Ostaju duboke podjele duž etničkih linija

Nenacionalistički bošnjački i hrvatski kandidati Denis Bećirović i Željko Komšić izabrani su za članove predsjedništva BiH, dok će srpski narod predstavljati Željka Cvijanović

Izbori u Bosni učvrstili su podjele između tri etničke grupe u vrijeme duboke političke krize, ali će sudeći prema jučerašnjim preliminarnim rezultatima spoljna politika BiH biti okrenuta ka Zapadu, a ne Rusiji.

Nacionalističke partije iz sve tri grupe bi na osnovu 70 odsto prebrojanih glasova trebalo da dominiraju u nacionalnom i regionalnim parlamentima, prenosi agencija Rojters. Međutim, nenacionalistički bošnjački i hrvatski kandidati, Denis Bećirović i Željko Komšić, biće u tročlanom predsjedništvu Bosne i Hercegovine sa Željkom Cvijanović predstavnicom srpskog naroda i donedavno predsjednicom Republike Srpske.

Promjena u Predsjedništvu

Bećirović, član Socijaldemokratske partije (SDP) kojeg je podržalo 11 opozicionih građanskih partija, osvojio je 57 odsto glasova u odnosu na Bakira Izetbegovića, čija je nacionalistička bošnjačka Stranka demokratske akcije (SDA) na vlasti od rata. Izetbegović, koji je prema podacima izborne komisije osvojio 37,84 odsto na osnovu 86,38 odsto glasova, priznao je poraz kasno u nedelju.

To je, ujedno, prvi put da bošnjački član Predsjedništva nije iz etnonacionalne stranke. Međutim, iako Izetbegović nije ušao u Predsjedništvo, njegova partija, po preliminarnim rezultatima, i dalje je pojedinačno najjača bošnjačka stranka, prenosi Dojče vele.

Komšić, lider stranke Demokratska fronta (DF), osigurao je svoj četvrti predsjednički mandat pobijedivši rivala iz dominantne Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) sa 53,61 glasom.

Hrvatski ministar spoljnih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman izrazio je juče nezadovoljstvo ponovnim izborom Komšića za hrvatskog člana Predsedništva BiH, rekavši da on ne može da bude partner Zagreba jer je izabran glasovima Bošnjaka.

”Izražavamo opet naše nezadovoljstvo zbog preglasavanja Hrvata koje dugoročno šteti institucionalnoj stabilnosti i budućim odnosima u BiH. Gospodin Komšić je već četvrti put izabran glasovima bošnjačkog naroda, a vodi se kao hrvatski član Predsjedništva”, rekao je Grlić Radman novinarima u Zagrebu.

Izbor Cvijanovićeve iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) kojim upravlja Milorad Dodik je bio očekivan, a nakon glasanja ona je kazala da će kao i do sada “raditi u interesu RS i ostati na liniji dosadašnje političke koncepcije”.

”Ne slažem se da u Predsjedništvu neće biti članovi nacionalnih opcija jer ne verujem da u BiH postoji bilo koja struktura koja u svom programu ne baštini ono što nije nacionalno”, kazala je Cvijanovićeva.

Rojters ističe da se izbor Bećirevića i Komšića u Predsjedništvu smatra važnim u vremenu krize u Evropi, jer to tijelo, mada uglavno ceremonijano i simbolično, odlučuje o spoljnjoj politici BiH i odbrani.

Oni će kako ističe britanska agencija imati većinu u odnosu na Cvijanovićevu, Dodikovu saveznicu koja preferira veze sa Rusijom i Kinom u odnosu na one sa SAD i EU.

”BiH je Evropa u malom i pozivam EU da što prije BiH dodijeli status kanbidata. Upućujem i poruku građanima BiH da se ujedinimo oko budućnosti, nemamo vremena da trošimo energiju na beskorisne svađe. Upućujem poruku i cijeloj regiji – ujedinimo se zbog ljudi i počnimo sarađivati. Bilo kakva nestabilnost vratila bi nas u srednji vijek. Ljudima u Crnoj Gori želim poručiti da za cijeli život u BiH imaju prijatelje. Obraćam se i ljudima u Srbiji da je vreme da gradimo bolju budućnost. Hrvatskoj poručujem da smo mi dvije države koje su naslonjene jedna na drugu i da je vrijeme za razvoj ekonomske saradnju i prestanak sa svađama”, poručio je Bećirović.

U RS ponovo Dodik?

U Republici Srpskoj, Dodikov SNSD i Patrija demokratskog progresa Jelene Trivić (PDP-SDS) obje su proglasile pobjedu u trci za predsjednika, odnosno predsednicu entiteta Republika Srpska.

Dodik rekao je da ponosan što je bio kandidat na izborima i što je izabran za predsjednika. On je istakao da je Republika Srpska pokazala demokratsku zrelost i da je to “veliko dostignuće našeg naroda”. Dodao je da će Republika Srpska biti stabilna i voditi svoju politiku, te nastaviti saradnju sa partnerima kao što su Srbija, Rusija i Mađarska.

Trivićeva je u obraćanju u nedjelju veče takođe proglasila pobjedu. “Biću predsjednica svih građana. Za sve ima mjesta pod ovom zastavom. Obračunaćemo se sa korupcijom i kriminalom. Ovo je tek početak pobjeda”, rekla je Trivićeva.

Prema nepotpunim rezultatima koje je sinoć objavila Centralna izborna komisija, Dodik je za preko 28 000 glasova bio u prednosti u odnosu na Trivićevu. Za predstavnike u Narodnoj skupštini Republike Srpske ubjedljivo najveći broj glasova je osvojio SNSD.

Međunarodni posmatrači su, kako prenosi Rojters, kazali da su izbori uglavnom prošli mirno, ali su upozorili da etničke podjele i agresivna razdorna retorika i dalje imaju prevagu.

”Od ključne je važnosti premostiti jaz između etničkih grupa”, kazao je za Rojters Stefan Šenah, predsjedavajući misije Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope.

Politička analitičarka iz Sarajeva Ivana Marić je komentarišući rezultate za Dojče vele kazala da će “izbori će donijeti promjene samo ako se razbije koalicija HDZ, SDA, SNSD na državnom nivou i SDA i HDZ-a na entitetskom”. Ona je kazala da bi bilo najbolje da se vlast može formirati bez dugogodišnjih koalicija na vlasti HDZ-a BiH, SDA i SNSD-a.

Intervencija visokog predstavnika

Rojters ističe da Bosna ostaje nefunkcionalna država skoro tri decenije nakon razornih ratova, a u nedjelju veče ubrzo nakon zatvaranja birališta visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit ponovno je upotrijebio bonska ovlašćenja i objavio izmjene-amandmana na Izborni zakon i Ustav Federacije BiH. Suština izmjena odnosi se na rokove za formiranje vlasti u Federaciji BiH.

Šmit je objasnio da je ovu odluku nametnuo kako bi poboljšao funkcionalnost institucija i omogućio da se čuje glas građana. On je dodao da promjene neće uticati na glasove građana na izborima održanim u nedjelju. “Ovo su vaši izbori. Ne odnose se na održane izbore, već na postizborne pregovore o partijskim koalicijama”, rekao je Šmit.

Formalno, razlog zašto je Šmit donio ovu odluku je da spriječi ponavljanje prakse da hrvatski političari blokiraju formiranje nove vlade, i traže izmjene Izbornog zakona, zbog čega su pregovori bošnjačke i hrvatske strane u više navrata propali. Hrvatski političari su prijetili blokadom ukoliko bude izabran Komšić.

Izmjenama se ukidaju mehanizmi za blokiranje i uvode se rokovi za imenovanje zamjenika.

Ovom odlukom povećan je i broj delegata u Domu naroda Federacije. Konstitutivni narodi, Bošnjaci, Srbi i Hrvati, imaće 23 umjesto 18 delagata. Takođe, svaki konstitutivni narod biraće najmanje po jednog predstavnika u svakom kantonu za Dom naroda.

Andreas Šider, šef misije Evropskog parlamenta u BiH koja nadgleda izbore, kritikovao je taj potez, rekavši da se na njega gleda kao na “podrivanje demokratije i institucija Bosne”.

Delegacija EU u BiH ogradila se od odluke Kristijana Šmita porukom da “duboko žale” jer pitanje izborne reforme nije riješeno u dijalogu političkih partija.

NOVOSTI

Povezane vijesti vijesti

Reklamni Prostor Prostor