nam šumara. I njihov se rad preispituje. Nema povlašćenih. U svim opštinama na sjeveru će biti kontrole. Postepeno ćemo kontrolisati i to nenajavljeno. Vjerujem da će to dati rezultate.

“JEDAN ČOVJEK NE MOŽE SVE DA POSTIGNE, VEĆ JE POTREBNO UKLJUČITI INSTITUCIJE, PRIJE SVEGA UPRAVU POLICIJE, KAO I UPRAVU ZA INSPEKCIJSKE POSLOVE KAKO BISMO SUZBIJALI SVAKU BESPRAVNU AKTIVNOST. MI SMO ZA MJESEC OD KADA JA VODIM OVU UPRAVU IMALI VIŠE AKCIJA NEGO U PRETHODNIH POLA GODINE ŠTO IH JE BILO, KAŽE RAJKOVIĆ

• U oblasti lovstva godinama izostaju kontrole. Šta ćete preduzeti da se situacija popravi u toj oblasti?

Imam sjajnu ideju za jedan projekat pomoću koga bismo ogradili četiri lovišta. Uprava gazduje sa četiri državna lovišta – Komovi, Dragišnica, Piva i Ljubišna. Komovi su prelijepi i očuvano lovište. Moj cilj je da ova četiri lovišta sačuvamo. Da pokušamo da napravimo projekat i dobijemo grant od EU i da ih ogradimo, da dobijemo na taj način hranilice i osmatračnice i dio donacija u hrani. Da ih unutra uredimo i da oni donose benefite državi. Što se tiče ostalih lovišta, da ih sačuvamo i zaštitimo, ako bude potrebno i da uvedemo moratorijum u jednom dijelu.

• Treba li kontrolisati i rad lovačkih organizacija?

Lovačke organizacije su posebne organizacije ali bi trebalo i njihov rad kontrolisati. Mnogi bi da se domognu i ovih lovišta i da ih unište. Mi im nećemo to dozvoliti. Stanje divljači je dosta dobro.

 

Izvor: DAN

NOVOSTI

Povezane vijesti vijesti

Reklamni Prostor Prostor