​MIČIGEN – Američki Federalni istražni biro (FBI) ponudio je nagradu od 15.000 dolara za informacije koje bi dovele do identifikacije, hapšenja i osuđivanja osobe ili osoba odgovornih za smrt novorođenčeta čije je tijelo pronađeno krajem juna u prenosivom toaletu tokom muzičkog festivala Electric Forest u američkoj saveznoj državi Mičigen.

Istragu, koju vodi Policija države Mičigen uz pomoć FBI-ja, pokrenuli su nakon što je radnik kompanije zadužene za održavanje mobilnih toaleta 28. juna pronašao tijelo bebe u kamp-zoni festivala u gradu Rotberi.

Obdukcija otkrila da je beba rođena živa

Policija je saopštila da preliminarni nalazi obdukcije pokazuju da je novorođenče bilo sposobno za život i da je rođeno živo, zbog čega slučaj dobija dodatnu težinu.

Istražioci navode da postoje osobe koje raspolažu važnim informacijama, ali se još nisu javile policiji, te su pozvali sve koji imaju bilo kakva saznanja da ih podijele sa nadležnim organima.

Ranije je ispitana žena iz područja Muskegona, za koju se vjerovalo da bi mogla imati informacije o slučaju, ali je nakon razgovora s istražiocima isključena iz istrage kao osumnjičena.

Festival okuplja desetine hiljada posjetilaca

Electric Forest jedan je od najvećih festivala elektronske muzike u Sjedinjenim Američkim Državama i svake godine u kampu Double JJ Resort u Mičigenu okupi oko 50.000 posjetilaca.

Uprkos velikom broju svjedoka i obimnoj forenzičkoj istrazi, do danas niko nije uhapšen, a vlasti izražavaju uvjerenje da će kombinacija prikupljenih dokaza, savremene forenzike i novih dojava dovesti do rasvjetljavanja ovog tragičnog slučaja, navodi “FarOut“.

nezavisne.com

Kapiten “gaslkih petlova” Kilijan Mbape postao je Francuz sa najviše utakmica na Svjetskim prvenstvima.

Mbapeu je polufinalni meč protiv Španije 21. na planetarnim šampionatima, golman Igo Loris je branio na 20 mečeva na SP.

Mbape (27) je debitovao na Mondijalu u Rusiji 2018. godine kad je osvojio titulu svjetskog prvaka, a četiri godine kasnije u Kataru bio je vicešampion.

Na dosadašnjih 20 utakmica na SP dao je 20 golova.

nezavisne.com

Lagos, najveći grad Nigerije i jedan od najvažnijih ekonomskih centara Afrike, već godinama razvija Eko Atlantic – planski izgrađen grad na zemljištu dobijenom nasipanjem Atlantskog okeana, uz ostrvo Viktorija.

Prema podacima konsultantske kompanije Haskoning, koja je bila zadužena za pomorske studije i projektovanje, do juna 2023. godine za ovaj projekat iskorišćeno je više od 75 miliona kubnih metara pijeska.

Cilj projekta je objedinjavanje širenja urbanih područja, razvoja infrastrukture i zaštite obale u regionu koji se suočava sa erozijom i ubrzanim rastom broja stanovnika.

Projekat je pokrenut početkom 2000-ih i još je u fazi izgradnje.

Prve faze već završene

Na zvaničnoj internet stranici Eko Atlantica navodi se da su prve dvije faze već opremljene osnovnom infrastrukturom, uključujući završene mostove, funkcionalne vodovodne i kanalizacione sisteme, kao i proširenje na naredne faze razvoja.

Nigerijska ragbi akademija saopštila je da je u septembru 2025. godine primila prvu generaciju polaznika u kampusu koji se nalazi unutar budućeg grada.

Novo kopno tamo gdje je nekada bilo more

Eko Atlantic zamišljen je kao proširenje ostrva Viktorija, jednog od najvažnijih poslovnih, stambenih i uslužnih centara Lagosa.

Projekat podrazumijeva vađenje pijeska sa morskog dna, njegovo nasipanje na predviđenom području i formiranje novog kopna na kojem će biti izgrađene ulice, zgrade, elektroenergetska mreža, sistemi za odvodnjavanje, vodovod, kanalizacija, telekomunikaciona infrastruktura, kao i stambene i poslovne zone.

Po završetku, grad bi trebalo da se prostire na oko 10 miliona kvadratnih metara novog zemljišta, što Haskoning poredi sa površinom Menhetna u Njujorku.

Projekat razvija kompanija South Energyx Nigeria Limited u strateškom partnerstvu sa Vladom savezne države Lagos, uz podršku savezne vlade Nigerije.

Prema tehničkom planu, za temelje novog grada biće potrebno ukupno 95 miliona kubnih metara pijeska.

Do juna 2023. godine rekultivisane su dvije trećine planirane površine, odnosno više od 6,5 miliona kvadratnih metara novog zemljišta.

Zaštita od erozije

Lagos se suočava sa izazovom karakterističnim za velike priobalne gradove – rastom na ograničenom prostoru uz istovremeni pritisak mora.

Područje okrenuto prema Atlantskom okeanu nalazi se gotovo u nivou mora i izloženo je talasima, plimi i obalskoj eroziji.

Prema podacima Haskoninga, istorijske karte pokazuju da se prije oko jednog vijeka obala grada nalazila gotovo tri kilometra dalje nego danas, prije nego što je erozija odnijela veliki dio tog pojasa.

Upravo zato projekat Eko Atlantic ima dvostruku ulogu – da obezbijedi novi prostor za razvoj grada i istovremeno zaštiti ostrvo Viktorija i okolna područja od daljeg povlačenja obale.

Projektanti su kao referentnu tačku uzeli istorijsku obalsku liniju iz 1905. godine.

Geert Hendriks, direktor projekta u kompaniji Haskoning, rekao je da je nakon razgovora sa kompanijom South Energyx Nigeria Limited procijenjeno da je najbolje rješenje izgradnja zaštitne pomorske barijere duž obale iz 1905. godine, a ne uz današnju liniju mora.

Veliki zid Lagosa

Jedan od ključnih dijelova projekta jeste takozvani Veliki zid Lagosa – morska barijera projektovana da ublaži udare atlantskih talasa na novoformirano zemljište.

Riječ je o masivnoj hidrotehničkoj konstrukciji koja raspršuje energiju talasa prije nego što oni stignu do grada izgrađenog na nasutom zemljištu.

Prema podacima Haskoninga, zid će po završetku radova biti dug 8,4 kilometra i zadržavaće svih 95 miliona kubnih metara pijeska koji čine osnovu Eko Atlantica.

Na zvaničnoj internet stranici projekta navodi se da će njegova ukupna dužina iznositi 8,5 kilometara.

Prema dostupnim informacijama, zaštitni zid već štiti ostrvo Viktorija od obalske erozije, a u budućnosti bi trebalo da doprinese zaštiti i prvih faza razvoja oblasti Leki.

Haskoning je u junu 2023. godine saopštio da je do tada izgrađeno oko sedam kilometara ove zaštitne konstrukcije.

Mogući model za gradove budućnosti

Projekat Eko Atlantic pokazuje kako bi se veliki priobalni gradovi mogli širiti u budućnosti.

Kada broj stanovnika raste brže nego što se može obezbijediti novo zemljište, izgradnja na prostoru dobijenom nasipanjem mora postaje jedno od mogućih rješenja.

Takav pristup, međutim, zahtijeva velika ulaganja u inženjering, održavanje, sisteme odvodnjavanja i zaštitu od obalskih rizika.

U Lagosu se upravo kroz razvoj Eko Atlantica vidi kako se grad širi prema Atlantskom okeanu, uz istovremeno jačanje zaštite od erozije na području koje je vijekovima izloženo snažnom djelovanju mora, prenosi N1.

nezavisne.com

ŠTUTGART – Carinski službenici na aerodromu u Štutgartu ostali su bez teksta kada je srpski državljanin (65) pokušao da odleti za Srbiju sa 70.000 evra u gotovini, skrivenim na vrlo kreativan način.

Kako je saopštila Glavna carinsk ispostava Štutgart, incident se dogodio tokom ove sedmice kada je 65-godišnji muškarac već čekirao let za Srbiju i nalazio se u zoni gejta kada je podvrgnut rutinskoj carinskoj kontroli.

Nakon što su ga službenici pitali da li nosi gotovinu, izjavio je da u rancu ima 70.000 evra. Naime, on je ovu veliku sumu novca stavio u svesku, koju je “redizajnirao” kako bi stavio sve novčanice:

„Sve stranice sveske su bile uklonjene kako bi se novčanice mogle ubaciti“, saopštili su carinici. S obzirom da carinici tokom inspekcije nisu pronašli dokaze o pranju novca ili drugim kriminalnim aktivnostima, muškarcu je dozvoljeno da nastavi putovanje sa gotovinom.

Ipak će biti kažnjen

Međutim, protiv njega će, ipak, biti pokrenut upravni postupak i moguće da će biti kažnjen sa 25% od iznosa gotovine koju je nosio.

Naime, carinici su istakli da se iznosi gotovine od 10.000 evra ili više moraju unaprijed prijaviti carini pri ulasku ili izlasku iz EU, a ne čekati na rutinsku kontrolu, pred sam izlaz. U ovom slučaju, on je morao ranije prijaviti sumu koju je nosio.

nezavisne.com

BERLIN – U Njemačkoj živi oko sedam miliona muslimana. Jedan od njih bio je Senad Mrkaljević, sve dok prije nekoliko godina nije postao katolik.

Danas je sveštenik, što je čak i za Njemačku prava rijetkost. Naime, kada je sa dvadesetak godina prvi put u životu ušao u crkvu, priznaje da se osjećao nesigurno:

„Bila je to za mene velika prepreka da uđem unutra“, priča Senad Mrkaljević. „Pitao sam se: ‘Da li je u redu to što radiš?’“

Ali, od prije nekoliko sedmica, ovaj 41-godišnjak je katolički sveštenik. Zaređen je u berlinskoj Hedvigs katedrali, a zaredio ga je nadbiskup Hajner Koh. On je čak i u nevjerovatno raznolikoj Njemačkoj apsolutni izuzetak: širom zemlje nema drugih katoličkih sveštenika sa takvom životnom pričom, prenose mediji.

To, međutim, ne znači da se takvi slučajevi ne dešavaju u svijetu: Antuan Ilgit, rođen u Bavarskoj kao dijete turskih roditelja, a kasnije odrastao u Turskoj, 2023. godine je od pape Franje imenovan za pomoćnog biskupa u Anadoliji. Kao odrasla osoba konvertovao se iz islama u hrišćanstvo; prvi je jezuita sa turskim državljanstvom. Sličnih primjera ima i u suprotnom smjeru: Rabeya Miler (1957–2024), katolkinja iz Majena, kao odrasla prešla je u islam. Kasnije je bila liberalni imam u Njemačkoj.

Odrastao u Bosni i Hercegovini

Senad, govoreći o svom životu, kaže da nije baš uvijek sve išlo kako treba. Rođen je u Brčkom, u današnjoj Bosni i Hercegovini.

„Sjećam se da je tada u mom komšiluku suživot religija dobro funkcionisao. Kao dijete sam kod naših srpskih komšija na televiziji gledao pravoslavnu liturgiju i rekao: ‘Hoću da budem imam’. Senad je sa porodicom pobjegao od rata najprije u Beč, a kasnije u Berlin.

„Nije bilo lako“, prisjeća se. „Teško mi je bilo da se uklopim u školu.“ Uz kulturološke razlike i strani jezik, imao je i urođeno oštećenje vida. Zbog toga je najprije pohađao specijalnu školu.

Post i traganje za vjerom

„Uvijek je moja porodica brinula za mene“, priča ovaj mladi čovjek u crnoj svešteničkoj odori. „Moja dva starija brata dobro su se snašla u Njemačkoj. Majka se brinula za mene: ‘Šta će od tebe biti?’“ Sam islam kao vjera u porodici nije imala veliku ulogu. „Zanimljivo je da sam ja kao tinejdžer bio jedini koji je postio za Ramazan“, kaže kroz smijeh. Možda je, kako dodaje, oduvijek bio „religiozni tragač“.

Sa 23 godine počeo je da čita Bibliju i da nedjeljom ide na misu u osam ujutru. „Isprva sam to radio tajno. Živio sam tada kod starijeg brata. Kada bih se vratio iz crkve, on je još spavao.“

Odluka i porodica

„Nisam želio da živim dvostruki život.“ Kada je odlučio da se krsti, morao je da obavijesti porodicu.

„Posebno je majci to bio problem. Govorila mi je da razmislim“, priča Senad. Ipak je ostao pri svojoj odluci. Razumio je njene sumnje: iako porodica nije bila naročito religiozna, islam je u tuđoj zemlji davao identitet. „Kada se Jugoslavija raspala, vjera je bila ta koja je davala identitet”

Srednju i višu stručnu školu završio je pohađajući večernju školu. Radio je u administraciji jedne službe za njegu. Ipak, stalno ga je pratila želja da postane sveštenik.

„Dugo sam razmišljao da li je to moj put“, kaže. Znao je da mora da ostane u kontaktu sa majkom, iako se nije slagala sa njegovim izborom. „Za moju dušu prekid kontakta ne bi bio zdrav.“

Studije i zaređenje

Upisao je teologiju u Studijskom domu Sankt Lambert u Lantershofenu, namijenjenom kasnim zvanjima. Godine 2023. godine završio je studije. „Uz Božju pomoć“ izborio se protiv svih prepreka. „To je nešto što želim da prenesem i drugima kao sveštenik.“

Dodaje da među muslimanima, kao i među hrišćanima, ima mnogo sekularnih vjernika. Zato sebe vidi kao graditelja mostova između religija.

„Zanimljivo je da je moje preobraćenje i odluka da postanem sveštenik kod moje muslimanske porodice u BiH, pa i kod braće, naišla na priznanje.

Rad u multikulturalnom Berlinu

Danas je kapelan u župi Svete Edit Štajn u Berlinu-Neukeln, dijelu grada sa velikim brojem muslimana. „Važna mi je tolerancija – između hrišćana, Jevreja, muslimana, ali i onih koji nisu vjernici“, kaže Senad, koji sa svojim parohijanima rado ide na fudbal, ali i na currywurst.

Njegova majka se u međuvremenu pomirila sa tim da je postao sveštenik: zajedno sa braćom prisustvovala je njegovom zaređenju prije nekoliko nedjelja.

nezavisne.com