Sjever Crne Gore polako postaje posljednja stanica za koju se mladi odlučuju kada je život u pitanju. Ostaju samo rijetki koji su imali sreću da nađu siguran posao, ili pak stariji koji ne žele da napuste rodno ognjište. Bolji život se traži u drugim crnogorskim gradovima, a često i preko granice.
Umjesto želje za usavršavanjem i napretkom, mladi su željni pasoša i odlaska u izabranu zemlju. Sve što nisu uspjeli ostvariti ovdje, pružiće im se negdje drugo.
Prema podacima Monstata, u posljednje tri godine sa sjevera se odselilo 5.725 stanovnika.
„U tom istom periodu, takođe, se na sjever doselilo 2.265 lica. Dakle razlika između doseljenih i odseljenih osoba iznosi – 3.460 što znači da se u tom periodu, na osnovu migracionih kretanja, broj stanovnika u sjevernom regionu smanjio za 3.460 lica“, kažu iz Monstata za FOS.
Stanovništvo najviše odlazi iz Bijelog Polja, Berana i Pljevalja
Zatvorene fabrike, loša putna infrastruktura, nemogućnost zapošljavanja… samo su neki od razloga koji naročito mlade tjeraju sa rodnih ognjišta. Uglavnom odlaze na studije u veće gradove, a potom se tu zaposle i nastave život. Sve što ne može da im pruži Bijelo Polje, Plav, Gusinje… pružiće im Podgorica, Kotor, Budva ili još bolje obećane zemlje – Amerika i Njemačka. Bježi od rodne kuće glavom bez obzira, jer izgleda za bolju budućnost nema.
Trend napuštanja sjevera ne jenjava. Tokom 2014. godine 1.186 osoba odlučilo se da sreću potraži negdje drugo. Najviše se odlazilo iz Bijelog Polja. Ovaj grad su napustila 332 stanovnika.
U 2015. godini sjever napušta 1.189 osoba. I dalje je lider Bijelo Polje, pa se tako iz godine u godinu broj stanovnika konstantno smanjuje. Prije tri godine grad je napustila 381 osoba. Jedino u Gusinju nije došlo do promjene broja stanovnika, jer je broj doseljenih i odseljenih ostao isti.
Ni 2016. nije bila sjajnija za Bjelopoljce. Uslovi za život isti, ne pomjera se sa mrtve tačke, a i rješenje je isto – selidba. 429 stanovnika grada pod Obrovom je bolji život potražilo negdje drugo.
Negativan prirodni priraštaj u većini sjevernih opština
Raseljavanje nije jedini problem koji pogađa sjever Crne Gore. U pojedinim mjestima se čak i ne pamti kada je zaplakalo novorođenče, a to pokazuju i podaci Monstata po kojima je u većini sjevernih opština broj umrlih veći od broja novorođenih.
U posljednje tri godine broj umrlih u odnosu na broj novorođenih veći je u Andrijevici, Kolašinu, Mojkovcu, Šavniku i Žabljaku. Pozitivan prirodni priraštaj je zabilježen jedino u Rožajama, gdje je stopa nataliteta bila za oko 7 % veća od stope mortaliteta.
Statistika nam nepogrešivo govori o postepenom gašenju sjevera.Iz godine u godinu sve je očiglednije da sjever pada u duboku tamu bez nade da će neko ubrzo uključiti svjetlo.
Izvor: fosmedia.me
Autor: Violeta Rovčanin
