„Rodnu ravnopravnost nemoguće postići u potpunosti“

Svaki drugi građanin vjeruje da se žene i muškarci toliko razlikuju da je rodnu ravnopravnost nemoguće u potpunosti postići, dok polovina smatra da poslodavac ima zakonsko pravo da traži potvrdu da kandidatkinja za posao nije u drugom stanju.

To je pokazalo istraživanje o stavovima i percepcijama građana i zaposlenih u javnoj upravi o rodnoj ravnopravnosti, koje je sproveo Ipsos Strategic Marketing za potrebe Kancelarije Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori.

Prema istraživanju, svaki drugi građanin vjeruje da poslovno uspješne žene moraju neminovno da zanemare svoju porodicu.

„Dvije od tri žene zaposlene u javnoj upravi smatraju da muškarci imaju veća prava od žena, tek jedan od tri muškarca će se složiti sa ovom konstatacijom“, pokazalo je istraživanje.

Svaki treći zaposleni u javnoj upravi nema kapacitet da procijeni da li se princip rodne ravnopravnosti primjenjuje u procesima zapošljavanja, selekcije i odabira kadrova u javnoj upravi, dok svaki četvrti smatra da se ne poštuje princip rodne ravnopravnosti.

„Zaposleni u stručnoj službi Skupštine pokazuju veći stepen osviješćenosti i prepoznavanja rodno zasnovane diskriminacije u odnosu na službenike drugih institucija“, pokazalo je istraživanje.

Prema istraživanju, muškarci kao glavne prepreke za svoje napredovanje u javnoj upravi vide nedovoljnu kvalifikovanost, motivisanost i neravnopravan tretman donosilaca odluka, dok je žene vide u usklađivanju posla s privatnim i porodičnim obavezama.

Zaposleni u institucijama, njih 40 odsto, smatra da zastupljenost žena na mjestima odlučivanja treba da bude veća.

Svaki drugi zaposleni smatra da u njihovim institucijama postoje jasne instrukcije kako da u kreiranju zakona, strategija i programa uključe načela rodne ravnopravnosti, iako čak 60 odsto ne može sa sigurnošću da kaže da li je u njihovoj instituciji u posljednjih godinu dana rađena rodna analiza.

Navodi se da 80 odsto zaposlenih u institucijama smatra da je tema rodne ravnopravnosti dužnost kontakt osoba ili timova za rodnu ravnopravnost u onim institucijama gde oni postoje, dok je tek 20 odsto stava da je rodna ravnopravnost polje djelovanja svih zaposlenih u instituciji.

Prema istraživanju, svaki drugi zaposleni u javnoj upravi nije upoznat sa postojanjem kontakt osobe za rodnu ravnopravnost u njihovoj instituciji, a polovina ne zna kako njihova institucija doprinosi ispunjenju obaveza preuzetih međunarodnim konvencijama.

Navodi se da dva od tri službenika javne uprave smatra da se na godišnjem nivou obezbjeđuje dovoljno finansijskih sredstava za rad na polju rodne ravnopravnosti.

Istraživanje je pokazalo da je rodno odgovorno budžetiranje kao pojam i praksa uglavnom nedovoljno poznat zaposlenima u javnoj upravi i najčešće se shvata dosta usko i povezuje sa različitim podsticajima namijenjenim ženama.

Ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija Tamara Srzentić je na predstavljanju istraživanja istakla da su u tom resoru postavili ravnopravnost polova visoko na listu prioriteta.

“Cilj nam je povećati pristup, ukloniti barijere, razviti vještine i osnažiti ljude koji bi na neki način mogli biti marginalizovani i isključeni iz kreiranja i primjene vladinih politika, programa i usluga”, rekla je Srzentić.

Ona je poručila da je Ministarstvo posvećeno promovisanju inkluzivnog okruženja u kojem će se svi pojedinci osjećati slobodno da se u potpunosti iskažu, gdje će njihova jedinstvenost biti cijenjena i gdje će se osjećati kao dio tima.

Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori Daniela Gašparikova podsjetila je na Konferenciju o ženama u Pekingu, sa koje je prije 26 godina poručeno da je učešće žena u svim sferama društva osnov za dostizanje jednakosti i razvoja.

“Put ka dostizanju rodne ravnopravnosti je dug i izazovan i zahtijeva sveobuhvatan pristup, odgovornost i zajedničko djelovanje institucija u privatnom i javnom sektoru i pojedinaca”, rekla je Gašparikova.

Ona je poručila da će UNDP nastaviti dugogodišnji rad sa partnerima na osnaživanju žena u svim sferama života i boljem kreiranju i sprovođenju politika rodne ravnopravnosti.

Šef sekcije za saradnju u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori, Herman Špic, smatra da Crna Gora treba da intenzivira napore na integrisanju rodne perspektive u svoje politike i reforme, uključujući i sektor javne uprave.

“Ukidanje rodne neravnopravnosti u javnoj upravi važno je za tekuću reformu javne uprave u Crnoj Gori, koja je presudna za proces integracije Crne Gore u EU. EU će i dalje podržavati i pratiti rodno odgovornu reformu u Crnoj Gori”, naveo je Špic.

UNDP je u toku prethodne dvije godine, u saradnji sa Upravom za kadrove, intenzivno radio na podizanju kapaciteta u javnoj upravi, te sproveo akreditovani program obuke za trenere iz javne uprave, a 24 sertifikata danas su uručena polaznicima i polaznicima treninga.

 

Izvor: Rtcg

NOVOSTI

Povezane vijesti vijesti

Reklamni Prostor Prostor