Da je riblji fond u rijekama na području bjelopoljske opštine u katastrofalnom stanju, pokazao je i obilazak prof. dr Danila Mrdaka s Prirodno-matematičkog fakulteta iz Podgorice. On se sa saradnicima na jednom svom projektu istovremeno upoznao se stanjem rijeka Lim, Bistrica i Ljuboviđa. Kako kaže, utvrdio je da ribe skoro više i nema, što će i napisati u svom izvještaju, koji će uraditi na zahtjev Sportsko-ribolovnog društva ,,Sinjavac”.
Stanje je više nego loše, odnosno zabrinjavajuće i alarmantno. Apelujem da neko ko treba da brine o ribljem fondu, ali i o ekologiji i zdravlju ljudi počne da preduzima konkretne korake. Bojim se da smo možda debelo zakasnili. Svaki dan je dragocjen – kazao je Mrdak.
Profesor dodaje da Lim svojim tokom kroz područje bjelopoljske opštine ni vizuelno nije isti.
Lim prije i poslije Bijelog Polja nije isti. Od Ribarevina, pa nizvodno, kroz gradsko područje i dalje kroz Nedakuse i Sutivan prema Dobrakovu, odnosno Brodarevu i granici sa opštinom Prijepolje, rijeka je tamnozelene boje, za razliku od toka do Ribarevina, odnosno od Plava, Andrijevice i Berana, gdje voda ima plavu boju – objašnjava prof. Mrdak.
Profesor je sa saradnicima utvrdio da je u rijeci ostala samo sitnija riba, ali nema one plemenite, po kojoj je ovo područje bilo poznato. Nema skobalja kojim je Lim bio bogat, kao ni pastrmke. Kako navodi, ima nešto malo sitnijih komada mrene i lipljana.
Problem je, ističe Mrdak, nerazvijena ekološka svijest. Zagađivača ima mnogo. Nabraja vlasnike desetak mesara i farmi kokošaka, ali i veliki broj cijevi iz porodičnih kuća odakle se uliva fekalna kanalizacija. I sve je to vidio sopstvenim očima.
Zabrinjavajuće stanje i kad je Bistrica u pitanju.
Obilazeći njen tok, Mrdak je sa saradnicima utvrdio da je ona skoro mrtva rijeka, i da je potpuno očišćena od pastrmke.
Lako smo utvrdili da ribe nema isključivo zbog ljudskog faktora. U Bistrici nema ribe zbog krivolova strujom i podvodnim puškama. Sve se vidi golim okom, objašnjava on. Da je stanje loše, potvrđuje velika količina ribe peš.
Ima je u ogromnim količinama. Peš se javlja samo kad nema predatora, odnosno pastrmke – ističe naš sagovornik.
Mrdak navodi da situacija nije puno bolja ni sa Ljuboviđom.
On dodaje da na ovaj način samo žele da pomognu da se koliko-toliko sačuva riblji fond.
Neprihvatljivo je i žalosno da grad ima ovako lijepu rijeku, a da je ona prava pokretna deponija. Bruka i sramota. Ovo je sve odraz naše nekulture i naravi i predstavlja veliki problem za lokalno stanovništvo – upozorio je profesor Mrdak.
Mrdak navodi da je problem zbog smanjenog vodostaja eskalirao i vidljiv je golim okom.
Ribe su se, kako smo i utvrdili, skrajnule, odnosno pobjegle nizvodno, prema Prijepolju. Pobjegle su od ovog zuluma – zaključio je profesor Mrdak.
Izvor:Dan