Search
Close this search box.

Kako bi rat u Ukrajini mogao da pogodi Crnu Goru: Novi rast cijena i pad u turizmu

Zbog rata u Ukrajini i rasta cijena nafte, gorivo u Crnoj Gori u ponedjeljak bi moglo biti ponovo skuplje za pet do sedam centi. Ukrajina bila najveći evropski snabdjevač žitarica i uljarica. Rusija lani bila najveći investitor u Crnoj Gori, a gosti iz ove države i Ukrajine činili 21 odsto turističkog prometa

Rusko-ukrajinski sukob imaće značajne ekonomske posljedice i po Crnu Goru u vidu novog rasta cijena goriva, osnovnih životnih namirnica, smanjenja stranih investicija i pada turističke posjete.

Cijena nafte na međunarodnim berzama dostigla je juče cijenu od 103 dolara za barel, najveći nivo od septembra 2014. godine, zbog čega bi gorivo u Crnoj Gori od ponedjeljka ponovo moglo poskupiti za pet do sedam centi po litru.

Novi skok cijena hrane?

Ukrajina je i najveći evropski proizvođač i izvoznik žitarica i uljarica. Regionalni trgovci ovom robom kazali su “Vijestima” da će, ako dođe do prekida ili smanjenja izvoza iz Ukrajine, doći do novog značajnog rasta cijena žitarica, brašna, jestivog ulja i stočne hrane na evropskom tržištu. Crna Gora većinu ovih proizvoda uvozi iz Srbije, ali je riječ o berzanskoj robi i cijene zavise od kretanja na međunarodnom nivou. Na globalnom nivou već postoji manjak ovih proizvoda, zbog čega su cijene već bile veće za 60 do 120 odsto u odnosu na period prije dvije godine.

Rusija najveći investitor u Crnoj Gori

Rusija je prošle godine, prema podacima Centralne banke, bila najveći strani investitor u Crnoj Gori. Kompanije i građani iz ove zemlje investirali su 164 miliona eura, odnosno 18,3 odsto od ukupnih stranih direktnih investicija od 898 miliona. Nakon Rusije, najveći investitori su Italija sa 89 miliona, Švajcarska sa 78 i Srbija sa 76 miliona eura. Investicije iz Ukrajine su vrijedjele 11,8 miliona eura ili 1,3 odsto ukupnih.

Gubitak 20 odsto turista

Turisti iz ove dvije zemlje lani su u Crnoj Gori ostvarili oko 20 odsto turističkog prometa. Kako turizam čini oko 25 odsto ukupne ekonomije – bruto domaćeg proizvoda (BDP), pad turističke posjete za ovaj iznos vrijedio bi četiri do pet odsto BDP-a. Crnu Goru je lani posjetilo 136 hiljada gostiju iz Ukrajine, što je činilo 8,8 odsto od ukupnog broja turista, dok je 108 hiljada turista iz Rusije činilo sedam odsto ukupnog broja. Turisti iz Rusije ostvarili su 1,14 miliona noćenja ili 12,1 odsto ukupnog broja noćenja, a gosti iz Ukrajine 871 hiljadu noćenja ili 9,2 odsto. Tako da su gosti iz ove dvije sada zaraćene zemlje lani činili nešto preko dva miliona noćenja u Crnoj Gori, što je 21,3 odsto od ukupnog broja. Više noćenja imali su samo gosti iz Srbije 32,6 odsto i Bosne i Hercegovine 12,9 odsto.

Vlada obnavlja državne robne rezerve

Vlada Crne Gore jučerašnjim usvajanjem informacije o mogućem formiranju državnih robnih rezervi i predlogom izmjena zakona o akcizama, kojim se omogućava smanjenje ove dažbine za gorivo, pokušava da spriječi novi rast cijena osnovnih životnih namirnica i energenata. Uz to,Vlada je obezbijedila dodatne zalihe hrane i goriva zbog aktuelnih dešavanja u svijetu, odnosno ruske invazije na Ukrajinu.Rijec je o zalihama hrane za tri mjeseca, a goriva za dva.

Vlada je zadužila Ministarstvo ekonomskog razvoja da pripremi projektni zadatak za izradu studije o opravdanosti formiranja robnih rezervi u Crnoj Gori, da obezbijedi ekspertsku pomoć u izradu studije, kao i da formira komisiju za odabir konsultanta koji će na osnovu projektnog zadatka uraditi studiju i predložiti model formiranja robnih rezervi.

Nove robne rezerve formirale bi se prvi put nakon ukidanja Državnih robnih rezervi 2003. godine, na osnovu postojećeg Zakona o interventnim nabavkama koje je te godine zamijenio Zakon o robnim rezervama. Tako da se nove robne rezerve mogu formirati time što bi Vlada donijela odluku i plan interventnih nabavki. Međutim, da bi se smanjile cijene goriva, potrebno je da Skupština izglasa predložene izmjene zakona o akcizama. Prema ovom predlogu cijene goriva mogle bi biti niže za 11 do 13 centi po litru.

Kako je juče saopšteno iz Vlade, plan interventnih nabavki sadržaće direktive, mjere, vrste, količinu i vrijednosti robe, kao i nosioce snabdijevanja po opštinama, a prethodno će biti donijeta odluka kojom se proglašava postojanje ozbiljnih poremećaja na tržištu. Novac za formiranje robnih rezervi obezbijedilo bi Ministarstvo finansija iz budžetskih rezervi.

Nema više državnih skladišta

Kako je navedeno, u postupku eventualnog ponovnog formiranja robnih rezervi na državnom nivou moguća su dva rješenja, kao i treće koje bi bilo kombinacija ta dva.

Prvo rješenje bi se odnosilo na formiranje robnih rezervi u inostranstvu, odnosno Crna Gora bi dio osnovnih životnih namirnica za svoje tržište držala u odgovarajućim stranim magacinima kod proizvođača, dobavljača ili drugih partnera, a drugo da se namirnice dopreme u Crnu Goru i drže u nekom domaćem magacinu što bi značilo formiranje posebne institucije i angažovanje kvalifikovanog ljudstva.

Preblem je što više nema nekadašnjih državnih skladišta robnih rezervi, jer su nestala u privatizaciji ili uništena.

”Bilo bi neophodno obezbijediti cjelokupnu infrastrukuru za ovakav koncept, što bi značilo izgradnju novih ili preuređenje već postojećih skladišnih kapaciteta na teritoriji države. Dobra rješenja u tom pogledu bi se vjerovatno mogla naći kroz zakup neiskorišćenog skladišnog prostora aktivnih privrednih subjekata, kao i privrednih subjekata koji više ne postoje, odnosno nalaze se u stečajnom postupku”, navedeno je u informaciji.

Blečić: Neki oblik državnih robnih rezervi mora postojati

Dugogodišnji direktor bivših Državnih robnih rezervi ukinutih 2003. godine, prof. dr Miro Blečić kazao je juče “Vijestima” da ovakve ekstremne situacije i poremećaji na tržištu su dodatni dokaz da svaka država mora imati neki oblik robnih rezervi i da se ne može sve prepustiti slobodi tržišta kao što je zagovarano prije 20 godina.

”Državne robne rezerve prilagođene nacionalnoj ekonomiji su neophodne da bi sistem funkcionisao, postojala sigurnost u snabdijevanju građana i privrede i kako bi se zaštitili od velikih cijenovnih skokova. Crna Gora sada, zavisno od toga koliko je rodna godina, proizvodi od osam do 12 odsto svojih potreba za hranom, sve ostalo uvozimo. Dnevni uvoz hrane iznosi od milion i po do dva miliona. Da proizvodimo 70 odsto svojih potreba za hranom, robne rezerve ne bi bile potrebne, a ovako su neophodne”, kazao je Blečić.

On je naveo da su postojala velika skladišta državnih robnih rezervi u skoro svim krajevima Crne Gore, od velikih u Baru i drugim gradovima, kao i regionalnih poput skladišta u Goranskom kod Plužina.

”Skladišta su namjerno bila decentralizovana kako bi se i u slučaju nekih prirodnih katastrofa moglo u kratkom roku osnovnim životnim namirnicama snabdjeti bilo koji dio Crne Gore. Prema tadašnjim propisima mi smo morali u skladištima imati osnovnih životnih namirnica u količini tromjesečne potrošnje. Držane su tačno propisane količine pšenice, brašna, ulja, soli, šećera, variva, suvog mesa i drugih potrebnih proizvoda. U robnim rezervama bilo je i 7.000 živih ovaca koje su čuvane na državnim farmama na Bjelasici i Durmitoru. Imali smo skladišta naftnih derivata u Baru, Lipcima i Bijelom Polju. Sve količine morale su redovno da se obnavljaju”, kazao je Blečić.

On poručuje da sistem državnih robnih rezervi mora da postoji i da ga treba prilagoditi novim potrebama. Problem vidi u tome što je većina bivših državnih skladišta i infrastrukture privatizovano ili da je propalo usljed nebrige, a da bi angažovanje privatnih skladišnih kapaciteta bilo skupo i pitanje je koliko bi bilo funkcionalno.

Rusiji prodavali spomenike, Ukrajini bombe

Trgovinska razmjena Crne Gore sa Rusijom i Ukrajinom posljednjih godina nije bila toliko značajna.

Prošle godine je Crna Gore iz Rusije uvezla robu od 10 miliona eura, a iz Ukrajine u vrijednosti šest miliona. Izvoz Crne Gore u Rusiju vrijedio je 2,3 miliona, a u Ukrajinu 1,2 miliona.

Prema podacima Monstana, većina izvoza u Rusiju odnosi se na stavku “obrađeni kamen za spomenike i građevine” u vrijednosti od 1,55 miliona. Drugi izvozni proizvod bile su “poštanske i taksene markice” od 67 hiljada eura, pa slijede reznice i kalemovi za 40 hiljada eura.

Najveći dio izvoza u Ukrajinu odnosi se na “bombe, granate, torpeda i mine” u vrijednosti od 634 hiljade eura, a zatim djelovi za avione od 170 hiljada. Ovo se može odnositi ili na prodaju viškova vojnog naoružanja ili na proizvode namjenske fabrike “Tara” iz Mojkovca.

Iz Rusije su najviše uvožene cigarete za 3,3 miliona eura, i naftna ulja i gas za 1,8 miliona, a iz Ukrajine meso za milion i po i suvo voće za 1,3 miliona.

izvor: vijesti.me

NOVOSTI

Povezane vijesti vijesti

Reklamni Prostor Prostor