Transplataciju bubrega u Crnoj Gori čeka 75 građana, jetru 14, pluća 13, dok pet pacijenata čeka transplataciju srca

Autor:Hristina Janković
Rožajac Enes Ferizović osjeća se odlično nakon transplatacije bubrega 2018. godine i priznaje da mu je želja za životom ogromna. On je Pobjedi ispričao koliko je važno da se podrži donorstvo u Crnoj Gori, poveća broj onih koji su spremni da doniraju organe nakon smrti.
– U septembru će biti sedam godina od moje transplatacije i ja se osjećam dobro, život mi se nastavio. Transplatacija mi je obavljena 2018. godine u KBC-u Podgorica, a bubreg sam dobio od čovjeka koji je bio klinički mrtav. Osjećam se dobro nakon operacije, uradili su je hirurzi iz Hrvatske, koji, mislim ,više nemaju saradnju sa KBC-om. U saznanju sam, da sada postoji nova saradnja Kliničkog centra sa klinikama iz Turske, Srbije i Bugarske. Važno je da se nastavi sa transplatacijom. U toku sam da je Ministarstvo zdravlja pokrenulo kampanju oko donorskih kartica i u potpunosti ih podržavam – poručio je Ferizović.
On je apelovao na sve punoljetne građane da se priključe kampanji i potpišu donorske kartice, jer kako je dodao, mogu se produžiti nečiji životi na taj način.
U Crnoj Gori na transplataciju bubrega trenutno čeka 75 građana, na transplataciju jetre 19, pluća 13, dok za transplataciju srca čeka pet pacijenata, kazao je ministar zdravlja Vojislav Šimun prije dva dana za Gradsku televiziju.
On je dodao da na transplataciju čekaju i djeca i to troje na transplataciju bubrega, jedno jetre i jedno dijete čeka da mu se uradi transplatacija srca.
Podsjetimo, kampanju „Potpis za život“ Ministarstvo zdravlja pokrenulo je 19. maja 2025. godine u želji da se što više građana priključi i da bude donor.
Iz Ministarstva zdravlja su nam saopštili, da su zadovoljni dosadašnjim odzivom.
– Otkada smo pokrenuli kampanju zajedno sa KCCG, broj izdatih donorskih kartica je u porastu. Podaci o osobama koje su potpisnici donorskih kartica nijesu javni, već se nalaze u njihovoj zdravstvenoj evidenciji, tako da ih samo oni lično mogu učiniti javno dostupnim. Stoga možemo jedino govoriti o broju građana koji su potpisali donorsku karticu. Takođe, važno je istaći da se prilikom izdavanja kartice ne evidentiraju profesija niti stručna sprema podnosioca. Ono što je izvjesno jeste da je broj izdatih kartica, od početka kampanje „Potpis za život“, koju su pokrenuli Ministarstvo zdravlja i KCCG, u stalnom porastu. Zdravstveni radnici, uključujući i ljekare iz domova zdravlja, svakako imaju važnu ulogu u promociji kampanje – njihovo profesionalno znanje i svakodnevni kontakt s građanima čine ih važnim akterima u podizanju svijesti o značaju donorstva
Oni su naveli da doktori Kliničkog centra Crne Gore aktivno učestvuju u kampanji „Potpis za život“, naglasivši da je, njihovo učešće izuzetno značajno – bilo kroz gostovanja u medijima, edukativne tribine ili direktan rad sa pacijentima i porodicama u procesu transplantacije organa, kao i njihovo iskustvo i stručnost.
U kampanju Ministarstva zdravlja za donorske kartice uključili su se i iz NVO Diši i, kako je kazala direktorka Maja Gardašević, to je najhumaniji čin i svako treba to da uradi.
– Kao neko ko je i sam među prvima potpisao donorsku karticu, taj isti potpis smatram najhumanijim činom koji svako od nas može i treba da uradi. Sama pomisao da nakon vašeg, život može da nastavi nekoliko ljudi u meni budi snažnu i najljepšu emociju, posebno znajući, kao zdravstveni radnik, da među onima koji čekaju ima i dosta djece koja su naša budućnost. Transplantacija organa je jedina opcija za većinu pacijenta sa trajnim gubitkom funkcije određenih organa. Jedan donor može spasiti do sedam života – srce, pluća, bubrezi, jetra, pankreas. Ovim činom se ne pomaže samo onome ko na svoj organ čeka, već cijeloj porodici koja prolazi kroz brojne psihološke izazove često i godinama. Ovo je kartica hrabrosti i humanosti-poručila je Gardašević.
Ona je kazala da, ukoliko je osoba za života donijela odluku da postane donor, niko nema i ne može da ospori pomenutu odluku.
– Ono što valja napomenuti jeste da osoba ukoliko se i odluči da povuče karticu iz nekog razloga to može uraditi kod svog izabranog ljekara jednostavno. U većini slučajeva, moji prijatelji koji su potpisali donorske kartice su porodično prošli kroz neki težak gubitak i nošeni tom emocijom upravo žele da sjutra imaju mogućnost da nekom pomognu. Donorska kartica se iz ličnog iskustva dobija vrlo jednostavno i lako kod izabranog ljekara popunjavanjem upitnika i davanjem saglasnosti. Ljekar ima uvid u vaš karton te ukoliko osoba ne ispunjava kriterijume ( Postojanje maligniteta, dijabetesa, psihijatrijski pacijenti, korisnici narkotika, osobe sa težim oštećenjima organa) sigurno neće moći postati donor – poručila je Gardašević.
Predsjednik Sindikata zdravstva dr Vladimir Pavićević kazao je da kao ljekar podržava donorstvo.
-Sindikat zdravstva nije razmatrao pitanje donorstva. Vrlo je važno da postoji ta mogućnost i da je zakonom regulisana, takođe mislim da bi kampanje morale biti puno suptilnije i sa više psihološkog takta – smatra Pavićević.
Pobjeda.me