Svakako da je dobro što je rekonstruisana dionica puta od Berana do Lubnica i što je počela izgradnja druge faze do Kolašina jer su dobri putevi osnov društvenog razvoja. Međutim, ovaj put će biti promašena investicija ako se nastavi dosadašnja tendencija iseljavanja lokalnog stanovništva, ocjenjuje Miloš Raković.
Svakako da je dobro što je rekonstruisana dionica puta od Berana do Lubnica i što je počela izgradnja druge faze do Kolašina jer su dobri putevi osnov društvenog razvoja. Međutim, putevi će biti u punoj funkciji razvoja ako budu povezivali mjesta u kojima žive ljudi. Siguran sam da će ovaj put biti promašena investicija ako se nastavi dosadašnja tendencija iseljavanja lokalnog stanovništava. Tim putem neće imati ko da putuje, ako se ne preduzimu konkertnije mjere koje vode do stvaranja povoljnih uslova za punu valorizaciju prirodnih i drugih blagodeti ovoga kraja. To znači da se preko povoljnih kreditnih linija moraju jačati lokalna gazdinstva i otvarati proizvodni pogoni, koji će obezbjeđivati normalnu egzistenciju lokalnom stanovništvu – smatra predsjednik Mjesne zajednice Lubnice Miloš Raković.
Na području Gornjoselske župe, smještene na padinama Bjelasice, koju čine sela Lubnice, Praćevac, Bastahe, Glavace, Kurikuće i Vuča, 1948. godine bilo je 1.800 stanovnika, da bi taj broj 2003. godine bio sveden na nešto više od 600. Danas je ta cifra znatno manja, uz konstataciju da je depopulacija stanovništva u srednjem slivu rijeke Bistrica prouzrokovala smanjenje poljoprivredne proizvodnje i desetkovanje stočnog fonda, s tim što je broj onih koji se bave tradicionalnim djelatnostima sveden na minimum. Mještani su saglasni da je nedostatak radnih mjesta i nebriga društva u cjelini uzrokovala drastičan odliv stanovništva sa ovog područja.
Gornja sela su nekad bila puna naroda. Imali smo jaka pojedinačna gazdinstva, sa čuvenim stočarima koji su na širim prostorima isticani kao primjeri uspješnosti. Autobus na relaciji Berane – Lubnice saobraćao je četiri puta u toku jednog dana. Nažalost, danas su naša sela mrtva, jer su se ljudi, u potrazi za boljim životom, odselili u neke srećnije krajeve. Sve to govori da dosadašnje aktivnosti u pravcu razvoja sela i poljoprivrede na sjeveru Crne Gore nijesu dale očekivane rezultate. Uzroke svakako treba tražiti u nedostatku radnih mjesta, jer mladi ljudi u Lubnicama ne uspijevaju da pokrenu neki biznis i tako uposle i sebe i svoje ukućane. To je jasan signal da se, uz izgradnju modernih saobraćajnica, mora praviti mnogo ozbiljnija strategija razvoja sjevera ako se ovakvim pojavama želi stati nakraj – zajednička je ocjena mještana Gornjih sela.
Kompletna dionica puta Berane – Kolašin iznosi oko 22,6 kilometara. Izgradnjom ove saobraćajnice putovanje od Berana do Kolašina biće skraćeno za preko 40 kilometara. Iz Ministrastva saobraćaja su ranije kazali da druga faza radova podrazumijeva izgradnju nedostajućeg dijela puta od Lubnica preko Jezerina do Kolašina. Istakli su da se na toj dionici mora izvršiti proboj skoro tri kilometara dugog tunela na Vranjaku, ispod prevoja koji se nalazi na 1.900 metara nadmorske visine. Naveli su da je u planu i izgradnja oko 150 metara dugog mosta.
Mještani ističu da izgradnju ovog puta treba da prati donošenje posebne uredbe koja bi bar donekle uticala da se zaustavi sve izraženija migracija stanovništva iz sjevernog regiona.
Sve što se kaže za Lubnice moglo bi se reći i za mnoge krajeve sjevera Crne Gore. Treba da shvatimo da niko vještački ne može zaustavljati migraciona kretanja. Znači jedini recept za zaustavljanje odliva stanovništva je stvaranje odgovarajućih uslova za život. Za tako nešto je neophodno uvezati brojne činioce, od ljudskih resursa i prirodnih potencijala, pa do političke volje same države i želje investitora da ulažu u ove krajeve – poručili su mještani.
Mještani tvrde da su bez konkretne pomoći države nemoćni da bilo šta bitnije urade po pitanju zaustavljanja migracionih kretanja.
Pozvani smo da iskoristimo prednosti koje sa sobom nosi izgradnja novog puta Berane – Kolašin i da svoju pažnju usmjerimo ka osmišljavanju sadržaja koji će nam omogućiti stvaranje dohotka, a samim tim i životnu egzistenciju u svom zavičaju. To je zaista smiješna priča jer ljudi koji su ostali da žive ovdje nemaju početni kapital za bilo kakvu djelatnost. Uz to, niko ne dobija sigurnost da će određena ulaganja biti isplativa. Zato država mora da, u dogovoru sa mještanima, stvori povoljni ambijent gdje će ljudi raditi i živjeti od svoga rada – naglasili su mještani.
Izvor: Dan
