Za više od četiri decenije, koliko se druži sa motornom testerom, Šele Balijagić je posjekao mnoga stabla, obezbijedio veliki broj domaćinstava sa ogrijevom, ali i uklanjao drveće koje smeta. Kaže da je bilo dana kada je pripremao deset i više kamiona drveta.
Spretnost Šeletova sa motornom šegom čula se nadaleko, pa ga mnogi traže kad zatreba ukloniti stabla koja se nalaze tamo gdje se drugi ne usuđuju da im priđu. Neka su se nadvila preko krova, neka su na smetnji elektro vodovima, neka na put, a ni radnici elektrodistibucije niti ko drugi ne mogu da ih uklone. Za sve složene situacije, tu je sigurna ruka i oštra testera Šela Balijagića. Padaju pred njim vitki borovi, orasi, stoljetne bukve i hrastovi, jasenovi, stare trešnje i topole.
A da sve sa “motorkom” ima i dozu rizika, potvrdilo mu je iskustvo od prije desetak godina kada su ga pritisli balvani, teško ga povrijedili i polomili, zbog čega je dva mjeseca proveo u bolnici. Stradala mu je tada karlična kost i noge. Dok je ležao nepokretan, bio je odlučan da će se vratiti svome poslu.
I nije mogao da iščeka oporavak. Na štakama je došao do Dragovića u Nikoljac i takav se popeo na orah koji je prijetio da se sruši na krov kuće. Uz strepnju i divljenje prisutnih, uklonio je stablo bez ikakvih problema i posljedica.
Druženje sa testerom prevazišlo je onu potrebu za obezbjeđivanjem egzistencije i preraslo u ljubav i u naviku, bez čega Šele ne može da zamisli dan. Ako bi se kojim slučajem dogodilo da dva dana zaredom nema posla, treći dan je u prazno palio šegu, kako bi uživao u njenoj tutnjavi.
Tokom više od četiri decenije, kako kaže, istrošio je veliki broj motornih testera jer i one, kao i sve ostalo, imaju rok trajanja. A da mu se ne bi desilo da ostane bez alata, kući ima četiri šege spremne za ozbiljne poslove.
“Praktično nema vrste drveta koje nijesam sjekao. Pa ipak, najviše sam posjekao bukve i hrasta, jer su ta najtraženija za ogrijev. Ove jeseni za jedan mjesec u ćokove sam izrezao preko hiljadu metara drveta. A kad se radi o uklanjanju drveća sa rizičnih mjesta, priprema je od ključnog značaja. Potrebno je pažljivo provjerite da li tamo postoje prepreke, koje su to smetnje i rizici, kako ih otkloniti ili makar ublažiti. Nakon takvog uvida, nakon potpunog eliminisanja rizika po živote ljudi, slijedi plan za rušenje stabla. Izuzetno je važno odrediti smjer obaranja, što se rješava pažljivim proučavanjem stable i okoline. Kako izgledaju grane i kako rastu? Takođe, mora se uzeti u obzir smjer duvanja vjetra. Ukoliko nijesam siguran koji je prirodan smjer pada drveta, odmaknem se i provjerim. Potom valja raščistiti, osloboditi prostor oko drveta i onaj pravac njegovog planiranog pada”, dočarava Šele, potpuno zanesen, baš kao da se sva ta njegova priča ovdje pred sagovornicima preliva u stvarnost.
Jedinstven je drvosječa Šele Balijagić, prosto se nameće utisak.
Vukoman Kljajević, Radio Crne Gore
