SpaceX je prema Marsu i Jupiteru lansirao raketu Falkon Hevi. Lansiranje su neki analitičari usporedili sa spuštanjem na Mjesec 1969. i samo je korak prema ostvarenju Muskova sna: leta na Mars.

U utorak veče zaljubljenici u nauku širom svijeta svjedočili su veličanstvenom istorijskom događaju: uspješnom lansiranju rakete Falkon Hevi.

Visoka 70 metara, Falkon Hevi najsnažnija je raketa na svijetu, a djelo je kompanije SpaceX čiji je vlasnik milijarder i svemirski vizionar Elon Musk. U svemir je ponijela crveni sportski automobil Tesla Roadster (takođe iz radionice Elona Muska), za čijim volanom je “Starman”, to jest lutka u svemirskom odijelu nazvana po velikom hitu Dejvida Bouvija.

Na automobilu piše “Don’t panic!” što je aluzija na kultni naučno-fantastični roman Daglasa Adamsa “Vodič kroz galaksiju za autostopere”, inače omiljenu knjigu Elona Muska.

Tokom lansiranja u Svemirskom centru Kenedi na Floridi na radiju je emitovana prigodna pjesma, “Space Oddity” Bouvija.

Tri minuta nakon lansiranja Falkon Hevija, dvije manje rakete koje su mu služile kao potisnici odvojile su se da bi se nakon nekoliko minuta uspješno spustile na tačno predviđena mjesta na Zemlji, nedaleko od mjesta odakle su u sklopu Falkon Hevija poletjele u svemir.

„Sve mi se čini nadrealno. Vrlo je luckasto i zabavno, ali mislim da su luckaste i zabavne stvari važne“ – rekao je Musk nakon uspješnog lansiranja, a nakon toga objavio i nadrealan video uživo iz svemira na kojem se vidi kako automobil i njegov vozač lebde oko naše planete.

Tesla Roadster nastavio je svoj put prema asteroidnom pojasu između Marsa i Jupitera gdje će kružiti svemirom nekoliko stotina miliona godina. No, spektakularno lansiranje rakete Falkon Hevi s automobilom Tesla, koje su neki analitičari uporedili s čovjekovim spuštanjem na Mjesec 1969, samo je korak prema ostvarenju Muskova dječačkog sna: leta na Mars.

Kako se razvijala najpoznatija privatna svemirska kompanija

Kako bi ostvario svoj dječački san o letu na Mars, mladi izumitelj i preduzetnik Elon Musk (rođen 1971. u Pretoriji) u Kaliforniji je utemeljio kompaniju SpaceX, prvu privatnu kompaniju za istraživanje i osvajanje svemira. Od tog vremena SpaceX radi na razvoju raketa za višekratnu upotrebu Falkon i svemirske letjelice Dragon. Pritom kompanija radi sama raketne motore i raketu, za razliku od NASA-e koja raspisuje tendere. Musk se u tome oslanja na tehnologiju koja je već razvijena ili je u razvoju.

„2002. SpaceX se temeljno sastojao od tepiha. To je bilo to. Mislio sam da imamo 10 odsto šanse da napravimo bilo što, čak i da lansiramo raketu u orbitu, a kamoli ozbiljno da razmatramo Mars“ – prisjetio se jednom prilikom Elon Musk prvih dana kompanije SpaceX koja danas zapošljava 4000 ljudi.

Uspjeh nakon tri neuspješna lansiranja

NASA je 2006. sklopila 278 miliona dolara vrijedan ugovor s Muskom za razvoj raketa Falkon za višekratnu upotrebu. Naime, većina raketa dosad se koristila jednom, što je jako skupo, pa SpaceX i konkurentske kompanije poput Blue Origin razvijaju rakete za višekratnu upotrebu. No, premijerno lansiranje rakete Falkon 1, 2006. završilo je fijaskom zbog kvara u rezervoaru s gorivom.

2007. uslijedilo je drugo lansiranje tokom kojeg se raketa izgubila u svemiru, 2008. uslijedio je novi neuspjeh jer su se prvi i drugi stadijumi rakete sudarili tokom separacije. Ali iste godine Falkon 1 postaje prva raketa razvijena u privatnoj kompaniji koja je ušla u Zemljinu orbitu. Godinu kasnije uslijedilo je uspješno, peto i posljednje lansiranje rakete Falkon 1, dizajnirane za slanje manjih satelita u nisku Zemljinu orbitu. Za razvoj te rakete Musk je utrošio 90 miliona dolara.

Raketa Falkon 9 i kapsula Dragon

U razdoblju od 2005. do 2010. kompanija SpaceX razvijala je raketu Falkon 9. Ta je raketa prilagođena prevozu letjelice Dragon na Međunarodnu svemirsku stanicu (ISS).

Zahvaljujući tome Musk je 2008. potpisao 1,6 milijardi dolara vrijedan ugovor s NASA-om o prevozu tereta kapsule Dragon na ISS. 2010. godine Space X lansirao je prvu operativnu verziju kapsule Dragon pomoću rakete Falkon 9.

Kada je 2012. kapsula Dragon na ISS prevezla teret, ušla je u istoriju kao prvi privatni svemirski brod koji je obavio taj posao. 2017. letjelica Dragon 13. put je isporučila teret na ISS.

NASA je sa SpaceX 2014. potpisala i ugovor vrijedan 2,7 milijardi dolara o prevozu astronauta na ISS što je posao koji je dosad obavljao ruski Sojuz po cijeni od 71 miliona dolara po astronautu.

Taj će posao obavljati letjelica Dragon 2, razvijena za prevoz četiri astronauta, ali koja u slučaju potrebe može primiti sedam osoba.

Interijer letjelice djeluje minimalistički, a dizajn komandne ploče s dugmićima je djelimično preuzet s Tesla automobila.

Ta se letjelica čak može spustiti na Zemlju bez padobrana jer ima tako snažne motore. S jedne strane, motori su napravljeni tako da mogu kapsulu spasiti u slučaju havarije na raketi. S druge strane, motori mogu spustiti kapsulu bez padobrana. Musk očekuje da će krajem 2018. ili početkom 2019. upravo testirana raketa Falkon Hevi ponijeti letjelicu Dragon 2 kako bi na ISS prevezla trojicu američkih astronauta. Muskov je plan da pomoću te letjelice ove godine pošalje i dva svemirska putnika u orbitu oko Mjeseca.

Let na Mars

Nakon što je u utorak uspješno lansirao Falkon Hevi, Elon Musk može se posvetiti i razvoju “super rakete” B. F. R. (Big Fucking Rocket) te letjelice Red Dragon za Mars.

Jer, Crvena je planeta Muskova opsesija još od ranog djetinjstva. Red Dragon modifikovana je verzija letjelice Dragon 2, a može da nosi barem dvije tone tereta dok bi na Mars bi trebalo da krene već 2020. No, to nije kraj jer Musk najavljuje slanje prvih ljudi na Mars već 2024. svemirskim brodom koji može primiti i do 100 ljudi.

„Prva svemirska letjelica na Mars zvaće se Zlatno srce (The Heart of Gold), prema brodu iz “Vodiča za autostopere kroz galaksiju” – najavio je Musk.

Kada je u jesen 2016. na Međunarodnom aeronautičkom kongresu u Guadalajari iznio svoju viziju čovječanstva kao međuplanetarne vrste, Elon Musk se osvrnuo i na stvaranje samoodržive kolonije od oko milion ljudi na Marsu. Prema Musku, ta bi kolonija mogla biti oformljena već za 40 do 100 godina.

Izvor: AntenaM