Izvor: N1

Anadolu Ajansi

Izvor: CdM

Saobraćaj autoputem u jednom je pravcu trenutno obustavljen.

Foto:Patrola

Portal AnalitikaIzvor

Riječ je o smjeru Kolašin – Podgorica.

Prema nezvaničnim informacijama, razlog je udes koji se dogodio u tunelu Vežešnik.

Više informacija za sada nije poznato.

Portal AnalitikaIzvor

Foto: gov.me

Trenutno je u toku revizija pravilnosti zapošljavanja u lokalnim samoupravama i javnim preduzećima. Zapošljavanje u opštinskim i državnim preduzećima jedna je od glavnih tema poslednjih godina, s obzirom da je zapošljavnje političkih kadrova postalo pravilo, a ne izuzetak.

U toku je i revizija godišnjeg finansijskog izvještaja Komunalno d.o.o. Cetinje, zatim revizija godišnjeg finansijskog izvještaja Monteputa. Državno preduzeće koje gazduje tunelom Sozina zaduženo je i za auto-put Bar–Boljare i potpisnik je ugovora o izgradnji druge dionice. Ugovor za drugu dionicu potpisan je krajem februara, a danas će biti ceremonija povodom početka pripremih radova.

Vrhovna revizija trenutno radi i kontrolnu reviziju Opštine Rožaje, kao i reviziju završnog računa budžeta Opštine Ulcinj z 2025. godinu.

Kad su u pitanju revizije uspjeha, trenutno se radi „Uspješnost upravljanja socijalnim kartonom u Crnoj Gori“ i „Efikasnost realizacije aktivnosti u oblasti integrisanog upravljanja migracijama u periodu 2021–2025. godina“.

DRI provjerava i godišnji finansijski izvještaj i pravilnost poslovanja Ministarstva unutrašnjih poslova za 2025. godinu. Na čelu tog resora je Danilo Šaranović. Provjeravaju i godišnji finansijski izvještaj i pravilnost poslovanja Ministarstva zdravlja za 2025. godinu. Taj resor vodi Vojislav Šimun.

DRI radi i reviziju Centralnog turističkog registra u Ministarstvu turizma, kao i reviziju godišnjeg finansijskog izvještaja Agencije za audio-vizuelne medijske usluge za 2025. godinu.

Radi se i revizija pravilnosti postupka čuvanja oduzetih predmeta i jemstava u sudu, kao i pravilnosti plaćanja ostalih naknada, ugovora o djelu i konsultantskih usluga za 2025. godinu, a DRI provjerava i Predlog zakona o završnom računu budžeta koji je Vlada nedavno usvojila. Predlog zakona zajedno sa izvještajem DRI razmatraće Skupština. DRI reviziju završnog računa objavljuje u oktobru, a najkasnije do 15. oktobra.

U toku je i revizija godišnjeg finansijskog izvještaja i pravilnosti poslovanja Fonda rada za 2024. godinu.

Kada su u pitnju započete revizije, tu se trenutno provjerava godišnji finansijski izvještaj i pravilnost poslovanja JU Specijalistička veterinarska laboratorija za 2025. godinu, a radi se i revizija godišnjeg finansijskog izvještaja Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama za 2025. godinu, kao i Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera za 2025. godinu. Na čelu Ministrstva regionalno-investicionog razvoja je Ernd Suljević, a Ministarstvom ekologije rukovodi Damjan Ćulafić.

Započeta je i revizija uspjeha „Uticaj klimatskih promjena na održivi turizam Crne Gore“, kao i revizija godišnjeg finansijskog izvještaja Centra za alternativno rješavanje sporova za 2025. godinu.

DRI provjerava i godišnji izvještaj i pravilnost poslovanja Agencije za zaštitu konkurencije.

Sprovode i paralelnu reviziju uspjeha na temu „Upravljanje rijekama – Zaštita rijeka od odlaganja komunalnog otpada“.

Većina izvještaja trebalo bi da bude objavljena do kraja oktobra.

Na tapetu sedam političkih partija

Osim državnih preduzeća, vladinih uprava i ministarstava, DRI provjerva i finansijske izvještje političkih partija.

Vrhovna revizija započela je revizijom izvještaja sedam političkih partija. U pitanju su Grupa birača „Budva naš grad – Nikola Jovanović“, Ujedinjena Crna Gora, Demokratski savez, Novska lista, Demokratska partija, Demokratski savez Albanaca, Demokratska Crna Gora i Pokret Evropa sad.

DRI provjerava njihove finansijske izvještaje za 2025. godinu.

Izvor: Dan

bizniscg.me

Njemačka bi mogla da zabrani društvene mreže mlađima od 13 godina i uvede dodatne mjere za starije maloletnike. DW je pričao sa mladima koji su bili zavisni o telefonu i sa stručnjacima.

Standard  28/06/2026

Leni je prije dvije godine primijetila da pretjeruje sa telefonom. Rjeđe je izlazila iz sobe i pričala sa roditeljima, ponekad ni vikendom nije išla napolje. Dešavalo se da deset sati dnevno gleda video-snimke na TikToku i Jutjubu.

,,Primijetila sam da zapostavljam školu, a ranije sam mnogo više učila”, kaže danas Leni (18) za DW.

Tada je počela da prati koliko vremena provodi na telefonu i trudila se da ne otkazuje sastanke sa prijateljima. Uspjela je, donekle – danas je prosječno pet sati dnevno za smartfonom.

Prema Organizaciji za ekonomsku saradnju i razvoj, 15-godišnjaci u Njemačkoj su u prosjeku sedam sati dnevno za telefonom. U poređenju sa 36 zemalja, Njemačka je na neslavno visokom 5. mjestu.

Prema studiji zdravstvenog osiguranja DAK, u Njemačkoj čak 1,5 miliona mladih koristi medije u problematičnom obimu, a među njima 350.000 može se smatrati zavisnim.

Često se zato čuju zahtjevi da se društvene mreže zabrane mlađima od 16 godina po ugledu na Australiju u kojoj je pravilo na snazi već pola godine.

,,To bi malo više zaštitilo djecu i mlade”,  kaže i Leni.

,,I sama vidim da se na TikTok-u, Instagram-u i Jutjubu objavljuju komentari koje niko ne reguliše”.

Stručnjaci za jaču kontrolu

Zato se napeto čekao predlog nezavisne stručne komisije. Nadine Šen, kopredsjednica te komisije, za DW kaže da digitalni mediji „radikalizuju naš demokratski diskurs” i „utiču na razvoj djece i mladih”.

,,Vidimo da su sve više pred ekranom. I vidimo da često pate od zavisnosti. Želimo da društvene mreže nose veću odgovornost, da omoguće svima učešće, ali da nude više zaštite nego sada, recimo pri kontroli starosti”, dodaje Šen.

Komisija je izašla sa 56 preporuka za njemačke vlasti – digitalne platforme bi trebalo obavezati da nude sigurna podešavanja za maloljetnike, sadržaj primjeren godinama i lako prijavljivanje problematičnog sadržaja.

U zakon bi trebalo zapisati da su roditelji odgovorni i za „digitalno vaspitanje” svoje djece. I još, telefoni treba da budu zabranjeni u školama sve do osmog razreda.

Savezna ministarka obrazovanja Karin Prin (CDU) zato traži starosnu granicu, najbolje na nivou EU.

,,Za samostalno korišćenje društvenih mreža u ovom predlogu prepoznajem da je pravi put zakonska granica od 13 godina”, rekla je ona.

Osim toga, efikasnu provjeru starosti i stepenastu zaštitu sve do 18. godine.

Pogrešna komunikacija roditelja i djece

Florijan Bušman se zalaže za isto. Kaže, kao dječak je po 16 sati dnevno igrao video-igre, posebno pucačke iz prvog lica poput Vorfejsa. Kaže, bio je „zatočenik digitalnog svijeta”.

Sinulo mu je kada je bio na učeničkoj razmjeni u Rumuniji pa je tamo naučio kako se pali logorska vatra, penjao se i igrao sa psima.

Napisao je knjigu „Zbogom avataru”, vodič za djecu i mlade za oslobađanje iz digitalnog svijeta. Pokrenuo je inicijativu „Oflajn heroji” i posjećuje škole u Nemačkoj – samo ove godine održao je 534 predavanja.

Jedno od posljednjih pred preko hiljadu zabrinutih roditelja.

,,Mnogi ne znaju kako da ispravno komuniciraju sa svojom djecom u toj situaciji”, kaže Bušman za DW.

„Jer vide samo uređaj i ponašanje, ali ne i potrebe djeteta koje zato diže gard”.

Po Bušmanu, važno je da roditelji ipak postave jasna pravila za korišćenje medija. Sve sadašnje inicijative, kaže Bušman, dolaze veoma kasno – jer vještačka inteligencija je već sljedeći izazov sa kojim se treba boriti.

Zavisnost od porno-filmova

I Tomas Pauli se svakodnevno bori protiv internet-zavisnosti dece i mladih. Taj socijalni pedagog u Kelnu vodi jedno udruženje koje se bori protiv zavisnosti, između ostalog tako što mlade obučava kako da oni dalje obučavaju vršnjake.

,,Vidimo jačanje dva nova fenomena – zavisnosti od porno-filmova i nekontrolisanu potrošnju. Neki mladi sa 17 godina imaju deset hiljada eura dugova. Između ostalog, jer provajderi plaćanja poput Pejpala ne vode računa o tome”, kaže on za DW.

Leni sa početka priče se i sama honorarno angažuje u ovom udruženju. Pauli kaže da mladi sami lakše pristupaju drugim mladima.

Leni je prije dvije godine primijetila da pretjeruje sa telefonom. Rjeđe je izlazila iz sobe i pričala sa roditeljima, ponekad ni vikendom nije išla napolje. Dešavalo se da deset sati dnevno gleda video-snimke na TikToku i Jutjubu

,,Primijetila sam da zapostavljam školu, a ranije sam mnogo više učila”, kaže danas Leni (18) za DW.

Tada je počela da prati koliko vremena provodi na telefonu i trudila se da ne otkazuje sastanke sa prijateljima. Uspjela je, donekle – danas je prosječno pet sati dnevno za smartfonom.

Prema Organizaciji za ekonomsku saradnju i razvoj, 15-godišnjaci u Njemačkoj su u prosjeku sedam sati dnevno za telefonom. U poređenju sa 36 zemalja, Njemačka je na neslavno visokom 5. mjestu.

Prema studiji zdravstvenog osiguranja DAK, u Njemačkoj čak 1,5 miliona mladih koristi medije u problematičnom obimu, a među njima 350.000 može se smatrati zavisnim.

Često se zato čuju zahtjevi da se društvene mreže zabrane mlađima od 16 godina po ugledu na Australiju u kojoj je pravilo na snazi već pola godine.

,,To bi malo više zaštitilo djecu i mlade”,  kaže i Leni.

,,I sama vidim da se na TikTok-u, Instagram-u i Jutjubu objavljuju komentari koje niko ne reguliše”.

Stručnjaci za jaču kontrolu

Zato se napeto čekao predlog nezavisne stručne komisije. Nadine Šen, kopredsjednica te komisije, za DW kaže da digitalni mediji „radikalizuju naš demokratski diskurs” i „utiču na razvoj djece i mladih”.

,,Vidimo da su sve više pred ekranom. I vidimo da često pate od zavisnosti. Želimo da društvene mreže nose veću odgovornost, da omoguće svima učešće, ali da nude više zaštite nego sada, recimo pri kontroli starosti”, dodaje Šen.

Komisija je izašla sa 56 preporuka za njemačke vlasti – digitalne platforme bi trebalo obavezati da nude sigurna podešavanja za maloljetnike, sadržaj primjeren godinama i lako prijavljivanje problematičnog sadržaja.

U zakon bi trebalo zapisati da su roditelji odgovorni i za „digitalno vaspitanje” svoje djece. I još, telefoni treba da budu zabranjeni u školama sve do osmog razreda.

Savezna ministarka obrazovanja Karin Prin (CDU) zato traži starosnu granicu, najbolje na nivou EU.

,,Za samostalno korišćenje društvenih mreža u ovom predlogu prepoznajem da je pravi put zakonska granica od 13 godina”, rekla je ona.

Osim toga, efikasnu provjeru starosti i stepenastu zaštitu sve do 18. godine.

Pogrešna komunikacija roditelja i djece

Florijan Bušman se zalaže za isto. Kaže, kao dječak je po 16 sati dnevno igrao video-igre, posebno pucačke iz prvog lica poput Vorfejsa. Kaže, bio je „zatočenik digitalnog svijeta”.

Sinulo mu je kada je bio na učeničkoj razmjeni u Rumuniji pa je tamo naučio kako se pali logorska vatra, penjao se i igrao sa psima.

Napisao je knjigu „Zbogom avataru”, vodič za djecu i mlade za oslobađanje iz digitalnog svijeta. Pokrenuo je inicijativu „Oflajn heroji” i posjećuje škole u Nemačkoj – samo ove godine održao je 534 predavanja.

Jedno od posljednjih pred preko hiljadu zabrinutih roditelja.

,,Mnogi ne znaju kako da ispravno komuniciraju sa svojom djecom u toj situaciji”, kaže Bušman za DW.

„Jer vide samo uređaj i ponašanje, ali ne i potrebe djeteta koje zato diže gard”.

Po Bušmanu, važno je da roditelji ipak postave jasna pravila za korišćenje medija. Sve sadašnje inicijative, kaže Bušman, dolaze veoma kasno – jer vještačka inteligencija je već sljedeći izazov sa kojim se treba boriti.

Zavisnost od porno-filmova

I Tomas Pauli se svakodnevno bori protiv internet-zavisnosti dece i mladih. Taj socijalni pedagog u Kelnu vodi jedno udruženje koje se bori protiv zavisnosti, između ostalog tako što mlade obučava kako da oni dalje obučavaju vršnjake.

,,Vidimo jačanje dva nova fenomena – zavisnosti od porno-filmova i nekontrolisanu potrošnju. Neki mladi sa 17 godina imaju deset hiljada eura dugova. Između ostalog, jer provajderi plaćanja poput Pejpala ne vode računa o tome”, kaže on za DW.

Leni sa početka priče se i sama honorarno angažuje u ovom udruženju. Pauli kaže da mladi sami lakše pristupaju drugim mladima.

Pokrenuta je kampanja One day off – izazov je da 7. jula svi na 24 sata ostave telefon. Prema Paulijevom iskustvu, kada djeca ostave telefon, vrlo brzo primijete da im je bolje.

,,Jedna koleginica je nedavno rekla da moramo opet učiniti stvarni svijet ljepšim kako djeca ne bi bježala u virtuelni svijet”, zaključuje Pauli.

Izvor: DW

 

standard.co.me

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš saopštio je kako mu je danas zabranjen ulazak na Kosovo.

Foto: Ilustracija

Portal AnalitikaIzvor

On navodi kako mu je ulazak zabranila tamošnja policija. Pritom, on za Kosovo navodi kako je “lažna država”, te da je riječ o “južnoj srpskoj pokrajini”.

Međutim, Vraneš dodaje kako je spisak za zabrane dostavljen iz Crne Gore.

“Šef granične policije Bajram Kolić mi je ljubazno saopštio da je zabrana ulaska aktivirana prije dva dana, da ništa ne može da se uradi, da nema nikakve veze sa njihovim ‘službama’ i da je spisak lica kojima treba zabraniti ulazak u Kosovo i Metohiju dostavljen iz Crne Gore“, poručio je Vraneš.

On kaže kako čeka odgovor da li su tačne Kolićeve tvrdnje.

“Ako jesu, ko je i na osnovu čega zatražio da se političkim predstavnicima srpskog naroda zabranjuje ulazak na Kosovo i Metohiju u posjeti bratskom srpskom narodu i svetinjama Srpske pravoslavne crkve”, naveo je on.

Vraneš je očito htio danas posjetiti skup na Gazimestanu.

Podsjetimo, prije dva dana je i predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević kazao kako mu je zabranjen ulazak na Kosovo.

Portal AnalitikaIzvor

FENA

Vozač Mercedesa Džordž Rasel pobijednik je današnje trke Formule 1 za Veliku nagradu Austrije.

Foto:UGC

AgencijeIzvor

Rasel je na stazi Špilberg zabilježio sedmi trijumf u karijeri, ujedno drugi u aktuelnoj sezoni.

Drugo mjesto zauzeo je vozač Red Bula Maks Ferstapen, kojem je ovo drugi podijum u sezoni, dok je treća pozicija pripala Raselovom timskom koleg Andrei Kimiju Antoneliju.

Četvrti je kroz cilj prošao vozač Meklarena Oskar Pjastri, peti je završio Luis Hamilton iz Ferarija, a šesto mjesto je zauzeo Isak Hadžar iz Red Bula.

Bodove su osvojili još aktuelni svjetski prvak Lando Noris iz Meklarena, vozač Ferarija Šarl Lekler, kao i vozači Rejsing bulsa Lijam Loson i Arvid Lindblad.

U generalnom plasmanu poslije osam trkačkih vikenda vodi Antoneli sa 171 bodom, Rasel na drugom mjestu zaostaje 40 bodova, dok je Hamilton treći sa 125 bodova.

Šampionat se nastavlja naredne nedjelje trkom za Veliku nagradu Velike Britanije na stazi Silverston.

portalanalitika izvor

Foto: NATO News / X | Potresni detalji nesreće u Francuskoj: Poklon se pretvorio u tragediju

Ratko Bogosavac28.06.2026 16:18

NANSI – Među 11 poginulih u padu civilnog aviona u francuskom Tomblaineu kod Nansija bile su i osobe kojima je prvi padobranski skok bio poklon, potvrdio je Fransoa Pelisje, direktor aerodroma Grand Nancy Tomblaine, odakle je letjelica poletjela.

On je nesreću nazvao “apsolutnom tragedijom”.

“Ono što se jutros dogodilo apsolutna je tragedija. Zajedno s ekipama na aerodromu, naše su misli uz porodice žrtava. Nekima od njih prvi padobranski skok bio je poklon. Tandemski skok organizovalo je udruženje Tandemotion, koje vikendom iznajmljuje naše prostore za uvodne letove”, rekao je Pelisje za lokalne medije.

“Možda je bio mehanički kvar”

Žan-Pol Troadek, bivši predsjednik francuske Kancelarije za istrage i analize bezbjednosti civilnog vazduhoplovstva (BEA), govorio je za BFMTV o tome šta bi istražitelji sada trebalo da utvrde nakon pada aviona.

“Avion se srušio nedugo nakon polijetanja”, rekao je Troadek.

Prema njegovim riječima, uzrok nesreće mogao bi biti mehanički kvar, možda kvar motora, ali i neravnoteža u avionu.

“Nadam se da će istraga to moći da utvrdi”, dodao je on.

Troadek je rekao da će istražitelji BEA najprije pokušati da prikupe sve snimke kontrolnog tornja, moguće radarske snimke vazdušne navigacije, ako je avion bio opremljen transponderom, kao i iskaze svih svjedoka sa tla.

Mnogo očekujemo i od snimaka koji su možda nastali u avionu, jer su putnici možda snimali video-zapise”, rekao je Troadek.

Dodao je da će istražitelji provjeriti i tehničko stanje aviona, kao i njegovo održavanje.

Jedanaest osoba poginulo je u padu civilnog aviona koji se danas, 28. juna, srušio u Tomblaineu na sjeveroistoku Francuske.

Prema prvim informacijama koje prenose francuski mediji, poginuli su pilot, medicinske sestre koje su trebalo da izvedu padobranski skok, kao i instruktori padobranstva koji su bili s njima.

nezavisne.com

Zaboravite na Barsinu “tika-taku”. Ovo je verovatno novi svetski rekord u fudbalu…

Fantastičan „revolveraški“ meč odigrali su u trećem kolu Grupe J fudbaleri Alžira i Austrije.

Konačan rezultat 3:3 i šest golova doneli su dobru zabavu navijačima na tribinama i pored TV aparata, a zadovoljio je obe selekcije, jer su i Alžir i Austrija plasirali u nokaut fazu.

Ono što je privuklo posebnu pažnju bio je treći pogodak afričke selekcije u nadoknadi vremena za 3:2. Alžirski fudbaleri su se dodavali, gradili napad, Austrijanci ih „čekali“ i na kraju – primili gol.

Statističari su izračunali da su Alžirci, pre nego što je njihov kapiten Rijad Marez zatresao mrežu Austrijanaca, imali loptu u posedu neprekidno čak 4 minuta i 34 sekunde! Istovremeno, napravili su čak 109 pasova!

Neverovatne brojke i verovatno novi svetski rekord u toj kategoriji.

Ipak, Austrijanci na kraju nisu previše tugovali. Uzvratili su u 90+6. minutu preko Kalajdžića i izjednačili na 3:3.

sportklub.n1nfo.rs

27.06.2026. /  Izvor vijesti: RTV PG

Nova poreska pravila za firme, koja bi trebalo da se primjenjuju od 1. januara naredne godine, donose strogu kontrolu pozajmica fizičkim licima, ali i jasnije obaveze za nerezidentna pravna lica koja u Crnoj Gori ostvaruju prihode od estradnih, zabavnih, umjetničkih, sportskih i sličnih programa. To se navodi u Predlogu izmjena i dopuna Zakona o porezu na dobit pravnih lica, koji je Vlada utvrdio na jučerašnjoj sjednici.

Predlogom zakona predviđeno je da obveznik poreza na dobit bude dužan da obračuna, obustavi i uplati porez po odbitku na isplate na osnovu zajma, odnosno pozajmice fizičkim licima, bez obzira na to da li je pozajmica podataka sa kamatom ili bez kamate.

Porez bi se obračunavao na iznos zajma, odnosno pozajmice, iznad 5.000 eura na godišnjem nivou. Isto pravilo važilo bi iu slučaju produženja roka otplate zajma ili pozajmice.

Posebno je značajno što je predlog preciziran da se neoporezivi dio od 5.000 eura ne primjenjuje na povezana lica. To znači da bi pozajmice vlasnicima, osnivačima, članovima uprave ili drugim povezanim licima bile pod strožim poreskim tretmanom.

U praksi, ova izmjena sužava prostor da se novac iz poduzeća koristi kroz pozajmice fizičkim licima, a da se takve isplate ne tretiraju kao prihod koji podliježe oporezivanju. Za firme to znači potrebu za pažljivijim evidentiranjem i dokumentovanjem pozajmica, naročito kada se novac daje povezanim licima.

Drugi važan dio izmjena odnosi se na nerezidentna pravna lica, odnosno subjekte koji nisu poreski rezidenti Crne Gore, ali u zemlji ostvaruju određene prihode.

Predlogom se propisuje da se obračunava i plaća i na prihode po osnovu izvođenja estradnog, zabavnog, umjetničkog, sportskog ili sličnog programa u Crnoj Gori.

Nerezidentno pravno lice – primalac prihoda, koji ostvaruje takav prihod, bilo bi dužno da, preko poreskog punomoćnika, podnese poresku prijavu nadležnom poreskom organu u roku od 30 dana od dana ostvarivanja prihoda. Prijava se podnosi u opštini na čijoj se teritoriji izvodi program, a poreski organ na osnovu nje donosi rešenje.

Ova izmjena može biti važna za nerezidentna pravna lica koja su primaoci prihoda po osnovu javnih nastupa, manifestacija, koncerata, sportskih događaja ili sličnih programa u Crnoj Gori.

Predlog zakona predviđa i da se odredbe tog poglavlja i odredbe sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja primjenjuju na način koji obezbjeđuje povoljan poreski tretman za obveznike.

Za poslovnu zajednicu najvažnije su dvije poruke. Prva je da pozajmice iz firmi fizičkim licima ulaze u strogi poreski nadzor, posebno kada su u pitanju povezana lica. Druga je da nerezidentna pravna lica koja ostvaruju prihode u Crnoj Gori dobijaju precizniju obavezu prijave i plaćanja poreza.

Predviđeno je da zakon stupi na snagu danom objavljivanja u Službenom listu Crne Gore, a da se primjenjuje od 1. januara 2027. godine.

(Izvor: Bankar)

Foto: Instagram/sviublokade.fdu

Izvor: Agencije

Neophodno je, radi usklađenosti sa evropskim standardima, da se odjava prebivališta ne zasniva na policijskoj terenskoj kontroli, da se uvede obavezno saslušanje stranke prije donošenja rješenja, da žalba ima suspenzivno dejstvo, da se zabrani automatsko brisanje iz registra zbog isteka lične karte, da se procjena prebivališta zasniva na konceptu „centra životnih interesa“, u skladu sa praksom Evropskog suda za ljudska prava. U suprotnom, potražićemo pravnu zaštitu pred nacionalnim i međunarodnim sudovima – kaže Bukilić

Foto: Privatna arhiva

Objavljeno: 28.06.2026. 11:57

Predložene izmjene i dopune Zakona o registrima prebivališta i boravišta mogle bi otvoriti ozbiljna pitanja usklađenosti sa evropskim standardima, posebno u dijelu koji se odnosi na mogućnost odjave prebivališta po službenoj dužnosti i brisanja građana iz registra zbog isteka lične karte. Generalni sekretar Saveza patriota Crne Gore u Njemačkoj Miloš Bukilić upozorava da takva rješenja, ukoliko ostanu u Nacrtu zakona, mogu imati dalekosežne posljedice po građane, naročito dijasporu, jer se ne tiču samo administrativne evidencije, već i ostvarivanja biračkog prava, socijalnih, zdravstvenih, imovinskih i drugih građanskih prava.

Evidencija

– Uvidom u Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o registrima prebivališta i boravišta konstatovao sam niz nedostataka kada je u pitanju usklađenost sa pravom Evropske unije i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Kada je riječ o opštoj usklađenosti sa pravom EU treba napomenuti da se uređenje sistema evidencije prebivališta ostavlja državama članicama na slobodnu procjenu u uređivanju registara stanovništva. Međutim, takvi sistemi moraju biti usklađeni sa: poveljom EU o osnovnim pravima; Opštom uredbom o zaštiti podataka (GDPR); Direktivom 2016/680 o zaštiti podataka, kojom se osigurava zaštita ličnih podataka pojedinaca; Evropskom konvencijom o ljudskim pravima; praksom Evropskog suda za ljudska prava; principom proporcionalnosti i pravne sigurnosti – kazao je Pobjedi Bukilić.

On navodi da sam institut evidencije prebivališta nije sporan, ali smatra da pojedina predložena rješenja mogu izazvati ozbiljna pitanja kompatibilnosti sa evropskim standardima, naročito predloženi član 15a koji se odnosi na odjavu prebivališta po službenoj dužnosti.

– Predložena odredba predviđa da se, nakon terenske kontrole policije, licu može odjaviti prebivalište ako se utvrdi da ne živi na prijavljenoj adresi. Upravo tu se može konstatovati potencijalna neusklađenost sa članom 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima, kojim se štiti privatni i porodični život, dom, identitet i društvene veze pojedinca. Praksa Evropskog suda za ljudska prava pokazuje da je ovaj sud više puta istakao da administrativne mjere koje utiču na identitet i mogućnost normalnog društvenog života predstavljaju miješanje u pravo iz člana 8 Konvencije – kazao je Bukilić.

Dodaje da odjava prebivališta može imati posljedice na: biračko pravo, zdravstveno osiguranje, socijalna prava, pristup obrazovanju, izdavanje ličnih dokumenata, ostvarivanje drugih građanskih prava.

– Zbog toga će takva mjera biti podložna preispitivanju kod nadležnih sudova, uključujući i pokretanje ocjene ustavnosti pomenute odredbe. Sama činjenica da lice nije zatečeno na adresi tokom terenske kontrole ne mora značiti da je izgubilo centar životnih interesa, upravo zato što se članom 2 istog zakona definiše prebivalište kao mjesto sa kojim lice ima „trajnu povezanost“ i „središte životnih aktivnosti“. Stoga bi automatska odjava samo na osnovu izvještaja policije mogla biti: proizvoljna, nesrazmjerna i suprotna članu 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima – istakao je Bukilić dodajući da Evropski sud zahtijeva da se u svakom pojedinačnom slučaju ispituju: porodične veze, vlasništvo ili zakup stana, ekonomski interesi, trajanje odsustva, namjera povratka.

Navodi da je članom 37a propisano da se crnogorski državljanin kojem je do 30. septembra 2025. godine istekao rok važenja lične karte, a nije podnio zahtjev za zamjenu ili nikada nije podnosio zahtjev za izdavanje lične karte, danom stupanja na snagu ovog zakona briše po službenoj dužnosti iz registra prebivališta.

– Ova odredba je naročito u koliziji sa članom 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima, jer se prebivalište ne može poistovjetiti sa posjedovanjem važeće lične karte. Nadalje, u koliziji je sa članom 1 Protokola br. 1 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, kojim je propisano da svako fizičko i pravno lice ima pravo na neometano uživanje svoje imovine i da niko ne može biti lišen svoje imovine, osim u javnom interesu i pod uslovima predviđenim zakonom i opštim načelima međunarodnog prava. Ako gubitak prebivališta proizvodi posljedice po ostvarivanje imovinskih ili socijalnih prava automatski je prekršen član 1 Protokola br. 1 – kazao je Bukilić dodajući i da je članom 3 Protokola br. 1 propisano da se strane ugovornice obavezuju da u primjerenim vremenskim razmacima održavaju slobodne izbore tajnim glasanjem, pod uslovima koji obezbjeđuju slobodno izražavanje mišljenja naroda pri izboru zakonodavnih tijela.

– Ukoliko se brisanjem iz registra prebivališta i boravišta gubi pravo glasa, automatski se utiče na biračko pravo pojedinca i krši član 3 Protokola br. 1. Svakako će svaki pojedinac iz dijaspore koji izgubi pravo glasa podnijeti podnesak Evropskom sudu za ljudska prava, što će proizvesti velike troškove za državu Crnu Goru. Da li zakonopisci mogu preuzeti na sebe tu odgovornosti iako su svjesni da prestanak važenja lične karte ne dokazuje da lice nije nastanjeno u Crnoj Gori? Takva zakonska pretpostavka je preširoka i može dovesti do kolektivnog brisanja bez individualne procjene – poručuje Bukilić.

Procesna garancija

Iako je protiv rješenja dozvoljena žalba i vođenje upravnog spora, on smatra da to ne predstavlja važnu procesnu garanciju, jer nije precizirano da li žalba ima suspenzivno dejstvo i da li lice ostaje upisano u registar do pravosnažnosti odluke.

– Ako se brisanje izvrši prije konačne sudske odluke, može se dovesti u pitanje djelotvornost pravnog lijeka iz člana 13 Evropske konvencije o ljudskim pravima. Nacrtom zakona se predviđa uparivanje registara sa drugim evidencijama i obrada velikog broja podataka, a nije precizno uređeno: svrha obrade, kategorije organa kojima su podaci dostupni, rokovi čuvanja, pravo na ispravku i transparentnost obrade. Standardi Venecijanske komisije i Evropske unije, kada je u pitanju sređivanje biračkih spiskova zahtijevaju: individualni pristup; zabranu masovnog i automatskog brisanja birača; jasne i objektivne kriterijume; pravo na prethodno obavještavanje i pravo na djelotvoran pravni lijek. Zato je neophodno izmijeniti čl. 15a i 37a stav 3 jer mogu izazvati ozbiljna pitanja usklađenosti sa: članom 8 (pravo na privatni i porodični život); članom 13 (pravo na djelotvoran pravni lijek); čl. 1 i 3 Protokola br. 1 uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima (raspolaganje imovinom i biračko pravo – pravo na slobodne izbore); principom proporcionalnosti i pravne sigurnosti koji predstavljaju opšta načela prava EU i Ustavom Crne Gore, kojim je garantovano pravo crnogorskom državljaninu da bira i da bude biran – kaže Bukilić.

Po njegovim riječima je neophodno, radi pune usklađenosti sa evropskim standardima, da se odjava prebivališta ne zasniva isključivo na policijskoj terenskoj kontroli, da se uvede obavezno saslušanje stranke prije donošenja rješenja, da žalba ima suspenzivno dejstvo, da se zabrani automatsko brisanje iz registra zbog isteka lične karte, da se procjena prebivališta zasniva na konceptu „centra životnih interesa“, u skladu sa praksom Evropskog suda za ljudska prava.

– U suprotnom, kao što sam već naveo, potražićemo pravnu zaštitu pred nacionalnim i međunarodnim sudovima – zaključuje Bukulić.

pobjeda

Reuters28. jun. 2026. 14:27

Foto: Jovan Mladenović/Nova.rs

Iz UKIM-a nijesu odgovorili na pitanja “Vijesti” o tome da li su postupili po naloženim mjerama, kako su snimci od 16. marta sačuvani i po kom osnovu su kamere zahvatale javne površine i prostore u kojima borave djeca

Izvor: CdM