Grupa građanskih aktivista okupila se danas ispred zgrade Opštine Bar, uoči početka održavanja sjednice Skupštine opštine, u znak protesta zbog najavljenog istražnog bušenja u Jadranskom moru, čiji je početak predviđen za 25. mart.
Sa ovog skupa poručeno je da planirana aktivnost nosi brojne potencijalne rizike, te da se o ovako važnom pitanju morao čuti glas građana, prenosi portal Bar.
Jedna od učesnika protestnog skupa, profesorica Jasminka Milošević ističe da je na mjestu sa kojeg je početak istraživanja Jadrana planiran bio epicentar zemljotresa 1979. godine, što samo po sebi govori o kolikom je riziku riječ.
Spornih pitanja, ističe Milošević, ima mnogo.
„Prije svega, nije sigurno kolike su rezerve nafte tamo, ako ih uopšte ima. A ukoliko ih ima za nekih 100 miliona eura, to je sitno u odnosu na milijarde eura koje su u prethodnih nekoliko decenija uložene u turizam. Činjenica je da je turizam kod nas neplanski i nesistematski vođen. Postoje njegove različite vrste – ekološki, vinski, kulturni… Mi imamo fantastične istorijske spomenike i imali bismo mnogo toga da ponudimo turistima. Ipak, mi smo razvijali ono što ovdje narod zove ‘paradajz turizam’, a to nam je uništilo arhitekturu, uticalo je na izgled gradova, ekološki ugrozilo obalu… Ipak, sve to što je takav način vođenja turizma do sada ugrozio je ništa u odnosu na ono što može da se dogodi sa naftnom platformom na Jadranu“, ističe Milošević, i dodaje da se nameću određena pitanja – „Zašto moramo brzo da dolazimo do novca? Zašto ponavljamo greške?“
Ona smatra da je ovo problem nove vlasti.
“Oni su naslijedili ugovore i zatečeni su, ali je na nama građanima da se potrudimo i da im pomognemo da riješe problem. Ako ništa drugo, treba organizovati referendum, iako se nadam da se ovo pitanje može riješiti na drugi način“, kaže Milošević.
Milošević podsjeća da je Crna Gora, po Ustavu, ekološka država.
„Naš problem je što ga mi ne poštujemo. Jedan od prvih članova Ustava kaže da je nosilac suverenosti građanin, pojedinac, a nas građane niko ne pita i zaobilaze nas. Moram da zamjerim novoj vlasti što zaista zaoilaze mišljenje građana. Mislim da razgovor sa premijerom preko Tvitera nije najbolji način da se poveže sa građanima. Trebao bi nekada da nas primi, mi pišemo pisma, ali niko nam ne odgovara“, kaže Milošević.
Na kraju, aktivistkinja i profesorica kaže da kao što je neko morao da govori umjesto čempresa posječenih ispred barske Gimnazije, sada treba neko da govori i umjesto riba koje žive u Jadranskom moru.
„Neki ljudi kažu – ‘Nije važna riba’… Važna je za ljude koji od ribe žive, ali je važna i za sve nas. One su naši sustanari koji ne umiju da se brane i neko drugi morka da progovori umjesto njih. Kao što ni čempresi nijesu umjeli da se brane, da govore, neko je morao da progovori umjesto njih. Sada imamo posljedice mikroklime u Baru, kao posljedicu sječe čempresa, koja će se tek osjetiti…. Ljudi se sada žale da imaju golubove na terasama. Pa oni moraju negdje da žive“, zaključila je Milošević.
Podsjetimo, početak istražnog bušenja najavili su prije dvije sedmice ministar Mladen Bojanić i državni sekretar Marko Perunović, nakon čega su se tome usprotivile brojne ekološke organizacije, uputivši zahtjev da država raskine koncesioni ugovor i zaustavi bušenje Jadrana.
DRI uradila je preliminarnu reviziju koja je pokazala da država nema adekvatnu opremu da zaštiti životnu sredinu u slučaju većih incidenata u moru. Raskid ugovora državu bi koštao 40 miliona eura.
Izvor: FOS Media
