Sjever Crne Gore

Jutarnji list: Dokument koji Brisel mjesecima skriva od javnosti: Jedino je Crna Gora blizu okončanja postupka

R.O. — Sun, 10 May 2026 10:19:24 +0000

Upravo 12:06

Fon der Lajen i Spajić, FOTO: Vlada Crne Gore

Piše: Augustin Palokaj za Jutarnji list

Već dvije se godine u EU, na svim nivoima, govori o proširenju kao glavnom prioritetu i najavljuje se brz ulazak novih članica. Spominje se “novi momentum” za proširenje, rast podrške među građanima za to, stvaranje svijesti da se proširenjem stabilizuje kontinent i jača blagostanje. Međutim, pogled na ljestvicu gdje stoji koja zemlja kandidatkinja u postupku integracija u EU daje potpuno drugačiju sliku. Jedino je Crna Gora blizu okončanja postupka, Albanija je učinila jasan napredak, a svi ostali tapkaju u mjestu. Crna Gora je otvorila sva pregovaračka poglavlja te zatvorila njih 14. EU je prije desetak dana odlučila osnovati radnu grupu za izradu nacrta pristupnog ugovora, što je najjasniji znak da bi ova zemlja za nekoliko godina zaista mogla postati članica EU.

Crna Gora se nalazi otprilike u poziciji u kojoj je Hrvatska bila krajem 2009. godine, koja je pregovore zatvorila početkom ljeta 2011, a u EU ušla 1. jula 2013. Dan danas, i nakon 13 godina, “najmlađa je članica EU”. Ta nam činjenica govori koliko su izjave o proširenju kao velikom prioritetu u kontradikciji s realnim stanjem procesa. U tih 13 godina EU ne samo da se nije proširila nego je ostala bez jedne velike i važne članice – Ujedinjenog Kraljevstva.

Brze reforme

U ovom se trenutku traže brze unutarnje reforme EU kako bi se ona pripremila za prijem novih članica. Od zemalja kandidatkinja, s druge strane, očekuje se da ubrzaju proces reformi.

EU je već počela rasprave o mogućem uticaju proširenja. O tome je Evropska komisija trebalo da pripremi poseban izvještaj u kojem bi konkretno procijenila koristi od proširenja i izazove koje bi to donijelo Evropskoj uniji. Taj je dokument potom trebalo da posluži kao osnova za daljnje razgovore. No, objavljivanje dokumenta stalno se odgađa, bez spominjanja pravih razloga. Prvo je rečeno da će se objaviti u oktobru 2025. godine zajedno s paketom proširenja. Potom krajem novembra kao poseban izvještaj kako se ne bi “izgubio u šumi brojnih izvještaja”. Onda se spominjao kraj 2025. uoči samita EU u decembru, pa početak ove godine, pa onda april uoči neformalnog samita na Kipru. No, tog dokumenta još nema i niko više ne zna koja je njegova sudbina. “Nije se odustalo od njega, u jednom će trenutku biti objavljen”, rečeno je Jutarnjem listu iz evropskih diplomatskih izvora.

Jutarnji list imao je uvid u raniju radnu verziju nacrta tog izvještaja u kojem se detaljno analizira uticaj proširenja na svim područjima. Slika koju dobijete nakon čitanja radne verzije nije ni bijela ni crna. Komisija u izvještaju poručuje kako se ne treba bojati proširenja, jer će ono imati pozitivan uticaj, a potom upozorava da će najveći uticaj biti vidljiv u kohezijskoj politici, poljoprivredi, zaštiti životne sredine i slobodi kretanja radnika. Napominje i da taj uticaj neće biti veći nego kada je EU 2004. godine odjednom primila deset novih članica u “velikom prasku” proširenja Unije s 15 na 25 članica.

U dokumentu se analizira i uticaj proširenja na funkcionalnost institucija EU, koje ionako sve teže djeluju s 27 članica. Razmatraju se razne ideje o reformama koje bi bile moguće i bez promjene postojećih ugovora, za što bi inače trebao konsenzus svih članica, što je gotovo nemoguće. Naravno, u dokumentu se ograđuju i uz opasku da će puno toga zavisti o obimu i vremenskom roku proširenja jer je u procesu trenutno deset država, kojima bi se ovo ljeto mogao pridružiti i Island.

Strah od gubitka

Na početku dokumenta naglasak se stavlja na geopolitički kontekst u kojem bi sada proširenje bilo korisno i poželjno.

“U istoriji procesa evropskih integracija proširenje nije nikada bilo toliko važno kao u sadašnjem geo-globalnom okruženju”, stoji u tom dokumentu. Ponavljaju se stalne konstatacije iz različitih zaključaka Evropskog vijeća, rezolucija Evropskog parlamenta i izjava predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen o tome kako je proširenje ulaganje u mir i stabilnost. Komisija detaljno analizira i izazove koje bi proširenje, pogotovo ako bi uključilo veći broj kandidata, imalo na sadašnje članice EU i na djelovanje institucija.

Elementi koje Evropska komisija analizira u svom nacrtu su i veličina teritorija, broj stanovnika, razina razvijenosti i potencijal za masovni odlazak radnika u starije, razvijenije zemlje članice.

Kada bi se EU proširila odjednom s devet novih članica, šest država Zapadnog Balkana plus Ukrajina, Moldavija i Gruzija, populacija EU porasla bi oko 15 posto, površina teritorija 22 posto, ali ukupni BDP porastao bi tek skromnih četiri posto. Najveći efekt bio bi smanjenje BDP-a EU po glavi stanovnika za devet posto. To bi svakako značajno uticalo na kohezijsku politiku jer bi gotovo sve zemlje članice EU, osim možda Bugarske, imale BDP po stanovniku iznad 75 posto prosjeka EU, što je neki okvirni kriterij za kohezijska sredstva. Čak i zemlje koje snažno podržavaju Ukrajinu, poput Poljske, baltičkih država, Portugala i Hrvatske, pažljivo će analizirati ovaj element zato što mogu izgubiti dio kohezijskih sredstava jer bi, jednostavno, bile razvijenije u odnosu na prosjek EU. Zato EU mora do sljedećeg proširenja promijeniti kriterijume prema kojima se dodjeljuju fondovi za regionalnu politiku i poljoprivredu.

Svi ti podaci su zanimljivi, ali ostavljaju prostor i za zloupotrebu od strane EU-skeptičnih populističkih stranaka s jedne strane, ali i interes potrošača s druge strane. Dobar primjer za to je proizvodnja hrane. Komisija smatra da bi se proširenjem povećala i strateška autonomija u proizvodnji hrane. Ako EU želi imati sigurnu opskrbu i dovoljnu količinu hrane, koja bi bila jeftinija za građane, onda će proširenje imati pozitivan učinak i značajno povećati autonomiju EU u proizvodnji hrane. EU bi postala i znatno važniji faktor u svijetu u proizvodnji hrane. Značajno bi se povećala površina obradive zemlje u EU. Proizvodnja soje i suncokreta u EU bi porasla čak 150 posto. Proizvodnja kukuruza gotovo 50 posto i pšenice 28 posto, jer je Ukrajina ogroman proizvođač s velikom površinom poljoprivrednog zemljišta. Ali to bi, s druge strane, predstavljalo veliki pritisak na poljoprivrednike u sadašnjim članicama Evropske unije, koji su uvijek osjetljiva tema za sve evropske lidere.

Cijena primanja

S druge strane, vidljiva je razlika između šest država Zapadnog Balkana i Ukrajine, Moldavije i Gruzije. Što se tiče vanjskih granica, primanjem Ukrajine povećala bi se granica prema Rusiji, a regiju Zapadnog Balkana ionako je okružila EU. Kosovo je jedina od šest država Zapadnog Balkana koja ne graniči s EU. To je važno iz sigurnosnog aspekta.

I cijena primanja zemalja Zapadnog Balkana bila bi znatno niža. Jedan izvještaj njemačkog Konrad Adenauer-a, kancelarije u Beogradu, procijenilo je da bi svakog sadašnjeg građanina EU primanje svih zapadnobalkanskih država koštao godišnje otprilike koliko jedna prosječna šolja kafe u kafiću.

Izazov je svakako i spremnost kandidata za preuzimanje odgovornosti članstva u EU. Većina zemalja kandidatkinja ima ograničene kapacitete i iskustvo u regionalnom razvoju i za upravljanje značajnim iznosima iz kohezijskih fondova. Previše područja, uključujući i glavne gradove, u većini kandidatkinja i dalje koristi ugljen i za grijanje i za proizvodnju energije. Daleko su od ispunjavanja standarda EU u zaštiti sredine. I tu će trebati dugo vremena i velikih ulaganja za potpuno usklađivanje tih zemalja sa standardima EU. Zato Komisija smatra da treba mnogo ranije početi s ispunjavanjem uslova kako se ne bi sve ostavilo za rješavanje nakon primanja u članstvo.

Ključne zemlje članice EU, pogotovo Francuska, Nizozemska i Njemačka, traže i institucionalnu reformu EU kao nužnu za nastavak proširenja. Komisija se u izvještaju bavi i time.

“Pristupni proces i unutrašnje reforme moraju se odvijati paralelno. EU se mora produbiti dok se širi, a istovremeno osigurati podršku građana i u sadašnjim i u budućim zemljama članicama”, kaže se u dokumentu. Spominje se kao pozitivan element podrška 56 posto građana EU za primanje novih članica, što je najveći postotak u posljednjih dvadesetak godina. Međutim, i ovdje postoji zamka jer se radi o prosjeku u cijeloj EU, dok je većina u Francuskoj i Njemačkoj i dalje protiv proširenja. Francuska je posebno važna jer će se za primanje novih članica u EU u Francuskoj odlučivati ili većinom od tri petine ili na referendumu. Mogući dolazak krajnje desnice na vlast mogao bi komplickovati i proces proširenja EU.

“Ključno je da EU bude spremna prihvatiti nove članice, a istovremeno zadržati sposobnost brzog i prikladnog odlučivanja i o unutrašnjim ili vanjskim pitanjima”, napominje Evropska komisija.

Najveći je problem promijeniti sistem glasanja u Vijeću i prijeći na odlučivanje kvalifikovanom većinom umjesto jednoglasnog odlučivanja. Komisija ipak smatra da i u postojećim ugovorima ima prostora za promjene bez izmjena temeljnih ugovora. Spominju mogućnost korištenja klauzule premošćivanja (passerelle), prema kojoj bi se odlukom Vijeća ili Evropskog vijeća moglo u nekim područjima prijeći na odlučivanje kvalifikovanom većinom i ukinuti pravo veta. EU često bude blokirana u odlučivanju, pa i u procesu proširenja, zbog veta jedne članice. Tako je trenutno u slučaju Sjeverne Makedonije, koju blokira Bugarska, i u slučaju Ukrajine, čije je otvaranje poglavlja donedavno blokirala Mađarska. Spominje se barem ukidanje veta u nekim prelaznim koracima u procesu proširenja.

Kao mogućnost spominju se i reforme putem pristupnih ugovora, koji imaju snagu ugovora jer ih moraju potpisati i ratifikovati sve države članice.

Kako je izgledno da će Crna Gora biti sljedeća nova članica EU, njen pristupni ugovor postaje test i uzorak za buduće ugovore. Naravno, ako u ljeto na referendumu Island bude odlučio ponovo da zatraži članstvo, i on može brzo ući u EU. Eventualno zajedno s Crnom Gorom.

Prijedlog o osnivanju radne skupine za izradu nacrta pristupnog ugovora EU s Crnom Gorom bio je na stolu država članica dugo, ali je bilo otpora tome, ne toliko zbog Crne Gore, već zbog rasprave o unutrašnjim reformama u EU. Najviše su skeptične oko ove odluke o osnivanju radne skupine bile Francuska, Njemačka i Nizozemska, ali sada su na to pristale sve zemlje članice.

Jutarnji list je iz diplomatskih izvora EU saznao da su neke zemlje podržale ovu odluku uz razumijevanje da će EU paralelno s izradom nacrta ugovora o članstvu Crne Gore voditi raspravu o svim elementima budućeg proširenja i da će i u ovom ugovoru uvesti takozvane osigurače, kojima bi se nova članica mogla sankcionisati ako bude nazadovala u poštovanju temeljnih vrijednosti EU. Isto tako, neke su zemlje podržale i ideju da se Crnoj Gori, kao prvoj koja bi imala takozvani pristupni ugovor nove generacije, postave neka ograničenja vezana za pravo glasa u EU u nekom prijelaznom razdoblju.

Članstvo Crne Gore u EU, s tek nešto više od 600 hiljada stanovnika, nije nikakav izazov, ni finansijski ni institucionalni. Zapravo, ulazak Crne Gore može poslužiti kao dokaz da je proširenje moguće i realno.

Crna Gora kao presedan

Ali diplomati upozoravaju da se korišćenje činjenice da je Crna Gora mala pa se lako može “apsorbirati” u EU kao argument može poslije koristiti protiv Ukrajine, jer je ona gotovo 100 puta veća. No, nema sumnje da se veličina zemlje kandidatkinje ionako već uzima u obzir pri izradi procjena uticaja proširenja na sadašnje članice.

U međuvremenu se pojavila ideja o “obrnutom procesu proširenja”, što znači da bi zemlja bila primljena u EU s brojnim ograničenjima, a uslove bi nastavila ispunjavati nakon primanja u članstvo. To je obrnuto od sadašnjeg procesa u kojem se vrednuje ispunjavanje uslova i, kada se utvrdi da su ispunjeni, kandidat bude primljen. Ova se ideja pojavila zbog Ukrajine u slučaju mirovnog sporazuma s Rusijom. No, ona nije dobila potporu među zemljama članicama. Neke ustraju na nastavku sadašnjeg modaliteta, a druge traže da isti kriterijimi vrijede za sve kandidate pa da se u slučaju brzog primanja Ukrajine prime i sve druge zemlje. Nešto ozbiljnija je i ideja o “postupnoj integraciji”, koja se djelimično i ostvaruje. To je uključivanje kandidatskih država u što više područja u EU i prije članstva. Primjer su sudjelovanje u programima EU, sastanci i konzultacije EU s kandidatima na razini ministara, šefova država ili vlada, uključivanje u zajedničke nabave, u projekte u energetskom sektoru, transportu itd. No, i dalje, uz sve ideje, proces se nastavlja prema postojećim pravilima dok se ona dogovorom ne promijene.

Bez obzira na sve izazove, većina u EU smatra da se ona mora uskoro proširiti, za dvije, tri ili četiri godine, barem nekim zemljama kandidatkinjama. Jer ako se to ne dogodi, onda će se izgubiti povjerenje u proces proširenja, i sve lijepe riječi o tome da je to strateški interes, da se time jačaju europska sigurnost i prosperitet, neće više imati smisla.

Kako stoje zemlje kandidatkinje?

Crna Gora

Predvodi u procesu proširenja jer je otvorila sva pregovaračka poglavlja te zatvorila 14. No, da bi se pregovori zaključili, Crna Gora mora ispuniti mjerila za zatvaranje i za sva preostala poglavlja, što je priličan izazov jer je ostalo još 19.

Albanija

Nakon Crne Gore najviše je napredovala u procesu. Prošle godine otvorila je sva poglavlja, ali još nije zatvorila nijedno. Albanija čeka usvajanje izvještaja o ispunjavanju privremenih mjerila s područja vladavine prava kao uslov za početak zatvaranja poglavlja.

Sjeverna Makedonija

Nakon Turske ima najduži staž u statusu kandidata. Godinama je blokirana zbog sporova sa susjedima, prvo s Grčkom zbog imena, a sada s Bugarskom. Prošlo je 17 godina otkako je Evropska komisija preporučila otvaranje poglavlja, ali se to još nije dogodilo zbog blokade u Vijeću.

Srbija

Bila je ispred Albanije do prošle godine. Ali već duže od četiri godine nije otvorila nijedno poglavlje. Iako Evropska komisija daje zeleno svjetlo, Srbiju koče neke zemlje u Vijeću, ponajviše zbog odnosa s Rusijom, dijaloga s Kosovom i vladavine prava.

Bosna i Hercegovina

Dobila je status kandidata i uslovnu odluku o otvaranju pregovora. Ali još ne ispunjava uslove za otvaranje pregovora, ponajviše zbog nepostizanja kompromisa između političkih stranaka. Zbog toga i gubi značajna sredstva iz Europskog plana rasta za Zapadni Balkan.

Kosovo

Predalo je zahtjev za članstvo u EU, ali on još nije stavljen ni na dnevni red Vijeća. Glavna je prepreka pet država članica EU koje još nisu priznale nezavisnost Kosova. EU razmatra pravne mogućnosti kako otvoriti postupak i s Kosovom, koje je jedino bez formalnog statusa kandidata.

Ukrajina

Dobila je status kandidata nakon početka ruske agresije. Prema ocjeni Evropske komisije, ispunila je uslove za otvaranje poglavlja, ali je to u Vijeću dosad blokirala Mađarska. Sada se očekuje zeleno svjetlo nakon poraza Viktora Orbána na nedavnim izborima.

Moldavija

Ima status kandidata, nema prepreka za otvaranje poglavlja, ali EU ne želi otvoriti ta poglavlja dok to ne počne i s Ukrajinom. Kada počne otvarati poglavlja, Moldavija može brzo napredovati u procesu. EU ima poseban interes spriječiti ruski uticaj u ovoj zemlji.

Gruzija

Dobila je status kandidata, ali u posljednje dvije godine nazaduje u pitanjima vladavine prava i temeljnih sloboda dok vlast povećava represivne mjere. U Briselu sada govore da je Gruzija “kandidat samo u nazivu”, ali ona se sve više udaljava od EU.

Turska

Otvorila je pregovore isti dan kad i Hrvatska u jesen 2005. godine. No, ti pregovori odavno su zamrznuti. Niko u EU ozbiljno ne vjeruje da bi Turska mogla postati članica, a to sve manje vjeruju i u Turskoj. No, EU želi što bliže odnose s njom jer je smatra važnim partnerom.

Island

Bio je u procesu proširenja i očekivalo se da će ući u EU zajedno s Hrvatskom. No, jednostrano je od toga odustao i prekinuo pregovore. Sada bi Islanđani na referendumu mogli odlučiti o obnovi procesa. U tom slučaju, Island može brzo u EU jer je ionako duboko integrisan.

CdM portal

Skandal pred Evroviziju 2026: Izraelci dobili zvanično upozorenje zbog provokacija njihovog predstavnika

R.O. — Sun, 10 May 2026 10:14:09 +0000

već je napeto

Prenosi:Kurir Zabava

Ned, 10.05.2026. 11:50h

Foto: FRANCOIS GREUEZ / Sipa Press / Profimedia

U video-klipovima izraelski predstavnik Noam Betan pozivao je gledaoce da svih 10 glasova daju Izraelu tokom njegovog nastupa u prvom polufinalu 12. maja.

Izraelski emiter KAN dobio je zvanično upozorenje samo nekoliko dana pred početak Evrovizije 2026, koja se ove godine održava u Beču.

Emiterska kuća KAN proglašena je odgovornom za kršenje pravila glasanja nakon što su se u petak uveče na društvenim mrežama, poput Iksa, pojavili promotivni snimci.

U video-klipovima izraelski predstavnik Noam Betan pozivao je gledaoce da svih 10 glasova daju Izraelu tokom njegovog nastupa u prvom polufinalu 12. maja, što su mnogi naveli kao namernu provokaciju, budući da su samo određene zemlje na spisku.

Dvadesetosmogodišnji pevač, čija pesma nosi naziv “Michelle”, snimio je promotivnu poruku na azerbejdžanskom, holandskom, engleskom, francuskom, nemačkom, grčkom, italijanskom, malteškom, portugalskom, španskom, švedskom i ukrajinskom jeziku.

Sada je izvršni direktor Evrovizije, Martin Grin, potvrdio da je KAN zvanično opomenut.

U saopštenju koje je podelio rekao je:

“Obavešteni smo da su objavljeni i distribuirani video-snimci u kojima se gledaoci pozivaju da glasaju 10 puta za Izrael, a koje je objavio izvođač. U roku od 20 minuta kontaktirali smo izraelsku delegaciju i zatražili da odmah obustave distribuciju video-snimaka i uklone ih sa svih platformi na kojima su objavljeni. To su i učinili.“

“Nastavićemo pažljivo da pratimo sve promotivne aktivnosti i preduzimaćemo odgovarajuće korake kada bude potrebno.”

Kao odgovor na optužbe, emiter je naveo da kampanju ne finansira nijedna posebna grupa, tvrdeći da su fanovi Evrovizije ti koji samostalno biraju da podrže njihovog predstavnika.

Evrovizija je neutralna

Kako su tada istakli, organizatori se zalažu da takmičenje ostane neutralan prostor.

“Preduzimamo jasne i odlučne korake kako bismo osigurali da takmičenje ostane proslava muzike i zajedništva. Takmičenje mora ostati neutralan prostor i ne sme biti zloupotrebljeno.”

Grin je dodao da će, uz uvedene izmene, biti dodatno pojačano sprovođenje postojećih pravila kako bi se sprečila bilo kakva zloupotreba takmičenja, na primer kroz “tekstove pesama ili scenski nastup”.

“Blisko ćemo sarađivati sa članicama kako bismo bili sigurni da u potpunosti razumeju pravila i da snose odgovornost za poštovanje vrednosti koje definišu Pesmu Evrovizije.”

(Kurir.rs/ Mondo)

Mladić uhapšen na Vranjini: Neovlašćeno koristio blinkere tokom vožnje

R.O. — Sun, 10 May 2026 10:12:37 +0000

Vozilo kojim je upravljao privremeno je oduzeto radi daljih provjera

Foto: Uprava policije

Portal AnalitikaIzvor

Dvadesettrogodišnji V.V. uhapšen je na putu Virpazar–Podgorica, nakon što su službenici saobraćajne policije utvrdili da je tokom vožnje neovlašćeno koristio uređaj za davanje svjetlosne signalizacije, takozvane blinkere.

Kako su saopštili su iz Uprave policije na mreži Iks, vozilo kojim je upravljao privremeno je oduzeto radi daljih provjera.

“Saobraćajna policija u Podgorici je uhapsila osobu V.V (23) koji je na putu Virpazar – Podgorica, u mjestu Vranjina tokom vožnje neovlašćeno koristio uređaj za davanje svjetlosne signalizacije tzv. blinkere. Od V.V. je radi provjere privremeno oduzeto auto”, kazali su iz UP.

Izvor: portalanalitika.me

Nova pravila za vozačke dozvole u EU: Stižu velike promjene

R.O. — Sun, 10 May 2026 10:08:03 +0000

Foto: Pexels/Ilustracija | Uvodi se digitalna dozvola

Evropski parlament usvojio je nova pravila o vozačkim dozvolama koja će važiti u cijeloj Evropskoj uniji. Cilj je povećanje bezbjednosti i ujednačavanje propisa.

Reformom se uvodi digitalna dozvola, stroža pravila za prekršioce i niža uzrasna granica za profesionalne vozače.

Odluka je donesena nakon dugih pregovora u Briselu, a primjena počinje postepeno od 2028. godine, dok će digitalna dozvola zaživjeti do 2030. godine. Promjene će zahvatiti sve vozače u EU, donoseći i obaveze i olakšice u svakodnevnom saobraćaju.

Novi evropski okvir za vozačke dozvole

Evropski parlament postigao je dogovor o novim pravilima vezanim za vozačke dozvole unutar Evropske unije, donoseći niz promjena koje će uticati na milione vozača. Cilj reforme je povećati bezbjednost na putevima, ali i pojednostaviti administrativne procese i uvesti modernija rješenja.

Prema podacima koje prenosi Tagesschau, u Evropskoj uniji svake godine pogine oko 20.000 ljudi u saobraćaju. Italijanski evroparlamentarac Mateo Rič (Matteo Ricci) istakao je da je to „daleko previše“, naglašavajući potrebu za ujednačenim bezbjednosnim standardima.

Stroža pravila za zabrane vožnje

Jedna od ključnih novosti odnosi se na zabrane upravljanja vozilom. Ubuduće će vozači koji dobiju zabranu vožnje u jednoj državi članici automatski izgubiti pravo upravljanja vozilom i u svim ostalim državama EU. Time se značajno jača prekogranična saradnja među državama članicama.

S druge strane, saobraćajne kazne koje ne uključuju zabranu vožnje i dalje će ostati u nadležnosti države u kojoj je prekršaj počinjen. Takođe, jedinstveni evropski sistem bodovanja prekršaja neće biti uveden.

Digitalna vozačka dozvola

Velika promjena dolazi i u obliku digitalizacije. Vozačka dozvola više neće morati da bude fizički dokument – uvodi se digitalna verzija dostupna putem pametnog telefona, slično kao bankovne kartice ili lične karte.

Evroparlamentarka Juta Paulus istakla je da je riječ o posebno korisnoj novosti za mlađe generacije. Digitalna vozačka dozvola trebalo bi da bude dostupna u cijeloj EU od 2030. godine, dok će klasična verzija i dalje biti dostupna na zahtjev.

Olakšice za vozače kamp-vozila

Ljubitelji putovanja kamperima dobiće dodatne pogodnosti. S običnom vozačkom dozvolom kategorije B ubuduće će biti moguće upravljati vozilima težine do 4,25 tona, umjesto dosadašnjih ograničenja. Međutim, za to će biti potrebno dodatno osposobljavanje ili polaganje posebnog ispita.

Niža starosna granica za profesionalne vozače

Kako bi se riješio manjak radne snage u transportnom sektoru, EU snižava granicu za profesionalne vozače:

za kamione sa 21 na 18 godina
za autobuse sa 24 na 21 godinu

Očekuje se da će ova mjera podstaći zapošljavanje u logistici i preduzetništvu.

Obavezni probni rok i zdravstveni pregled

Nove mjere uključuju i obavezni probni rok od najmanje dvije godine za sve nove vozače. Takođe, vožnja uz pratnju za 17-godišnjake biće omogućena u svim državama članicama.

Prije polaganja vozačkog ispita biće obavezan ljekarski pregled ili samoprocjena zdravstvenog stanja. Ipak, obavezni redovni pregledi za starije vozače nisu uvedeni, nakon što su neke države članice, uključujući Njemačku, izrazile protivljenje toj ideji.

Rok važenja vozačke dozvole

Vozačke dozvole u EU ubuduće će važiti 15 godina. Nakon isteka, države članice mogu zahtijevati novi ljekarski pregled, ali to neće biti obavezno na nivou EU.

Kada stupaju na snagu nova pravila

Iako je politički dogovor postignut, primjena novih pravila neće biti trenutna. Države članice imaju rok od tri godine za prilagođavanje nacionalnog zakonodavstva, uz dodatnu godinu prelaznog perioda.

Digitalna vozačka dozvola očekuje se do 2030. godine, dok bi promjene vezane za profesionalne vozače trebalo da stupe na snagu već do 2028.

Sažetak najvažnijih promjena

Digitalna vozačka dozvola od 2030.
Zabrane vožnje važe u cijeloj EU
Vožnja kampera do 4,25 tona s B kategorijom
Kamioni od 18, autobusi od 21 godine
Probni rok od najmanje 2 godine
Vožnja uz pratnju od 17 godina u cijeloj EU
Važenje vozačke dozvole: 15 godina
Obavezni zdravstveni pregled ili samoprocjena prije ispita

Ove promjene predstavljaju jedan od najvećih zahvata u saobraćajnim pravilima EU posljednjih decenija, s ciljem bezbjednijih puteva i jednostavnijeg života za vozače širom Evrope, prenosi Fenix magazin.

Izvor: nezavisne.com

Javni dug Crne Gore za pet godina uvećan za 770 miliona

R.O. — Sun, 10 May 2026 10:06:20 +0000

Javni dug Crne Gore uvećan je od 2020. do kraja 2025. godine za 770 miliona eura. Na kraju 2025. godine, javni dug, uključujući depozite i 38.477 unci zlata, iznosio je 5,188 milijardi eura, dok je na kraju 2020. godine bio 4,4 milijarde eura.

10.05.202609:14Izvor:Dan

Foto:Filip Filipovic/Adria

To pokazuju podaci Parlamentarne budžetske kancelarije (PBK), koja je uradila analizu javnog duga od 2020. do 2025. godine.

U tom periodu ministri finansija bili su Darko Radunović (2020), Milojko Spajić (2020–2022), Aleksandar Damjanović (2022–2023) i Novica Vuković (od 2023. do danas).

Udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) na kraju 2025. godine iznosio je 63,5 odsto, dok je na kraju 2020. godine bio 106,4 odsto. BDP je u 2020. godini iznosio 4,14 milijardi, a na kraju 2025. godine 8,17 milijardi, ili skoro dva puta više.

“Depoziti Ministarstva finansija na kraju 2025. godine iznosili su 804,7 miliona eura. Vrijednost depozita u 2020. godini bila je na najvišem nivou u posmatranom periodu, u iznosu od 872,43 miliona eura, a na najnižem u 2022. godini, kada je zabilježena na nivou od 111,75 miliona eura”, konstatovano je u analizi PBK-a.

Kada je u pitanju valutna struktura državnog duga, ona je na kraju 2025. u odnosu na kraj 2024. ostala gotovo nepromijenjena.

“Zahvaljujući realizovanim hedžing aranžmanima, učešće eurskog duga u ukupnom državnom dugu iznosi 99,75 odsto, dok je svega 0,25 odsto državnog duga izraženo u drugim valutama. U cilju unapređenja valutne strukture portfolija duga i obezbjeđivanja od valutnog rizika, Ministarstvo finansija je 2024. godine zaključilo hedžing aranžman za dolarski kredit kod kineske Eksim banke za projekat auto-puta Bar–Boljare, kao i za dolarsku obveznicu emitovanu na međunarodnom tržištu”, navedeno je u analizi.

Kada je u pitanju kamatna struktura državnog duga, došlo je do povećanja učešća duga sa varijabilnom kamatnom stopom – za oko 4,2 procentna poena u odnosu na kraj 2024. godine.

“I pored navedenog, ukupan dug sa fiksnom kamatnom stopom i dalje preovladava sa 78,8 odsto učešća u ukupnom državnom dugu. Imajući u vidu značajne promjene na globalnom finansijskom tržištu poslednjih godina, koje karakteriše porast kamatnih stopa, kako fiksnih tako i varijabilnih, uticaj ovih kretanja odrazio se i na portfolio duga Crne Gore. Zaduženja sa varijabilnom kamatnom stopom uglavnom su vezana za EURIBOR i čine 21,2 odsto državnog duga”, precizirano je u analizi.

Prosječno vrijeme dospijeća duga, tj. prosječna ročnost duga na kraju 2025. godine na približno je istom nivou kao i na kraju 2024. godine.

“Usljed nepovoljnijih uslova zaduživanja, koje, između ostalog, karakterišu kraći rokovi otplate, kao i zbog redovne otplate duga, u periodu od 2020. do 2023. godine parametar prosječne ročnosti duga bilježi opadanje, da bi se taj trend zaustavio u 2023. godini. Od tada, parametar prosječne ročnosti bilježi blagi oporavak. Imajući u vidu da Ministarstvo finansija prepoznaje rizik refinansiranja kao jedan od ključnih faktora u portfoliju duga, poseban fokus je usmjeren na aktivnosti koje imaju za cilj povećanje ovog parametra”, notirano je u analizi PBK-a.

Prosječna ponderisana kamatna stopa na kraju 2025. godine ostala je na istom nivou kao na kraju 2024. i iznosi 3,92 odsto.

Ugovoreni iznos garancija u padu

Državna garancija predstavlja pisanu obavezu države, koju je potvrdio parlament, da će isplatiti zajmodavcu garantovani iznos u slučaju da primarni dužnik to ne uradi u ugovorenom roku. Ukupan iznos garancija koje daje država utvrđuje se godišnjim zakonom o budžetu. Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti propisano je da ukupan iznos garancija ne bi trebalo da pređe 15 odsto BDP-a.

“Stanje duga na kraju 2025. godine, po garancijama izdatim domaćim i inostranim kreditorima, iznosilo je 116,10 miliona eura, što predstavlja 1,42 odsto BDP-a. U odnosu na kraj 2024. godine, na kraju 2025. godine stanje duga po osnovu izdatih državnih garancija smanjilo se za 15,40 miliona eura”, precizirali su iz PBK-a.

Ugovoreni iznos izdatih državnih garancija na kraju 2025. godine iznosio je 432,21 milion eura, što je za 93,4 miliona eura manje u odnosu na kraj 2024. Od ovog iznosa, angažovana sredstva iznosila su 286,54 miliona eura.

“Domaće garancije uglavnom su izdate u cilju podrške kompanijama za realizaciju kapitalnih projekata, za restrukturiranje i kao podršku realizaciji sanacionih planova lokalnih samouprava. Spoljne garancije su izdate za implementaciju infrastrukturnih projekata, obezbjeđenje podrške razvoju malih i srednjih preduzeća, kao i u cilju podrške za restrukturiranje željezničke infrastrukture, modernizaciju aerodroma i energetskog sektora i sl”, pojasnili su iz Parlamentarne budžetske kancelarije.

Za kamate isplaćeno preko 750 miliona

Izdaci za kamate u 2024. godini planirani su na 138,36 miliona eura, rebalansom su uvećani za 10,3 miliona eura, a odlukama o preusmjeravanju sredstava umanjeni za 3,62 miliona eura, pa je konačni plan ovih izdataka iznosio 145,03 miliona eura.

“To je činilo 10,10 odsto tekućeg budžeta. Isplaćeno je 149,26 miliona eura, 2,91 odsto iznad plana. U periodu 2020–2025. godine iz budžeta Crne Gore za kamate je isplaćeno 751,65 miliona eura. U periodu 2026. godine iznos sredstava planiran za kamate je 174,83 miliona eura”, precizano je u analizi.

adria.tv

Ubistvo u kafiću u Hrvatskoj: Ispalio više metaka u šefa krim-policije pa pucao i u sebe

R.O. — Sun, 10 May 2026 10:03:00 +0000

U ugostiteljskom objektu u Krapini, u Hrvatskoj, jutros je došlo do pucnjave u kojoj je ubijen policajac, a ubica je istim oružjem pucao u sebe i ranio se te je Hitnom helikopterskom službom prevezen u Kliničku bolnicu Dubrava u Zagrebu.

Izvor:jutarnji.hr

Ilustracija, foto: MUP Hrvatske

Potvrdio je to Hini portparol Policijske uprave krapinsko-zagorske Zvonimir Lončar.

„Nešto iza osam sati u ugostiteljskom objektu u Krapini vatrenim oružjem usmrćen je policijski službenik koji je bio van službe. Počinilac se istim vatrenim oružjem povrijedio i nakon toga je helikopterom prevezen u KB Dubrava. Policijski službenici su na terenu i utvrđuju sve okolnosti događaja”, izjavio je Lončar.

Kako se nezvanično saznaje, riječ je o šefu krim-policije Policijske uprave krapinsko-zagorske.

Ubijeni policajac stanovnik je Krapine, kao i počinilac, a živjeli su u susjedstvu.

Novinari portala Zagorje-international razgovarali su sa svjedokom, konobarom u kafiću, Dorijanom Švaljekom, koji je sve vidio.

“Čovjek je došao unutra s pištoljem, okrenuo se prema njemu i tri puta pucao u njega, zatim otišao van i upucao sebe. Nije bilo nikakve svađe, baš ništa… Samo je došao u kafić i pucao”, rekao je Švaljek, koji se u tom trenutku brzo sakrio u skladište.

U kafiću je u tom trenutku bilo 15-ak ljudi, kaže. Svi su se u trenu razbježali.

“Strašno je bilo. Ja sam se skrivao u skladištu jedno 10 minuta, dok nije došla policija”, dodao je potreseni konobar.

Njegova koleginica Viktorija Žižak baš je u tom trenutku uzimala narudžbu od ubijenog. U šoku je. Kroz suze je ispričala što je vidjela.

“Ubio ga je pred mojim očima. Tri puta je pucao u njega bez ijedne riječi. Samo je uperio pištolj i pucao”, rekla je svjedokinja. “Nakon toga je skrenuo pogled prema meni, a ja sam pobjegla u skladište”, dodala je.

Kaže da se ubica ranije jutros, oko pola osam, već vozio ispred kafića i gledao unutra, piše Zagorje-international.

Izvor: adria.tv

Seksualno nasilje doživjelo 23 djece

R.O. — Sun, 10 May 2026 10:00:17 +0000

U centrima za socijalni rad u prošloj godini evidentirano je 613 slučajeva nasilja nad djecom, od čega 23 slučaja seksualnog nasilja.

Dječaci češće žrtve fizičkog nasilja, a djevojčice seksualnog (ilustracija)

-SHUTTERSTOCK

10/5/2026. u 10:45 h

Ana Ostojić

Podaci kojima raspolaže Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, prema onome što je prijavljivano centrima za socijalni rad, pokazuju da je nasilje lani doživjelo 305 djevojčica i 308 dječaka.

Prema ovim podacima, dječaci su češće žrtva fizičkog nasilja – 74 naspram 51 djevojčice. S druge strane, djevojčice su gotovo uvijek žrtve seksualnog nasilja. Lani su ovaj vid zlostavljanja doživjele 22 djevojčice i jedan dječak.

Centri za socijalni rad prošle godine su registrovali 218 slučajeva emocionalnog nasilja, počinjenog prema 135 djevojčica i 83 dječaka. Registrovano je 127 slučajeva zanemarivanja – 70 dječaka i 57 djevojčica. Centrima su prijavljena tri slučaja onlajn nasilja prema dvije djevojčice i jednom dječaku.

Vršnjačko nasilje lani je doživjelo 94 djece – 71 dječak i 23 djevojčice. Zabilježeno je i sedam slučajeva vanporodičnog zlostavljanja, a žrtve su bili dva dječaka i pet djevojčica.

Dječja telefonska linija zazvonila 714 puta

Nacionalna dječja telefonska linija lani je primila 714 poziva, a korisnike su najčešće zanimale teme koje se tiču vršnjačkih odnosa – problemi sa prijateljima, partnerski odnosi, zaljubljenost, pritisak vršnjačke grupe, porodičnih odnosa (odnos roditelj–dijete), nerazumijevanje dječije potrebe, problemi sa nastavnicima, problemi sa učenjem, problemi sa ocjenama, seksualni odnosi, seksualni identitet…

Eksploataciju kao oblika nasilja nad djecom doživjelo je 16 mališana – šest dječaka i 10 djevojčica.

Međutim, ti podaci nisu potpuni jer nisu obuhvatili stanje za Centar za socijalni rad za Glavni grad Podgorica, Opštinu u okviru Glavnog grada Golubovci i Opštinu Tuzi.

U godišnjem izvještaju o radu Ministarstva socijalnog staranja navodi se da Prihvatilište za zaštitu djece od nasilja u porodici predstavlja uslugu za pomoć i podršku djeci i mladima sa različitim traumatskim iskustvima zanemarivanja i zlostavljanja u porodici, sa ciljem da se saniraju posljedice traume, uz uvažavanje individualnosti svakog djeteta, kao i njegovog prava na participaciju i dostojanstven život u zajednici.

– Svakom djetetu obezbijeđen je multidisciplinarni pristup koji se sprovodi od strane stručnih radnika i saradnika na poslovima njege. Uslugu smještaja u prihvatilištu–skloništu u JU Dječji dom “Mladost” Bijela za dijete koje je žrtva ili svjedok zlostavljanja, zanemarivanja, rodno zasnovanog nasilja, nasilja u porodici i eksploatacije, ili kod kojeg postoji opasnost da će postati žrtva, u 2025. godini koristila su tri korisnika – piše u izvještaju.

Dan portal

Iz sata u sat: Pogođena stambena zgrada u Harkovu; Gori šuma u blizini Černobilja

R.O. — Sun, 10 May 2026 09:58:50 +0000

Izvor: CdM

Foto: EPA/SERGEY DOLZHENKO

Rat u Ukrajini – 1.537. dan. Drugi je dan trodnevnog primirja između Ukrajine i Rusije, na zahtjev predsjednika SAD Donalda Trampa. Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da u potencijalnim razgovorima između Rusije i Evrope kao poželjnu figuru posrednika vidi bivšeg nemačkog kancelara Gerharda Šredera. Najmanje osam osoba je povrijeđeno, među kojima i dvoje djece kada je ruski projektil pogodio stambenu gradu u Harkovu. Najvažnija dešavanja pratite na CdM-u.

U napadima ukrajinskih dronova na Belgorodsku oblast ranjeno osam civila

U napadima ukrajinskih dronova na Belgorodsku oblast u posljednja 24 sata ranjeno je osam civila, uključujući jedno dijete, saopštio je regionalni guverner Vjačeslav Gladkov.

Prema zvaničnim podacima, šteta je zabilježena u 14 naselja u pet opština u regionu, prernosi agencija RIA Novosti.

Materijalna šteta je konstatovana na dvije stambene zgrade, 11 privatnih kuća, dva poslovna objekta, jednom maloprodajnom paviljonu, autobuskoj stanici, jednoj upravnoj zgradi i 11 vozila.

Požar u blizini Černobilja, gori 1.200 hektara šume

U zoni isključenja Černobilja u Kijevskoj oblasti u toku su napori za gašenje šumskog požara velikih razmjera koji je zahvatio 1.200 hektara, izvijestila je Državna služba za vanredne situacije.

Ukupno 326 ljudi je raspoređeno u gašenje požara, uključujući 211 spasilaca.

Državna služba za vanredne situacije napominje da je situacija potpuno pod kontrolom.

Ruske snage napale dva okruga u Dnjepropetrovskoj oblasti dronovima

Ruske snage napale su Nikopolj i naselje Marganec u Dnjepropetrovskoj oblasti dronovima. U okrugu Sineljnikove, napale su naselja Ukrajinka i Bohinjivka.

U napadi je povređeno trogodiše dijete, a uništena je i civilna infrastruktura.

Ukrajina: Ruske snage pogodile stambenu zgradu u Harkovu, povrijeđeno pet osoba

U noćašnjem napadu ruskog drona na stambenu zgradu u ukrajinskom gradu Harkovu, tokom dogovorenog prekida vatre, povrijeđeno je pet osoba, uključujući dvoje djece, saopštio je načelnik Harkovske regionalne državne administracije Oleh Sinehubov.

“Neprijatelj je pokrenuo napad bespilotnim letjelicama na Industrijski okrug Harkova. Prema preliminarnim informacijama, zabilježen je pogodak devetospratnice“, napisao je Sinehubov na Telegramu, prenosi Ukrinform.

Sve službe za hitne slučajeve su na licu mjesta, saopštio je šef ukrajinske regionalne državne administracije.

Ušakov: Ne postoji sporazum o produženju trodnevnog prekida vatre sa Ukrajinom

Pomoćnik ruskog predsjednika Jurij Ušakov izjavio je da ne postoji sporazum o produženju trodnevnog prekida vatre između Rusije i Ukrajine.

“Ne, postojao je sporazum da će prekid vatre posvećen Danu pobjede trajati tri dana: 9, 10. i 11. maja”, rekao je Ušakov, prenio je Interfaks.

Putin smatra da se bliži kraj rata

Ruski predsjednik Vladimir Putin je na centralnoj ceremoniji povodom Dana pobjede na Crvenom trgu dio govora posvetio ruskim vojnicima na ukrajinskom frontu koji se, kako je naveo, suprotstavljaju agresivnoj sili koju naoružava i podržava cio blok NATO-a.

Iz Kremlja je, istovremeno, saopšteno da ukrajinske snage nisu pokušale da ometaju proslavu Dana pobjede, ali su kršile primirje napadima na ruske regione.

Nakon ceremonije, Putin je u Moskvi, na konferenciji za novinare, izjavio da smatra da se bliži kraju rusko-ukrajinski konflikt, istakavši da će se sastati sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim tek kada bude sklopljen trajni mirovni sporazum.

Kao posrednika u potencijalnim razgovorima između Rusije i Evrope, ruski lider je rekao da kao poželjnu figuru vidi bivšeg njemačkog kancelara Gerharda Šredera.

Zelenski: Evropa je od prvog dana uz Ukrajinu

Sa druge strane, u Ukrajini se slavio Dan Evrope, a Zelenski je tim povodom rekao da su Evropljani od prvog dana rata bili uz Ukrajinu, kao i da će Kijev nastojati da postane dio evropske porodice.

Zelenski je, takođe, razgovarao sa predsjednikom Evropskog saveta Antonijom Kostom o koracima ka evropskim integracijama Ukrajine, kao i o sporazumu o razmjeni zatvorenika sa Rusijom u formatu 1.000 za 1.000, koji je postignut uz posredovanje SAD.

Izvor: cdm.me

Mogu li El Klasiko i Barsa da ujedine Realovu svlačionicu?

R.O. — Sun, 10 May 2026 09:55:08 +0000

Veliki derbi na Nou kampu, večeras od 21 sat – Barseloni i bod dovoljan da proslavi novu titulu prvaka Španije

Real je dobio prvi derbi u sezoni, Foto: REUTERS

A.H.

Real Madrid u jeku krize stiže na “Nou kamp” sa samo jednim ciljem – da pobjedom još jedanput odgodi šampionsko slavlje Barselone.

Uradio je to prošlog vikenda kada je savladao Espanjol, sedam dana kasnije se vraća u Kataloniju svjestan da je od strane svih – prežaljen. Možda je “kraljevski klub” tada i najopasniji, kada je ranjen i potcijenjen, ali za velike preokrete je kasno, sve i da gigant dobije najvećeg rivala u njegovom hramu.

Jer, tabela ne laže, ona govori da je Barsi dovoljno da večeras (21 sat) ne izgubi od Reala – u tom slučaju bi tri kola prije kraja sezone u La ligi osigurala drugu titulu u nizu, te 29. u klupskoj istoriji.

U Barsi je mirno, sve je spremno za novo slavlje, a u Realu sve suprotno – bila je ovo turbuletna sedmica u trening centru Valdebebas, još jedna u nizu, jer su sukob imali Orelijen Čuameni i Federiko Valverde.

Francuz je nokautirao Urugvajca, ovaj izvukao deblji kraj i završio u bolnici, a epilog je da su obojica kažnjena sa po pola miliona eura. Čuameni bi trebalo da zaigra u “el klasiku”, Valverde sigurno neće jer je na poštedi.

Trener Barselone Hansi Flik je morao da odgovori na pitanje novinara o unutrašnjim problemima Reala, ali nije želio da puno ulazi u dalje.

– To što se dogodilo se događa u svakom klubu na svijetu, ne samo u Realu – rekao je Njemac.

Da li takav Real, okrnjen i sa očajnom atmosferom, može da pronađe motiv za “el klasiko”?

– Ispratio sam sve što je izašlo u medijima, ali da budem iskren – nije me briga. Ne zanima me jer nije u pitanju moj klub, niti moja ekipa – istakao je Flik.

Barsa želi da večeras poslije 23 sata počne šampionska žurka.

– Treba da budemo tim, jer samo tako ujedinjeni možemo da uradimo ono što se od nas traži. Sve ostalo, problemi u Realu ili negdje drugdje, apsolutno nisu naša stvar – dodao je Flik.

U Realu se ne bave puno utakmicom u Barseloni, jer je sve ono što se dešava u klubu u svlačionici u ovom momentu mnogo važnije, intrigantnije. A i trener Alvaro Arbeloa nudi odgovore koje javnost želi da čuje…

– Ko iznosi detalje iz svlačionice? Ne radim u CIA ili nekoj sličnoj agenciji. Ne optužujem igrače, ne optužujem nikoga. U Realu radi mnogo ljudi i nisam tu da bih bilo koga optuživao. Ja sam odgovoran za sve – rekao je Arbeloa.

U Realu je bio dugo kao igrač i nagledao se svega u svlačionici.

– Imao sam saigrača koji je drugog udario palicom za golf. Za mene je najvažnije da ono što se dešava u svlačionici – tu mora i da ostane. To što informacije cure u javnost vidim kao izdaju ovog ogromnog kluba – jasan je Arbeloa.

Može li sada Real da se okrene fudbalu i “spotakne” Barsu?

– Moramo da se držimo zajedno i moramo da budemo svjesni čiji dres nosimo. Nije lako da se prihvati da je ovo druga sezona bez trofeja. Želim da pokažemo ponos, jer to je Real – kazao je Arbeloa.

Izvor: vijesti.me

Koristio blinkere na putu Virpazar – Podgorica, policija privremeno oduzela vozilo

R.O. — Sun, 10 May 2026 09:53:52 +0000

Zaustavljen u mjestu Vranjina

Foto: Uprava policije

D.C.

10.05.2026. 10:20h

Podgorička policija uhapsila je V.V. (23) koji je na putu Virpazar – Podgorica, u mjestu Vranjina tokom vožnje neovlašćeno koristio uređaj za davanje svjetlosne signalizacije tzv. blinkere.

Kako piše u objavi policije na mreži X, od V.V. je radi provjere privremeno oduzeto vozilo.

vijesti

Kultni film iz 1952. proglašen za najbolji ikad: Pravo remek djelo

R.O. — Sat, 09 May 2026 21:49:02 +0000

Kultne scene i status klasika

Film “Singin’ in the Rain” (“Pjevanje na kiši”) The Telegraph je proglasio najboljim filmom svih vremena. Kultni mjuzikl iz 1952. režirali su i koreografisali Džin Keli i Stenli Donen, a film prikazuje haotični period kasnih 1920-ih kada je Holivud prelazio sa nijemih na zvučne filmove.

09.05.202620:43Izvor:Una.rs

Foto.Screenshot

Glavni filmski kritičar The Telegraphaa Robi Kolin objasnio je da je sastavljanje liste 50 najboljih filmova bilo “prava noćna mora” jer nijedna lista ne može da bude konačna, pa je pokušao da spoji lični utisak i istorijski uticaj pojedinih filmova.

Džin Keli glumi Dona Lokvuda, veliku zvijezdu nijemog filma čija karijera dolazi u pitanje nakon dolaska zvuka u filmsku industriju. Uz njega su Donald O’Konor kao njegov najbolji prijatelj i komični partner Kozmo Braun, kao i Debi Rejnolds kao mlada glumica Keti Selden, u koju se Don zaljubljuje.

Veliki problem nastaje zbog filmske dive Line Lamont, koju glumi Džin Hejgen, jer njen neprijatan i piskutav glas ne odgovara zvučnim filmovima. Studio zato pokušava da spase njenu karijeru tako što Keti tajno pozajmljuje glas Lini, što pokreće niz komičnih i haotičnih situacija.

Kultne scene i status klasika

Film je ostao upamćen po legendarnim muzičkim scenama, posebno naslovnoj sekvenci u kojoj Džin Keli pleše po kiši i pjeva “Singin’ in the Rain”, što se smatra jednim od najpoznatijih trenutaka u istoriji filma. Veliku popularnost stekle su i scene uz pjesme “Good Morning” i “Make ‘Em Laugh”, poznate po zahtjevnoj koreografiji i energičnim nastupima.

Film danas ima 100 odsto pozitivnih ocjena kritičara i 95 odsto pozitivnih ocjena publike na Rotten Tomatoesu, gdje kritički konsenzus glasi:

“Pametan, pronicljiv i duhovit, ‘Pjevajmo na kiši’ pravo je remek-djelo klasičnog holivudskog mjuzikla”.

Reakcije gledalaca

Gledaoci film opisuju kao jedan od najzabavnijih i najbezvremenijih mjuzikla svih vremena. Jedan korisnik Rotten Tomatoesa napisao je:

“Apsolutno najbolji film! Toliko je zabavan! Mogao bih da ga gledam iznova i iznova”.

Drugi ga je opisao kao “bezvremensko muzičko remek-djelo” koje spaja humor i satiru o Holivudu tokom velikog tehnološkog prelaza. Treći gledalac zaključio je:

“‘Pjevajmo na kiši’ je, bez sumnje, najveći mjuzikl ikada snimljen. Sve djeluje savršeno izvedeno – od koreografije i glume do čiste radosti kojom film zrači”.

adria.tv

Krtolijada 7. juna na Ublima: U planu pravljenje najvećeg kačamaka – preko 200 kilograma i 800 porcija biće podijeljeno

R.O. — Sat, 09 May 2026 21:40:01 +0000

MANIFESTACIJA U KUČIMA POPRIMA I MEĐUNARODNI KARAKTER

09.05.2026. – 19:44
Portal TVPG

Foto: TVPG

Manifestacija na kojoj se bira najbolji kačamak – kučka Krtolijada, prošle godine je premašila očekivanja po broju posjetilaca i pozitivnom atmosferom, a u toku su pripreme za drugu, koja će se održati 7. juna i imaće međunarodni karakter.

Kučka krtolijada prošle godine je premašila sva očekivanja, okupivši veliki broj posjetilaca i učesnika iz različitih krajeva. Organizatori ove godine očekuju još veću posjetu, uz pripreme koje su već u toku kako bi manifestacija ponudila sadržaj za sve generacije.

„Pripreme traju još od januara, kada su bile otvorene prijave i za ekipe i za izlagače. Mi smo popunili sve kapacitete, čak i prešli preko planiranog broja izlagača. Imamo 20 ekipa. Ove godine je čast da ugostimo ekipu iz Slovenije i Trebinja. Širimo se, to već nije neki običan skup, već međunarodni“, kazala je organizatorka kučke Krtolijade, Anđela Božović.

Biće, dodaje, pripremljeno i posebno iznenađenje za sve posjetioce Krtolijade.

„Prošle godine se nijesmo nadali tolikom broju ljudi i želimo da se iskupimo sa besplatnim kačamakom. Ove godine tučemo nezvanično najveći kačamak – preko 200 kila i 800 porcija će biti podijeljeno besplatno. Pozivam ljude da učestvuju i gledaju taj spektakl kako se tuče najveći kačakmak, a onda da degustiraju i uživaju u tom danu“, istakla je Božović.

Organizatori ističu da je priprema cijele manifestacije veoma zahtjevna, te da Krtolijadu podržavaju jedino preduzetnici iz Kuča – zato pomoć očekuju i od gradskih institucija.

„Tu je uz nas jedino lokalna samouprava na čelu sa Slađanom Anđušić, koja nam je tu da nam pomogne oko struje, vode i onoga što je u njenom domenu. Što se tiče ostalih, žao mi je što je tako, jer mislim da je Krtolijada ostavila pečat prošle godine i mislim da ove godine tu manifestaciju treba da podignemo na malo veći nivo i da svake godine to bude bolje i ljepše, a uz pomoć institucija to sve ide lakše“, kazala je Božović.

Najavljuje da će u okviru druge Krtolijade na Ublima 7. juna biti upriličen i bogat kulturno- umjetnički program.

gradski.me

Berlin dobio ulicu nazvanu po bivšem kancelaru Helmutu Kolu

R.O. — Sat, 09 May 2026 21:35:46 +0000

M.V.[ Tanjug ]

09. 05. 2026.23:08 >> 21:51

Njemačka prestonica dobila je ulicu nazvanu po bivšem kancelaru Helmutu Kolu, čime je Berlin odao počast političaru poznatom kao “kancelaru jedinstva”, prenio je danas Špigel.

Berlin (Foto: Guliver/AP Photo/Markus Schreiber)

“To je velika ulica za velikog čovjeka”, kazao je tim povodom gradonačelnik Berlina Kaj Vegner.

Aleja “Helmut Kol” prolazi kroz okrug Tirgarten, od Stuba pobjede prema sjedištu njegove stranke, Hrišćansko-demokratske unije (CDU).

Ova ulica ranije se zvala Hofjegerale, a u njenoj blizini se nalaze zvanična rezidencija saveznog predsjednika, palata Belvi, kao i Brandenburška kapija.

„Evropa, Njemačka i Berlin duguju Helmutu Kolu veliku zahvalnost”, rekao je gradonačelnik Vegner, takođe iz redova CDU.

U nekoliko velikih i manjih njemačkih gradova, ulice ili trgovi su posljednjih godina nazvani po Kolu. U prestonici je imenovanje ulice po bivšem kancelaru dogovoreno koalicionim sporazumom iz 2023. godine između vladajućih stranaka, CDU i SPD.

Kol je bio kancelar Njemačke od 1982. do 1998. godine, a njegov mandat obilježen je ponovnim ujedinjenjem Njemačke 1990. godine.

rtcg

Svečano otvorena džamija u džematu Ricken u Švicarskoj

R.O. — Sat, 09 May 2026 21:31:24 +0000

09.05.2026 / 19:19 Dijaspora – Simbol kontinuiteta

Foto: MINA

U džematu Ricken, koji djeluje u sklopu Islamske zajednice Bošnjaka u Švicarskoj, danas je svečano otvorena džamija, što je svojevrsni simbol kontinuiteta džemata osnovanog prije 37 godina.

Džemat je egzistirao u iznajmljenim prostorijama, selio se čak šest puta, da bi 2012. godine kupio vlastiti prostor, te ga u potpunosti preuredio i adaptirao za potrebe ovog džemata.

U proteklih 14 godina uložene su stotine hiljade franaka, a danas je to objekat koji odgovara potrebama ovog džemata, te posjeduje džamijski prostor odnosno mesdžid, mektepsku učionicu, imamski stan, restoran, kuhinju, prostor za omladinska druženja i apartmane za goste, javlja MINA.

Džemat okuplja oko 190 porodica koji dolaze iz raznih krajeva BiH, Kosova i Sandžaka, a mektepsku pouku pohađa 70 učenika.

Prvi imam džemata bio je rahmetli Faruk ef. Demić, dok je aktuelni imam džemata, a ujedno i glavni imam Islamske zajednice Bošnjaka u Švicarskoj, Sadudin ef. Tutnjić.

Svečanosti je prisustvovao i reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović, koji je poručio da svako otvorenje džamija treba podsjetiti na kur’anski ajet: “U džamijama koje se uz Allahovo dopuštenje podižu i u kojima se spominje Njegovo ime, hvale Ga ujutro i navečer ljudi koje kupovina i kupoporodaja ne ometaju da Allaha spominju”.

– Danas stojimo pred jednim takvim domom pobožnih i privrženih ljudi, u ovoj lijepoj evropskoj zemlji. Ovdje se veliča Božije ime, podižu porodice, odgajaju djeca, ovdje se okuplja naš narod. Iza izgradnje svake džamije stoji jedna inspirativna priča – poručio je.

Ovaj džemat je osnovan, kako je podsjetio i reisu-l-ulema, u vremenu “kada su se već nad našom domovinom sakupljali crni oblaci, a mi nismo znali kakve će nas kušnje snaći”.

– Od tog vremena nastanka džemata Ricken, njegovo djelovanje su obilježile akcije naših vrijednih džematlija. Nismo tada ni slutili da će hiljade ljudi, žena i djece, bježeči pred terorom koji je zadesio BiH, svoje mjesto potražiti u ovoj lijepoj i mirnoj zemlji. Neka Allah blagoslovi vas i sve ljude u ovom mjestu. Neka ova džamija bude mjesto mira, susreta i razumijevanja među ljudima i zajednicama – kazao je reisu-l-ulema.

Prisutnima se obratio i muftija za zapadnu Evropu Senaid ef. Kobilica poručio je kako je ovo veliki dan za Bošnjake kako džemata Ricken, tako i za Islamsku zajednicu Bošnjaka u Švicarskoj.

– Ima dana koji se dugo pripremaju, a brzo prođu. Takav je i ovaj dan u Rickenu. Danas se radujemo jer je ovaj džemat znao prepoznati svoj trenutak, znao je da čovjeku koji živi daleko od domovine nije dovoljna samo adresa stanovanja, nego život, mjesto sabiranja. Čovjeku treba mjesto u kojem će čuvati svoju dušu. Džamija je znak da zajednica ima pamćenje i pravac i da vjeruje u budućnost. Blago onome ko je u vakuf ugradio iskren nijjet, blago onome čiji je prilog bio tih, a kod Allaha veliki – poručio je muftija Kobilica, uz čestitke cijeloj Islamskoj zajednici Bošnjaka u Švicarskoj.

Glavni imam Islamske zajednice Bošnjaka u Švicarskoj i imam džemata Ricken Sadudin ef. Tutnjić izrazio je riječi nade da će svi prisutni sa ovog mjesta ponijeti lijepe uspomene.

– Hvala vam što ste danas ovdje s nama da zajedno podijelimo ovu radost. Već 37 godina džemat Ricken neumorno radi na putu dobra. Švicarska je primila naše protjerane i omogućila nam da u miru radimo i djelujemo i da praktikujemo našu vjeru. Mi ovdje ne gradimo samo zgrade, već i ljude i građane, radne i poštene. Naši džemati imaju važnu društvenu ulogu, posebno na međureligijskom i međukulturalnom planu – poručio je efendija Tutnjić.

Predsjednik Islamske zajednice Bošnjaka u Švicarskoj Nihad Hrustić poručio je da se zahvaljuje, prije svega, reisu-l-ulemi IZ u BiH, kao i cijeloj Islamskoj zajednici u BiH i u Švicarskoj na svemu što su do sada napravili za džemat Ricken.

– Ovo je poseban dan za cijelu našu zajednicu. Hvala reisul-ulemi, muftiji za Zapadnu Evropu, kao i Rijasetu Islamske zajednici u BiH na podršci koju smo imali u proteklih godinu dana kako bismo riješili i prevazišli naše prepreke. Izvršni odbor radi na jačanju naše zajednice i džemata i na jačanju saradnje sa Rijasetom. Islamska zajednica Bošnjaka u Švicarskoj ima veliki potencijal i resurse da bude jedna od najjačih Islamskih zajednica Bošnjaka u Evropi – poručio je Hrustić.

Na svečanosti je bio prisutan i Önder Günes, predsjednik Krovne organizacije muslimana Švicarske, a osim njega, također su se obratili Cornelia Deuber, u ime Interreligioznog foruma Lint-Gebiit, Matthias Schneebeli, ispred Evangelističke općine za Uznach i Schmerikon, kao i Michael Pfiffner, dekan Dekanata za Wil-Wattwil.

Tokom svečanosti su podijeljene vakufname za vrijedne džematlije, kao i murasele imamima sa dekretima u Islamskoj zajednici Bošnjaka u Švicarskoj.

Dovu na kraju programa je proučio muftija Senaid ef. Kobilica, a ključeve džamije reisul-ulema Kavazović je uručio džematlijama u džematu Ricken, porodici Osojkić, koja je i svečano otvorila džamiju.

(Vijesti.ba/Fena)

Kardiolog: Ovo je prva stvar koju uvijek gledam u nalazima pacijenata

R.O. — Sat, 09 May 2026 21:24:05 +0000

Foto: Velibor Tripić | Kardiolog: Ovo je prva stvar koju uvijek gledam u nalazima pacijenata

G.M.09.05.2026 21:15

Čini se da nas sa svih strana bombardovaju upozorenja o zdravlju srca. Od reklama uz auto-puteve i vijesti o slavnim ličnostima i političarima pa sve do upozorenja ljekara.

Možda imate neko zdravstveno stanje koje povećava rizik od srčanih bolesti ili poznajete nekoga ko se oporavlja od srčanog ili moždanog udara.

Šta kaže statistika?

Uz to, Američko udruženje za srce svake godine objavljuje statistike koje ponovno pokazuju da su kardiovaskularne bolesti vodeći uzrok smrti odraslih u SAD.

Kada je riječ o prevenciji kardiovaskularnih bolesti ili barem smanjenju rizika, važno je pratiti određene brojke.

Možda vas zanima:

Kardiolozi usaglašeni: Ova navika najvažnija je za zdravlje srca

Neke su povezane sa životnim navikama, poput količine zasićenih masnoća koje unosite ili sedmične tjelesne aktivnosti – preporuka je najmanje 75 minuta intenzivnog ili 150 minuta umjerenog vježbanja sedmično.

Redovne krvne pretrage

Druge zahtijevaju odlazak ljekaru i vađenje krvi, što mnogima nije ugodno. Ipak, jedan kardiolog ističe koliko su ti nalazi važni.

“Redovne krvne pretrage važne su ako imate poznati kardiovaskularni problem ili uzimate lijekove za holesterol”, kaže dr. Bradley Serwer, intervencijski kardiolog i glavni medicinski direktor kompanije VitalSolution.

“Važno je znati koliki je vaš rizik i djeluju li lijekovi koje uzimate.”

Nalazi krvi mogu pomoći i u prilagođavanju životnih navika kako biste bolje zaštitili zdravlje srca. Kada pregleda krvne nalaze pacijenta, dr Serwer prvo obraća pažnju na jednu, odnosno dvije vrijednosti, piše Parade.

Koje vrijednosti kardiolog prvo gleda?

Kada pregledava nalaze, dr Serwer prvo provjerava LDL kolesterol i trigliceride. Kaže da upravo te vrijednosti pacijentima mogu pomoći da na vrijeme preduzmu korake za bolje zdravlje srca.

“Holesterol je jedan od najvažnijih faktora rizika koji možemo promijeniti kada je riječ o razvoju koronarne bolesti srca”, objašnjava. “Poznavanje nivoa holesterola omogućuje procjenu individualnog rizika i rano djelovanje, čime se mogu spriječiti ili ublažiti buduće komplikacije”.

Koronarna bolest srca razvija se kada se u koronarnim arterijama koje snabdijevaju srce krvlju nakupljaju naslage plaka. Takve naslage mogu suziti ili blokirati arterije i otežati protok krvi.

Iako zvuči zabrinjavajuće, stvarni rizik ne možete znati dok ne napravite krvne pretrage i s ljekarom ne razgovarate o vrijednostima LDL-a i triglicerida.

“Najbolji način za snižavanje holesterola je prvo saznati koliki vam je nivo i koji je cilj”, kaže dr Serwer.

“To se određuje razgovorom s ljekarom i procjenom individualnog rizika”.

Koliko često treba kontrolisati holesterol?

Koliko često trebate vaditi krv ovisi o vašem riziku od komplikacija.

“Vrijeme i učestalost testiranja holesterola ovise o riziku od razvoja komplikacija”, objašnjava dr Serwer.

“Ako imate dijabetes, poznatu koronarnu bolest srca ili članove porodice s izrazito povišenim vrijednostima, poznavanje vlastitih nalaza ključno je kako bi se izbjegle ozbiljne komplikacije”.

Što je LDL holesterol i zašto je opasan?

LDL holesterol često se naziva „lošim holesterolom“.

“LDL ili lipoprotein niske gustoće može se taložiti na unutrašnjim stijenkama arterija”, objašnjava dr Serwer.

“S vremenom se te naslage zadebljavaju i okružuju kalcijem. Taj proces naziva se ateroskleroza. Ako se događa u koronarnim arterijama, može uzrokovati bol u prsima ili povećati rizik od srčanog udara”.

Dodaje da se isti proces može dogoditi i u arterijama vrata ili mozga, čime se povećava rizik od moždanog udara.

“Ponekad te nakupine holesterola puknu unutar arterije”, kaže. “Tada tijelo stvara krvni ugrušak koji može vrlo brzo zaustaviti protok krvi i izazvati srčani ili moždani udar”.

Koje su poželjne vrijednosti LDL holesterola?

Ciljna vrijednost LDL holesterola ovisi o individualnom riziku:

• ispod 130 mg/dL za osobe niskog rizika

• ispod 100 mg/dL za osobe srednjeg rizika

• ispod 70 mg/dL za osobe visokog rizika

• ispod 55 mg/dL za osobe vrlo visokog rizika

“Vrlo visok rizik uključuje osobe s koronarnom bolešću srca uz dijabetes, bolest bubrega ili aktivno pušenje”, pojašnjava dr Serwer.

Šta su trigliceridi?

“Trigliceridi su masnoće u krvi koje pokazuju šta ste jeli tokom posljednja 24 sata”, kaže dr. Serwer.

Njihove vrijednosti brzo se mijenjaju ovisno o prehrani.

“Kod nekih ljudi trigliceridi su vrlo visoki jer ih organizam ne može učinkovito razgraditi”, upozorava. “Povišeni trigliceridi mogu dovesti do ozbiljnih problema poput pankreatitisa.”

Idealno bi bilo da nivo triglicerida bude ispod 150 mg/dL.

Kako sniziti holesterol?

Prvi korak je upoznati vlastite vrijednosti holesterola. Osim LDL-a i triglicerida, dr Serwer savjetuje da obratite pažnju i na HDL, odnosno “dobar holesterol”.

“Kod muškaraca bi HDL trebao biti iznad 40 mg/dL, a kod žena iznad 50 mg/dL”, kaže. “Vrijednosti iznad 60 mg/dL smatraju se zaštitnima i smanjuju rizik od koronarne bolesti srca”.

Nakon toga slijede promjene životnih navika:

Fizička aktivnost

“Vježbanje povećava HDL i pomaže snižavanju LDL-a“, objašnjava ljekar. Gubitak 5 do 10 posto tjelesne težine može značajno sniziti LDL holesterol.

Manje zasićenih masnoća

Prehrana igra važnu ulogu, posebno ako unosite puno zasićenih masnoća koje se nalaze u pekarskim proizvodima te crvenom i prerađenom mesu. Američko udruženje za srce preporučuje najviše 13 grama zasićenih masnoća dnevno kod prehrane od 2000 kalorija.

Više vlakana

Samo mali broj ljudi unosi dovoljno vlakana, iako ona mogu pomoći u regulaciji holesterola. Posebno su korisna topljiva vlakna iz zobi, ječma i graha.

Lijekovi

Ponekad prehrana i vježbanje nisu dovoljni. Tada ljekar može preporučiti lijekove poput statina, ezetimiba ili PCSK9 inhibitora.

Stručnjaci ističu da je upravo ljekar najbolja osoba koja može procijeniti koje će metode snižavanja holesterola biti najučinkovitije za vas, prenosi N1.

nezavisne.com

Inter u uvertiri za finale Kupa deklasirao Lacio, Vlahović u 12. sekundi lansirao Juve

R.O. — Sat, 09 May 2026 21:19:07 +0000

Šampion lako osvojio Rim, “stara dama” makar privremeno treća na tabeli

Foto: Reuters

A H

A. H.

09.05.2026. 19:48hAžurirano: 09.05.2026. 22:44h

Inter nije imao milosti prema Laciju u utakmici koja je predstavljala samo predigru za ono mnogo važnije – finale Kupa Italije.

Isti rivali, takođe na “Olimpiku”, u srijedu odlučuju o trofeju, a ako je ovaj meč pokazatelj onda Rimljane čeka đavolski težak posao protiv šampiona.

Milanski velikan, koji je prije šest dana osigurao 21. Skudeto, slavio je 3:0.

Lautaro Martines je 17. golom u sezoni rano najavio trijumf “nerazura”, a na 2:0 je povisio Petar Sučić.

Kasnije je Lacio ostao sa desetoricom jer je isključen Alesio Romanjoli, ali je sa desetoricom imao i najbolje šanse da se vrati u utakmicu.

Nije to uradio pa se mreža “nebesko-plavih” do kraja tresla još jednom – uradio je to Henrih Mhitarjan pošto se oslobodio našeg reprezentativca Adama Marušića (igrao je 77 minuta).

Inter dva kola do kraja ima 85 bodova, a postigao je 85 golova, 33 više od drugoplasiranog Napolija…

Juventus je sebe doveo u komplikovanu situaciju u borbi za plasman u Ligu šampiona, ali je pobjeda u Lećeu učinila da opet bude na pravom kursu.

“Stara dama” je slavila 1:0, presudio je pogodak koji je već nakon 12 sekundi postigao Dušan Vlahović.

Juve je makar privremeno čak preuzeo treće mjesto od Milana, ali ima meč više od “rosonera”, Rome i Koma, rivala za Top 4…

Vasilije Adžić je meč na stadionu “Via del Mare” odgledao s klupe.

Leće je ovim porazom dao šansu Kremonezeu u borbi za opstanak – uz meč više ima i četiri boda više.

vijesti.me

Немачка: још једна велика пљачка, украдено 48 крава и телади

R.O. — Sat, 09 May 2026 21:14:56 +0000

САОПШТЕЊЕ ПОРТПАРОЛКЕ ЈУЖНЕ ПОЛИЦИЈСКЕ ДИРЕКЦИЈЕ

Штета је процењена на 75.000 евра, а немачка криминалистичка полиција води истрагу

(Фото Пекселс)

Субота, 09.05.2026. у 20:59Политика онлајн

Немачки пољопривредник из региона Шпревалд пријавио је крађу 48 крава и телади, а портпаролка Јужне полицијске дирекције саопштила је да нема назнака да су животиње побегле.

Пољопривредник је за РББ изјавио да верује да су починиоци углавном циљали краве дојиље и телад стару између шест и девет месеци, додајући да претпоставља да су починиоци били професионалци, јер није лако ухватити и транспортовати толики број животиња, преноси Билд.

Штета је процењена на 75.000 евра, а немачка криминалистичка полиција води истрагу.

А само пре две и по недеље, 69 говеда је нестало у Убигау-Вахренбрик, округу Елба-Елстер, када су починиоци провалили у двориште и циљано украли младе краве.

„Тачно су знали где их неће видети, шта траже и где да то пронађу”, рекао је тада шеф производње стоке пољопривредне задруге Грефендорф, Екард Цшопе (28) за Билд и додао да тренутно није познато где су лопови одвезли украдене краве.

„Не у Пољску, ми сточари се познајемо. Вероватно на југ, можда чак и у Бугарску”, рекао је он.

Слични случајеви догодили су се од Баварске до Мекленбурга-Западне Помераније.

Транспорт стоке при преласку границе требало би да буде контролисан, али могуће је да су починиоци животиње превозили у обичном камиону, преноси Танјуг.

politika.rs

Pijana jurila s djecom u autu, sletjela s ceste, auto se prevrnuo na krov

R.O. — Sat, 09 May 2026 21:07:26 +0000

Index Vijesti

20:11, 09. svibnja 2026.

Foto: Google Maps

JUČER poslijepodne u Vrbovcu se dogodila prometna nesreća u kojoj je 34-godišnja vozačica s 2.13 promila alkohola u krvi sletjela s ceste i prevrnula se na krov, a u automobilu je prevozila i svoju djecu, piše PU bjelovarsko-bilogorska.

Nesreća se dogodila oko 14:20 u Svibanjskoj ulici. Zbog neprilagođene brzine, vozačica je u oštrom zavoju izgubila nadzor nad vozilom. Automobil je zahvatio bankinu i sletio s kolnika, udarivši pritom u betonski zid i travnato uzvišenje, nakon čega se prevrnuo na krov. Provedenim alkotestiranjem utvrđeno je da je vozila pod utjecajem alkohola od 2.13 g/kg.

Djeca lakše ozlijeđena, majci kaznena prijava

Djeca koja su bila u automobilu zadobila su lakše tjelesne ozljede i prevezena su vozilom hitne medicinske pomoći u bolnicu u Pakracu. Srećom, bila su propisno vezana u autosjedalicama.

Protiv 34-godišnje vozačice slijedi optužni prijedlog zbog prometnih prekršaja, a policija provodi i kriminalističko istraživanje zbog sumnje na kazneno djelo povrede prava djeteta. O slučaju su obaviještene i nadležne institucije.

index.hr

Abazović: U Spajićevoj Vladi i ne slave 21. maj, Riki Martin dolazi po većoj cijeni od uobičajene

R.O. — Sat, 09 May 2026 21:02:30 +0000

9. maj, 2026. 16:03

“Budžetom nijesu bili ni predvidjeli proslavu jer su – zaboravili na nju”

Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović poručio je kako je Vlada do skoro bila i zaboravila na proslavu 21. maja – Dana nezavisnosti.

Foto:URA

Portal AnalitikaIzvor

To je, istakao je on, i bio razlog zbog kojeg je novac za proslavu obezbjeđivan nedavno kroz budžetsku rezervu. Ta sredstva, dodao je, nijesu ni bila planirana budžetom.

Razlog svemu je, ocjenjuje, to što u Vladi Milojka Spajića nema ljudi koji slave 21. maj.

“E zamislite ko sjedi u Vladi, mislili su da će, ako telefonom pozovu neku zvijezdu, ona doći. Ti ljudi su bukirani, imaju raspored godinu-dvije unaprijed. I na kraju će po većoj cijeni dobiti Rikija Martina”, tvrdi Abazović.

On kaže kako se “pominje iznos od 900.000 eura”.

Smatra da je Riki Martin, iako je u pitanju megazvijezda, “preplaćen”, ali da je to i očekivano jer su kratki rokovi učinili svoje.

Podsjetimo, portorikanski pop muzičar nastupiće 21. maja na podgoričkom Trgu nezavisnosti.

Portal AnalitikaIzvor

Žandarmerija razdvajala navijače Zvezde i Pazara

R.O. — Sat, 09 May 2026 20:53:37 +0000

Superliga Srbije Autor: Sport Klub 9. maj 202621:55

Starsport/Peđa Milosavljević

Po završetku utakmice Crvena zvezda – Novi Pazar došlo je doo situacije koja je mogla da pređe u ozbiljan incident, ali se sve smirilo.

Dok su navijači Crvene zvezde preko atletske staze nosili zastave, jedna grupa Delija reagovala je uzvike sa mesta gde je bilo još dvadesetak simpatizera Novog Pazara.

Sve se završilo uvredama, a intervenisala je i žandarmerija.

Novi Pazar je došao do pobede na Marakani, a evo kako je trener Nenad Lalatović prokomentarisao meč:

sportklub.n1info.rs

Užas u Italiji: Bračni par iz BiH tjerao 10-godišnju kćerku na krađe, policija ih razotkrila u sekundi!

R.O. — Sat, 09 May 2026 20:48:17 +0000

OSUĐENI SU

Dok je starija žena objašnjavala detalje i bila okrenuta leđima kasi, djevojčica je iskoristila priliku

Italijanska policija. AP Photo/Alessandra Tarantino

S. S.

Bračni par iz Bosne i Hercegovine završio je pred sudom u Italiji, gdje su osuđeni na zatvorske kazne zbog više teških krađa koje su, prema presudi, činili zajedno – i to uz pomoć vlastite desetogodišnje kćerke. Otac je dobio dvije godine zatvora, dok je majci izrečena kazna od godinu dana.

Jedan od slučajeva koji ih je doveo pred sud desio se prije nepune dvije godine u mjestu Fabrijano. Tada su majka i djevojčica ušle u prodavnicu, a plan je bio unaprijed osmišljen. Majka je započela razgovor s vlasnicom radnje, glumeći zainteresiranost za kupovinu i skrećući joj pažnju na sliku na zidu.

Dok je starija žena objašnjavala detalje i bila okrenuta leđima kasi, djevojčica je iskoristila priliku. Prišla je pultu, otvorila kasu i uzela sav novac – kompletan dnevni promet.

Vlasnica, koja ima 77 godina, nije ni slutila šta se dešava. Čak je na kraju razgovora, misleći da je riječ o običnim kupcima, poklonila djevojčici malu sliku. Majka i kćerka potom su mirno napustile radnju, bez ijedne kupljene stvari, ali s novcem u džepu.

Tek nakon njihovog odlaska, žena je primijetila da novac nedostaje i odmah obavijestila karabinjere. Uspjela je zapamtiti bijeli kombi kojim su se udaljile, što je policiji pomoglo da ih brzo locira. Zaustavljeni su nedaleko od prodavnice, u ulici Dante, u vozilu Fiat Ducato. S njima je bio i muškarac – otac djevojčice i suprug 53-godišnje žene.

Policajcima su odmah bili sumnjivi, tim prije što su ih već povezivali s ranijim krivičnim djelima. Tokom kontrole ponašali su se nervozno, a pretres vozila otkrio je i zašto – u kombiju su pronađeni sjekira, koja je mogla poslužiti za provale, kao i više ukradenih predmeta. Kod majke je pronađen i novac iz radnje.

avaz.ba

Čudesni slučaj Fermina Lopesa – od propalog transfera vrijednog 600.000 do vrijednosti od 100 miliona

R.O. — Sat, 09 May 2026 20:39:35 +0000

N. N.

09. 05. 2026.10:06 >> 10:06

U sezoni koju Barselona sjutra može da kruniše titulom u “el klasiku”, jedan od najvažnijih aduta Hansija Flika je Fermin Lopes. Sjajni vezista je upisao 13 golova i 17 asistencija na 46 utakmica, pa mu je vrijednost na Transfermarktu porasla sa 50 na 100 miliona.

Fermin Lopes (Foto: Guliver/AP Photo/Joan Monfor)

Sve to tri godine nakon što je umalo završio u Rakovu iz Čenstohove. Sve je bilo dogovoreno, Barsa je pristala da za 600.000 eura proda momka koji je bio na pozajmici u trećeligašu Linaresu, ali je trener Marek Papšun odlučio da napusti klub kojem je donio prvu titulu prvaka Poljske i posao je propao.

Lopes je silom prilika dobio šansu, ali je kako je vrijeme odmicalo postajao sve važniji šraf, a sada je nezamjenljiv.

“On je zaista veoma talentovan, ali je i tip igrača kojeg želite u svom timu jer, osim talenta, mnogo radi. Neprestano trči, bori se i nikada ne odustaje”, rekao je analitičar Transfermarkta Ivan Fuente.

Prema podacima Opte, mladi španski reprezentativac najbolji je u Flikovom timu po broju dobijenih duela po utakmici, uz impresivan učinak kada su u pitanju golovi i asistencije. Lopes je na mnogo načina donio novu dimenziju napadu Barselone, ali i uspješno nadomjestio izostanak Gavija, koji je propustio gotovo cijelu sezonu zbog teške povrede prednjih ukrštenih ligamenata koljena.

Na pitanje da li je Lopes bio ključan u zamjeni Gavija ove sezone, Fuente nije imao dilemu:

“Da, on ima dušu ratnika. Neprestano vrši pritisak, trči i smeta protivnicima, posebno igraču koji ima loptu. Mislim da je upravo takav tip igrača kao Gavi”.

Lopes nije samo privremeno rješenje dok se Gavi ne vrati u pravu formu. Prema Fuenteovim riječima, još od dolaska u La Masiju imao je jasan cilj da jednog dana zaigra za prvi tim Barselone i sada ne gubi vrijeme da se afirmiše kao jedan od ključnih igrača katalonskog giganta.

“Zna se da je nakon boravka u La Masiji prešao u Linares, klub iz trećeg ranga španskog fudbala. Ali i tada je mnogo radio, bio potpuno fokusiran na utakmice i pružao odlične partije. Jedan od njegovih tadašnjih saigrača rekao je da je Lopes već tada znao da će jednog dana igrati za prvi tim Barselone”, naglasio je Fuente.

Iako je imao samo 19 godina i tek potpisao prvi profesionalni ugovor sa Barselonom, Lopes je za Linares postigao 12 golova i upisao četiri asistencije u 37 utakmica. To je, bez sumnje, bio samo nagovještaj onoga što će uslijediti.

Na veliko zadovoljstvo navijača Barselone, nastavio je da ostvaruje svoj san i postaje velika zvijezda kluba za koji navija od djetinjstva, a usput je pomogao timu da dođe nadomak nove titule prvaka Španije. Ostaje da se vidi hoće li upravo on u nedjelju protiv Real Madrida postići gol ili upisati asistenciju vrijednu šampionskog trofeja.

rtcg

Marko Vulević nagrađen na konkursu Izdavačke kuće Besani za knjigu 2026. godine

R.O. — Sat, 09 May 2026 20:33:05 +0000

8:40 18:40

Izvor: CdM

Marko Vulević

Mladi crnogorski autor Marko Vulević nagrađen je na Nagradnom konkursu za knjigu 2026. godine Izdavačke kuće Besani iz Beograda. Na konkurs je pristiglo ukupno 653 rukopisa iz Srbije i regiona, a Vulevićevo ime našlo se na listi autora koji će objaviti knjigu uz pomoć nagradnog fonda.

Ovo priznanje posebno je značajno imajući u vidu veliki broj pristiglih rukopisa i činjenicu da je Vulević autor iz Crne Gore, koji sa svega 23 godine već gradi prepoznatljiv književni i javni glas.

Nagrađen je njegov rukopis „Majmun je nekad bio čovjek“, političko-satirični roman koji bi, prema očekivanjima autora, trebalo da bude završen tokom ljeta 2026. godine.

Roman „Majmun je nekad bio čovjek“ donosi priču o društvu koje nije propalo zato što je izgubilo slobodu, već zato što je naučilo da bez nje funkcioniše savršeno. Djelo počinje iz prostora intime i sjećanja: iz bakine kuće, mirisa ugljenisanih kora mandarina i siromaštva koje je imalo toplinu, red i ljudsku mjeru. Taj svijet, međutim, nestaje zajedno sa bakom, a protagonista se budi u novoj stvarnosti u kojoj vjeruje da je ostao posljednji razumni čovjek na Balkanu.

„Majmun je nekad bio čovjek“ je roman o trenutku kada čovjek prestaje da pita „zašto“ i počinje da klima glavom. Njegova satira nije pisana da čitaoca samo nasmije, već da ga uznemiri prepoznavanjem.

Vulević u ovom djelu spaja lirsku melanholiju i brutalni humor, balkansku svakodnevicu i kafkijansku preciznost, gradeći priču o društvu koje je toliko dugo pristajalo na apsurd da ga je na kraju počelo smatrati normalnim.

Marko Vulević je student master studija političkih nauka na Univerzitetu u Kelnu u Njemačkoj, gdje studira kao dobitnik prestižne DAAD stipendije. Osnovne studije političkih nauka završio je na Univerzitetu Crne Gore kao najbolji student svoje oblasti, sa prosjekom 10.00, uz više akademskih i institucionalnih priznanja. Njegovo obrazovanje i javni angažman povezuju političku teoriju, društvenu kritiku, omladinsku politiku, ljudska prava i književnost.

Do sada je objavio knjigu poezije i kratke proze „Išta bolnije?“ (2020), feminističku novelu „Melem za uspomene“(2024), kao i više pjesama i eseja u regionalnim i međunarodnim zbornicima i antologijama. Među njegovim zapaženim i nagrađivanim radovima nalaze se pjesma „Okalemljeno drvo“, esej „Pravo na mir“, pjesme „Vrišti Luna“, „Krvave ruke“, „Hajde“ i drugi tekstovi.

Nagrada Izdavačke kuće Besani potvrđuje Vulevićevu poziciju jednog od mladih autora iz Crne Gore čiji rad sve snažnije izlazi iz lokalnih okvira. Roman „Majmun je nekad bio čovjek“ najavljuje se kao njegovo najambicioznije književno djelo do sada: politička satira o društvu koje je, između straha, navike i pokornosti, zaboravilo da je nekada umjelo da stoji uspravno.

CdM portal

FIFA potvrdila: Iran dolazi u SAD na Svjetsko prvenstvo

R.O. — Sat, 09 May 2026 20:27:53 +0000

09.05.2026 / 16:15 Fudbal – Fudbal i ratovi

Foto: Arhiv

Fudbalska reprezentacija Irana nastupit će na Svjetskom prvenstvu 2026. godine, potvrdili su zvaničnici FIFA-e uprkos političkim tenzijama između Irana i Sjedinjenih Američkih Država, jednog od domaćina turnira.

Predsjednik FIFA-e Gianni Infantino izjavio je da će Iran “sigurno doći” na Mundijal, dok je američki državni sekretar Marco Rubio naglasio da SAD nemaju namjeru zabraniti dolazak iranskim fudbalerima, javlja Reuters.

Iran je izborio plasman na Svjetsko prvenstvo još u martu 2025. godine nakon remija protiv Uzbekistana u azijskim kvalifikacijama, čime je osigurao svoj sedmi nastup na svjetskim prvenstvima.

Prema rasporedu FIFA-e, Iran će grupnu fazu igrati u Sjedinjenim Američkim Državama, a protivnici u grupi G bit će mu Novi Zeland, Belgija i Egipat.

(Vijesti.ba/Fena)

Koha: Marta Kos naredne nedelje prvi put u poseti Kosovu

R.O. — Sat, 09 May 2026 20:24:21 +0000

9. Maj 2026. • 16:28

Izvor: Kosovo Online/Koha

Izvor: Kosovo Online

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos posetiće Kosovo naredne nedelje, rekli su neimenovani izvori iz Brisela za Kohu.

Kako saznaje taj portal, poseta bi mogla da se dogodi u petak, 15. maja, a ukoliko do toga dođe, biće to prvi put da komesarka Kos poseti Kosovo nakon tačno godinu i po dana od početka svog mandata.

Kosovo je jedino na Zapadnom Balkanu koje nema status kandidata, kao i jedino mesto koje Kos nije posetila. Evropska komisija je više puta kao obrazloženje navodila politička dešavanja na Kosovu, kao i činjenicu da je Kosovo bilo u izbornom procesu ili da nije imalo institucije sa punim mandatom.

Očekuje se i da će Kos upozoriti da Kosovo rizikuje da krajem juna izgubi značajan deo sredstava iz Plana rasta za Zapadni Balkan, kada ističe rok, prenosi Koha.

Marta Kos nedavno je izjavila da je postoji „ohrabrujući razvoj“ povodom pet članica EU koje ne priznaju Kosovo, a tom temom se bavio i Kosovo onlajn u svojoj analizi.

Ministarstvo spoljnih poslova Slovačke u odgovoru za Kosovo onlajn navelo je da deklaracija slovačkog parlamenta iz 2007. godine po pitanju Kosova i dalje ostaje na snazi, kao i da Bratislava podržava dijalog između Beograda i Prištine pod posredovanjem EU.

„Njegov ishod će razmotriti nadležni organi Slovačke u smislu ispunjavanja zahteva gore pomenute deklaracije. Slovačka i njena diplomatija zastupaju principijelne stavove i u drugim srodnim pitanjima, na osnovu međunarodnog prava, i stoga ne priznaju jednostrane deklaracije nezavisnosti u drugim slučajevima, kao što su Krim, Abhazija, Južna Osetija, Pridnjestrovlje i slične situacije“, poručili su iz MSP Slovačke.

Iz Ministarstva spoljnih poslova Rumunije za naš portal je rečeno da se stav Rumunije o priznanju Kosova nije promenio.

„Možemo vas informisati da se stav Rumunije koji se tiče priznavanja Kosova nije promenio“, stoji u odgovoru MSP Rumunije.

Do juče “prkosio” Evropi i išao mu na noge, danas “zbog obaveza” šalje pismo: Da li je NIS bio poslednji i neoprostivi greh Vučića prema Putinu

R.O. — Sat, 09 May 2026 20:19:36 +0000

Foto:EPA-EFE/SERGEI ILNITSKY

autor:

Andrija Lazarević

Politika

20:02

Predsednik Srbije, Aleksandar Vučić nije otputovao u Moskvu na obeležavanje Dana pobede. Onaj isti predsednik koji se prošle godine usprotivio celoj Evropskoj uniji i otišao u Rusiju, sada je samo svratio do ruske ambasade u Beogradu, odakle je uputio pismo predsedniku Vladimiru Putinu. Kamen spoticanja, prema rečima sagovornika Nove, mogla bi biti kriza oko kupovine NIS-a. Međutim, ne treba zaboraviti ni pritisak iz EU zbog “Mrdićevih zakona”, ali i činjenicu da su uoči Dana pobede, vodeći ruski mediji izvestili da Srbija, uprkos zabrani, dostavlja oružje Ukrajini.

Predsednik Srbije, Aleksandar Vučić, ove godine ne prisustvuje svečanoj paradi u Moskvi 9. maja, na obeležavanju Dana pobede u Drugom svetskom ratu.

Srpskog šefa države nema na spisku sastanaka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, a koji su objavili tamošnji mediji.

Ruski predsednik i Robert Fico, premijer Slovačke, položiće cveće na grob Neznanog junaka u Aleksandrovskoj bašti.Putin će se potom sastati sa predsednicima Belorusije, Laosa, Abhazije, Južne Osetije i rukovodstvom Republike Srpske na čelu sa Miloradom Dodikom. Osim toga, Putin je u petak imao tet-a-tet sastanak sa vrhovnim vladarom Malezije, sultanom Ibrahimom.

Umesto posete – pismo

Iako Vučić ove godine neće u Moskvu, on je ambasadoru Rusije u Srbiji Aleksandru Bocan-Harčenku predao pismo za predsednika Rusije Vladimira Putina u kojem mu je čestitao Dan pobede. Razgovarali su i o bilateralnim odnosima, regionalnim i međunarodnim pitanjima, kao i energetici.

“Sa ambasadorom Ruske Federacije razgovarao sam o bilateralnim odnosima, sa posebnim osvrtom na saradnju u oblasti energetike, a razmenili smo mišljenja i o aktuelnim regionalnim i međunarodnim temama”, istakao je Vučić.

Činjenicu da Vučić ne dolazi u Mokskvu prate zategnuti odnosi sa Evropskom unijom zbog “Mrdićevih zakona” usvojenih u Skupštini koji su doveli u pitanje i isplatu gotovo 1,6 milijardi evra iz evropskog Plana rasta.

Upravo je evropska komesarka za proširenje, Marta Kos, nedavno kao jedan od problema apostrofirala i geopolitičku orijentacijau zemlje.

„Imamo pravilo da zemlja, koja želi da postane članice EU, mora stoprocentno da se usaglasi sa spoljnom i bezbednosnom politikom EU. To znači – ne možete sedeti na dve stolice. Srbija će u jednom trenutku morati da odluči šta je najvažnije za dalji razvitak“, izjavila je Kos.

Kamen spoticanja i NIS

Komentarišući Vučićev neodlazak u Moskvu, diplomata Srećko Đukić kaže za Novu da su bilaterlani odnosi Srbije i Rusije još uvek opterećeni pitanjem prodaje NIS-a.

“Očito da su ti odnosi potpuno opterećeni pitanjem prodaje NIS-a i da to ne treba zanemariti. Bilo kakav susret Vučića sa ruskim predsednikom ne bi mogao da prođe da se ne spomene to pitanje”, kaže Đukić.

Sagovornik Nove dodaje da je poznato da su po tom pitanju polarizovani stavovi.

Srećko Đukić / FoNet Milica Vučković

“Srbija traž da kupi NIS, a Putin ne samo da ne želi nama da ga proda, već ne želi to uopšte. To je jedan veliki problem koji opterećeuje Srbiju već godinu i po dana, a ne vidi se da će se rešiti”, navodi Đukić.

Dodaje da je shodno tome, Vučić izabrao najneutralniju opciju.

“Od tog dolaska on ne bi ništa dobio i ne bi ništa rešio” navodi Đukić.

Đukić navodi i da je situacija u Moksvi bezbednosno nestabilna zbog ukrajinskih pretnji.

“Do minimuma je redukovan dolazak stranih gostiju. Oko Moskve je postavljeno 40 dopunskih punktova PVO-a i Vlada je upozorila da je moguć napad dronovima napad na Crveni trg i paradu…Razume se da je to znak da nije bezbedno”, kaže Đukić.

Ruski mediji objavili da Srbija i dalje izvozi oružje u Ukrajinu

Uoči Dana pobede koji se obeležava u Moskvi, ruski mediji izvestili su da ukrajinska vojska i dalje nabavlja municiju iz Srbije i Bosne i Hercegovine preko trećih zemalja, uprkos zvaničnoj neutralnosti Beograda i zabranama izvoza.

Prema navodima RIA Novosti, koje se pozivaju na dobro obavešteni izvor, tokom protekle godine planirana je isporuka 50.000 nevođenih raketa kalibra 122 milimetra za višecevne bacače „Grad“ iz srpske kompanije Zenitprom.

Foto: EPA/DNIPROPETROVSK REGIONAL MILITARY ADMINISTRATION HANDOUT

Kako se navodi, zabrane se zaobilaze tako što se izvoze samo komponente, a konačna montaža se obavlja u trećim zemljama. U ovom slučaju, slovenačka kompanija IZOP-K doo snabdeva Zenitprom delovima, uključujući 5.000 artiljerijskih upaljača iz bosanske firme Binas d.d. iz Bugojna.

Delovi bi zatim trebalo da budu poslati u Poljsku na završnu montažu, uz sertifikat krajnjeg korisnika u ime poljskog Ministarstva odbrane.

Sličnu informaciju objavili su i drugi ruski mediji, poput agencije TASS i portala Voenoe delo, ističući da se snabdevanje nastavlja uprkos deklarisanoj neutralnosti Srbije.

Ko se još seća Vučića od prošle godine?

Podsetimo, predsednik Srbije, Aleksandar Vučić prošle godine otputovao je u Moskvu na Dan pobede.

Još prva najava da će se srpski predsednik pojaviti na prošlogodišnjoj proslavi Dana pobede u Moskvi, dočekana je negativno među zvaničnicima Evropske unije. Kako su izjavljivalli “EU to vidi kao deo ruske propagande zarad opravdanja invazije na Ukrajinu”.

Aleksandar Vučić i Vladimir Putin Foto: Instagram/Buducnostsrbijeav

To su tada u Briselu izjavili predstavnici za medije Evropske komisije, naglasivši da je Srbija kandidat za članstvo u EU i da je zato nužno da sledi strategijske odrednice Unije o bezbednosti i napretku.

Uprkos tome, Vučić je boravio u Moskvi gde je izjavio da će posledice zbog odlaska na Paradu pobede osetiti pre svega on lično.

nova.rs

Ljubav jača od mržnje: Džamija u BiH rušena i podizana šest puta

R.O. — Sat, 09 May 2026 20:07:56 +0000

09.05.2026 / 20:00 BiH – Župa kod Trebinja

Foto: MINA

Tradicionalna bosanskohercegovačka džamija živo je srce muslimanske mahale. Melodično učenje mujezina od sabaha do jacije daje ritam mahali, podsjećajući vjernike na istinsku vrijednost vjere.

Arhitektura tradicionalne bosanskohercegovačke džamije ne odudara od mahale, već se skladno nadopunjava sumirajući u sebi ono najbolje što mahala ima – od ćilima, serdžada, ibrika i dr.

Bosanska džamija uglavnom je od kamena s drvenim krovom i munarom, dok je hercegovačka tradicionalna džamija sva od kamena kojeg u ovom dijelu zemlje ima u izobilju. Munare ovih džamija ni u Bosni ni u Hercegovini svojevremno nisu bile više od okolnog drveća, savršeno se uklapajući na taj način u krajolik.

Jedna od tih tradicionalnih bosanskohercegovačkih džamija s dugom i burnom historijom nalazi se u Župi kod Trebinja. Situirana nekada na granici s Mlečanima i Crnogorcima ova džamija je od njenog prvog podizanja polovinom XVI stoljeća do danas šest puta iz mržnje rušena i šest puta iz ljubavi ponovo podizana što svjedočeći o snazi vjere, ustrajnosti i ako hoćete, prkosu kršnog hercegovačkog Bošnjaka, piše MINA.

Prvi put zapalili su je Mleci krajem XVII stoljeća u isto vrijeme kada su na bajramsko jutro napali na grad Trebinje. Zapalili su tada i džamiju u Policama, a sve muslimane koji su se nalazili u džamiji na bajram-namazu ubili i bacili u Trebišnjicu.

Ovaj teški zločin ostavio je duboki trag u kolektivnoj memoriji Bošnjaka Trebinja koji su tokom narednih godina prilikom klanjanja svakog bajram-namaza prikupljali sredstva za djecu čiji su očevi bili ubijeni u džamiji u Policama.

U okviru događaja poznatih pod imenom Moskovske godine početkom XIX stoljeća ujedinjene ruske i crnogorske vojne snage napale su na istočnu Hercegovinu i južnu Hrvatsku pustošeći sve pred sobom.

Na meti njihovih napada našla se i džamija u Župi koju su srušili 1807. godine. Džamiju je 1820. obnovio Hamzaga Begović.

Treći put džamija u Župi srušena je 1858. godine tokom Bitke na Grahovcu u kojoj su crnogorske snage pobijedile osmansku vojsku proširivši pri tome značajno teritoriju Crne Gore.

Četvrti put džamija je oštećena tokom Prvog svjetskog rata nakon čega je obnovljena i uz nju podignuta munara visoka blizu 10 metara.

Peti put džamija je srušena 1962. godine kada su postavljani temelji za hidrocentralu u Grančarevu kod Trebinja.

Tada je, zbog dizanja vodostaja, željeznička pruga Lastva-Bileća izmještena i sprovedena kroz Župu. Tom prilikom džamija se “našla” na putu trase za željezničku pruge zbog čega je srušena.

Šesti put džamiju u Župi srušili su ekstremisti bivše Vojske RS-a početkom agresije na Bosnu i Hercegovinu 1993. godine.

Obnovljena je i svečano otvorena 2010. godine.

(Vijesti.ba)

Arsenal obradovao Barane: Kiks Sutjeske u Tivtu, borba za titulu postaje još dramatičnija

R.O. — Sat, 09 May 2026 19:56:46 +0000

9. maj, 2026. 21:52

Završnica domaćeg fudbalskog šampionata od večeras je postala još dramatičnija.

Foto:Arhiva

Portal AnalitikaIzvor

Jer, ekipa Sutjeske na otvaranju 33. kola nije mogla do pobjede na gostovanju Arsenalu. U Gradskom parku u Tivtu bilo je 1:1 (0:0).

I takav ishod najviše raduje igrače Mornara, koji bi sjutra, u slučaju da na Topolici savladaju Bokelj, mogli bodovno da se izjednače sa Sutjeskom. Pritom, Mornar je bolji u međusobnim susretima protiv nikšićkog prvoligaša.

Prvu šansu vidjeli smo u 11. minutu – Juković je odlično šutnuo, ali lopta je otišla iznad gola Arsenala. Deset minuta kasnije, na drugoj strani je Imamović iz dobre pozicije poslao loptu pored stative.

U 28. minutu, opet nakon šuta Imamovića, lopta kao da je bila ‘već viđena’ u mreži – ali se izvrsnom intervencijom istakao Vukčević. U finišu prvog dijela zaprijetili su gosti, ali je ostalo 0:0.

Sutjeska je povela u 52. minutu, nakon sjajne akcije – na kraju je ogroman posao odradio Kecojević koji je kroz ‘šumu’ suparničkih defanzivaca sjajno pronašao Mrvaljevića, a on je sa ivice peterca pogodio.

Djelovalo je kako Nikšićani kontrolišu meč, no u 77. minutu uslijedilo je poravnanje. Kovinić je lijepo primio loptu na 15 metara i potom je poslao ka golu – a ona se od Vukčevića odbila u mrežu.

Rezultati:

Arsenal – Sutjeska 1:1 (0:0)

Sjutra:

Mornar – Bokelj (18:00)

Jedinstvo – Budućnost (18:00)

Dečić – Jezero (18:00)

Mladost – Petrovac (18:00)

Portal AnalitikaIzvor

Vjetroelektrana Gvozd puštena u probni rad; Šahmanović: Veliki korak ka eri zelene energije

R.O. — Sat, 09 May 2026 19:52:12 +0000

Vjetroelektrana Gvozd večeras je zvanično puštena u probni rad. Vrijednost projekta je 82 miliona eura i radovi su, kako je poručeno na svečanoj ceremoniji na Krnovu, završeni prije roka. Kapacitet vjetroparka je 150 gigavasati električne energije, što je dovoljno za snabdijevanje strujom 25 hiljada domaćinstava.

09.05.202621:07Izvor:adria.tv

Foto: Ministarstvo energetike

Ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović poručio je da se danas ne pušta u rad samo nova vjetroelektrana, već se danas otvara novo poglavlje razvoja Crne Gore.

„Puštanjem u rad VE Gvozd, Crna Gora dobija prvi veliki državni projekat iz obnovljivih izvora. To nije samo energetski projekat, već simbol jednog novog razvojnog pravca. To je dokaz da je energetska tranzicija stvarnost. Šaljemo poruku da Crna Gora zna kuda ide i da je energija pianje razvoja i stabilnosti”, poručio je Šahmanović.

VE Gvozd je, kako je istakao, investicija u sigurnost Crne Gore, u energetsku nezavisnost i ekonomsku budućnost.

„Veliki korak ka eri zelene energije. Crna Gora jasno bira svoju stranu budućnosti. Naša budućnost je u domaćoj, čistoj energiji. Ovo nije kraj jednog projekta, već jednog novog investicionog ciklusa u energetici”, naglasio je ministar energetike i rudarstva.

Ukazao je posebnu zahvalnost inženjerima, radnicima, stručnim timovima i menadžmentu Elektroprivrede u čijem je vlasništvu VE Gvozd.

Premijer Milojko Spajić naglasio je da za VE Gvozd građani neće plaćati dodatne subvencije.

„VE Gvozd je vlasništvo Elektroprivrede i poslovaće se po tržišnim principima. Ulaganja u energetiku su prioritet i tu je naša razvojna šansa. VE Gvozd štitimo životnu sredinu, jer će se smanjiti emisije štetnih gasova koje proizvede 60 hiljada automobila”, objasnio je Spajić.

Istakao je da VE Gvozd jedan od najvažnijih projekata u savremenoj istoriji države.

„Po formiranju 44. Vlade ovaj projekat je krenuo. Upravo ovakvi projekti postavljaju temelje ekonomskog razvoja i energetske stabilnosti. VE Gvozd najbolja je potvrda da EPCG ima resurse i kapacitete da finalizuje projekte ove veličine i to isključivo na korist države i naših građana”, poručio je Spajić.

Na svečanom puštanju VE Gvozd u probni rad, pored predstavnika EPCG i ostatka energetskog sektora, bili su ambasador Njemačke u Crnoj Gori Peter Felten, predstavnici njemačke kompanije Nordex koja je bila izvođač radova na projektu izgradnje VE Gvozd, kao i predstavnici Opštine Nikšić. Projekat je realizovan iz kreditnog aranžmana sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj.

adria.tv

Podmornica veća od dva fudbalska terena

R.O. — Sat, 09 May 2026 19:47:13 +0000

Foto: Printscreen/Youtube | Podmornica veća od dva fudbalska terena

D.T.09.05.2026 21:00

Najveću vojnu podmornicu ikad napravljenu razvio je Sovjetski Savez za operacije u jednom od najtežih područja za nadzor tokom hladnog rata na Arktiku.

Veća od dva fudbalska terena, sa bazenom, saunom i 20 nuklearnih projektila, ova podmornica je bez premca u istoriji.

Poznata na Zapadu kao klasa “tajfun”, odnosno “Typhoon”, podmornica “Projekat 941 akula” bila je dugačka 175 metara, široka 23 metra i imala procijenjeni podvodni deplasman od čak 48.000 tona.

Zbog neobičnih dimenzija, velike autonomije i unutrašnjih prostora kakvi su rijetko viđeni kod vojnih podmornica, ovo plovilo postalo je jedno od najviše proučavanih projekata sovjetskog pomorskog inženjerstva.

“Potopljeni grad”

Ova podmornica mogla je da izvodi veoma duge misije, a njena operativna autonomija često se povezivala sa periodom od čak 120 dana bez potrebe za povratkom u bazu.

Cilj projekta bio je da sovjetske nuklearne rakete ostanu spremne za lansiranje ispod polarnog leda, daleko od direktnog nadzora neprijateljskih brodova, aviona i satelita.

Upravo zbog ogromnih dimenzija, “tajfun” je često opisivan kao “potopljeni grad”.

Bez premca u istoriji

Razvoj “Projekta 941 akula” počeo je sedamdesetih godina prošlog vijeka, u jeku nuklearnog nadmetanja između Sovjetskog Saveza i Sjedinjenih Američkih Država.

U vojnoj strategiji tog vremena podmornice sa balističkim raketama imale su ključnu ulogu jer su garantovale mogućnost nuklearnog odgovora čak i u slučaju uništenja kopnenih baza.

NATO je ovu klasu označio kao “Typhoon”. U sovjetskoj terminologiji naziv “akula” znači “ajkula”, ali je to često izazivalo zabunu jer je NATO isto ime koristio i za drugu rusku klasu podmornica namijenjenu napadnim misijama.

“Projekat 941” bio je podmornica sa nuklearnim balističkim raketama, odnosno SSBN klasa.

Ukupno je napravljeno šest jedinica. Prva među njima, TK-208, kasnije je dobila ime “Dmitrij Donski”.

Ona je postala i najpoznatija podmornica ove klase, dijelom zato što je najduže ostala u službi i kasnije korišćena kao testna platforma za nova oružja i sisteme.

Ogromna konstrukcija

Gigantske dimenzije “tajfuna” nisu bile potrebne samo zbog velikih projektila.

Podmornica je morala da primi nuklearne reaktore, navigacione sisteme, torpeda, komandne centre, komunikacionu opremu i smještaj za brojnu posadu tokom višemjesečnih patrola.

Zbog toga su konstruktori primijenili arhitekturu drugačiju od većine klasičnih podmornica.

“Typhoon” je imao dva glavna trupa pod pritiskom postavljena paralelno unutar spoljnog omotača, pa se njegova konstrukcija često poredi sa “potopljenim katamaranom”. Između trupova nalazili su se silosi za lansiranje raketa.

Ovakvo rješenje povećalo je širinu plovila, ali je omogućilo raspoređivanje ključnih sistema u odvojene cjeline.

Istovremeno, takva konstrukcija povećavala je sigurnost i rezervne mogućnosti sistema, što je bilo izuzetno važno za duge i izolovane misije ispod leda.

Operacije ispod arktičkog leda

Podmornice ove klase bile su projektovane za kretanje ispod ledenog pokrivača Arktika, rad u ekstremno hladnim vodama i izranjanje kroz zaleđene površine mora.

Takva sposobnost davala je Sovjetskom Savezu veliku stratešku prednost jer je protivničkim snagama bilo znatno teže da prate kretanje podmornice.

Bazen i sauna

U brojnim stručnim publikacijama navodi se da je “Typhoon” imao mali bazen, saunu i teretanu.

Ovi prostori nisu bili luksuz, već dio sistema za očuvanje fizičkog i psihičkog stanja posade tokom višemjesečnih patrola.

Članovi posade bili su izloženi zatvorenom prostoru, strogim smjenama, nedostatku prirodnog svjetla i konstantnom pritisku operativne rutine.

Zbog toga su prostorije za rekreaciju i oporavak imale veoma praktičnu funkciju.

Upravo je to razlikovao “Typhoon” od mnogih drugih podmornica tog perioda, koje su gotovo sav raspoloživi prostor koristile za oružje i tehničke sisteme.

Nuklearni arsenal

Njegova glavna vojna uloga bila je transport i lansiranje balističkih raketa.

Podmornica je mogla da nosi do 20 raketa R-39, poznatih na Zapadu pod oznakom SS-N-20.

Svaka od njih mogla je da nosi više nuklearnih bojevih glava, u skladu sa strategijom nuklearnog odvraćanja tokom hladnog rata.

Pored toga, podmornica je posjedovala i torpedne cijevi, ali njen osnovni zadatak nije bio lov na neprijateljske brodove, već skriveno patroliranje i očuvanje sposobnosti za eventualni nuklearni odgovor.

“Typhoon” je bio dio takozvane nuklearne trijade, zajedno sa kopnenim raketama i strateškim bombarderima.

Nuklearni pogon omogućavao je veoma dugo zadržavanje pod vodom bez dopunjavanja goriva za reaktore.

U praksi, trajanje misija više je zavisilo od hrane, održavanja i izdržljivosti posade nego od samog pogona.

Kraj legendarne klase

Nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine, održavanje ovih podmornica postalo je izuzetno skupo za rusku mornaricu.

Dio originalnog naoružanja povučen je iz upotrebe, a Rusija je počela da ulaže u modernije podmornice klase “Borej”.

Zbog toga su “Typhoon” podmornice postepeno povučene iz službe, demontirane ili premještene u rezervu.

Najpoznatiji izuzetak bio je “Dmitrij Donski”, koji je modernizovan i korišćen za testiranje rakete “bulava”.

Ova podmornica zvanično je povučena iz aktivne službe u februaru 2023. godine, čime je završena operativna istorija klase “Typhoon”.

Pojavljivali su se i prijedlozi da “Dmitrij Donski” bude pretvoren u muzejski brod, ali takva transformacija zahtijeva komplikovane i veoma skupe procese, uključujući uklanjanje nuklearnog goriva i velika konstrukciona prilagođavanja.

Iako više nije u aktivnoj upotrebi, ova podmornica i dalje predstavlja jednu od najfascinantnijih podmornica u istoriji vojnog pomorskog inženjerstva.

Njegove ogromne dimenzije, višetrupna konstrukcija, sposobnost rada pod ledom i neobični unutrašnji sadržaji i danas izazivaju veliko interesovanje u svijetu nauke, tehnologije i vojne istorije, prenosi N1.

n1info.rs

Mićko i Bato razornim nokautima čestitali Nikšiću Dan pobjede

R.O. — Sat, 09 May 2026 19:43:03 +0000

Milorad MIćko Žižić Interkontinentalni je WBO šampion, pošto je u meču za pojas nokautirao boksera iz Gane, Delalija Miledzija nakon 30 sekundi borbe u drugoj rundi

Foto: Privatna arhiva

S Ž

Slaviša Živaljević

09.05.2026. 21:35h

Milorad Mićko Žižić Interkontinentalni je WBO šampion, pošto je u meču za pojas nokautirao boksera iz Gane, Delalija Miledzija nakon 30 sekundi borbe u drugoj rundi.

Od starta je pred domaćom publikom 39-godišnji Nikšićanin znao šta želi, polako se primicao visokom rivalu a onda je neočekivano pogodio desnim krošeom u sljepočnicu. Uslijeedila je kombinacija lijevog aperkata i još jednog krošea i 33-godišnji Miledzi je pao na patos ringa SC “Nikšić”.

Nop, isuvše i neočekivano brzo se oporavio stameni bokser iz Gane, a Mićko je nakon brojanja nošen hukom sa tribina krenuo da iskoristi momenat.

No, potcijenio je rivala i dobio desni direkt nakon kojeg je njemu brojano. Borac iz Gane nije krenuio odmah naprijed, čekao je i u finišu prve runde dobio je nekoliko razornih udaraca, ali je Miledzea spasao gong.

Pomoći, međutim, nije bilo u drugoj rundi, jer je Mićko od starta silovito krenuo i serijom udaraca je probijao gard rivala i primorao sudiju da prekine meč.

Mićko je u profi ringu slavio 17. put, 11. nokautom a ima i dva poraza. Njegov rival je doživio poraz nakon 33 pobjede, 23 nokautom.

Tomislav Đinović je u glavnoj uvodnoj borbi ostvario obećano – “razbio” je Feliksa Ajona iz Gane u lakoj kategoriji. Visoki i vižljasti Ajon nije očekivao da Bato ima tako razoran udarac, a pogodio ga je desnim krošeom i bokser iz Gane je pao nakon samo 25 sekundi.

Probao je borac iz Gane da se vrati, tražio prostora i mogućnosti da iskoristi veći dohvat, desnim aperkatom da uzvrati rivalu, ali bokser BK Zlatičanin je bio spreman.

Prišao je i nije odustajao od otvorenog obračuna. Kao nagrada došao je njegov lijevi aperkat, čiju razornu moć Ajon nije očekivao, ali popularni Bato jednako razorno pogađa sa obje pesnice.. Uslijedile su kombinacije desnog i lijevog krošea i meč je bio završen na 70 sekundi do isteka prve runde.

Bato je slavio tako u svih pet profesionalnih borbi, četvrti put nokautom. On gradi i uspješnu olimpijsku karijeru, Beogradski je pobjednik i bronzani sa Evropskog seniorskog prvenstva.

vijesti

“OPTUŽIO ME DA SAM LOPOV, UZEO SAM NOŽ ZA LIMUN I IZBO GA, KRKLJAO JE” Jeziva odbrana vlasnika kafane u kojoj je ubijen Ivan Vijoglavin!

R.O. — Sat, 09 May 2026 19:25:56 +0000

Autor:Tatjana Vasiljević

Sub, 09.05.2026. 20:17h

Ivan Vijoglavin Foto: Nebojša Mandić, Društvene Mreže

Osumnjičeni vlasnik kafane u Aradcu kod Zrenjanina do detalja opisao kako je, posle svađe, nožem ubio Ivana Vijoglavina, a potom sa sinom telo odvezao do Tise i bacio ga u reku.

Mihal L. (64), vlasnik kafane u Aradcu kod Zrenjanina, kako Kurir saznaje, priznao je ubistvo Ivana Vijoglavina (35) i detaljno opisao kako je, nakon zločina, uz pomoć sina Mihala L. (38), telo umotao u ćebe, odvezao do Tise i bacio u reku, a potom pokušao da ukloni sve tragove.

Ivan Vijoglavin Foto: Društvene Mreže

“Optužio me”

Stariji Mihal koji je osumnjičen za surovo ubistvo Ivana Vijoglavina, izneo je detaljnu odbranu, a kako saznaje Kurir, priznao je zločin i do detalja opisao šta se dogodilo kobne noći, kao i kako je uz pomoć sina pokušao da prikrije tragove.

Prema rečima izvora Kurira, on je ispričao da je, nakon što su drugi gosti napustili lokal, ostao sam sa žrtvom, kada je došlo do sukoba.

– Ivan je krenuo da se raspravlja sa mnom govoreći da sam mu ukrao pare i da sam lopov. Odmah potom me je udario u glavu – izjavio je Mihal L. Prema njegovim rečima, u tom trenutku je došlo do kobnog čina.

– Otišao sam iza šanka jer mi se tamo nalazio nož kojim sečem limun. Ivan je uzeo pepeljaru i krenuo za mnom. Uzeo sam nož i kada se okrenuo, zadao sam mu ubod u vrat. Prišao sam mu i zadao više uboda u vrat i ramena. Čuo sam da krklja i posle pet minuta više nije davao znake života – navodno je rekao Mihal.

Sin mu pomogao da se reši tela

Kako dodaje naš izvor, stariji osumnjičeni je priznao da je nakon zločina pozvao sina i zajedno sa njim pokušao da sakrije telo.

Mihal mlađi Foto: Društvene Mreže

– Otišao sam kod sina Mihala koji je spavao, probudio sam ga i rekao da me vozi do Tise da bacim telo. Mihal i ja smo zajedno umotali Ivana u ćebe i stavili ga u gepek. Otišli smo starim putem ka Tisi i bacili telo u reku – ispričao je navodno i potom dodao da se potom vratio kako bi očistio krv, koje je, kako tvrdi, bilo svuda po podu ispred i iza šanka.

– Prali smo i auto šlaufom i sunđerom. Nikome nisam pričao šta sam uradio, sve sam to radio iz straha – zaključio je on.

Kako Kurir saznaje, protiv Mihala L. (64) vodi se istraga za teško ubistvo, dok se njegov sin Mihal L. (38) tereti za pomaganje u prikrivanju zločina i uklanjanju tragova. Međutim, mlađi Mihal pušten je na slobodu, nakon saslušanja, a detalje o tome šta je ispričao u svojoj odbrani, možete pročitati u našem posebnom tekstu klikom na link.

kurir. rs

Devojčica poginula od strujnog udara u stanu na Paliluli

R.O. — Sat, 09 May 2026 19:18:14 +0000

RTS

09. maj. 2026. 16:16

Devojčica od 11 godina poginula je usled strujnog udara u jednom stanu u beogradskoj opštini Palilula, objavio je RTS.

Oglas

Ekipa Hitne pomoći izašla je na teren, ali je mogla samo da konstatuje smrt devojčice, prenela je Radio-televizija Srbije (RTS).

Uviđaj je u toku.

n1 .infi. rs

Čestitke povodom Dana pobjede nad fašizmom i Dana Evrope

R.O. — Sat, 09 May 2026 19:01:41 +0000

Datumi koji podsjećaju na vrijednosti na kojima je izgrađena savremena Evropa

Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope, 9. maj, građanima je danas čestitalo više funkcionera, partija i organizacija.

09.05.202619:20Izvor:adria.tv

Ilustracija Foto :Magnific

Čestike prenosimo u cjelosti.

Nikolić: Antifašizam je moralna vertikala savremene Crne Gore

Predsjednik Kluba poslanika DPS-a u Skupštini Crne Gore Andrija Nikolić poručio je povodom Dana pobjede nad fašizmom i Dana Evrope da je obaveza svih odgovornih političkih aktera da brane vrijednosti antifašizma, građanske države, multietničkog sklada i evropske budućnosti Crne Gore.

“Danas, 9. maja, na Dan pobjede nad fašizmom, sa dubokim poštovanjem odajemo počast svim borcima i žrtvama koji su utkali svoje živote u temelje slobodne Evrope i slobodne Crne Gore. Crnogorci su među prvim narodima Evrope ustali protiv fašizma i zato Trinaestojulski ustanak ostaje trajni simbol hrabrosti, dostojanstva i nepokornosti našeg naroda”.

Nikolić dodaje da antifašistička tradicija nije samo istorijska činjenica, već, kako navodi, moralna vertikala savremene Crne Gore i važan dio njenog državnog identiteta.

Danas, kada se širom Evrope i regiona ponovo suočavamo sa pokušajima relativizacije zločina, istorijskog revizionizma, govora mržnje i podjela koje podsjećaju na najmračnije periode prošlosti, obaveza svih odgovornih političkih aktera jeste da jasno i bez kalkulacija stanu u odbranu vrijednosti antifašizma, građanske države, multietničkog sklada i evropske budućnosti Crne Gore.

Borba protiv fašizma ne vodi se samo protiv ideologija prošlosti.

Ona se vodi kroz odbranu institucija, slobode mišljenja, dostojanstva svakog čovjeka i prava da različitosti budu naše bogatstvo, a ne razlog za podjele. Zato je 9. maj istovremeno i podsjetnik i obaveza — da čuvamo građanski karakter Crne Gore, da branimo demokratske vrijednosti i da našu državu vodimo putem evropskih standarda, mira i društvene solidarnosti.

Nikolić je, u ime Kluba poslanika DPS-a u Skupštini Crne Gore, čestitao građankama i građanima Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope, poručivši da je riječ o važnim datumima za savremenu Crnu Goru.

“Da je vječna Crna Gora”, poručio je.

Stanišić: Skupština Crne Gore stvara snažan zakonodavni okvir za evropsku budućnost Crne Gore

Mir, demokratija, vladavina prava i ljudsko dostojanstvo, vrijednosti na kojima je izgrađena savremena Evropa, najbolje se čuvaju u Skupštini Crne Gore, domu svih građanki i građana, koja kroz svoju zakonodavnu funkciju ostaje snažno posvećena evropskom putu države. To je poručio generalni sekretar Skupštine Crne Gore Boban Stanišić, povodom 9. maja, Dana pobjede nad fašizmom i Dana Evrope.

Prema njegovim riječima, upravo se u Skupštini Crne Gore, bez obzira na političke, ideološke i druge razlike, jasno ogleda činjenica da gotovo 80 odsto građana podržava ulazak Crne Gore u Evropsku uniju.

„Skupština Crne Gore, kao najviši predstavnički dom građana, ima posebno važnu ulogu na evropskom putu naše države. Kroz zakonodavni rad, jačanje institucija, dijalog i odgovorno donošenje odluka, Skupština svakodnevno doprinosi ostvarivanju evropske perspektive Crne Gore“, naveo je Stanišić.

Kako je kazao, o tome svjedoči i podatak da je od početka godine u Skupštini usvojeno 97 zakona, što potvrđuje posvećenost parlamenta ubrzanju reformskih procesa, usklađivanju sa evropskim standardima i stvaranju snažnog zakonodavnog okvira za evropsku budućnost Crne Gore.

„Evropska budućnost nije samo politički cilj, već proces koji zahtijeva posvećenost, odgovornost i zajednički rad svih institucija“, poručio je Stanišić.
Ona se, kako je kazao, gradi kroz poštovanje demokratskih procedura, snaženje pravne sigurnosti, zaštitu javnog interesa i stvaranje društva u kojem svaki građanin ima jednaka prava i mogućnosti.

„Neka 9. maj bude podsjetnik da je Crna Gora dio evropske porodice vrijednosti i da je naš zajednički zadatak da taj put učinimo sigurnim, kredibilnim i uspješnim“, zaključio je Stanišić.

PNP: Mir i demokratija izboreni hrabrošću naroda koji nijesu pristali na mržnju

Danas, kada obilježavamo 9. maj — Dan Evrope i Dan pobjede nad fašizmom — prisjećamo se da su sloboda, mir i demokratija izboreni hrabrošću naroda koji nijesu pristali na mržnju i tiraniju, ali i ukazemo duzno postovanje milionima ljudi sirom Evrope koji su dali zivote za slubodu i ljudsko dostojanstvo.

U vremenu novih izazova, naša je obaveza da jasno stanemo u odbranu evropskih vrijednosti: vladavine prava, socijalne pravde, jednakih šansi i dostojanstvenog života za svakog čovjeka. Borba protiv fašizma nije završena 1945. godine — ona traje i danas kroz otpor svakom obliku ekstremizma, diskriminacije, manipulisanjem istorije i govora mržnje.

Evropa kojoj težimo mora biti zajednica slobodnih i odgovornih društava, a Crna Gora država u kojoj institucije služe građanima, a ne privilegovanim pojedincima. Zato je važno da čuvamo antifašističko nasljeđe kao temelj moderne, građanske i evropske države.

Neka nas 9. maj podsjeti da se patriotizam pokazuje radom za opšte dobro, a ljubav prema državi borbom za pravdu, znanje, slobodu i bolji život svih građana.

Srećan Dan Evrope i Dan pobjede nad fašizmom!

Camaj: Datum od posebnog značaja za Crnu Goru

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikola Camaj čestitao je 9. maj – Dan Evrope ambasadoru EU u Crnoj Gori Nj.E. Johanu Satleru i svim građankama i građanima Crne Gore:

„Dan Evrope simbolizuje jedinstvo, mir i solidarnost među narodima Evrope, kao i zajedničke vrijednosti na kojima počiva savremena evropska zajednica. Za Crnu Goru, ovaj datum ima poseban značaj, jer potvrđuje našu čvrstu opredijeljenost evropskom putu i daljem jačanju demokratskih institucija, vladavine prava i ukupnog društvenog napretka.

Uvjeren sam da će Crna Gora, kao predvodnik u procesu evropskih integracija, ostvariti svoj strateški cilj i postati prva naredna članica Evropske unije. Na tom putu, ostajemo posvećeni reformama, jačanju institucija i izgradnji društva zasnovanog na evropskim vrijednostima.
Neka ovaj datum bude dodatni podstrek da zajedničkim naporima gradimo prosperitetnu, stabilnu i evropsku budućnost Crne Gore.
Srećan 9. maj – Dan Evrope“.

Nurković: Jedan od najznačajnijih datuma u savremenoj istoriji čovječanstva

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Mirsad Nurković povodom 9. maja – Dana pobjede nad fašizmom, oglasio se porukom u kojoj je istakao značaj očuvanja antifašističkih vrijednosti kao temelja savremenog demokratskog društva.

„9. maj predstavlja jedan od najznačajnijih datuma u savremenoj istoriji čovječanstva i trajni podsjetnik na pobjedu slobode, mira i ljudskog dostojanstva nad ideologijom koja je iza sebe ostavila stradanja, razaranja i milione nevinih žrtava.

Ovaj dan je prilika da sa posebnim pijetetom odamo počast svim žrtvama fašizma, ali i da se prisjetimo nezaboravne borbe i ogromne žrtve svih onih koji su ustali protiv ideologije mržnje, nasilja i netrpeljivosti. Antifašizam nije samo istorijska tekovina, već univerzalna vrijednost na kojoj počivaju savremena demokratska društva.

Crna Gora sa ponosom baštini svoju slobodarsku i antifašističku tradiciju, a doprinos naših građana u borbi protiv fašizma ostaje trajna obaveza da nastavimo graditi društvo zasnovano na slobodi, jednakosti, međusobnom poštovanju i dostojanstvu svakog čovjeka.

U susret obilježavanju 20 godina nezavisnosti Crne Gore, ponosni smo što baštinimo vrijednosti antifašizma kao temelj savremene i građanske Crne Gore, uvjereni da ćemo uskoro krunisati naš evropski put i zvaničnim pristupanjem Evropskoj uniji, kao zajednici mira, demokratije i zajedničkih vrijednosti.“

Đeljošaj: Budućnost Crne Gore je u Evropskoj uniji

Povodom Dana Evrope, prisjećamo se vrijednosti koje dijelimo sa evropskom porodicom naroda, mira, solidarnosti, vladavine prava, ekonomskog napretka i jednakih šansi za sve. Upravo na tim vrijednostima gradimo savremenu, stabilnu i prosperitetnu Crnu Goru.

Ministarstvo ekonomskog razvoja snažno doprinosi evropskom putu naše države kroz reforme koje unapređuju poslovni ambijent, jačaju konkurentnost privrede i stvaraju bolje uslove za život građana i poslovanje privrede. Posebno nas ohrabruju rezultati ostvareni u pregovaračkom procesu, uključujući rekordnu dinamiku zatvaranja pregovaračkih poglavlja, među kojima su i mnoga poglavlja iz nadležnosti našeg ministarstva. U narednom periodu očekuju nas nova zatvaranja poglavlja i nastavak intenzivnog rada na ispunjavanju evropske agende.

Budućnost Crne Gore je u Evropskoj uniji i nastavljamo da odgovorno, posvećeno i partnerski radimo kako bismo taj cilj ostvarili što prije, na dobrobit svih naših građana.

Srećan Dan Evrope!

Nik Đeljošaj,
Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja

SEP: Evropa je izbor kako želimo da živimo

Na Dan Evrope ne obilježavamo samo ideju zajedništva, već potvrđujemo opredjeljenje za vrijednosti koje oblikuju savremena, uređena i pravedna društva.

Crna Gora je oduvijek pripadala evropskoj porodici naroda: istorijski, kulturno i vrijednosno.

Stranka evropskog progresa ostaje dosljedna borbi za građansku, demokratsku i evropsku Crnu Goru, državu snažnih i uređenih institucija, zemju jednakih šansi i dostojanstvenog života za sve njene građane. Sve to je zapisano u našim Programskim ciljevima i tome ostajemo posvećeni.

Zato danas ne slavimo samo Evropu – već i našu odluku da budemo njen ravnopravan dio. Evropski put nije samo cilj, to je izbor kako želimo da živimo.

Srećan Dan Evrope!

Dukaj čestitao Dan Evrope

Evropska Crna Gora: između nasljeđa i budućnosti

U ime Ministarstva javne uprave i u svoje lično ime, upućujem čestitke svim građankama i građanima Crne Gore povodom Dana Evrope, uz poruku da je evropski moto „ujedinjeni u različitosti” danas potrebniji našoj zemlji nego ikada ranije.

Ove godine obilježavamo i 20 godina od obnove nezavisnosti Crne Gore – važan podsjetnik na naš istorijski put i sve ono što smo kao društvo izgradili.

Ono što Evropa danas jeste, Crna Gora je kroz svoju istoriju već baštinila kao dragocjenu vrijednost: ideju zajedništva, suživota i multikonfesionalnosti, koja je duboko utkana u naš identitet. Na to treba da budemo posebno ponosni, naročito na Dan Evrope.

Zajedno, ujedinjeni oko ideje evropske Crne Gore, možemo najlakše i najbrže pretvoriti ovaj cilj u stvarnost i u istorijsku šansu za dalji razvoj naše države.

Ako zaista želimo da ova godina bude jedna od posljednjih u kojoj Dan Evrope obilježavamo van Evropske unije, potrebno je da svi uložimo maksimalan napor i da u ime zajedničkog cilja, prevaziđemo političke, nacionalne i druge razlike. Onako kako je Evropska unija utemeljena na ideji prevazilaženja istorijskih suparništava zarad mira i prosperiteta, tako i nama ta ideja treba da bude vodilja na putu ka zajedničkom cilju.

Neka nas ovaj dan dodatno ojača u viziji i odlučnosti da Crnu Goru u potpunosti približimo evropskoj porodici, kojoj pripada po svojoj suštini i vrijednostima.

Lalatović Žižić čestitala 9. maj: Pamtimo slavnu prošlost, radujemo se evropskoj budućnosti

Predsjednica Skupštine opštine Nikšić, Milica Lalatović Žižić, svim građankama i građanima Crne Gore čestitala je 9. maj – Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope.

„Ovaj svijetli datum na najbolji način spaja slobodarske, antifašističke tradicije Crne Gore, sa našom jasnom opredijeljenošću da, kao zajednica, nastavimo da se razvijamo u krilu Evropske unije.

Istinsko poštovanje prema žrtvi i podvizima naših herojskih predaka obavezuje nas da i danas budemo odlučni i hrabri u procesu pristupanja velikoj, prosperitetnoj evropskoj porodici. Na taj način, u miru ćemo ostvariti jednu od najvećih, zajedničkih pobjeda, i udariti temelje svijetle budućnosti“, zaključila je Lalatović Žižić.

Ibrahimović čestitao Dan Evrope: Čuvamo istorijsku istinu i gradimo evropsku budućnost

Potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar vanjskih poslova, Ervin Ibrahimović uputio je čestitku svim građankama i građanima Crne Gore i Evrope povodom 9. maja, Dana pobjede nad fašizmom i Dana Evrope.

Prema njegovim riječima, ovaj datum nas podsjeća na hrabrost i žrtvu generacija koje su se borile za slobodu, mir i dostojanstvo čovjeka, ali i na našu odgovornost da istrajno čuvamo vrijednosti antifašizma, solidarnosti i jednakosti.

„U vremenu složenih globalnih izazova, poruka Šumanove deklaracije ostaje jednako snažna i aktuelna, jer se trajni mir, stabilnost i prosperitet mogu graditi isključivo kroz saradnju, međusobno poštovanje i zajedničku evropsku viziju“, kazao je ministar Ibrahimović.

On je naglasio da Crna Gora ostaje čvrsto opredijeljena evropskom putu, sa jasnim ciljem izgradnje modernog i uređenog društva zasnovanog na demokratiji, vladavini prava, međusobnom uvažavanju i jednakim šansama za sve građane.

Poručio je da je od presudne važnosti zajedničko očuvanje istorijske istine, kao i odlučno suprotstavljanje svakom pokušaju relativizacije ili rehabilitacije retrogradnih ideologija, kako bi se budućim generacijama ostavila stabilna, prosperitetna i evropska država.

„Svim građankama i građanima Crne Gore i Evrope upućujem iskrene čestitke povodom 9. maja – Dana Evrope i Dana pobjede nad fašizmom. Vidimo se u Evropskoj uniji“, zaključio je ministar Ibrahimović.

CGO: Evropske vrijednosti moraju se braniti, a ne samo slaviti

Centar za građansko obrazovanje (CGO) čestita građankama i građanima Crne Gore Dan Evrope i Dan pobjede nad fašizmom, datume koji nas podsjećaju na vrijednosti na kojima je izgrađena savremena Evropa: mir, slobodu, solidarnost, ljudska prava i vladavinu prava. Te vrijednosti nijesu nastale kao apstraktni ideali, već kao odgovor na iskustva rata, podjela i razaranja.

Osam decenija kasnije, Evropa se ponovo suočava sa ratom, rastućim podjelama i osjećajem nesigurnosti. To nas opominje da se demokratske vrijednosti ne podrazumijevaju i da ih je potrebno stalno braniti, jačati i živjeti.

Crna Gora ovogodišnji Dan Evrope obilježava neposredno pred 20 godina od obnove nezavisnosti. Taj jubilej trebalo bi da bude prilika za ozbiljno sagledavanje puta koji smo prešli, ali i odgovornosti da evropski put završimo na način koji podrazumijeva snažne institucije i sistem u kojem važe pravila i to jednako za sve. Evropska integracija ne smije biti forma, već proces stvarne transformacije društva.

Vrijednosti na kojima počiva Evropska unija ostaju najvažnije mjerilo demokratske zrelosti. Zato Dan Evrope nije samo prilika za podsjećanje na početke jednog velikog političkog projekta, već i prilika da se jasno sagleda gdje se danas nalazimo i koliko smo spremni da se suočimo sa zahtjevnom realnošću.

Upravo u spremnosti da se odgovorno upravlja i štiti javni interes bez izuzetka, leži i šansa da evropske vrijednosti postanu stvarni dio svakodnevice u Crnoj Gori. To je put koji traži vrijeme i dosljednost, ali i put koji, ako ga posvećeno gradimo, vodi Crnu Goru tamo gdje već dugo želi da bude – u zajednicu stabilnih, uređenih i odgovornih društava.

adria.tv

Novi Pazar slavio na Marakani: Alarm za Zvezdu pred finale s Vojvodinom

R.O. — Sat, 09 May 2026 19:00:20 +0000

Da je Pazar igrao tokom sezone kao danas, Evropa ne bi bila upitna

Detalj s meča u Beogradu. FK Crvena zvezda

E. G.

prije 19 minuta

Crvena zvezda je pred finale Kupa Srbije doživjela poraz od Novog Pazara rezultatom 2:1, što može biti opomena pred duel s Vojvodinom u Loznici za duplu krunu. Ipak, jasno je da je trener Stanković dosta kalkulisao sa sastavom.

Zvezda je povela golom Arnautovića u 53. minuti, a austrijski reprezentativac je prethodno pogodio mjesto gdje se spajaju prečka i stativa, čime je propustio šansu da praktično riješi utakmicu. Ubrzo nakon pogotka izašao je iz igre, a Novi Pazar je u nastavku stigao do velikog preokreta.

Gosti su slavili golovima Džej Agvoma Daude (Jay Agwom Dauda) i Vilijama Kocebea (William Kotzebue), koji je pogodio u sudijskoj nadoknadi za konačnih 2:1.

Novi Pazar je ovom partijom pokazao da je mogao ozbiljno konkurisati za Evropu, ali ga je skupo koštala ranija serija slabih rezultata.

avaz. ba

Na današnji dan 1993. godine počela je opsada Mostara, nepokorenog grada u kojem je slomljena ideja Herceg-Bosne

R.O. — Sat, 09 May 2026 18:56:09 +0000

Piše: D. Dž.

3min

Opsada Mostara kroz objektiv novozelandskog fotoreportera Wadea Goddarda

Na današnji dan 1993. godine u ranim jutarnjim satima nakon artiljerijskih napada Hrvatskog vijeća obrane (HVO) na snage Armije Republike Bosne i Hercegovine (AR BiH), započela je devetomjesečna opsada grada Mostara.

Uprkos brojnim incidentima koji su najavljivali raspirivanje sukoba u Hercegovini između snaga HVO-a i HV-a protiv AR BiH, sve do devetog maja 1993. godine Mostarci su bili uvjereni da se sukob može izbjeći. Neizbježno je ipak došlo i to granatama HV-a i HVO-a, koji su zajedničkim snagama planirali “blitzkriegom” zauzeti grad na Neretvi.

Istočni dio grada postao je tako poligon za artiljerijsku vatru s okolnih brda, a ulazi u grad hermetički su zatvoreni dok se u samom centru vodila jedna od najkrvavijih etapa agresije na RBiH. Branitelji i borci iz 4. korpusa AR BiH zajedno sa snagama MUP RBiH dobili su ultimatum da se do 10:30 povuku s desne obale Neretve, uz prijetnju teškim artiljerijskim napadima.

Paralelno s borbama u Bulevaru i Šantićevoj u pozadini snage HVO-a vrše progon bošnjačkog stanovništva na istočnu stranu pri čemu se ubrzo formiraju i logori Dretelj i Heliodrom kao dio mreže od 60 zatvora i logora pod kontrolom HVO-a.

Međutim, uprkos kontinuiranoj logističkoj, materijalnoj, vojnoj i svakoj drugoj podršci Hrvatske vojske, već u ljeto 1993. godine snage AR BiH u nekoliko akcija oslobađaju značajnu teritoriju prema Buni i Blagaju, uz zapažene uspjehe na sjeveroistočnom pravcu grada.

Kontrolirajući sve prilaze Mostaru, snage HVO-a su blokirale pristup humanitarnoj pomoći za stanovništvo u opsadi. U simboličkom smislu jedan od najzapaženijih događaja iz perioda opsade Mostara je i rušenje Starog mosta 9. novembra 1993. godine.

Pod snažnim pritiskom Sjedinjenih Američkih Država 18. marta 1994. godine potpisan je Washingtonski sporazum, kojim je prekinuta opsada, ali i sukob ARBiH i HVO-a.

Pravomoćnom presudom “Haškoj šestorci” su izrečene zatvorske kazne od 111 godina jer su kao čelnici tzv. Herceg-Bosne kreirali cijeli sistem deportacije muslimanskog stanovništva s područja Herceg-Bosne, što podrazumijeva ubistva, zlostavljanje, zatočenje, mučenje i ostalo.

klix. ba

Picula: Srbija stagnira ili čak nazaduje u pregovorima o članstvu u EU, dok Crna Gora i Albanija napreduju

R.O. — Sat, 09 May 2026 18:55:52 +0000

Europoslanik Tonino Picula ocijenio je danas da Srbija u pregovorima o članstvu u Evropskoj uniji (EU) stagnira ili čak nazaduje, dok zemlje poput Crne Gore i Albanije ostvaruju napredak.

Tonino Picula

9/5/2026. u 20:38 h

Danica Tomašević

Picula je u emisiji Hrvatskog radija “Intervju nedjelje” istakao da je rat u Ukrajini vratio proširenje u fokus Brisela, ali je odbacio mogućnost novog “velikog praska”, odnosno masovnog prijema novih članica, jer se kandidati nalaze u veoma različitim fazama procesa, prenosi portal Indeks.

Prema njegovim riječima, EU se trenutno nalazi usred “geopolitičke oluje” i više nema luksuz sporog odlučivanja. On je upozorio da je Unija nekada bila okružena “prstenom prijatelja”, dok je danas opkoljena “vatrenim prstenom” sukoba na istoku Evrope i Bliskom istoku.

Povodom Dana Evrope, Picula je ukazao na opasnost od rastućeg istorijskog revizionizma. On je poručio da se ne smiju prikrivati zločini komunističkih režima, ali da dovođenje u pitanje samog antifašizma direktno podriva temelje na kojima je izgrađena i na kojima funkcioniše Evropska unija.

– Pitanje nije hoće li se EU prilagoditi velikim geopolitičkim promjenama, nego koliko brzo i efikasno to može učiniti – naglasio je Picula, pozvavši na smanjenje zavisnosti od ruskih energenata, ali i od američkog bezbjednosnog sistema.

Komentarišući unutrašnje potrese u Uniji, on je upozorio da je Viktor Orban možda politički otišao, ali da “orbanizam” kao specifičan politički narativ i dalje opstaje, što otežava postizanje zajedničkih rješenja o budžetu i migracijama.

Dan portal

Turska kompanija stabilizuje gradsku kasu: “MIA investment” uplatiće dva i po miliona Opštini Budva na ime komunalija

R.O. — Sat, 09 May 2026 18:50:51 +0000

Lokalna uprava se našla u teškoj finansijskoj krizi nakon blokade računa zbog isplate odštete dijelu porodice Rafailović.

Kompanija trebalo da uplati dva, a odlučila se da pola miliona eura bude donacija opštini

Kompleks koji se gradi, Foto: Vuk Lajović

V L

Vuk Lajović

09.05.2026. 17:40h

Kompanija “MIA investment” koja okuplja turske biznismene i gradi kompleks od dvije kule od po 15 i 16 spratova, hotela sa apartmanima za tržište ispred hala Jadranskog sajma na Slovenskoj plaži, po svoj prilici stabilizovaće tešku finansijsku situaciju u kojoj se našla Opština Budva, jer će uplatiti dva i po miliona eura u gradsku kasu.

To je “Vijestima” potvrđeno iz više izvora kojima je Opština Budva prije nekoliko dana dostavila ugovor na ime naknade za uređenje gradskog građevinskog zemljišta, odnosno komunalija.

Opština Budva prije nekoliko dana uspjela je da deblokira račun, nakon što je na 5,6 miliona eura od javnog izvršitelja bilo donijeto rješenje o prinudnoj naplati pravosnažne presude Višeg suda, koji je dodijelio milionsku odštetu nasljednicima dijela porodice Rafailović na ime nacionalizovane zemlje na rtu Zavala.

To je dovelo do višednevne agonije lokalne vlasti, kako bi obazbijedila neophodan novac i isplatila plate radnicima, da bi se na kraju morala i kratkoročno zadužiti kod tri opštinska preduzeća, pozajmivši 1,1 milion eura od Parking servisa, 400 hiljada eura od Vodovoda i 715 hiljada eura od Mediteran reklama. Administracija predsjednika Opštine Nikole Jovanovića obavezala se da pozajmicu vrati do 17. maja.

Sve je to pratio žestok politički sukob u kome je opozicija (Demokrate, Nova Srpska demokratija, Demokratska narodna partija, Pokret za Grad) tvrdila da je gradska vlast nedomaćinski potrošila 20 miliona eura prenijetih iz prošle godine i pozvala tužilaštvo da ispita poteze uprave, dok je vlast (Budva naš grad, Evropski savez, Demokratska partija socijalista) tvrdila da su finansije stabilne.

Turska kompanija ima novca da uplati kompletnu sumu, što joj daje mogućnost da joj se iznos umanji za 20 odsto, kako to opštinski propisi omogućavaju. Time bi uplatila dva miliona eura, a ustupak od pola miliona eura kojim se umanjuje cjelokupna suma, ona će uplatiti gradu kao donaciju.

Sekretarijat za investicije Opštine Budva je još krajem decembra Službi za naplatu komunalija dostavio obračun. “Vijesti” imaju uvid u dokument, koji je potpisala vd sekretarka za investicije Maša Radović.

“Shodno projektnoj dokumentaciji, dostavljenoj od novog revidenta, dostavljamo vam obračun bruto građevinske površine i obračun naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta za izgradnju hotela sa pet zvjezdica sa mješovitim modelom poslovanja. Za smještajne jedinice koje su predmet prodaje obaveza po osnovu naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, shodno opštinskoj Odluci o naknadi iznosi 2.511.844,70 eura”, navodi se u dopisu koji potpisuje Radović.

Na osnovu obračuna, ugovor sa turskom kompanijom sačiniće Služba za naplatu naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta Opštine Budva.

Da će turska kompanija izmiriti dva miliona eura komunalija i uplatiti pola miliona eura donacije prije dva mjeseca za “Vijesti” najavio je Jovanović.

Ona je tada kazao da će upravo donacija od pola miliona nadomjestiti sumu koju je krajem prošle godine uplatila Opština Budva srbijanskoj kompaniji “Credit KB” iz Kule, biznismena Branislava Kavaje, za kupovinu 5.473 kvadrata zemlje u neposrednoj blizini manastira Podostrog, na kojoj lokalna uprava planira gradnju vrtića.

“U međuvremenu smo imali razgovor sa investitorom. Obaveza investitora, za razliku od ranije, je da plati dva miliona eura na ime komunalija, što će se desiti u narednih mjesec dana. I još jedna korisna stvar koju smo uspjeli da uradimo za građane Budve je novčana donacija “MIA investment” u iznosu od 500.000 eura, da bi ona parcela koju smo kod manastira Podmaine kupili za gradnju vrtića ovaj grad koštala nula eura Vi ste pustili da tamo niču dvije zgrade bez ikakvih regulisanih komunalija, a u Vladi ste Crne Gore, kontrolišete urbanističko-građevinsku inspekciju, kontrolišete i planska dokumenta, a za razliku od vas mi ćemo naplatiti dva miliona eura i dobiti parcelu za gradnju vrtića gratis”, poručio je Jovanović tada oponentima.

Kompanija “MIA investment” se u seriji promotivnih tekstova objavljenih u “Vijestima” pohvalila da gradi prve rezidencijalne apartmane svjetskog hotelskog brenda “Swissôtel” koji će se nalaziti u okviru kompleksa Riviera Montenegro u Budvi.

“Biće otvoreni tokom 2027. godine, zajedno sa kompletnim projektom. Kompanija ‘Mia Investment’ koja je vlasnik projekta Riviera Montenegro Swissôtel u Budvi ima dugu tradiciju u izgradnji projekta u cijelom svijetu i teži izgradnji objekata po najvišim svjetskim standardima, želeći da donese kvalitet gradnje koji ispunjava i najzahtjevnije želje kupaca. ‘Swissôtel’ koji je dio najveće svjetske hotelske grupe ‘Accor’ je pored lokacija kao Moskva, Amsterdam, Istanbul, Bern, Bodrum, Čikago, Singapur, novo mjesto za svoj dobro poznati hotelski brend dodijelio najstarijem gradu na Jadranskoj obali, Budvi. ‘Swissôtel’ u okviru Riviera Montenegro je projekat koji će definitivno promijeniti standarde života i hotelijerstva u ovom regionu. Moderan dizajn, savremeni luksuz, prvoklasna usluga i izuzetno gostoprimstvo su načela na kojima se temelji poslovanje ovog brenda”, navode iz kompanije.

vijesti

Uhapšeno 46 ljudi na derbiju Dinamo-Hajduk

R.O. — Sat, 09 May 2026 18:45:59 +0000

Foto: Tanjug | Uhapšeno 46 ljudi na derbiju Dinamo-Hajduk

Nezavisne novine09.05.2026 19:52

ZAGREB – Na fudbalskoj utakmici Dinamo-Hajduk 34. kola Hrvatske nacionalne lige koja je danas održana na zagrebačkom stadionu “Maksimir”, uhapšeno je 46 osoba, saopštilo je hrvatsko Ministarstvo unutrašnjih poslova.

Prema podacima Ministarstva, na utakmici je bilo oko 21.000 posjetilaca, a prije utakmice je zaplijenjena velika količina pirotehnike, prenosi Index.

“Policija je zaplijenila veliku količinu pirotehničkih sredstava prije utakmice. Ukupno je privedeno 46 osoba. Posjetioce rasterujemo. Pozivamo građane da poštuju uputstva policije”, navodi se u saopštenju policije na društvenoj mreži X.

nezavisne.com

Nastavnica u londonskoj školi otpuštena zbog veze sa učenikom

R.O. — Sat, 09 May 2026 18:40:34 +0000

Foto: Magnific | Nastavnica u londonskoj školi otpuštena zbog veze sa učenikom

Nezavisne novine09.05.2026 19:20

LONDON – Nastavnica u školi u londonskoj četvrti Čizvik otpuštena je nakon optužbi da je imala seksualni odnos sa jednim učenikom, prenijeli su danas britanski mediji.

Žena, koja je bila popularna među zaposlenima, odmah je otpuštena iz škole u zapadnom Londonu nakon što je tinejdžer prijavio neprimjereni kontakt, prenio je GB njuz.

Otpuštanje je uslijedilo nakon što je učenik, za koga se pretpostavlja da je u ranim tinejdžerskim godinama, otkrio drugom članu nastavnog osoblja seksualno eksplicitne poruke koje je primio od nastavnice.

Nakon što je školsko osoblje pregledalo dječakov mobilni telefon, odmah je pokrenulo formalnu internu istragu o njegovim navodima.

Istraga je završena ranije ove nedjelje formalnim otpuštanjem nastavnice iz škole.

Škola, koja je među najboljima u Engleskoj, brzo je reagovala nakon što je žalba podnijeta, a interni proces je ubrzan od početne prijave do otkaza nastavnici, koja je ranije smatrana popularnom ličnošću u visoko ocjenjenoj državnoj školi, prije nego što su se pojavile optužbe.

Direktorka škole Laura Elener obavijestila je roditelje 1.200 učenika o otpuštanju putem pisma poslatog ranije ove nedjelje.

“Željela sam da vas obavijestim da smo nedavno sa najvećom pažnjom i ozbiljnošću rješavali navode u vezi sa članom našeg osoblja. Pratili smo sve potrebne procedure i izvršili neophodne prijave. Kao rezultat toga, članica nastavnog osoblja je odmah napustila školu”, navela je u pismu Elener.

nezavisne.com