Search
Close this search box.

Rajzing Rajnke: Najveća prijetnja su vlasti koje stavljaju partijske interese iznad društvenih

Ambasadorka SAD Džudi Rajzing Rajnke kazala je na 2BS Forumu u Budvi da je najveća prijetnja za Crnu Goru vlast koja ne uspijeva da partijske interese, stavi ispred društvenih.

Rajnke je kazala da du identifikovane tri vrste prijetnji – spoljne, unutrašnje i egzistetncijalne.

“Svijet se promijenio 24.februara u ruskom zločinačkom pokušaju da zbriše ukrajinski suverentiti. Naša bezbjedosna saradnja je zato značajanija nego ikada. Unutrašnje prijetnje su nešto što zabrinjava i povećava podjele u društvu”, kazala je ona.

Egzistencijalne prijetnju su, kaže, nešto što dugoročno prijeti bezbjesnosti Crne Gore a to je nemogućnost da se riješi ukorijenjena korupcija.

“Korupcija se mora zaustaviti a voljela bih da kažem da je prava prijetnja ona vlast koje ne uspijeva da stavi partijske interese iznad društvenih interesa”, rekla je Rajnke.

Naglasila je i da one partije koje nisu osudile rusku agresiju na Ukrajinu, nisu partneri SAD-a.

Kazala je da zemlja koja se ne prilagođava potrebama naroda nije više nego manje bezbjedna.

“Zato su građani u avgustu 2020. godine rekli da žele primjene nakon 30 godina iste vlasti, da žele lidere koji će donijeti konkretnu korist biračima, i konkretni aktivnosti u borbi proriv koruocije i organizovanog kriminala. To je bilo uzbudljivo gledati. Ali sada je oktobar 2022. Vidjeli smo da dvije vlade odlaze i dolaze, i pitanje je da li je to uzbuđenje donijelo rezultate koje građani zaslužuju”, zaključila je Rajnke.

Bivša ministarka odbrane i predsjednica upravnog odbora Atlanstskog savjeta savjeta Milica Pejanović Đurišić, kazala je na otvaranju 2BS Foruma u Budvi rekla je da je Forum tokom prethodnih godina nastojao da bude platforma koja podstiče diskusije u jugoističnoj Evropi.

Pejanović Đurišić kaže da od 24. februara, od kada je počeka ruska agresija na Ukrajinu, živimo u potpuno drugačije svijetu .

“Ruska agresija na Ukrajinu, označava kraj jedne ere bezbjednosti kakva je usportavljena nakon Drugog svejtskog rata. Neki to nazivaju i krajem savremene istorije za šta postoje valjani argumentu. Suočavamo se ne samo sa napadom na Ukrajinu već i dovođenjem u pitanje vrijednosti, demorkatije, slobidnih pojedinaca i društva”, rekla je Pejanović.

Kazala je i da su narativi kojim se dovode u pitanje demokratska prava, našla uporište u našem regionu uz značajan uticaj na polirtičku dimaniku koja se karakteriše nestabilnošću, sapotencijalom da dovode do izgrpžavanj aionako krhokog mira.

“Nedostatak demokratskih kapaciteta, slabe instirucije i manjak fokusa zapadnih partnera olakšali su pristup akterima koji kroz destabilizaciju regiona žele da ugroze EU i NATO. Crna Gora je najočigledniji primjer gdje se nastoji kreirati ambijent u kojem će biti doveden u pitanje građanski koncept, sekularizam, antifašizam, a sve sa namjerem da se dovede u pitanju održivost Crne Gore kao države. Zemlja koja je bila najrealniji kandidat za članstvo u EU u kratkom periodu postala duboko polarizovana i nalazai u ozbiljnojk političkoj krizi”, rekla je ona.

“Organizovani kriminal, korupcija, duboko ukorijenjen partitokratski pristup u državnoj administraciji, prisustvo aktera koji za račun drugih država nastoje da Crnu Goru učine dijelom srpskog…ruskog…srpskog sveta…. sve je to doprinijelo kreiranju ambijenta u kome je kriza ovakvih razmjera uopšte i bila moguća. Uz činjenicu da nakon sticanja nezavisnosti nijesmo u dovoljnoj mjeri bili posvećeni jačanju demokratije i institucija u zemlji, odgovornost za trenutnu situaciju prevashodno snose političke elite koje se očigledno nisu snašle u uslovima političke tranzicije nakon izbora 2020. godine. Tako su i pitanja poput reformi koje su preduslov za članstvo u EU, inflacije, energetske krize, klimatskih promjena, zanemarena, pa negativni izvještaji o napretku u pristupanju EU ne predstavljaju iznenadjenje”, istakla je Pejanović Đurišić.

NOVOSTI

Povezane vijesti vijesti

Reklamni Prostor Prostor