<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	
	xmlns:georss="http://www.georss.org/georss"
	xmlns:geo="http://www.w3.org/2003/01/geo/wgs84_pos#"
	>

<channel>
	<title>Pozorište &#8211; Sjever Crne Gore</title>
	<atom:link href="https://www.sjevercg.me/category/vijesti-iz-crne-gore/kultura/pozoriste/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://www.sjevercg.me</link>
	<description>Vaš dnevni izvor vijesti</description>
	<lastBuildDate>Fri, 05 Jun 2026 15:51:40 +0000</lastBuildDate>
	<language>en-US</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.8.5</generator>

<image>
	<url>https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2021/05/cropped-logo-portal-sjevercg-32x32.jpg</url>
	<title>Pozorište &#8211; Sjever Crne Gore</title>
	<link>https://www.sjevercg.me</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
<site xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">128106838</site>	<item>
		<title>Laktaši epicentar amaterskog pozorišnog stvaralaštva</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/laktasi-epicentar-amaterskog-pozorisnog-stvaralastva/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 05 Jun 2026 15:51:40 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Film]]></category>
		<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<category><![CDATA[Ne propustite]]></category>
		<category><![CDATA[Pozorište]]></category>
		<category><![CDATA[Prvih 5]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=181524</guid>

					<description><![CDATA[Foto: Ustupljena fotografija &#124; Laktaši epicentar amaterskog pozorišnog stvaralaštva Milan Rakulj05.06.2026 17:15 LAKTAŠI &#8211; Premijerom predstave &#8220;Gore-dolje&#8221; Amaterskog pozorišta &#8220;Daske&#8221;, po tekstu Nenada Tadića i u režiji Ognjena Todorovića, u Laktašima 22. juna svečano će biti otvoreno 21. izdanje Internacionalnog festivala amaterskog teatra. Festival će trajati do 28. juna, a grad Laktaši će biti domaćin jedne [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><img fetchpriority="high" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-181525" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/06/20260605152843_968299.webp" alt="" width="1200" height="800" srcset="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/06/20260605152843_968299.webp 1200w, https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/06/20260605152843_968299-300x200.webp 300w, https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/06/20260605152843_968299-1024x683.webp 1024w, https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/06/20260605152843_968299-768x512.webp 768w" sizes="(max-width: 1200px) 100vw, 1200px" /></p>
<section>
<figure class=""><figcaption><span class="clearfix"><small>Foto: Ustupljena fotografija</small> <small>| Laktaši epicentar amaterskog pozorišnog stvaralaštva</small></span></figcaption></figure>
</section>
<div class="row">
<div class="col-lg-2">
<section><a href="https://www.nezavisne.com/autor/Milan-Rakulj/28" rel="author">Milan Rakulj</a><time class="dateline text-muted" datetime="2026-06-05T17:15:00+02:00" data-timestamp="1780672500"><small>05.06.2026 17:15</small></time></section>
<section class="clearfix"></section>
</div>
<div class="col-lg-10">
<div class="vijestTijelo clearfix">
<p>LAKTAŠI &#8211; Premijerom predstave &#8220;Gore-dolje&#8221; Amaterskog pozorišta &#8220;Daske&#8221;, po tekstu Nenada Tadića i u režiji Ognjena Todorovića, u Laktašima 22. juna svečano će biti otvoreno 21. izdanje Internacionalnog festivala amaterskog teatra.</p>
<p>Festival će trajati do 28. juna, a grad Laktaši će biti domaćin jedne od najznačajnijih manifestacija amaterskog pozorišnog stvaralaštva u regionu.</p>
<p>&#8220;Ovogodišnje izdanje festivala okupiće pozorišne ansamble iz Republike Srpske, Srbije i Slovenije, koji će publici predstaviti šest pažljivo odabranih predstava. Festival će svečano biti otvoren 22. juna premijernim izvođenjem predstave &#8216;Gore-dolje&#8217; Amaterskog pozorišta &#8216;Daske&#8217; iz Laktaša, autora Nenada Tadića, u režiji Ognjena Todorovića. Riječ je o snažnoj tragikomediji koja kroz sudbine običnih ljudi progovara o samoći, otuđenosti i tihim lomovima savremenog čovjeka&#8221;, javljeno je iz laktaškog teatra &#8220;Daske&#8221;.</p>
<p>Smještena između nade i beznađa, kako je javljeno u nastavku, ova priča istražuje koliko daleko čovjek može otići kada ostane bez oslonca, razumijevanja i osjećaja pripadnosti.</p>
<p><img decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-181526" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/06/20260605132914628922.jpg" alt="" width="750" height="500" srcset="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/06/20260605132914628922.jpg 750w, https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/06/20260605132914628922-300x200.jpg 300w" sizes="(max-width: 750px) 100vw, 750px" /></p>
<figure><figcaption class="clearfix">Ustupljena fotografija</figcaption></figure>
<p>&#8220;Komad tematizuje krah porodičnih odnosa, nemoć pojedinca pred društvenim okolnostima, kao i podlost, zavist i ravnodušnost koje često nastaju kao posljedica neostvarenih ambicija ili privilegovanog života&#8221;, rečeno je iz teatra &#8220;Daske&#8221;.</p>
</div>
<div class="google-auto-placed ap_container">
<p>Na ovogodišnji konkurs, po njihovim riječima, pristigle su ukupno 34 predstave, što potvrđuje kontinuiran rast interesovanja pozorišnih stvaralaca i značaj festivala kao mjesta susreta, umjetničke razmjene i afirmacije amaterskog teatra.</p>
<p>&#8220;U skladu sa pravilnikom festivala, u takmičarski program selektovano je pet predstava, dok je program upotpunjen predstavom domaćina. Proces selekcije bio je izuzetno zahtjevan zbog velikog broja kvalitetnih prijavljenih produkcija. Prilikom odabira posebna pažnja posvećena je glumačkim ostvarenjima, igri ansambla, umjetničkoj vrijednosti i aktuelnosti dramskih tekstova, kao i ukupnom scenskom izrazu&#8221;, saopšteno je iz teatra &#8220;Daske&#8221;.</p>
<p>Kako je saopšteno u nastavku, odabrane predstave karakterišu promišljena dramaturgija, kvalitetna režijska rješenja i teme koje se bave savremenim društvenim pitanjima, ljudskim odnosima i univerzalnim vrijednostima.</p>
<p>O predstavama i njihovim umjetničkim dometima, otkriveno je iz &#8220;Dasaka&#8221;, nakon svakog izvođenja razgovaraće se na tradicionalnim okruglom stolu, koji će voditi Ljiljana Čekić, teatrolog i glumica. O najboljim ostvarenjima festivala odlučivaće stručni žiri u sastavu: Miljka Brđanin i Boris Šavija, glumci Narodnog pozorišta Republike Srpske, te mlada rediteljka Anđela Krunić.</p>
<p><img decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-181527" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/06/20260605132908218478.jpg" alt="" width="750" height="1001" srcset="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/06/20260605132908218478.jpg 750w, https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/06/20260605132908218478-225x300.jpg 225w" sizes="(max-width: 750px) 100vw, 750px" /></p>
<figure><figcaption class="clearfix">Ustupljena fotografija</figcaption></figure>
<p>&#8220;Festival će biti zatvoren 28. juna dodjelom nagrada i izvođenjem predstave &#8216;Orkestar Titanik&#8217; Akademije umjetnosti Univerziteta u Banjaluci&#8221;, ističu iz &#8220;Dasaka&#8221;. Organizatori dodaju da će i ovogodišnji festival ponuditi publici kvalitetan i raznovrstan program, podstaći dijalog između umjetnika i publike te doprinijeti daljem razvoju i afirmaciji pozorišne kulture i amaterskog stvaralaštva.</p>
<p>Sve predstave, precizirano je, biće izvedene u Centru za kulturu i obrazovanje Laktaši sa početkom u 20 časova, osim završne večeri koja počinje u 19.30 časova.</p>
<p>Drugog dana festivala, 23. juna, stoji u programu, igraće Teatar mladih BN iz Bijeljine &#8220;Kad smo mi bili u našim godinama&#8221;.</p>
<p>&#8220;Treći dan, 24. juna, nastupiće Dis teatar iz Banjaluka sa predstavom &#8216;Sekunda i 35&#8217;, 25. juna predstavu &#8216;Ekskurzija&#8217; izvešće Gledališče Zarja iz Celja u Sloveniji, potom 26. juna AKUD &#8216;Sonja Marinković&#8217; iz Novog Sada (Srbija) igra komad &#8216;Čudno popodne&#8217;, dok će 27. juna Dramska scena SPKD &#8216;Prosvjeta&#8217; iz Prnjavora izvesti predstavu &#8216;Moja prijateljica D. Unina priča'&#8221;, zaključeno je u saopštenju teatra &#8220;Daske&#8221;.</p>
<p>nezavisne.com</p>
<p>&nbsp;</p>
</div>
</div>
</div>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">181524</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Obustavljeni letovi na aerodromu u Minhenu: Piloti uočili dron</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/obustavljeni-letovi-na-aerodromu-u-minhenu-piloti-uocili-dron/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Sat, 30 May 2026 12:57:08 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Dijaspora]]></category>
		<category><![CDATA[Društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Ne propustite]]></category>
		<category><![CDATA[Pozorište]]></category>
		<category><![CDATA[Prvih 5]]></category>
		<category><![CDATA[Vijesti iz Crne Gore]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=180694</guid>

					<description><![CDATA[Letovi su nastavljeni oko 10:05 sati Foto: Ilustracij Portal AnalitikaIzvor Letovi na aerodromu u Minhenu privremeno su obustavljeni nakon dojave o mogućem uočavanju drona, a na teren je upućen veći broj policijskih službenika. Portparol policije rekao je da su dva pilota prijavila mogući dron nešto nakon 9 sati ujutro. &#8220;U koordinaciji s Njemačkom kontrolom saobraćaja, [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><em>Letovi su nastavljeni oko 10:05 sati</em></p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-180695" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/05/17801447709hggadbuq5mfbjqa-i_1118x745.jpg" alt="" width="1118" height="745" srcset="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/05/17801447709hggadbuq5mfbjqa-i_1118x745.jpg 1118w, https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/05/17801447709hggadbuq5mfbjqa-i_1118x745-300x200.jpg 300w, https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/05/17801447709hggadbuq5mfbjqa-i_1118x745-1024x682.jpg 1024w, https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/05/17801447709hggadbuq5mfbjqa-i_1118x745-768x512.jpg 768w" sizes="(max-width: 1118px) 100vw, 1118px" /></p>
<p>Foto: Ilustracij</p>
<div class="w-full relative flex flex-col sm:flex-row items-start sm:items-center z-50 pb-[14px] border-b-4">
<div class="flex flex-col font-sans font-400 text-gray-dark-600"><span class="text-14 leading-[0.75]">Portal Analitika</span><span class="text-12 text-gray-dark-200">Izvor</span></div>
</div>
<section>
<div class="relative ui-article-body">
<div id="article-body" class="font-roboto break-words pt-6 pb-8">
<div id="ocm-inread">
<div class="ocm-player">
<div class="AV64b119aa8267dbcc390f87b8">
<div id="aniBox">
<div id="aniplayer_AV64b119aa8267dbcc390f87b8-1780145693992">
<div id="aniplayer_AV64b119aa8267dbcc390f87b8-1780145693992gui">
<div id="av-caption"></div>
<div id="av-container" class=" av-desktop hide-controls">
<div id="av-inner">
<div id="slot">
<div id="imgpreloader"></div>
<div id="videoslot" class="loaded"></div>
</div>
<div id="gui">
<div id="ad-icon"></div>
</div>
</div>
</div>
</div>
<div id="anibid"></div>
</div>
</div>
</div>
</div>
</div>
<p>Letovi na aerodromu u Minhenu privremeno su obustavljeni nakon dojave o mogućem uočavanju drona, a na teren je upućen veći broj policijskih službenika.</p>
<p>Portparol policije rekao je da su dva pilota prijavila mogući dron nešto nakon 9 sati ujutro.</p>
<p>&#8220;U koordinaciji s Njemačkom kontrolom saobraćaja, bezbjednosne službe donijele su odluku o zatvaranju pista&#8221;, saopštio je portparol, prenosi Radio Sarajevo.</p>
<p>Prema informacijama koje je potvrdio portparol aerodroma, letovi su nastavljeni oko 10:05 sati. Dodao je da su hitne službe izvršile provjere te da nije utvrđena nikakva prijetnja po građane.</p>
<p>Podsjetimo, Aerdorom u Minhenu je u oktobru bio zatvoren u dva navrata u roku od 24 sata zbog sumnje na prisustvo dronova u blizini aerodroma.</p>
<p>portalanalitika.me</p>
</div>
</div>
</section>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">180694</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Incident u centru Podgorice: Prijećeno direktorici Gradskog pozorišta Sandri Vujović</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/incident-u-centru-podgorice-prijeceno-direktorici-gradskog-pozorista-sandri-vujovic/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 29 May 2026 08:40:16 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Ne propustite]]></category>
		<category><![CDATA[NVO]]></category>
		<category><![CDATA[Politika]]></category>
		<category><![CDATA[Pozorište]]></category>
		<category><![CDATA[Prvih 5]]></category>
		<category><![CDATA[Sjever]]></category>
		<category><![CDATA[Vijesti iz Crne Gore]]></category>
		<category><![CDATA[Zdravlje i fintes]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=180467</guid>

					<description><![CDATA[29. maj, 2026. 10:30 Slučaj prijavljen nadležnim organima Direktorica Gradskog pozorišta Sandra Vujović bila je u četvrtak veče izložena verbalnim prijetnjama u Njegoševoj ulici u Podgorici, saopšteno je iz ove institucije. Foto :Gradsko pozoriste Portal AnalitikaIzvor Kako su kazali, do incidenta je došlo nakon nakon izvođenja predstave Gradskog pozorišta i u prisustvu više svjedoka. „Pravo [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<h4>29. maj, 2026. 10:30</h4>
<h4 class="text-gray-dark-200 mt-6 mb-4 text-[21px] leading-125 font-sans break-words font-400">Slučaj prijavljen nadležnim organima</h4>
<p>Direktorica Gradskog pozorišta Sandra Vujović bila je u četvrtak veče izložena verbalnim prijetnjama u Njegoševoj ulici u Podgorici, saopšteno je iz ove institucije.</p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-180468" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/05/1780043437bqgunh6j7dazybql-i_1118x745.jpg" alt="" width="1118" height="745" srcset="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/05/1780043437bqgunh6j7dazybql-i_1118x745.jpg 1118w, https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/05/1780043437bqgunh6j7dazybql-i_1118x745-300x200.jpg 300w, https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/05/1780043437bqgunh6j7dazybql-i_1118x745-1024x682.jpg 1024w, https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/05/1780043437bqgunh6j7dazybql-i_1118x745-768x512.jpg 768w" sizes="(max-width: 1118px) 100vw, 1118px" /></p>
<p>Foto :Gradsko pozoriste</p>
<p><span class="text-14 leading-[0.75]">Portal Analitika</span><span class="text-12 text-gray-dark-200">Izvor</span></p>
<p>Kako su kazali, do incidenta je došlo nakon nakon izvođenja predstave Gradskog pozorišta i u prisustvu više svjedoka.</p>
<p>„Pravo svakog pojedinca jeste da izrazi svoje mišljenje, neslaganje ili kritiku. Međutim, prijetnje, zastrašivanje i vršenje pritiska na pojedince i institucije ne mogu biti prihvatljiv način komunikacije za ostvarivanja profesionalnih ciljeva“, navodi se u reagovanju Gradskog pozorišta.</p>
<p>Ističu da se nijedno radno mjesto, angažman ili profesionalna prilika ne mogu se ostvariti prijetnjama, pritiscima ili pokušajima uticaja na rad institucije.</p>
<p>„Gradsko pozorište svoje odluke donosi isključivo na osnovu stručnih kriterijuma, profesionalnih referenci, zakonskih procedura, potreba umjetničkog procesa i potreba institucije“, poručili su.</p>
<p>Ističu da „kao javna ustanova kulture, imaju obavezu da štite profesionalni integritet, dostojanstvo i sigurnost svojih zaposlenih i saradnika.</p>
<p>„Zbog toga smatramo neprihvatljivim svaki oblik prijetnji, zastrašivanja i pritisaka usmjerenih prema bilo kojem članu naše institucije“, poručili su iz Gradskog pozorišta.</p>
<p>Nakon incidenta, Vujović se sa svjedocima događaja obratila se nadležnim organima.</p>
<p>„Gradsko pozorište će i ubuduće svoje odluke donositi odgovorno, profesionalno i u skladu sa zakonom, nezavisno od bilo kakvih pritisaka ili pokušaja uticaja“, naglasili su oni.</p>
<p>Poručuju kako njihova odgovornost ostaje ista.</p>
<p>„Da štitimo integritet institucije i stvaramo uslove za nesmetan umjetnički rad u interesu publike i zajednice kojoj služimo. Za nasilje nema mjesta u pozorištu“, zaključuje se u reagovanju.</p>
<p><span class="text-14 leading-[0.75]">Portal Analitika</span><span class="text-12 text-gray-dark-200">Izvor</span></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">180467</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Muzej ratnog djetinstva obilježio deveti rođendan, ove sedmice besplatan ulaz za posjetitelje</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/muzej-ratnog-djetinstva-obiljezio-deveti-rodendan-ove-sedmice-besplatan-ulaz-za-posjetitelje/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 15 Apr 2026 16:12:47 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<category><![CDATA[Ne propustite]]></category>
		<category><![CDATA[Pozorište]]></category>
		<category><![CDATA[Prvih 5]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=174211</guid>

					<description><![CDATA[Piše: D. R Prigodnim programom u Kinu Meeting Point u Sarajevu, Muzej ratnog djetinjstva sinoć je, 14. aprila, obilježio deveti rođendan. Program je otvorila Amina Krvavac, direktorica Muzeja ratnog djetinjstva u Bosni i Hercegovini, koja je istakla značaj rada Muzeja u savremenom globalnom kontekstu. &#8220;Ove godine smo postigli velike rezultate uprkos nepovoljnoj globalnoj situaciji. Prema [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Piše: D. R</p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-174212" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/04/b_260415145.webp" alt="" width="800" height="533" srcset="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/04/b_260415145.webp 800w, https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/04/b_260415145-300x200.webp 300w, https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/04/b_260415145-768x512.webp 768w" sizes="(max-width: 800px) 100vw, 800px" /></p>
<p>Prigodnim programom u Kinu Meeting Point u Sarajevu, Muzej ratnog djetinjstva sinoć je, 14. aprila, obilježio deveti rođendan.</p>
<p>Program je otvorila Amina Krvavac, direktorica Muzeja ratnog djetinjstva u Bosni i Hercegovini, koja je istakla značaj rada Muzeja u savremenom globalnom kontekstu.</p>
<p>&#8220;Ove godine smo postigli velike rezultate uprkos nepovoljnoj globalnoj situaciji. Prema statistikama, svako peto dijete živi u mjestu pogođenom konfliktom, te je naš rad relevantniji nego ikad&#8221;, rekla je Krvavac.</p>
<p>Prisutnima su se obratili i mladi učesnici programa izgradnje mira, koji su za ovu priliku doputovali iz Bratunca, Prnjavora i Sarajeva, podijelivši svoja iskustva i perspektive o važnosti mirovnog obrazovanja u lokalnim zajednicama.</p>
<p>Istraživačica iz Ukrajine, Viktoriia Nesterenko, govorila je o procesu prikupljanja predmeta tokom aktuelnog rata, dok su se istraživačice iz Palestine uključile putem video poziva, pružajući uvid u dokumentovanje djetinjstva u uslovima savremenih sukoba.</p>
<p>Osnivač Muzeja, Jasminko Halilović, razgovarao je s gostima iz inostranstva o mogućnostima daljeg razvoja i međunarodnog širenja Muzeja. Program je upotpunio Mješoviti hor &#8220;Seljo&#8221; izvedbom prigodnih pjesama.</p>
<p>Ovaj centralni događaj dio je šireg programa koji Muzej organizuje od 13. 4. do 17. 4. 2026. godine. Tokom ove sedmice, posjetiteljima i posjetiteljkama omogućen je besplatan ulaz, uz bogat program radionica izgradnje mira i drugih obrazovnih aktivnosti.</p>
<p>Iz Muzeja ratnog djetinstva su pozvali sve posjetitelje da se pridruže u obilježavanju godišnjice i besplatno posjete Muzej, čija kolekcija kontinuirano dokumentuje i čuva iskustva djetinjstva u ratu.</p>
<p>Izvor:klix.ba</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">174211</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Preminuo Miroslav Mika Aleksić, reditelj koji je optužen za seksualno zlostavljanje glumica</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/preminuo-miroslav-mika-aleksic-reditelj-koji-je-optuzen-za-seksualno-zlostavljanje-glumica/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 18 Jan 2026 22:37:22 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Film]]></category>
		<category><![CDATA[Ne propustite]]></category>
		<category><![CDATA[NVO]]></category>
		<category><![CDATA[Politika]]></category>
		<category><![CDATA[Pozorište]]></category>
		<category><![CDATA[Prvih 5]]></category>
		<category><![CDATA[Sjever]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=164293</guid>

					<description><![CDATA[18.01.2026 / 21:53 Muzika i Film &#8211; Srbija Foto: Arhiv Miroslav Mika Aleksić preminuo je danas nakon duge bolesti. Vijest je za Novosti potvrdio njegov advokat Zoran Jakovljević. Prema pisanju Novosti, Aleksić se godinu i po liječio od teške bolesti koja je vremenom uzela maha, a na kraju je od nje i preminuo. Aleksić je [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<h4 class="single-suptitle">18.01.2026 / 21:53 Muzika i Film &#8211; Srbija</h4>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-164294" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/01/090.jpeg" alt="" width="604" height="453" srcset="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/01/090.jpeg 604w, https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/01/090-300x225.jpeg 300w" sizes="(max-width: 604px) 100vw, 604px" /></p>
<div class="main-image-info"><span class="main-image-author">Foto: Arhiv</span></div>
<div class="single-intro">Miroslav Mika Aleksić preminuo je danas nakon duge bolesti.</div>
<div>
<p>Vijest je za Novosti potvrdio njegov advokat Zoran Jakovljević.</p>
<p>Prema pisanju Novosti, Aleksić se godinu i po liječio od teške bolesti koja je vremenom uzela maha, a na kraju je od nje i preminuo.</p>
<p>Aleksić je od 1980. bio umjetnički rukovodilac Dramskog studija Televizije Beograd, odnosno Radio-televizije Srbije (RTS). Na televiziji i radiju režirao je pet dokumentarnih filmova, 11 radio drama, 30 televizijskih emisija i preko 600 premijernih emisija za programe Radija Beograd.</p>
<p>Režirao je igrani film &#8220;Stvar srca&#8221; (2005), TV seriju &#8220;Soba 405&#8221; (1986), TV filmove &#8220;Pegava i debeli&#8221; (1982) i &#8220;Pogrešna procena&#8221; (1987), dokumentarni film &#8220;Prva pozorišna predstava&#8221; i nekoliko pozorišnih predstava.</p>
<p>Više puta je nagrađivan &#8211; godine 1977. nagradom na Festivalu jugoslovenskog dokumentarnog filma, 1979. prvom nagradom na Jugoslovenske radiodifuzije, 1980. godišnjom nagradom Mlado pokolenje Jugoslovenskog saveta za brigu i vaspitanje dece, 1986. nagradom za režiju na Međunarodnom filmskom festivalu u Budimpešti.</p>
<p>Međutim, posljednjih godina ostat će upamćen po optužbama za silovanje i polno uznemiravanje više učenica svoje glumačke škole &#8220;Stvar srca&#8221;. Među njima je i glumica Milena Radulović koja je javno govorila o ovom slučaju.</p>
<p>Više javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv Aleksića za krivična djela silovanja i nedozvoljene spolne radnje, koje je počinio nad sedam djevojaka, koje su pohađale njegovu školu glume.</p>
<p>Suđenja su se u posljednjih godinu i po dana odlagala zbog njegovog teškog zdravstvenog stanja. Posljednji put se na sudu pojavio u decembru 2024. godine.</p>
<p>(Vijesti.ba)</p>
</div>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">164293</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Pavle Bogojević najbolji glumac na festivalu u Istočnom Sarajevu</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/pavle-bogojevic-najbolji-glumac-na-festivalu-u-istocnom-sarajevu/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 08 Dec 2025 20:48:52 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Ne propustite]]></category>
		<category><![CDATA[Pozorište]]></category>
		<category><![CDATA[Prvih 5]]></category>
		<category><![CDATA[Sjever]]></category>
		<category><![CDATA[Vijesti iz Crne Gore]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=159083</guid>

					<description><![CDATA[M.M.Lj. 08. 12. 2025.17:17 &#62;&#62; 17:17 Na 30. Međunarodnom festivalu malih scena i monodrame u Istočnom Sarajevu, glumac Pavle Bogojević osvojio je nagradu za najboljeg glumca festivala, za ulogu u predstavi „Kumovi“ Nikšićkog pozorišta. Pavle Bogojević (Foto: Nikšićko pozorište) O nagradama je jednoglasno odlučio stručni žiri u sastavu: Tanja Bošković, predsjednica i Ljubo Božović i Mario Drmać, [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p class="author-source"><span class="author">M.M.Lj.</span></p>
<div class="dateTimeIconComment"><span class="eventDate">08. 12. 2025.</span><span class="releaseUpdateTime">17:17 &gt;&gt; 17:17</span></div>
<div>Na 30. Međunarodnom festivalu malih scena i monodrame u Istočnom Sarajevu, glumac Pavle Bogojević osvojio je nagradu za najboljeg glumca festivala, za ulogu u predstavi „Kumovi“ Nikšićkog pozorišta.</div>
<div><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-159084" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2025/12/20251208_104142_815x900.jpeg" alt="" width="763" height="691" srcset="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2025/12/20251208_104142_815x900.jpeg 763w, https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2025/12/20251208_104142_815x900-300x272.jpeg 300w" sizes="(max-width: 763px) 100vw, 763px" /></div>
<div>
<div class="box-center box900">
<div class="boxImage"><span class="boxImageCaption">Pavle Bogojević (Foto: Nikšićko pozorište)</span></div>
</div>
<p>O nagradama je jednoglasno odlučio stručni žiri u sastavu: Tanja Bošković, predsjednica i Ljubo Božović i Mario Drmać, članovi.</p>
<p>„Uspješnom transformacijom i preciznim scenskim zahvatima doveo je publiku do katarzičnog trenutka, ostvarivši potpuno predanje zadatku. Vješto je plesao kroz ritmove komike i drame formirajući ulogu Vučka koja je ostala upečatljiva i dojmljiva“, stoji u obrazloženju žirija.</p>
<p>Predstava „Kumovi“ rađena je po tekstu Dušana Kovačevića u režiji Božidara Đurovića i premijerno je izvedena 16. februara 2024. povodom obilježanja 140 godina od izvođenja prve predstave u Nikšiću. U predstavi, pored nagrađenog glumca igraju i Žana Gardašević, Hadži Nenad Maričić, Ana Franić i Nikola Vasiljević.</p>
<p>rtcg</p>
</div>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">159083</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Veliko interesovanje za ‘Prokletu avliju’: zakazana prva repriza</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/veliko-interesovanje-za-prokletu-avliju-zakazana-prva-repriza/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 07 Dec 2025 20:23:18 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Bijelo Polje]]></category>
		<category><![CDATA[Društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Ne propustite]]></category>
		<category><![CDATA[NVO]]></category>
		<category><![CDATA[Politika]]></category>
		<category><![CDATA[Pozorište]]></category>
		<category><![CDATA[Prvih 5]]></category>
		<category><![CDATA[Sjever]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=158917</guid>

					<description><![CDATA[ centarorg.me 7/12/2025 Zbog velikog interesovanja publike, prva repriza predstave “Prokleta avlija”, koju je po istoimenom romanu Iva Andrića, u produkciji Bjelopoljskog pozorišta, dramatizovao i režirao Goran Bjelanović, biće izvedena u ponedjeljak, 8. decembra, u velikoj sali bjelopoljskog Centra za kulturu, sa početkom u 20 časova. Foto:Stefan Vukićević Glumački ansambl predvodi Aleksandar Radulović, glumac Crnogorskog narodnog [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div class="xdj266r x14z9mp xat24cr x1lziwak x1vvkbs x126k92a">
<div dir="auto"> centarorg.me</div>
<div dir="auto">7/12/2025</div>
</div>
<div dir="auto">
<p>Zbog velikog interesovanja publike, prva repriza predstave “Prokleta avlija”, koju je po istoimenom romanu Iva Andrića, u produkciji Bjelopoljskog pozorišta, dramatizovao i režirao Goran Bjelanović, biće izvedena u ponedjeljak, 8. decembra, u velikoj sali bjelopoljskog Centra za kulturu, sa početkom u 20 časova.</p>
</div>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-158918" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2025/12/1-2.jpg" alt="" width="1024" height="683" srcset="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2025/12/1-2.jpg 1024w, https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2025/12/1-2-300x200.jpg 300w, https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2025/12/1-2-768x512.jpg 768w" sizes="(max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /></p>
<p>Foto:Stefan Vukićević</p>
<div dir="auto">Glumački ansambl predvodi Aleksandar Radulović, glumac Crnogorskog narodnog pozorišta, dobitnik ovogodišnje prestižne Sterijine nagrade i Velike nagrade Crnogorskog narodnog pozorišta. Uz njega nastupaju: Pavle Novaković, Đorđije Tatić, Slađana Bubanja Merdović, Predrag Vukojević, Nela Terzić, Sanja Ćirović, Jusuf Bajramspahić i Momčilo Miladinović.</div>
<div dir="auto"></div>
<div dir="auto"><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-158919" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2025/12/2-3.jpg" alt="" width="1024" height="683" srcset="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2025/12/2-3.jpg 1024w, https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2025/12/2-3-300x200.jpg 300w, https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2025/12/2-3-768x512.jpg 768w" sizes="(max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /></div>
<div dir="auto"></div>
<div dir="auto">Foto:Stefan Vukićević</div>
<div dir="auto">
<p>Scenografiju je uradio Milivoje Mićo Kovačević, muziku je komponovala Anda Buši Dizdarević, dizajn zvuka Bekan Beli Sadiković, dizajn svjetla Vlado Tomović, kostimografkinja je Hasena Musić, organizator Samir Zaimović, a producent Edin Smailović.</p>
<p>Ulaz je besplatan!</p>
</div>
<div dir="auto"><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-158920" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2025/12/3-2.jpg" alt="" width="726" height="1024" srcset="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2025/12/3-2.jpg 726w, https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2025/12/3-2-213x300.jpg 213w" sizes="(max-width: 726px) 100vw, 726px" /></div>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">158917</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Premijera &#8220;Proklete avlije&#8221; u subotu u Bijelom Polju</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/premijera-proklete-avlije-u-subotu-u-bijelom-polju/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 04 Dec 2025 18:57:45 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Bijelo Polje]]></category>
		<category><![CDATA[Društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Ne propustite]]></category>
		<category><![CDATA[Pozorište]]></category>
		<category><![CDATA[Prvih 5]]></category>
		<category><![CDATA[Sjever]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=158365</guid>

					<description><![CDATA[Novi pozorišni projekat belopoljskog Centra za kulturu &#8220;Vojislav Bulatović Strunjo” J Ć Jadranka Ćetković 04.12.2025. 19:38h Predstava &#8220;Prokleta avlija&#8221;, po motivima djela Iva Andića, a u režiji dramatizaciji Gorana Bjelanovića biće izvedena u subotu, u 20 časova u Centru za kulturu &#8220;Vojislav Bulatović Strunjo” u Bijelom Polju. Reditelj predstave &#8220;Prokleta avlija&#8221; Goran Bjelanović kazao je danas na konferenciji [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Novi pozorišni projekat belopoljskog Centra za kulturu &#8220;Vojislav Bulatović Strunjo”</p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-158366" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2025/12/5690126_avlija_ls.jpg" alt="" width="1000" height="666" srcset="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2025/12/5690126_avlija_ls.jpg 1000w, https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2025/12/5690126_avlija_ls-300x200.jpg 300w, https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2025/12/5690126_avlija_ls-768x511.jpg 768w" sizes="(max-width: 1000px) 100vw, 1000px" /></p>
<div class="authorWrap">
<div class="author"><a class="authorAvatar" href="https://www.vijesti.me/autor/9/jadranka-cetkovic"><span class="nAvatar">J Ć</span></a></p>
<div class="aLine"><a href="https://www.vijesti.me/autor/9/jadranka-cetkovic">Jadranka Ćetković</a></div>
</div>
</div>
<div class="artTime"><span class="datePublished">04.12.2025. 19:38h</span></div>
<div>
<p>Predstava &#8220;Prokleta avlija&#8221;, po motivima djela <strong>Iva Andića</strong>, a u režiji dramatizaciji <strong>Gorana Bjelanovića</strong> biće izvedena u subotu, u 20 časova u Centru za kulturu &#8220;Vojislav Bulatović Strunjo” u Bijelom Polju.</p>
<p style="text-align: left;">Reditelj predstave &#8220;Prokleta avlija&#8221; Goran Bjelanović kazao je danas na konferenciji za medije da je riječ o dramatizaciji jednog od najznačajnijih književnih djela bivše Jugoslavije, koje je kruna djela Iva Andrića. U predstavi igraju: <strong>Aleksandar Radulović, Pavle Novaković, Đorđije Tatić, Slađana Bubanja Merdović, Predrag Vukojević, Nela Terzić, Sanja Ćirović, Jusuf Bajramspahić</strong> i <strong>Momčilo Miladinović</strong>. Scenografiju potpisuje <strong>Milivoje Mićo Kovačević</strong>, autorsku muziku <strong>Anda Buši Dizdarević</strong>, dizajn zvuka <strong>Bekan Beli Sadiković</strong>, dizajn svjetla <strong>Vlado Tomović</strong>, kostime <strong>Hasena Musić</strong>, a organizator je <strong>Samir Zaimović</strong>. “Ovo je predstava slobodnih ljudi, doprinos slobodi, naša kritika onima koji misle da jesu neko, a ustvari praznina ima tu osobinu da se najlakše ispuni arogancijom. Svi iz ekipe živjeli smo za ovu predstavu, i da damo doprinos ne samo umjetnosti nego osjećanju čovjeka da postoje na zemlji samo dvije vlasti Bog i čovjek”, kazao je Bjelanović, dodajući da je priča aktuelna i danas, zato što je čitav svijet, u stvari, jedna prokleta avlija. Direktor Centra za kulturu &#8220;Vojislav Bulatović Strunjo” <strong>Edin Smailović</strong> kazao je su se vratili klasici, a da ovaj komad stiže nakon &#8220;Sex, laži i divlje guske“ i &#8220;Siročad“. &#8220;Smatram da iščitavanja Iva Andrića i &#8216;Proklete avlije&#8217; nikada ne fali. Hvala reditelju Goranu Bjelanoviću koji je uspio da ovaj projekat privede kraju”, istakao je Smailović. Iskustva sa stvaranja predstave prenio je glumac Crnogorskog narodnog pozorišta, dobitnik ovogodišnje prestižne Sterijine nagrade i Velike nagrade CNP-a, Aleksandar Radulović, kao i Đorđije Tatić, Pavle Novaković i Slađana Bubanja Merdović.</p>
<p>VIJESTI.ME</p>
<p>&nbsp;</p>
</div>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">158365</post-id>	</item>
		<item>
		<title>XII BIHORSKO KULTURNO LJETO</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/xii-bihorsko-kulturno-ljeto/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 02 Jul 2025 20:32:18 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Hronika]]></category>
		<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<category><![CDATA[Ne propustite]]></category>
		<category><![CDATA[NVO]]></category>
		<category><![CDATA[Pozorište]]></category>
		<category><![CDATA[Sjever]]></category>
		<category><![CDATA[Vijesti iz Crne Gore]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=145405</guid>

					<description><![CDATA[XII BIHORSKO KULTURNO LJETO JU CENTAR ZA KULTURU PETNjICA petak  04.07.2025. godine &#160; &#160; Veče sa Dinom  Burdžovićem 19h &#160; JU Centar  za  kulturu Petnjica u 20 h &#160; &#160; &#160;]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>XII BIHORSKO KULTURNO LJETO</p>
<p>JU CENTAR ZA KULTURU PETNjICA</p>
<p>petak  04.07.2025. godine</p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-145407" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2025/07/viber_image_2025-07-02_22-16-11-286.jpg" alt="" width="1127" height="1600" /></p>
<p>&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>Veče sa Dinom  Burdžovićem 19h</p>
<p>&nbsp;</p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-145406" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2025/07/viber_image_2025-07-02_22-16-11-086.jpg" alt="" width="1125" height="1599" /></p>
<p>JU Centar  za  kulturu Petnjica u 20 h</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">145405</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Uklonjeno 20 tona otpada iz podmorja Herceg Novog</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/uklonjeno-20-tona-otpada-iz-podmorja-herceg-novog/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 29 Jun 2025 15:27:47 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Galerije]]></category>
		<category><![CDATA[Ne propustite]]></category>
		<category><![CDATA[NVO]]></category>
		<category><![CDATA[Pljevlja]]></category>
		<category><![CDATA[Politika]]></category>
		<category><![CDATA[Pozorište]]></category>
		<category><![CDATA[Prvih 5]]></category>
		<category><![CDATA[Servisne informacije]]></category>
		<category><![CDATA[Sjever]]></category>
		<category><![CDATA[Sport]]></category>
		<category><![CDATA[Turizam i ekologija]]></category>
		<category><![CDATA[Vijesti iz Crne Gore]]></category>
		<category><![CDATA[Zanimljivosti]]></category>
		<category><![CDATA[Zdravlje i fintes]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=144966</guid>

					<description><![CDATA[Ilustracija, Foto: Shutterstock D D.C. 29.06.2025. 16:40h Tokom protekle dvije sedmice sprovedena je akcija čišćenja podmorja u hercegnovskoj opštini, koja je obuhvatila naselja Savina, Zelenika, Meljine, Žanjic i Mirište. Rezultat ove ekološke akcije je uklanjanje 20 tona otpada iz mora, saopšteno je iz Sekretarijata za ekologiju i energetsku efikasnost Opštine Herceg Novi. Akcija je realizovana [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-144967" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2025/06/5656156_shutterstock-1116082550_ls.jpg" alt="" width="1000" height="666" /></p>
<div class="mainArticleImg">
<div class="articleImageWrap imgCover">
<div class="articleImageCaption">Ilustracija, Foto: Shutterstock</div>
</div>
</div>
<div class="articleTxt fixed">
<div class="grid2 authorRow">
<div class="authorWrap">
<div class="author">
<p><a class="authorAvatar" href="https://www.vijesti.me/autor/9355/d-c"><span class="nAvatar">D</span></a></p>
<div class="aLine"><a href="https://www.vijesti.me/autor/9355/d-c">D.C.</a></div>
</div>
</div>
<div class="artTime"><span class="datePublished">29.06.2025. 16:40h</span></div>
</div>
<p style="text-align: left;">Tokom protekle dvije sedmice sprovedena je akcija čišćenja podmorja u hercegnovskoj opštini, koja je obuhvatila naselja Savina, Zelenika, Meljine, Žanjic i Mirište.</p>
<p style="text-align: left;">Rezultat ove ekološke akcije je uklanjanje 20 tona otpada iz mora, saopšteno je iz Sekretarijata za ekologiju i energetsku efikasnost Opštine Herceg Novi.</p>
<p style="text-align: left;">Akcija je realizovana kroz projekat vrijedan 16.300 eura koji je finansirala Opština Herceg Novi. Partner ove inicijative bilo je preduzeće &#8220;Čistoća&#8221;, koje je angažovalo radnike, kamione i specijalizovanu mehanizaciju za podizanje odbačenog otpada iz mora.</p>
<p style="text-align: left;">Nakon ljetnje sezone, planirana je još jedna velika akcija čišćenja podmorja, najvjerovatnije u septembru, u saradnji sa Eko fondom, prenosi portal RTHN.</p>
<p style="text-align: left;">Taj projekat je vrijednosti 50 hiljada eura, a biće obuhvaćena kompletna hercegnovska rivijera, uključujući i akvatorijum Luštice, kazao je Ilija Peulić iz Sekretarijata za ekologiju i energetsku efikasnost.</p>
<p style="text-align: left;">izvor : portal  vijesti</p>
</div>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">144966</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Podgorica: Krivična prijava protiv osumnjičenog za zloupotrebu položaja u privrednom poslovanju</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/podgorica-krivicna-prijava-protiv-osumnjicenog-za-zloupotrebu-polozaja-u-privrednom-poslovanju/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 24 Feb 2025 12:17:28 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Ne propustite]]></category>
		<category><![CDATA[NVO]]></category>
		<category><![CDATA[Pozorište]]></category>
		<category><![CDATA[Prvih 5]]></category>
		<category><![CDATA[Sjever]]></category>
		<category><![CDATA[Vijesti iz Crne Gore]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=137548</guid>

					<description><![CDATA[&#160; &#8220;Policijski službenici će nastaviti sa sprovođenjem aktivnosti na otkrivanju, suzbijanju, sprečavanju i procesuiranju izvršilaca krivičnih djela iz oblasti privrednog kriminala&#8221; Ilustracija, Foto: Shutterstock B.R 24.02.2025. 13:06h Podgoriča policija podnijela je krivičnu prijavu protiv sugrađanina S. J. (34) osumnjičenog za zloupotrebu položaja u privrednom poslovanju, saopšteno je iz Uprave policije (UP). &#8220;Sumnja se da je [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>&nbsp;</p>
<p>&#8220;Policijski službenici će nastaviti sa sprovođenjem aktivnosti na otkrivanju, suzbijanju, sprečavanju i procesuiranju izvršilaca krivičnih djela iz oblasti privrednog kriminala&#8221;</p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-137549" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2025/02/5601577_shutterstock-2313275177_ls.jpg" alt="" width="1000" height="666" /></p>
<p>Ilustracija, Foto: Shutterstock</p>
<p><a href="https://www.vijesti.me/autor/11453/b-r">B.R</a></p>
<p>24.02.2025. 13:06h</p>
<p>Podgoriča policija podnijela je krivičnu prijavu protiv sugrađanina S. J. (34) osumnjičenog za zloupotrebu položaja u privrednom poslovanju, saopšteno je iz Uprave policije (UP).</p>
<p>&#8220;Sumnja se da je S.J. počinio navedeno krivično djelo na način što je kao zaposleni u jednom pravnom licu, na radnom mjestu vozač–dostavljač, tokom jula 2024. godine u dva navrata, prisvojio novac od pazara, čime je pričinio materijalnu štetu tom društvu u ukupnom iznosu od 3.660 eura&#8221;, navodi se u saopštenju.</p>
<div class="ads ">
<div id="protag-vij-w-a04"></div>
</div>
<p>&#8220;Policijski službenici će nastaviti sa sprovođenjem aktivnosti na otkrivanju, suzbijanju, sprečavanju i procesuiranju izvršilaca krivičnih djela iz oblasti privrednog kriminala&#8221;, rekli su iz UP.</p>
<p>Izvor : Vijesti</p>
<p>&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">137548</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Počelo 16. izdanje festivala &#8220;Odakle zovem&#8221;: Noć posvećena Vitu i Foseu</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/pocelo-16-izdanje-festivala-odakle-zovem-noc-posvecena-vitu-i-foseu/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 28 Jun 2024 10:10:07 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<category><![CDATA[Kulturne aktivnosti]]></category>
		<category><![CDATA[Ne propustite]]></category>
		<category><![CDATA[Pozorište]]></category>
		<category><![CDATA[Vijesti iz Crne Gore]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=133538</guid>

					<description><![CDATA[&#8220;Ovo je 16. festival koji slavi stvaraoce, koji slavi nas. U knjigama priče, romani i poezija, na zidovima slike, muzika u prstima i na nosačima zvuka, filmske priče u kojima u svjetlu promiču riječi i pokreti. Pred očima igramo, stvaramo svijet, dajemo mu oblik&#8221;, poručila Varja Đukić. &#160; Foto: Media Biro &#160; Film “Don’t cry [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><em>&#8220;Ovo je 16. festival koji slavi stvaraoce, koji slavi nas. U knjigama priče, romani i poezija, na zidovima slike, muzika u prstima i na nosačima zvuka, filmske priče u kojima u svjetlu promiču riječi i pokreti. Pred očima igramo, stvaramo svijet, dajemo mu oblik&#8221;, poručila Varja Đukić.</em></p>
<p>&nbsp;</p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-133539" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2024/06/1719550488qcfc8z0zkqthyode-i_1118x745.jpg" alt="" width="1118" height="745" /></p>
<p>Foto: Media Biro</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>Film “Don’t cry for me &#8211; Susan Sontag u Sarajevu” reditelja Nihada Kreševljakovića biće prikazan u 21.30 časova, nakon čega će Kreševljaković razgovarati sa Đukić.</p>
<p>Program trećeg, završnog dana festivala počinje u 18.30 časova predstavljanjem književnice Mihaele Gašpar, a u 19.30 će sa Terezom Boučkovom razgovarati Jasna Tatar Anđelić.</p>
<p>U 21 čas slijedi projekcija filma “Samo kad se smijem” u režiji Vanje Juranića, za koji scenario potpisuju Elma Tataragić i Vanja Juranić. U 22.30 slijedi panel diskusija na kojoj će učestvovati filmski reditelji/ke: Vanja Juranić, Ivan Marinović, Marija Perović, a moderatorka je Đukić.</p>
<p>Festival će biti zatvoren koncertom Sanje Raičković (vokal) i Miodraga Šula Jovovića (klavijatura), koji će početi nešto prije ponoći.</p>
<p>“To smo htjeli da napravimo kao kraj festivala u kojem te ženske pjesme i njihov senzibilitet za muziku nas ostavlja udaljenim od ovih teških priča kojima smo se ranije bavili,” najavila je Varja Đukić.</p>
<p>Đukić kao menadžerka knjižare Karver i Festivala “Odakle zovem” i ovom prilikom je ukazala da bi prepoznavanje vrijednosti ove knjižare i festivala trebalo biti veće.</p>
<p>“Knjižara Karver je već 20 godina u temelju grada Podgorice, ta kulturna činjenica bi trebala da služi na ponos ovom gradu, a prije svega zahvaljujući istrajnosti koju ima sa svojim saradnicima. Uvoz knjiga nije jednostavno, izdavačka produkcija u Crnoj Gori je jako slaba. Mi moramo da uvozimo knjige, kulturna razmjena predstavlja uslov našeg opstanka. Mislim da treba prepoznati vrijednost našeg postojanja i činjenice da čitaoci ovdje mogu da pronađu djela koja ne mogu naći nigdje drugdje,” podvukla je Đukić.</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>Novo, 16. izdanje Međunarodnog književnog festivala “Odakle zovem” svečano je otvoreno sinoć ispred podgoričke knjižare Karver bogatim umjetničkim programom.</p>
<p>Festival je otvorila menadžerka knjižare Karver i Festivala, prvakinja drame CNP-a, Varja Đukić koja je ukazala na poetiku ovogodišnjeg slogana pod kojim se festival održava – Stvaranje svijeta, prenosi Media Biro.</p>
<p>“Ovo je 16. festival koji slavi stvaraoce, koji slavi nas. U knjigama priče, romani i poezija, na zidovima slike, muzika u prstima i na nosačima zvuka, filmske priče u kojima u svjetlu promiču riječi i pokreti. Pred očima igramo, stvaramo svijet, dajemo mu oblik. Dok u sobama bez krova i hrane sjede žene, ljudi i djeca u strahu, naše priče su njihovo utočište. Ratove i nasilje prekidam i zaustavljam. Kada čujem, vidim i spoznam nastaje svijet koji oduvijek i neumorno vidi sebe u ogledalu, jak i hrabar, sa ciljem da bude dobar – bolji”, kazala je Đukić.</p>
<p>Prve festivalske večeri publika je uživala u nastupu Accordion Duo Ilić – harmonikaša Tijane i Miroslava Ilića koji su izveli kompozicije Anantango Gorka Hermosa i Sketch for Strings M. Božovića, kao i interpretacijama pjesama Vita Nikolića u izvođenju učenika i učenica Ekonomske škole u Podgorici &#8211; Andrije Savića, iz trećeg razreda, Milice Raičević, takođe iz trećeg razreda, Sare Kuburović iz drugog razreda i učenice Stručne medicinske škole Podgorica, Teodore Jovanović.</p>
<p>Ove upečatljive interpretacije poezije bile su način da se promoviše audio-knjiga pjesama Vitomira Vita Nikolića “Bijelim drumovima”. Projekat je nastao u saradnji sa gospođom Danicom Nikolić koja je dala autorska prava za snimanje audio knjige na osnovu Nikolićevih djela. Glumac, Aleksandar Gavranić i Varja Đukić su u studiju Mihajla Mihe Radonića govorili i snimili poeziju.</p>
<p>O samom liku i djelu, Vitomira Nikolića, ali o manje poznatim detaljima njegovog života u sklopu programa je govorio književnik i dramaturg, Božo Koprivica.</p>
<p>“Pjesma Pismo mojoj učiteljici je neka vrsta kontrapunkta strašnoj slici iz djetinjstva, pismo od sjete, nostalgije i poštovanja za one koji su u doba okupacije učili djecu. Rat kao tema i refren otkucava Nikolićevim stihovima, pogotovo u dvije pjesme iz 80-ih, Od Jasenovca ponire Sava i U Gradini grob do groba,” istakao je Koprivica.</p>
<div class="image-wrapper">
<div class="ui-article-body-image-source"></div>
<div>
<p>Na još jednu stranu Nikolićeve svestranosti ukazala je magistarka filoloških nauka i kulturološkinja, Nela Savković Vukčević.</p>
<p>“Volio je da komentariše starine gradova i predjele. Kada je riječ o dubokim korijenima crnogorskog trajanja i porijeklu Crnogoraca nije bio saglasan sa teorijom da smo stigli u nekim seobama. Smatrao je da smo ovdje oduvijek. Njegovo razmišljanje zabilježio je takođe veliki crnogorski književnik Čedo Vuković nazvavši ga Vitova plemenita pjesnička opsesija,” navela je Savković Vukčević.</p>
<p>Drugi dio programa prve večeri bio je posvećen norveškom autoru, Junu Foseu dobitniku Nobelove nagrade za književnost. Prikazan je snimak ekskluzivnog intervjua sa Foseom koji je vodio pisac Dejan Matić, a zatim je publika uživala u odlomku iz drame “San” koji su izvodili mladi glumci Miloš Kašćelan, Anđela Marunović, Milo Perović i Mina Mićović. Za kraj večeri se uživo razgovaralo o Junu Foseu s Dejanom Matićem. Razgovor je vodila menadžerka Varja Đukić.</p>
<p>Nakon uspješnog početka festivala sve posjetioce i 28. i 29. juna očekuje bogat i kvalitetan program u sklopu festivala.</p>
<p>Danas, 28. juna, program će biti otvoren u 11 časova u sali “Dodest” Kulturno-informativnog centra “Budo Tomović” programom “Kratki rezovi” u okviru kojeg će biti prikazan film “Tereza 37” u režiji Danila Šerbedžije, po scenariju Lane Barić koja je i glavna glumica ostvarenja. Sa njom će, nakon projekcije, razgovarati Miroslav Minić.</p>
<p>Predstavljanje slovenačkog autora Sebastijana Pregelja biće održano u petak u 18.30 časova, a moderatorka je Jasmina Bajo. U 19.30 gostuje Dubravka Đurić sa kojom će razgovarati Marija Krivokapić, a u 20.30 gostuje Robert Perišić koji će sa Anom Fazekaš govoriti o svom stvaralaštvu.</p>
</div>
<p>Film “Don’t cry for me &#8211; Susan Sontag u Sarajevu” reditelja Nihada Kreševljakovića biće prikazan u 21.30 časova, nakon čega će Kreševljaković razgovarati sa Đukić.</p>
<p>Program trećeg, završnog dana festivala počinje u 18.30 časova predstavljanjem književnice Mihaele Gašpar, a u 19.30 će sa Terezom Boučkovom razgovarati Jasna Tatar Anđelić.</p>
<p>U 21 čas slijedi projekcija filma “Samo kad se smijem” u režiji Vanje Juranića, za koji scenario potpisuju Elma Tataragić i Vanja Juranić. U 22.30 slijedi panel diskusija na kojoj će učestvovati filmski reditelji/ke: Vanja Juranić, Ivan Marinović, Marija Perović, a moderatorka je Đukić.</p>
<p>Festival će biti zatvoren koncertom Sanje Raičković (vokal) i Miodraga Šula Jovovića (klavijatura), koji će početi nešto prije ponoći.</p>
<p>“To smo htjeli da napravimo kao kraj festivala u kojem te ženske pjesme i njihov senzibilitet za muziku nas ostavlja udaljenim od ovih teških priča kojima smo se ranije bavili,” najavila je Varja Đukić.</p>
<p>Đukić kao menadžerka knjižare Karver i Festivala “Odakle zovem” i ovom prilikom je ukazala da bi prepoznavanje vrijednosti ove knjižare i festivala trebalo biti veće.</p>
<p>“Knjižara Karver je već 20 godina u temelju grada Podgorice, ta kulturna činjenica bi trebala da služi na ponos ovom gradu, a prije svega zahvaljujući istrajnosti koju ima sa svojim saradnicima. Uvoz knjiga nije jednostavno, izdavačka produkcija u Crnoj Gori je jako slaba. Mi moramo da uvozimo knjige, kulturna razmjena predstavlja uslov našeg opstanka. Mislim da treba prepoznati vrijednost našeg postojanja i činjenice da čitaoci ovdje mogu da pronađu djela koja ne mogu naći nigdje drugdje,” podvukla je Đukić.</p>
</div>
<p>&nbsp;</p>
<p>Izvor: ANALITIKA PORTAL</p>
<div class="image-wrapper">
<div>
<div class="image-wrapper"></div>
</div>
</div>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">133538</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Potpisan Ugovor o saradnji između Centra za kulturu Tivat i FDU Cetinje</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/potpisan-ugovor-o-saradnji-izmedu-centra-za-kulturu-tivat-i-fdu-cetinje/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 12 Jun 2024 08:44:52 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<category><![CDATA[Kulturne aktivnosti]]></category>
		<category><![CDATA[Ne propustite]]></category>
		<category><![CDATA[Pozorište]]></category>
		<category><![CDATA[Vijesti iz Crne Gore]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=132851</guid>

					<description><![CDATA[Sa ciljem sticanja praktičnih znanja, vještina i kompetencija za potencijalno bolje uključivanje i integraciju studenata na tržište rada, potpisan je ugovor o saradnji između JU Centra za kulturu Tivat i Fakulteta dramskih umjetnosti na Cetinju. POTPISAN UGOVOR O SARADNJI IZMEĐU CENTRA ZA KULTURU TIVAT I FDU CETINJE/ &#8211; CKZ TIVAT FDU CETINJE Centar za kulturu [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div class="item__head item__head--Култура">
<div class="item__subtitle" style="text-align: left;">Sa ciljem sticanja praktičnih znanja, vještina i kompetencija za potencijalno bolje uključivanje i integraciju studenata na tržište rada, potpisan je ugovor o saradnji između JU Centra za kulturu Tivat i Fakulteta dramskih umjetnosti na Cetinju.</div>
<div style="text-align: left;"></div>
<div style="text-align: left;"><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-132852" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2024/06/o_1932048_1024.jpg" alt="" width="1024" height="1365" /></div>
<div style="text-align: left;">
<p><span class="item__image-desc">POTPISAN UGOVOR O SARADNJI IZMEĐU CENTRA ZA KULTURU TIVAT I FDU CETINJE</span><span class="item__image-credit">/ &#8211; CKZ TIVAT FDU CETINJE</span></p>
<p>Centar za kulturu Tivat se posvećeno bavi pozorišnom umjetnošću na kvalitetan način, kroz samostalnu produkciju, koprodukciju, organizaciju respektabilnog festivala Purgatorije. To je prepoznato i van granica Crne Gore. Iako nijesmo pozorište u formalnom smislu, stojimo nerijetko rame uz rame sa nacionalnim teatrima regiona, te je Tivat prepoznat kao značajan pozorišni centar. Zato, želimo dati doprinos razvoju umjetnosti i na način što ćemo podržati mlade kadrove ove branše, koji su na početku karijere. Potpisivanje ovog ugovora o saradnji je novi zamajac, podsticaj i obaveza za kooperaciju, u interesu umjetnosti. Završne pripreme i premijera studenstke master predstave u Tivtu je upravo praktična realizacija ovog ugovora, izjavio je direktor Centra za kulturu Tivat <strong>Goran Božović</strong>.</p>
<p>Dekan <strong>Edin Jašarović</strong> izrazio je u ime Fakulteta dramskih umjetnosti, Univerziteta Crne Gore posebno zadovoljstvo što potpisivanjem Ugovora o programskoj i tehničkoj saradnji nastavljamo dugogodišnju izuzetno plodotvornu saradnju sa CZK Tivat koja rezultira konkretnim pozorišnim projektima sa visokom estetskom vrijednošću i potencijalom za komunikaciju sa publikom.</p>
<div class="item__vidverto">
<div></div>
</div>
<p>U tom pravcu, treba se podsjetiti i prethodnih saradnji na sličnim projektima kao što je sinoćna premijera ispitne predstave master studija Glume &#8220;Laku noć, majko&#8221;, kada smo u koprodukciji sa CZK Tivat realizovana izuzetno zapažene predstave &#8220;Tre sorelle&#8221;, “Druga strana vjetra”, kao i mnogobrojne druge, naveo je Jašarović.</p>
<p>&nbsp;</p>
<div class="item__ad-center position_item_center_02_top">
<div id="div-gpt-ad-1618480950926-0" class="ad--align" data-google-query-id="CKvO-PvT1YYDFYMnVQgdJG8MRg">
<p>Zato se u perspektivi nadaju, kako ističe dekan Jašarović, da će u što skorijem vremenu nastaviti da sarađuju i na drugim programskim sadržajima kao što je na primjer promocija studentskog filma koji može podstaći interesovanje za stvaralaštvo mladih autora unutar posebnih programskih formi koje bismo realizovali sa CZK Tivat.</p>
<p>U to ime izražavamo posebno zadovoljstvo što smo kod aktuelnog menadžmenta CZK Tivat, te konkretnije u podršci i pomoći direktora Gorana Božovića prepoznali otvoreni i iskreni partnerski odnos kojim ćemo dalje produbljivati našu programsku saradnju, naveo je Jašarović, saopšteno je iz FDU &#8211; Cetinje i JU Centar za kulturu Tivat.</p>
</div>
</div>
</div>
</div>
<p style="text-align: left;">
<p style="text-align: left;">Izvor: Dan</p>
<div class="itemFullText">
<div class="item__ad-center position_item_center_01_top">
<div id="div-gpt-ad-1618480930929-0" class="ad--align" style="text-align: left;" data-google-query-id="CKrO-PvT1YYDFYMnVQgdJG8MRg"></div>
</div>
</div>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">132851</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Premijera duodrame &#8220;U Edenu, na Istoku&#8221; 30. maja</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/premijera-duodrame-u-edenu-na-istoku-30-maja/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 29 May 2024 08:28:21 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Film]]></category>
		<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<category><![CDATA[Kulturne aktivnosti]]></category>
		<category><![CDATA[Ne propustite]]></category>
		<category><![CDATA[Plužine Šavnik]]></category>
		<category><![CDATA[Pozorište]]></category>
		<category><![CDATA[Sjever]]></category>
		<category><![CDATA[Vijesti iz Crne Gore]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=132231</guid>

					<description><![CDATA[Uloge tumače Dejan Ivanić i Stefan Vuković, scenografiju i kostime je osmislila Mina Đurović, dizajn zvuka potpisuje Matija Jovanović, koji je i asistent režije, dok je dizajn svjetla uradio Danilo Malović. remijera duodrame „U Edenu, na Istoku“, Borislava Pekića, biće održana 30. maja u sali šavničkog Centra za kulturu, sport i medije, sa početkom u [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Uloge tumače Dejan Ivanić i Stefan Vuković, scenografiju i kostime je osmislila Mina Đurović, dizajn zvuka potpisuje Matija Jovanović, koji je i asistent režije, dok je dizajn svjetla uradio Danilo Malović.</p>
<p>remijera duodrame „U Edenu, na Istoku“, Borislava Pekića, biće održana 30. maja u sali šavničkog Centra za kulturu, sport i medije, sa početkom u 20 sati. Riječ je o praizvedbi ove Pekićeve drame u Crnoj Gori, čiju režiju i dramatizaciju potpisuje Milo Vučinić, kome je ovo ujedno i praktični dio master rada na odsjeku za pozorišnu režiju Fakulteta dramskih umjetnosti Cetinje, u klasi prof. Radmile Vojvodić.</p>
<p>Uloge tumače Dejan Ivanić i Stefan Vuković, scenografiju i kostime je osmislila Mina Đurović, dizajn zvuka potpisuje Matija Jovanović, koji je i asistent režije, dok je dizajn svjetla uradio Danilo Malović.</p>
<p>&nbsp;</p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-132232" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2024/05/5570121_dsc09595_ls-1.jpg" alt="" width="1000" height="666" /></p>
<div class="ads ">
<div id="protag-vij-w-a04">Scena iz predstave, Foto: Centar za kulturu Šavnik</div>
<div></div>
</div>
<p>&#8220;&#8216;U Edenu, na Istoku&#8217; – kao sukob progonjenog i progonitelja &#8211; za mene je bio putovanje kroz kompleksne i zamršene dubine ljudske psihe, gdje su iluzije i opsesije postale stvarnost. Rad na ovoj duodrami, praktični je dio mog završnog master rada na odsjeku za pozorišnu režiju Fakulteta dramskih umjetnosti na Cetinju, a proces je bio istraživački u svojoj suštini. Proučavali smo hermetičnost Pekićevog svijeta, tražeći načine da označimo ne samo sukob u tekstu, već i nijanse usamljenosti koja ga hrani“, naveo je Vučinić.</p>
<p>Prema njegovim riječima, Pekić je pomenuto djelo sagledao kao optimističku farsu, koja poetski, intelektualno i komično propituje paradoks odnosa progonjenog i progonitelja, kao univerzalnih i svevremenih socijalnih relacija pojedinca i društva.</p>
<p>&#8220;Proces rada bio je demokratičan, zajednički poduhvat u kojem smo glumci i ja zajedno dolazili do većine rješenja. Fascinirala nas je kompleksnost odnosa između likova &#8211; progonjenog i progonitelja, dvije strane istog novčića, utkane u bezvremeni ples moći i nemoći. Pokušali smo i da označimo kako njihove usamljenosti i iluzije izobličuju stvarnost. Ovo je i portret svijeta u kojem se i najgore stvari dešavaju najboljima, i obrnuto. Takođe, riječ je i o parodičnom portretu jedne opsesije, gdje se ironija i tragika isprepliću u prikažu ljudske manije. Kroz intenzivne probe, istraživali smo psihološke nijanse likova, tražeći autentičnost u svakom pokretu, svakom pogledu. Cilj je bio da gledalac osjeti težinu njihove egzistencije, da proživi njihove iluzije i strahove, uz minimalizam scene i fokus na lica i geste“, istakao je Vučinić.</p>
<div class="galWrap fixed">
<div class="mediaInclude fixed">
<div class="galleryWrap fixed">
<div class="galleryMain">
<div class="galNfo"></div>
<div>
<p>Vjeruje da su uspjeli da barem zagrebu kompleksnost i dubinu Pekićevog svijeta, ističući vječiti sukob progonjenog i progonitelja kroz prizmu lične opsesije i usamljenosti.</p>
<p>„U Edenu, na Istoku“ nije samo drama, već odraz univerzalne ljudske borbe za ostvarenjem i prepoznavanjem u svijetu iluzija.</p>
<p>Centar za kulturu, sport i medije Šavnik ovaj projekat realizovao je uz podršku Ministarstva kulture i medija Crne Gore, Fakulteta dramskih umjetnosti, Crnogorskog narodnog pozorišta i Opštine Šavnik.</p>
</div>
</div>
</div>
</div>
</div>
<p>&nbsp;</p>
<p>Izvor: Vijesti</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">132231</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Zlatna palma od Kana, ni centa od države</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/zlatna-palma-od-kana-ni-centa-od-drzave/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 27 May 2024 09:02:14 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Film]]></category>
		<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<category><![CDATA[Kulturne aktivnosti]]></category>
		<category><![CDATA[Ne propustite]]></category>
		<category><![CDATA[Pozorište]]></category>
		<category><![CDATA[Vijesti iz Crne Gore]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=132120</guid>

					<description><![CDATA[Da je filmski projekat “Čovjek koji nije mogao šutjeti” 2022. godine dobio podršku Filmskog centra Crne Gore (FCCG) u kategoriji manjinske koprodukcije, crnogorska kinematografija, stručna ali i laička javnost, a onda i društvena odgovornost, bila bi glasnija i vidljivija. U tom slučaju, Crna Gora bi bila manjinski koproducent filma koji je osvojio Zlatnu palmu na [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Da je filmski projekat “Čovjek koji nije mogao šutjeti” 2022. godine dobio podršku Filmskog centra Crne Gore (FCCG) u kategoriji manjinske koprodukcije, crnogorska kinematografija, stručna ali i laička javnost, a onda i društvena odgovornost, bila bi glasnija i vidljivija. U tom slučaju, Crna Gora bi bila manjinski koproducent filma koji je osvojio Zlatnu palmu na 77. Međunarodnom filmskom festivalu u Kanu, jednom od najvažnijih na svijetu.</p>
<p>&nbsp;</p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-132121" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2024/05/5569738_5569513-20240525t165537z-82715293-up1ek5p1b0n5x-rtrmadp-3-filmfestivalcannesawards-ls_ls.jpg" alt="" width="1000" height="666" /></p>
<p>Dodjela Zlatne palme Nebojši Slijepčeviću, Foto: Reuters</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>Film po scenariju i u režiji<strong> Nebojše Slijepčevića </strong>iz Hrvatske, ovjenčan je prestižnim priznanjem u kategoriji kratkometražnih filmova. Selektovan je među 4.200 prijava i tako uvršten u deset naslova iz cijeloga svijeta. Sama selekcija i premijera u Kanu, u kinematografiji je spektakl sam po sebi, a Zlatna palma rijedak uspjeh i za najveće i najsnažnije svjetske kinematografije.</p>
<div class="ads ">
<div id="protag-vij-w-a04"></div>
</div>
<p>To što ovaj projekat u Crnoj Gori nije prepoznat kao vrijedan, ali u svijetu struke i kritike jeste čak i kao najbolji, ne bi bilo čudno, jer nije izuzetak, da nije u pitanju tema koja se naše države i te kako tiče &#8211; scenario je zasnovan na zločinu u Štrpcima iz 1993. godine. Film govori o penzionisanom oficiru JNA <strong>Tomu Buzovu </strong>koji je bio jedan od 500 putnika kobnog voza “671” na relaciji Beograd &#8211; Bar. Išao je u posjetu sinu. Na maloj stanici u Štrpcima, voz poznat i kao “Lovćen” zaustavljaju naoružani pripadnici srpskih paravojnih snaga koji su dobili dojavu da u vozu ima muslimanskih putnika. Kreće legitimacija i samo na osnovu imena izdvojeno je njih 18, kao i još jedno nikada identifikovano lice. Putnici su ćutali, svi osim Toma Buzova &#8211; čovjeka koji to nije mogao. “Stanite, ljudi, šta to radite? Ima li u ovoj zemlji zakona?”, povikao je i time je i njegova sudbina bila određena. Zbog svojih riječi, Tomo Buzov je bio 20. oteti i ubijeni putnik.</p>
<p>Slijepčević je prepoznao važnost ove priče, hrabrosti i sjećanja, kao i žiri festivala u Kanu. Za Hrvatski audiovizualni centar izjavio je da nagradu posvećuje upravo Tomu Buzovu koji je bio inspiracija za film.</p>
<p>“Njegova priča će, zahvaljujući ovoj nagradi, sada doći do još većeg broja gledalaca, uključujući i hrvatsku publiku koja će uskoro moći da vidi ovaj film na raznim festivalima”, kazao je reditelj u svom video obraćanju&#8230;</p>
<p>Crnogorska producentska kompanija “Aba film” i producent <strong>Ivan Đurović </strong>aplicirali su na konkurs FCCG za dodjelu sredstava za sufinansiranje proizvodnje kinematografskih djela za kategoriju manjinske koprodukcije u 2022.</p>
<p>“Eto, desilo se da ovaj film nije prošao na našem konkursu. I nije prvi koji je postigao ogromne uspjehe, a da nije prošao kod nas&#8230; Prije i poslije svega, želim da čestitam autorima i cijeloj ekipi filma ‘Čovjek koji nije mogao šutjeti’ na veličanstvenom uspjehu. Uz Oskara, Zlatna palma je najveća nagrada koju neko može dobiti u kinematografiji! Takođe, nista manje bitno je tema koju ovaj film tretira i zašto baš u ovom filmu nema Crne Gore, a nažalost bilo ju je itekako u Štrpcima, prije svega među nedužnim žrtvama, ali i među dželatima”, prokomentarisao je producent Đurović za Vijesti.</p>
<p>Savjet FCCG sredinom juna te godine donio je jednoglasnu Odluku kojom je usvojen predlog stručnih konsultanata o podršci projektima. U komisiji su bili: reditelj i producent iz Srbije <strong>Miloš Avramović</strong>, crnogorski reditelj<strong> Dragutin (Draško) Đurović</strong> i crnogorski glumac <strong>Momčilo Otašević</strong>, dok Savjetom FCCG predsjedava <strong>Edin Jašarović</strong>.</p>
<p>Među 25 validnih prijava te godine, od ukupno 26 pristiglih, pet projekata je Odlukom komisije podijelilo 200.000 eura. Projekat “Mraz” u režiji <strong>Pavla Vučkovića </strong>koproducentske kompanije Parangal Film (55.000), “Marko Kraljević” reditelja <strong>Dejana Zečevića </strong>koproducentske kompanije Bitter Frames Production (65.000), “Zalazak” u režiji <strong>Miloša Jaćimovića </strong>koproducentske kompanije Meander Film (15.000), “Bela nedelja” reditelja <strong>Bojana Vuletića </strong>koproducentske kompanije Artikulacija Film (40.000) i “U potrazi za Lotikom” u režiji <strong>Irene Škorić </strong>koproducentske kompanije Roundabout Production (25.000).</p>
<p>Stručni konsultantni tada su za projekat “Mraz” naveli da je u pitanju osvježavajuć i slojevit scenario koji se na promišljen i jedinstven način, kroz balkansku mitologiju, bavi temama trauma iz djetinjstva, strahova od intimnosti i suočavanja sa sobom. “Marko Kraljević” je, prema njihovom tadašnjem mišljenju “uzbudljiv scenario uspješnog i nagrađivanog reditelja zasnovan na motivima epske narodne poezije o Marku Kraljeviću” i donosi “moderan i inovativan pristup obradi teme, uz korišćenje određenih motiva iz istorije i mitologije za građenje novog svijeta”, Za projekat “Zalazak” konsultanti navode da je u pitanju “veoma zanimljiv dugometražni dokumentarni film koji prikazuje jedan dan života u Institutu Simo Milošević. Jasna autorska vizija o istraživanju koncepta prolaznosti vremena, sa stilom filma koji je duboko atmosferičan i promišljen”. Za film “Bela nedelja” naveli su da je uzbudljiv film uspješnog i iskusnog reditelja, kao i produkcijskog tima, “što uliva sigurnost za kvalitetnu realizaciju”. Opisali su ga kao napet i dinamičan projekat, uz moćan i slojevit scenario o odnosu oca i sina, porodice i sredine, kao i odnosu ljudi prema tragediji. Konsultanti su za projekat “U potrazi za Lotikom” rekli da je u pitanju kvalitetan scenario koji obrađuje lik i djelo Lotike Cilermajer, žene koja je Ivu Andriću poslužila kao inspiracija za istoimenu junakinju romana “Na Drini ćuprija”. Ocijenili su da je to “potentan projekat o uzbudljivoj životnoj priči i spajanju, ‘pravljenju mostova’ koji su nam neophodni na ovim prostorima”.</p>
<p>Nijesu podržani projekti: “Oče naš” u režiji <strong>Gorana Stankovića,</strong> “Bauk” <strong>Gorana Radovanovića,</strong> “Obuka” <strong>Staše Koprivice,</strong> “Blok 62” <strong>Vanje Vasarac,</strong> “Čovjek koji nije mogao šutjeti” Nebojše Slijepčevića, “Bibijaka i Dobošar” <strong>Ivice Vidanovića, </strong>”Mit o pravom čoveku” <strong>Milice Lee Filipovski, </strong>”Poslije kraja svijeta” <strong>Srđana Šarenca,</strong> “Pored nas” <strong>Stefana Filipovića,</strong> “Deca Bogova” <strong>Filipa Kovačevića,</strong> “Možda” <strong>Kastriota Abdylia,</strong> “Lapsus calami” <strong>Jelene Tvrdišić,</strong> “17” <strong>Kosare Mitić,</strong> “Brucoši” <strong>Ivana Živkovića,</strong> “Rupa u ogradi” <strong>Zorana Amara,</strong> “Pred Buku” <strong>Nenada Miloševića,</strong> “Biti u rodu sa Johnom Malkovichem” <strong>Luke Mavretića,</strong> “Portret dame s mačkom” <strong>Nikole Spasića</strong>, “Korak naprijed, nazad dva” <strong>Alete Rajič,</strong> “Pješčana hronika” <strong>Petra Ristovskog</strong>, “Kalem” <strong>Ahmeta Kucukkayalia</strong>.</p>
<p>“Svaki stručni konsultant je ocijenio projekat pojedinačno&#8230; Na sjednici Savjeta je izvršen uvid u obrazloženja prijavljenih projekata. Imajući u vidu obrazloženja, kao i dodijeljeni broj bodova shodno pravilima, Savjet je donio Odluku kao u dispozitivu”, navedeno je u Odluci.</p>
<p>Stručne konsultante za filmsku djelatnost na predlog direktora FCCG, imenuje Savjet FCCG, piše u članu 27. Pravilnika o sufinansiranju proizvodnje kinematografskih djela koji je dostupan na sajtu fccg.me. <strong>Aleksandra Božović </strong>na čelu je FCCG i ona predlaže konsultante.</p>
<p>“Bliže kriterijume za izbor stručnih konsultanata, kao i način rada stručnih konsultanata, propisuje Savjet FCCG”, piše u Pravilniku.</p>
<p>Navedeno je i da se konsultanti biraju iz redova uglednih autora iz oblasti kinematografije, sa potvrđenim stvaralačkim i/ili drugim relevantnim iskustvom iz kategorije na koju se konkurs odnosi ili iz redova drugih kulturnih radnika sa potvrđenim znanjem i iskustvom, relevantnim za konkurs.</p>
<p>“Zadaci stručnih konsultanata su: pregledanje i razmatranje prijava, ocjena umjetničkog i produkcionog kvaliteta prijavljenih projekata, evaluacija prijava u odnosu na utvrđene kriterijume, dostavljanje obrazloženja za prijave, predlaganje dobitnika sredstava”, piše u Članu 27.</p>
<p>Broj stručnih konsultanata određuje direktor Centra, u zavisnosti od kategorije na koju se konkurs odnosi. Njihov mandat traje do šest mjeseci i isto lice može biti ponovo imenovano. Nadoknadu za njihov rad posebnim rješenjem utvrđuje direktor FCCG, posebnim rješenjem.</p>
<p>Stručni konsultanti 2023. godine za sufinansiranje manjinskih koprodukcija bili su: producentkinja <strong>Sandra Đuričković</strong>, producent <strong>Sehad Čekić </strong>i reditelj <strong>Gojko Berkuljan</strong>.</p>
<p>Na pitanje zbog čega projekat nije dobio podršku, reditelj Đurović Vijestima je odgovorio:</p>
<p>“Čestitam kolegama iz Hrvatske na osvojenoj Zlatnoj palmi za kratki film. Nadam se da će ovaj uspjeh biti podsticaj i izazov i autorima iz Crne Gore da krenu filmovanja o bolnim temama iz devedesetih prošlog vijeka”, rekao je on&#8230;</p>
<p>Jašarović je Vijestima kazao da žali zbog toga što je izostala podrška FCCG ovom ostvarenju i istakao da Savjet nema nadležnost da preispituje odluke stručne komisije.</p>
<p>“Iako kao predsjednik Savjeta Fimskog centra izražavam iskreno žaljenje što kratki film koji je dobio ovu prestižnu svjetsku nagradu nije dobio podršku FCCG, važno je znati da Savjet nema nadležnost preispitivanja odluka stručne Komisije, sem u smislu ispunjenosti administrativno-tehničkih i normativnih procedura. S obzirom da predmetni film nije odbijen, nego se našao ispod crte prilikom rangiranja u toj kategoriji, Savjet u toj situaciji, ukoliko nema primjedbi na račun ispunjenosti uslova konkursa samo verifikuje odluke Komisije”, objasnio je Jašarović.</p>
<p>Djeluje da je bitniji spisak filmova koji su “ispod crte”, odnosno koji nijesu prošli na konkursima FCCG, od onih koji su dobili novac, kaže producent Ivan Đurović i naglašava da ne zamjera komisiji, ako su se njeni članovi vodili stručnošću&#8230;</p>
<p>“Želim da naglasim princip da se komisiji, ako zaista ocjenjuje po sopstvenoj savjesti, bez ikakve zadnje namjere, ličnih poriva, ideološke zatucanosti, partijskih naredbi i slično, ne može ništa zamjeriti, koliko god da sad djeluje nestvarno da je mnogo bitniji spisak filmova koji nijesu prošli na našim konkursima od onih koji su dobili novce. I siguran sam da je u 99 odsto slučajeva bila u pitanju isključivo pogrešna procjena. Nikakva zadnja namjera! Često se i meni dešavalo da projekat u koji vjerujem ne prođe, za razliku od projekata koji su mi, u sopstvenoj konkurenciji izgledali kao autsajderi, tako da bih isključio bilo kakve teorije zavjere, ličnih animoziteta&#8230;”, priča Đurović.</p>
<p>On podsjeća i da ovo nije izolovan slučaj. FCCG nije podržao ni filmove “Quo vadis, Aida?” režiserke <strong>Jasmile Žbanić</strong>, a koji je pobrao niz svjetskih priznanja, od Bafta nagrada do Evropske filmske akademije. Tu su i debitantski filmovi “Sigurno mjesto” <strong>Juraja Lerotića </strong>i “Kelti” <strong>Milice Tomović </strong>koji su ostvarili zapažene uspjehe, bez crnogorske podrške&#8230; Đurović ističe da se odgovornost ne smije svaliti na Filmski centar i podsjeća da oni “ne smiju da utiču na odluke komisija”.</p>
<p>“Ono sto se meni čini kao glavni problem, to je mala baza domaćih filmskih profesionalaca dovoljne kompentencije, a prije svega iskustva u kinematografiji, da bi imao koliko-toliko jasnu viziju da ocijeni da li su lijepo složene riječi na papiru, dobar pitch, prethodne reference zaista garancija za uspjeh, ili da li su snovi nekog debitanta samo sanjarenje ili materijal za ostvariv i potentan film. Da bi neko ocijenio kreativne i producentske potencijale, treba imati ozbiljnog iskustva, treba znati čitati ne samo scenario, eksplikacije, već i budžete, finansijske planove, validnost referenci&#8230; S obzirom na to da smo mikro branša, praktično svaka komisija i svaki projekat mogu imati neku dozu konflikta interesa, jer se svi međusobno znamo, filmska infrastruktura je toliko mala da se uvijek može uvezati nešto što u realnosti nema naročite veze”, smatra producent.</p>
<p>Đurović dodaje da nije rješenje dovođenje inostranih filmskih profesionalaca i objašnjava zašto.</p>
<p>“Jer bi se to znalo pretvoriti u farsu, odnosno u kompenzaciju za podršku na nekom od sljedećih konkursa, projektima bliskim članu komisije ili nekim drugim benefitima”, kaže on i upozorava da takve malverzacije postoje u regionu i dodaje:</p>
<p>“Nažalost, čini mi se da im uspijeva da njihovim autoritetom poklope domaće članove komisije koji naprosto nemaju snage da se odupru, ili jednostavno budu manjina u nekim kombinatorikama”, konstatuje on.</p>
<p>Producent Đurović kao rješenje predlaže “profesionalizaciju članstva u komisijama”.</p>
<p>“Da se skromni honorar zamijeni značajno većim, te se na taj način nagradi nečija, prije svega žrtva da se u dvogodišnjem mandatu odrekne prava učestvovanja na konkursima FCCG, ali sa druge strane, da preuzme svaku odgovornost za projekat koji je podržao, prati njegovu realizaciju, da ostane van sukoba interesa, kompenzacija i slično, a ukoliko je odbio da podrži neki projekat, da stane imenom iza takve odluke, lično je obrazloži i bude spreman da odgovori na svako suvislo pitanje”&#8230;</p>
<h2>Crnogorska kinematografija predstavljena u Kanu</h2>
<p>Filmski centar Crne Gore saopštio je u subotu da je, na čelu sa direktorkom Aleksandrom Božović, učestvovao na 77. Filmskom festivalu u Kanu, gdje je na marketu “Marche du Film” predstavio aktuelnu crnogorsku kinematografiju, a u okviru Paviljona Jugoistočne Evrope.</p>
<p>Božović je saopštila da je učešće “na najznačajnijem marketu na svijetu na Kanskom festivalu veoma važno za crnogorsku kinematografiju”. Prikazana su dva crnogorska filma i to “Planeta 7693” i “Roda”.</p>
<p>Film za djecu “Planeta 7693” nastaje u režiji Gojka Berkuljana, po scenariju Ane Vujadinović Tomić, a u produkciji Marka Jaćimovića (Giggling Goat Production), kao koprodukcija je Crne Gore, Srbije i Sjeverne Makedonije, sa učešćem istaknutih crnogorskih i regionalnih glumaca.</p>
<p>Dugometražni igrani film “Roda”, reditelja Ise Qosje, u produkciji kompanije ABHO Film iz Podgorice, koprodukcija je Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Albanije.</p>
<p>FCCG je predstavio i potencijale i kapacitete Crne Gore kao filmske destinacije, kao i katalog “Montenegrin Cinema 2024”.</p>
<p>Božović je učestvovala i na Generalnoj skupštini Asocijacije direktora evropskih filmskih agencija (EFAD), a FCCG je, navode, zajedno sa Evropskom ženskom audiovizulenom mrežom organizovao panel diskusiju “Ojačaj njen film”, na temu rodne ravnopravnosti u filmskoj industriji.</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>Izvor: Vijesti</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">132120</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Sve manje vremena imamo jedni za druge</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/sve-manje-vremena-imamo-jedni-za-druge/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 14 May 2024 09:20:34 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<category><![CDATA[Kulturne aktivnosti]]></category>
		<category><![CDATA[Ne propustite]]></category>
		<category><![CDATA[Pozorište]]></category>
		<category><![CDATA[Vijesti iz Crne Gore]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=131807</guid>

					<description><![CDATA[Premijera predstave za djecu ,,Slučaj slomljene vaze“ (5+) Gradskog pozorišta, koju je po tekstu Milane Matejić režirao Zoran Rakočević, biće održana večeras u 20 sati, u Velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“ V.d. direktorice Gradskog pozorišta Ivona Čović-Jaćimović kazala je da nova produkcija „otvara priliku da se naša najmlađa publika emotivno poveže sa situacijama i likovima [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<article class="bg-bg">
<div>
<div id="st-cont" class="container-fluid ui-article-body ui-article__body--regular p-rel z-10">
<div id="article-body" class="merriweather word-break has-drop-cap">
<p>Premijera predstave za djecu ,,Slučaj slomljene vaze“ (5+) Gradskog pozorišta, koju je po tekstu Milane Matejić režirao Zoran Rakočević, biće održana večeras u 20 sati, u Velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“</p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-131808" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2024/05/1715580242-slucaj-slomljene-vaze-i_960x600.jpeg" alt="" width="960" height="600" /></p>
<p>V.d. direktorice Gradskog pozorišta Ivona Čović-Jaćimović kazala je da nova produkcija „otvara priliku da se naša najmlađa publika emotivno poveže sa situacijama i likovima u predstavi na dublji način“.</p>
<p>&#8211; Tretiranjem relevantnih tema odrastanja, kao što su, između ostalog, prijateljstvo i porodični odnosi, kroz edukaciju i interaktivan pristup, komad će kako djecu tako i njihove roditelje podstaknuti da razmišljaju o vlastitim iskustvima i osjećajima na nov i kreativan način &#8211; rekla je Čović-Jaćimović.</p>
<p>Reditelja Zorana Rakočevića raduje što ponovo postavlja komad u Gradskom pozorištu i ovog puta na sceni za djecu.</p>
<p>&#8211; Mislim da je stvaranje pozorišnih predstava za mlađe uzraste najodgovorniji, ali i najpotrebniji poduhvat koji se uopšte može zamisliti danas u crnogorskom društvu. Ovoga puta moji saradnici, glumci i ja bavili smo se svijetom odnosa malih i velikih, emotivnim, bolnim, slatkim i često uplakanim, ali nježnim izazovima odrastanja u kojima je najvažnije da jedni druge počnemo bolje da razumijemo. Smatram da je odabir teme veoma važan, jer smo svi mi svjedoci izazova pred kojima se nalaze roditelji, staratelji, hranitelji, ali i klinci s druge strane. Sve manje vremena imamo jedni za druge, sve manje pažnje posvećujemo drugima, usmjereni smo na stvaranje, zarađivanje, sticanje i trošenje, vuku nas postavljeni standardi i stereotipi ponašanja; na porodicu kao zajednicu ljudi raznih doba reflektuju se sve društvene i političke traume, a da često toga nijesmo ni svjesni. Treba da se slušamo, gledamo, da više dijelimo i intenzivnije razmjenjujemo &#8211; kazao je reditelj Rakočević.</p>
<p>Mlada dramaturškinja Milana Matejić kazala je da je tekst za predstavu ,,Slučaj slomljene vaze“ nastao upravo iz potrebe da se naglasi koliko je važno pravo na</p>
<p>igru, ne samo za male ljude, već i za odrasle koji utiču na odrastanje i formiranje tih malih ljudi.</p>
<p>&#8211; Polazišna tačka za pisanje ovog teksta bile su Andersenove bajke. U toku rada na dramatizaciji bajki, u razgovorima sa Zoranom, spontano se otvarao prostor za temu vaspitanja. Likovi poput Princeze na zrnu graška, Jovice Budalice i ostalih, a posebno Ida, koja je izvučena iz bajke Cvijeće male Ide, osavremenjeni su i tako su preslikani u slike toga šta roditelj očekuje da njegovo dijete bude. U toku proba smo svi zajedno ovim likovima dodali još jedan autentičan sloj ličnih priča iz djetinjstva i tako smo se donekle udaljili od Andersena, što na kraju savremeni pristup i dramaturgija pozorišta za djecu nekad zahtijevaju – rekla je Matejić.</p>
<p>U predstavi igraju Nevena Penava, Jelena Simić, Ognjen Sekulić, Anđelija Rondović, Miloš Kašćelan, Lara Dragović, Stefan Vuković/Goran Slavić, Una Lučić, Milo Perović i Itana Dragojević.</p>
<p>Reprizno igranje zakazano je za 14. maj, u 12 sati, u Velikoj sali KIC-a.</p>
</div>
</div>
</div>
</article>
<div class="banner-wrapper d-flex j-center mb-md"></div>
<div></div>
<div>Izvor: Pobjeda</div>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">131807</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Likovni divan &#8211; slikarske vizije bošnjačke kulture</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/likovni-divan-slikarske-vizije-bosnjacke-kulture/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 08 May 2024 09:33:28 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Galerije]]></category>
		<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<category><![CDATA[Kulturne aktivnosti]]></category>
		<category><![CDATA[Ne propustite]]></category>
		<category><![CDATA[Pozorište]]></category>
		<category><![CDATA[Vijesti iz Crne Gore]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=131603</guid>

					<description><![CDATA[U okviru tradicionalne manifestacije Dani kulture Bošnjaka u Crnoj Gori, u srijedu, 8.maja od 19 sati u Umjetničkom paviljonu ULUCG, biće otvorena izložba slika Likovni divan, referentnih akademskih umjetnika koji svejedoče o bogatoj kulturnoj tradiciji bošnjačkog naroda. ( Foto: ULUCG) Zastupljeni su poznati slikari: Ervin Ćatović, Abaz Dizdarević, Mirsad Đurđević, Džeko Hodžić, Halko Halilović, Aldemar [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: left;">U okviru tradicionalne manifestacije Dani kulture Bošnjaka u Crnoj Gori, u srijedu, 8.maja od 19 sati u Umjetničkom paviljonu ULUCG, biće otvorena izložba slika Likovni divan, referentnih akademskih umjetnika koji svejedoče o bogatoj kulturnoj tradiciji bošnjačkog naroda.</p>
<p style="text-align: left;">
<p style="text-align: left;"><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-131604" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2024/05/likovv_605x900.jpg" alt="" width="900" height="605" />( Foto: ULUCG)</p>
<p style="text-align: left;">Zastupljeni su poznati slikari: Ervin Ćatović, Abaz Dizdarević, Mirsad Đurđević, Džeko Hodžić, Halko Halilović, Aldemar Ibrahimović, Zećir Luboder, Mehmed Muratović, Muharem Muratović, Dževdet Nikočević, Senad Pepić, Belis Pojatić, Mehmed-Meša Suljević.</p>
<p style="text-align: left;">&#8220;Selekcijom su okupljeni slikari različitih likovnih tendencija koji slobodom ličnog iskaza nameću problematiku subjektivizma, koji podrazumjeva iskustva autora, njihove fantazije i snove u kontekstu humanističkih principa savremene likovne prakse; diskretnog kulta tradicije kaoatributa istorijsko-nacionalnih specifičnosti i univerzalne korespondencije sa aktuelnom likovnom scenom. Opusi umjetnika koji su se odazvali pozivu da učestvuju na izložbi predstavljaju stvaraoce visokog stepena profesionalizma, specifičnih estetskih, pikturalnih, plastičkih i prostornih samorečivosti&#8221;, zapisala je u katalogu istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković.</p>
<p style="text-align: left;">Kako napominju u ULUCG, izložbu čini više slika svakog od umjetnika koje otvaraju višeslojni divan &#8211; likovni razgovor.</p>
<p style="text-align: left;">Realizaciju programa, projektno je podržao Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava u Crnoj Gori, i suorganizator Bošnjačko vijeće.</p>
<p style="text-align: left;">
<p style="text-align: left;">Izvor: RTCG</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">131603</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Priča o otmici u Štrpcima u selekciji Kanskog festivala</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/prica-o-otmici-u-strpcima-u-selekciji-kanskog-festivala/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 25 Apr 2024 09:05:57 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Film]]></category>
		<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<category><![CDATA[Kulturne aktivnosti]]></category>
		<category><![CDATA[Ne propustite]]></category>
		<category><![CDATA[Pozorište]]></category>
		<category><![CDATA[Vijesti iz Crne Gore]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=131251</guid>

					<description><![CDATA[Uspjeh filma čiji su producenti 2022. godine bezuspješno tražili podršku Filmskog centra Crne Gore. Kratkometražni igrani film reditelja i scenarista Nebojše Slijepčevića i producenata Katarine Prpić i Danijela Peka („Antitalent“) „Čovjek koji nije mogao šutjeti“ imaće svjetsku premijeru u sklopu službenog takmičarskog programa kratkih filmova 77. Filmskog festivala u Kanu. Foto: UGC Zanimljivo je da [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<article class="bg-bg">
<div id="st-cont" class="container-fluid ui-article-body ui-article__body--regular p-rel z-10">
<div id="article-body" class="merriweather word-break has-drop-cap">
<pre class="ui-article__headline rubik word-break fw-300">Uspjeh filma čiji su producenti 2022. godine bezuspješno tražili podršku Filmskog centra Crne Gore.</pre>
<p style="text-align: left;">Kratkometražni igrani film reditelja i scenarista Nebojše Slijepčevića i producenata Katarine Prpić i Danijela Peka („Antitalent“) „Čovjek koji nije mogao šutjeti“ imaće svjetsku premijeru u sklopu službenog takmičarskog programa kratkih filmova 77. Filmskog festivala u Kanu.</p>
<p style="text-align: left;"><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-131252" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2024/04/1713990805-film-kan-i_960x600.jpg" alt="" width="960" height="600" /></p>
<p style="text-align: left;">Foto: UGC</p>
<p style="text-align: left;">
<p style="text-align: left;">Zanimljivo je da je producentska ekipa ovog projekta 2022. godine zatražila podršku od Filmskog centra Crne Gore na konkursu za sufinansiranje manjinskih koprodukcija. Odbijeni su, a odluku je donijela komisija u kojoj su bili producent Miloš Avramović, reditelj Dragutin Đurović i glumac Momčilo Otašević. Te godine komisija je 200.000 eura podijelila projektima Pavla Vučkovića, Dejana Zečevića, Miloša Jaćimovića, Bojana Vuletića i Irene Škorić. Tako je propuštena šansa da se Crna Gora nađe među koproducentima ove filmske priče koja nas se i te kako tiče, jer je zasnovana na otmici putnika iz voza u Štrpcima, uglavnom bošnjačke nacionalnosti, koji su odvedeni u nepoznatom pravcu, opljačkani i ubijeni. Od dvadeset stradalih, osam putnika je bilo iz Crne Gore.</p>
<p style="text-align: left;">Producent Danijel Pek kazao je za portal journal.hr da je ekipa pet godina radila na tome da jednu od najtežih ratnih priča 90-ih pretvore u film.</p>
<p style="text-align: left;">– U saradnji s Nebojšom, koji se ponovo dokazuje kao jedan od najvažnijih hrvatskih filmaša današnjice, sjajnim glumcima, majstorskom ekipom i predanim koproducentima, vjerujemo da smo uspjeli napraviti film kakav smo i željeli. Zahvaljujemo svima koji su sudjelovali u stvaranju filma i svima koji su nas podržali. Ulazak u konkurenciju za Zlatnu palmu filmskog festivala u Kanu veliko je priznanje za sve nas i hrvatsku kinematografiju – rekao je Pek.</p>
<p style="text-align: left;">Scenario za film, zasnovan na istinitom događaju, napisao je reditelj Nebojša Slijepčević. Uloge u filmu tumače Goran Bogdan, Alexis Manenti, Dragan Mićanović, Silvio Mumelaš, Lara Nekić, Priska Ugrina, Dušan Gojić, Nebojša Pop Tasić, Mijo Pavelko, Martin Kuhar, Jakov Zovko i Robert Ugrina.</p>
<p style="text-align: left;">Radnja filma prati putnički voz koji iz Beograda putuje za Bar. Voz zaustavljaju naoružani pripadnici srpskih paravojnih snaga na maloj stanici u Štrpcima u Bosni</p>
<p style="text-align: left;">i Hercegovini. Dobivši dojavu da u vozu ima muslimanskih putnika, pronašli su njih 19 i pogubili ubrzo nakon što je voz krenuo. Tome je svjedočilo oko 500 putnika, no se niko nije usudio da im se suprotstavi, osim jednog čovjeka: penzionisanog oficira Toma Buzova koji je putovao u posjetu sinu.</p>
<p style="text-align: left;">„Čovjek koji nije mogao šutjeti“ realizovan je pod okriljem kuće ,,Antitalent“, a producenti su Katarina Prpić i Danijel Pek. Koproducentkinje su Katya Trichkova (Contrast Films, Bugarska) i Noëlle Lévénez (Les Films Norfolk, Francuska). Film je nastao uz podršku Hrvatskog audio-vizualnog centra.</p>
</div>
</div>
</article>
<p>&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>
<div class="banner-wrapper d-flex j-center mb-md">Novinar: Jovan Nikitović</div>
<div>Izvor: Pobjeda</div>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">131251</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Šteta, nemar i blamaža</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/steta-nemar-i-blamaza/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 15 Feb 2024 10:13:14 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Film]]></category>
		<category><![CDATA[Galerije]]></category>
		<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<category><![CDATA[Kulturne aktivnosti]]></category>
		<category><![CDATA[Muzeji]]></category>
		<category><![CDATA[Ne propustite]]></category>
		<category><![CDATA[Pozorište]]></category>
		<category><![CDATA[Vijesti iz Crne Gore]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=129394</guid>

					<description><![CDATA[Organizacije iz Crne Gore od 31. januara nemaju pravo učešća u programu koji je namijenjen pružanju finansijske podrške razvoju, distribuciji i promociji evropskih filmova, kao i audiovizuelnoj industriji Sagovornici Vijesti konstatuju da je suspenzija rezultat neodgovornosti institucija, nemara nadležnih i da šalje jasnu poruku. Ministarstvo kulture i medija, Foto: MKM Institucionalna neodgovornost je jedino objašnjenje [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Organizacije iz Crne Gore od 31. januara nemaju pravo učešća u programu koji je namijenjen pružanju finansijske podrške razvoju, distribuciji i promociji evropskih filmova, kao i audiovizuelnoj industriji Sagovornici Vijesti konstatuju da je suspenzija rezultat neodgovornosti institucija, nemara nadležnih i da šalje jasnu poruku.</p>
<h6><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-129395" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2024/02/5548535_2353288_ls.jpg" alt="" width="1000" height="666" />Ministarstvo kulture i medija, Foto: MKM</h6>
<p>Institucionalna neodgovornost je jedino objašnjenje raznih okolnosti koje za posljedicu imaju činjenicu da Crne Gora više nije dio potprograma MEDIA (programa “Kreativna Evropa” Evropske unije) koji podržava evropski filmski i audiovizuelni sektor, ocjenjuje profesor audiovizuelne produkcije na Univerzitetu Crne Gore, <strong>Vuk Vuković.</strong></p>
<p>Vuković je to kazao Vijestima povodom informacije da je Crna Gora suspendovana iz potprograma koji je namijenjen pružanju finansijske podrške razvoju, distribuciji i promociji evropskih filmova, kao i audiovizuelnoj industriji. Suspenzija je posljedica neusklađenosti crnogorskih zakonskih regulativa o audiovizuelnim djelatnostima sa evropskim direktivama.</p>
<p>Na zvaničnoj stranici Filmskog centra Crne Gore objašnjeno je da se potprogramom MEDIA podržavaju djela sa evropskom dimenzijom; njeguju nove tehnologije, omogućava evropskim filmovima i audiovizuelnim djelima pronalaženje novih tržišta izvan nacionalnih i evropskih granica, finansiraju festivali, obuke profesionalaca, šeme razvoja publike&#8230;</p>
<p>Crna Gora je od 2015. godine (bila) i članica potprograma MEDIA, na osnovu Sporazuma s Evropskom unijom o učešću u programu Kreativna Evropa koji je namijenjen sektoru kulture i kreativnih industrija.</p>
<p>Suspenzija Crne Gore znači da organizacije iz zemlje od 31. januara 2024. godine nemaju pravo učešća na konkursima ovog potprograma Kreativne Evrope.</p>
<p>“Izmjene legislative su sugerisane još u prethodnoj deceniji i državama članicama je ostavljen rok do septembra 2020. godine da odgovore na reviziju direktive o audiovizuelnim medijskim uslugama, ali tri Vlade Crne Gore i četvrta tokom prvih 100 dana ovo pitanje nisu postavili kao prioritet. Da su reviziji domaće legislative posvetili vremena koliko Instagram profilu Ministarstva kulture i medija, siguran sam da ne bismo bili u ovoj situaciji”, konstatuje Vuković.</p>
<p>Iz Ministarstva kulture i medija Crne Gore Vijestima nijesu odgovorili na postavljena pitanja ovim povodom, a ranije su medijima kazali da će “privremena suspenzija biti prekinuta i Crna Gora opet biti punopravna članica svih potprograma nakon što Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama bude usvojen u Skupštini Crne Gore”.</p>
<p>U saopštenju nevladine organizacije “35mm” koje potpisuje <strong>Snežana Nikčević</strong>, pozdravljaju navode da je uređivanje audiovizuelnog sektora kompleksno, uz napomenu da sporo usaglašavanje sa već postojećim regulativama ne bi smjelo biti izgovor, s obzirom na to da su se sistemi za distribuciju sadržaja počeli razvijati krajem prošlog vijeka.</p>
<p>“I dalje postoji nedovoljan broj analiza i podataka koji se sakupljaju u ovim oblastima, ali i sistemskog pristupa koji bi i ubrzao i olakšao usaglašavanje u korist nacionalnog konteksta. Dakle, ovo državu ili ne interesuje ili nema kapaciteta &#8211; ili oboje. Ovakve situacije nijesu problem samo kulture ili samo medija, već problem na nivou cijele države”, navodi Nikčević u saopštenju.</p>
<p>Iz “35mm” ističu da su s ozbiljnom zabrinutošću primili vijest o suspenziji Crne Gore u okviru MEDIA potprograma Kreativne Evrope, čime je ponovo ukazano na poznate probleme:</p>
<p>“Nedostatak institucionalne memorije i prebacivanje odgovornosti u nedogled, kao i na suštinsku i sistemsku potrebu za promjenom, pogotovo u domenu kulture, koja se ogleda u našem ponašanju i principima po kojima živimo”, navodi<strong> </strong>Nikčević.</p>
<p>Iza institucionalne neodgovornosti, smatra Vuković, kriju se nerad i nebriga o kontinuitetu onoga što je važno sačuvati u kulturnim, ali i svakim drugim politikama.</p>
<p>“Kao društvo, očekujemo politiku kontinuiteta u odnosu na programe koje smo već osvojili, ali isto tako očekujemo politiku diskontinuiteta u odnosu na loše odluke kojima smo svjedočili u prošlosti: deklarativna zalaganja, partijsko kadriranje&#8230; Čini se da pokazujemo spremnost da radimo potpuno suprotno”, kaže on.</p>
<p>Koliko je podrška ovog potprograma Kreativne Evrope važna, za Vijesti objašnjava crnogorski reditelj <strong>Ivan Marinović</strong> čiji je film “Živi i zdravi” tu podršku i dobio.</p>
<p>“Za moj film je potprogram MEDIA bio izuzetno važan korak, uz veoma vrijedna sredstva. MEDIA je jedan od fleksibilnijih i liberalnijih programa kada je finansiranje razvoja filmskih i audiovizuelnih projekata u pitanju. Pečat koji projekat dobije kroz MEDIA program svakom projektu izgradi kredibilitet u koprodukcionim krugovima, a kompanijama omogući da prežive i da se održe”, priča Marinović.</p>
<p>Reditelj ovu situaciju tumači kao “samoubistvo kulture”.</p>
<p>“Ne razumijem taj nemar nadležnih, i pitam se da li ti ljudi imaju svijest o šteti i sramoti koju nanose crnogorskoj kinematografiji svojim nečinjenjem, jer je za nas koji se bavimo ovim poslom ovakva vijest prije svega velika blamaža, pa onda sve ostalo. Nemam dalji komentar osim da se radi o samoubistvu kulture”, poručuje Marinović.</p>
<p>Vuković dodaje da iz ove situacije proizilazi da Crna Gora nije pouzdan međunarodni partner u ovom programu.</p>
<p>“Suštinski, ovdje je riječ o simboličkoj poruci koju smo poslali &#8211; nismo spremni da koristimo program Kreativna Evropa, nemamo političku volju da program zadržimo kao prioritet međunarodne saradnje, ali ni znanja, vještine i sposobnosti da taj program koristimo. U tom bermudskom trouglu se krije i poruka koju smo vidljivo emitovali drugim članicama potprograma MEDIA, a posebno onima koji su računali na Crnu Goru kao međunarodnog partnera u ovom programu”, zaključuje profesor audiovizuelne produkcije.</p>
<h2>Sredstva iz fonda slabo korišćena</h2>
<p>Pored Marinovića, poznato je i da je reditelj Ivan Bakrač za svoj debitantski dugometražni igrani film “Poslije zime” dobio podršku potprograma MEDIA. Ipak, profesor audiovizuelne produkcije Vuk Vuković postavlja pitanje koliko je filmski i audiovizuelno sektor u Crnoj Gori uopšte koristio ovu liniju podrške.</p>
<p>“Mislim da se u tom odgovoru krije i odgovor na još jedno pitanje, a to je zašto je toliko nisko ispod rada prošla informacija o tome da više nismo članica MEDIA potprograma. Činjenica je da u Crnoj Gori ovaj program nije dao značajne rezultate i da su sredstva iz ovog fonda vrlo slabo korišćena, i to u skoro svim klasterima. Čini mi se da to govori o neophodnosti dodatne edukacije upravo u domenu korišćenja međunarodnih fondova”, poručuje Vuković.</p>
<p>On podsjeća da na Fakultetu dramskih umjetnosti postoji čitav niz nastavnih jedinica iz oblasti filmske i audiovizuelne produkcije posvećen pitanju projektne pismenosti, i to upravo u klasterima koji su dio potprograma MEDIA.</p>
<p>“Dakle, bavimo se i sadržajem, i publikom, i politikama, ali i onim što zovemo razvoj biznis sektora, odnosno fazama pripreme i realizacije projekte, a konačno i &#8211; izvještavanja”, kaže Vuković koji ističe važnost i značaj finansijske podrške u oblasti filmskog i audiovizuelnog sektora koji MEDIA potprogram Kreativne Evrope nudi, ali do daljnjeg ne i aplikantima iz Crne Gore.</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>Izvor: Vijesti</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">129394</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Mjuzikl &#8220;Cvjetaj mimozo mala&#8221; premijerno na 55. prazniku mimoze</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/mjuzikl-cvjetaj-mimozo-mala-premijerno-na-55-prazniku-mimoze/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 13 Feb 2024 09:54:48 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Film]]></category>
		<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<category><![CDATA[Kulturne aktivnosti]]></category>
		<category><![CDATA[Ne propustite]]></category>
		<category><![CDATA[Pozorište]]></category>
		<category><![CDATA[Vijesti iz Crne Gore]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=129201</guid>

					<description><![CDATA[Ove godine Praznik Mimoze dobija svoj prvi mjuzikl. Festival koji se već 55. godinu zaredom održava u čast žutog cvijeta u Herceg Novom, obilježiće prvo izvođenje muzičko-scenskog djela “Cvjetaj mimozo mala”. Viktorija Samardžić, novinarka, tvorac, scenarista i idejni vođa ovog projekta ističe da je željela da napravi nešto novo i originalno u čemu će uživati [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: left;">Ove godine Praznik Mimoze dobija svoj prvi mjuzikl. Festival koji se već 55. godinu zaredom održava u čast žutog cvijeta u Herceg Novom, obilježiće prvo izvođenje muzičko-scenskog djela “Cvjetaj mimozo mala”.</p>
<p style="text-align: left;"><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-129202" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2024/02/cmm_1275x900.jpg" alt="" width="900" height="1275" /></p>
<p style="text-align: left;">Viktorija Samardžić, novinarka, tvorac, scenarista i idejni vođa ovog projekta ističe da je željela da napravi nešto novo i originalno u čemu će uživati sve generacije.</p>
<p style="text-align: left;">Mjuzikl u izvođenju Pozorišta “Teatar 303” iz Kotora je edukativnog karaktera, podstiče na razmišljanje, vraća u istoriju, i na zabavan način podučava tradiciji i kulturi. Namjenjen je kako djeci tako i odraslima, sa ciljem da promoviše Praznik i žuti cvijet.</p>
<p style="text-align: left;">Radnja mjuzikla se dešava na &#8220;polju mimoza&#8221;, te koketira humorom u iščekivanju glavnog dogadjaja na samom Prazniku… Mjuzikl je moderan, ali se kroz njega provlače i elementi tradicije.</p>
<p style="text-align: left;">Premijera je zakazana za 22. februar u 19 sati na sceni &#8220;Dvorane Park&#8221;.</p>
<p style="text-align: left;">Ulaz je besplatan.</p>
<p style="text-align: left;">
<p style="text-align: left;">Izvor: RTCG</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">129201</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Dan zaljubljenih u CNP-u znaku ljubavnih dueta</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/dan-zaljubljenih-u-cnp-u-znaku-ljubavnih-dueta/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 06 Feb 2024 12:36:02 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Film]]></category>
		<category><![CDATA[Galerije]]></category>
		<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<category><![CDATA[Kulturne aktivnosti]]></category>
		<category><![CDATA[Ne propustite]]></category>
		<category><![CDATA[Pozorište]]></category>
		<category><![CDATA[Vijesti iz Crne Gore]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=128781</guid>

					<description><![CDATA[Na koncert „Love Duets“ na Velikoj sceni CNP-a umjetnici koji svoje karijere grade širom svijeta predstaviće našoj publici program koji čine poznate arije i dueti iz Opera Na dan zaljubljenih  14. februar, Crnogorsko narodno pozorište darivaće publiku koncert &#8220;Love Duets&#8221;, na kojem će nastupiti mecosopran Irene Molinari, tenor Mikael Spadacini, i pijanistkinja Kristin Okerlund biće održan u srijedu, [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div class="item__head item__head--Култура">
<div class="item__subtitle">
<p>Na koncert „Love Duets“ na Velikoj sceni CNP-a umjetnici koji svoje karijere grade širom svijeta predstaviće našoj publici program koji čine poznate arije i dueti iz Opera</p>
</div>
</div>
<div class="itemFullText">
<div class="item__ad-center position_item_center_01_top">
<div id="div-gpt-ad-1618480930929-0" class="ad--align" data-google-query-id="CK6SmYzcloQDFUvLEQgdZfkJlw">
<p>Na dan zaljubljenih  14. februar, Crnogorsko narodno pozorište darivaće publiku koncert &#8220;Love Duets&#8221;, na kojem će nastupiti mecosopran <strong>Irene Molinari</strong>, tenor <strong>Mikael Spadacini</strong>, i pijanistkinja <strong>Kristin Okerlund </strong>biće održan u srijedu, 14. februara u Crnogorskom narodnom pozorištu s početkom u 20 sati.</p>
<p>Umjetnici koji svoje karijere grade širom svijeta predstaviće crnogorskoj publici respektabilan program koji čine poznate arije i dueti iz Opera &#8220;Carmen&#8221; (Žorž Bize), &#8220;Aida&#8221; (Đuzepe Verdi), &#8220;Samson et Dalila&#8221; (Kamij Sen-Sans), kao i popularna kamerna muzika iz Napulja.</p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-128782" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2024/02/o_1904277_1024.jpg" alt="" width="1024" height="640" /></p>
<div class="item__vidverto">
<div></div>
</div>
<p>Kristin Okerlund je pijanistkinja Bečke državne opere. U njenoj bogatoj karijeri izdvaja se nastup u njujorškom Karnegi holu te drugim značajnim inostranim centrima (SAD, Rusija, Kina, Japan, Koreja, Nigerija, Libija, Francuska, Španija, Njemačka, Švajcarska, Austrija). Sarađivala je s najvećim imenima klasične muzike poput Karerasa, Dominga, Pavarotija te drugim međunarodno poznatim umjetnicima.</p>
<div class="item__ad-center position_item_center_02_top"></div>
<p>mecosopran iz Italije Irene Molinari  godinama gradi karijeru u svijetu. Nastupala je u teatrima i na festivalima širom Italije i svijeta. Ostvarila je brojne značajne uloge, među kojima su: Amneris (Aida, Verdi), Carmen (Carmen, Bize), Fenena (Nabucco, Verdi), Suzuki (Madama Butterfly, Pučini), Maddalena (Rigoletto, Verdi), Meg Page (Falstaff, Verdi), Flora (La Traviata, Verdi), Zita (Gianni Schicchi, Puccini), Lola (Cavalleria rusticana, Mascagni), kao i brojne druge.</p>
<p>Tenor iz Italije i Belgije Mikael Spadacini, predstavlja se publici širom svijeta. Njegova zavidna biografija broji skoro pedeset uloga u operama i teatrima širom svijeta (Argentina, Austrija, Belgija, Italija, Rusija, Estonija, Bjelorusiji, Francuskoj, Južnoj Koreji), koji ga čine jednim od najznačajnijih umjetnika današnjice.</p>
<p>&nbsp;</p>
</div>
<p>Izvor: Dan</p>
</div>
</div>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">128781</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Princeze na dvoru Petrovića stvarale ideje i djela koje će postati &#8216;svijetlo oružje&#8217; crnogorske diplomatije</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/princeze-na-dvoru-petrovica-stvarale-ideje-i-djela-koje-ce-postati-svijetlo-oruzje-crnogorske-diplomatije/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 02 Feb 2024 13:32:12 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Film]]></category>
		<category><![CDATA[Galerije]]></category>
		<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<category><![CDATA[Kulturne aktivnosti]]></category>
		<category><![CDATA[Muzeji]]></category>
		<category><![CDATA[Ne propustite]]></category>
		<category><![CDATA[Pozorište]]></category>
		<category><![CDATA[Vijesti iz Crne Gore]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=128596</guid>

					<description><![CDATA[&#8220;Visprene, otresite i obrazovane, hrabre i direktne učesnice u političkom životu, osobe na čije se mišljenje moralo računati, naklonjene umjetnosti i humanitarnom radu, odlučne da društveni status iskoriste za opšte dobro &#8211; listom su ostavile značajan trag u istoriji svog, ali i drugih naroda, uz poneku tešku sudbinu i preranu smrt, čisto da nas podsjete [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>&#8220;Visprene, otresite i obrazovane, hrabre i direktne učesnice u političkom životu, osobe na čije se mišljenje moralo računati, naklonjene umjetnosti i humanitarnom radu, odlučne da društveni status iskoriste za opšte dobro &#8211; listom su ostavile značajan trag u istoriji svog, ali i drugih naroda, uz poneku tešku sudbinu i preranu smrt, čisto da nas podsjete da su i one samo ljudi&#8221;</p>
<h6><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-128597" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2024/02/5546109_1_ls.jpg" alt="" width="1000" height="666" />Foto: Svetlana Mandić</h6>
<p>U JU &#8220;Muzeji i galerije&#8221; Nikšić odlučili su da ispričaju priču o princezama na dvoru Petrovića i da ta njihova priča stigne, prije svega, do učenika, kako bi na taj način edukovali omladinu, ali i uticali na aktivniji odnos škola prema kulturnoj baštini.</p>
<p>Jedan dio projekta je izložba portreta i kostima koja je otvorena u galeriji &#8220;A&#8221; u Trim centru u Nikšiću i koju ću posjetici moći da pogledaju do 1. marta.</p>
<div class="ads ">
<div id="protag-vij-w-a04"></div>
</div>
<p>Prema riječima direktorice Muzeja i galerija, Vesne Todorović, rad na projektu, koji ima više aspekata, trajao je skoro dvije godine.</p>
<p>&#8220;Jedan od tih aspekata je i pedagoško-istorijski i nadamo se da će omladina pozitivno odgovoriti na našu želju i ideju da preko ovog projekta omladinu &#8216;uvedemo&#8217; u galerije i približimo im istoriju na način koji u Crnoj Gori nije puno njegovan. Kad govorimo o istoriji, uglavnom govorimo o istoriji ratovanja, junacima, herojizmu, oružju. Međutim, ova tema je malo drugačija. Govori se o jednoj drugačijoj energiji&#8221;, kazala je Todorović.</p>
<p>Tu energiju je slikarka Iva Stanišić uspjela da prenese na platno, da dočara vrijeme na koje se često pozivamo.</p>
<p>&#8220;Za portrete, deset princeza i portret kralja Nikole, izdvojila sam godinu i po. Fotografije koje su mi bile inspiracija bile su crno bijele i lošeg kvaliteta, tako da je i to predstavljalo dodatni izazov za mene. Potrudila sam se da prenesem duh tog doba i naše istorije koja je vrlo posebna. Svaka mi čast&#8221;, kazala je, na sebi svojstven način, slikarka.</p>
<p>I zaista joj svaka čast jer, kako reče, slikarka i kostimografkinja Olivera Eraković, nije bilo lako naslikati princeze, prenijeti njihovu energiju, posebnost. A Stanišić je to uspjela.</p>
<p>Eraković je uradila kostim Jelene Savojske, a pomoć su joj pružile kolege iz Narodnog muzeja Crne Gore koje su joj omogućile pristup arhivskim fotografijama i tako pomogli, kako je objasnila, da što vjerodostojnije uradi kostim.</p>
<p>&#8220;On je dosta bio inspirisan crnogorskom nošnjom po kroju, materijalu, pa čak i nekim bojama. Posebnog je vizuelnog utiska koji određuju kvalitetan materijal, komponovanje boja, kao i ukrasi srebrnog veza, nakita, kao i šešira ukrašenog nojevim perjem koji ukazuje na izvandrednu estetsku harmoniju. Svi ti materijali, kao što su brokat protkan srebrnim nitima, čipka, til sa floralnim motivima plišanog rada, svijetli tonovi, povezani sa strašću i ljepotom bordo boje, karakteristika su kostima koji kao da je stvoren da od Jelene napravi vilu koja naprosto izaziva divljenje“, kazala je Eraković.</p>
<p>Za istorijski dio projekta &#8220;Princeze na dvoru Petrovića&#8221;, bila je zadužena Marina Korać, istoričarka kustos. Ona je na izložbi predstavila biografije Darinke, Olge, Milene, Zorke, Milice, Anastasije (Stane), Marije, Jelene, Ksenije i Vjere, a pomenula je i Anu i Sofiju.</p>
<p>&#8220;Crnogorske princeze su koristeći svoju ljepotu i visoku inteligenciju naslijeđenu od slavnih predaka, stvarale ideje i djela koje će postati &#8216;svijetlo oružje&#8217; crnogorske diplomatije u visokim aristokratskim krugovima značajnih evropskih država“, kazala je Korać.</p>
<p>Izložbu je otvorio predsjednik Skupštine Opštine Nikšić, Nemanja Vuković, koji je kazao da je &#8220;ovo sjajna prilika da se podsjetimo i da iza svakog uspješnog muškarca, a naši knjaz Danilo i kralj Nikola to svakako jesu, stoji uspješna žena, poput knjeginje Darinke i kraljice Milene, kao i da u njihovom krilu odrastaju zor-đevojke&#8221;.</p>
<p>Prisjetio se riječi čuvenog pisca Jovana Dučića: &#8220;Muškarci su hrabri pred smrću, a žene pred životom, muškarci pred drugim muškarcem, a žene pred celom sudbinom&#8221;</p>
<p>&#8220;Princeze sa dvora Petrovića životom su svjedočile ove znamenite Dučićeve riječi. Kao otmene, umne, vrijedne i kreativne žene, voljne i sposobne da svijet oko sebe mijenjaju nabolje, bile su i u rodu i u domu, i u Crnoj Gori i u inostranstvu &#8211; lijepo lice i najljepši portrert Crne Gore. Visprene, otresite i obrazovane, hrabre i direktne učesnice u političkom životu, osobe na čije se mišljenje moralo računati, naklonjene umjetnosti i humanitarnom radu, odlučne da društveni status iskoriste za opšte dobro &#8211; listom su ostavile značajan trag u istoriji svog, ali i drugih naroda, uz poneku tešku sudbinu i preranu smrt, čisto da nas podsjete da su i one samo ljudi&#8221;, kazao je Vuković.</p>
<p>Organizatori izložbe su JU &#8220;Muzeji i galerije&#8221; i Opština Nikšić, a u sklopu projekta &#8220;Princeze na dvoru Petrovića&#8221;, u saradnji sa predmetnim nastavnicima, pored toga što će učenici posjetiti izložbu, biće organizovane i radionice i praktričan rad, a za završnicu projekta planirana je izložba učeničkih likovnih radova (kostima) i literarnih konkurs na teme kojima se projekat bavi.</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>Izvor: Vijesti</p>
<p>&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">128596</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Završena izložba “Narodne nošnje Crne Gore – Bogatstvo različitosti”</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/zavrsena-izlozba-narodne-nosnje-crne-gore-bogatstvo-razlicitosti/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 31 Jan 2024 13:52:01 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Film]]></category>
		<category><![CDATA[Galerije]]></category>
		<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<category><![CDATA[Kulturne aktivnosti]]></category>
		<category><![CDATA[Muzeji]]></category>
		<category><![CDATA[Muzika i TV]]></category>
		<category><![CDATA[Ne propustite]]></category>
		<category><![CDATA[Pozorište]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=128413</guid>

					<description><![CDATA[Izložba  “Narodne nošnje Crne Gore – Bogatstvo različitosti” u organizaciji KUD „Boka” u galerijskom prostoru JU Muzej i galerija Tivat, uspješno je završena sredinom januara. Izložba viskokvalitetnih replika originalnih kostima, kao i pojedinih originalnih elementa starih više od 100 godina, zajedno sa nakitom, oružjem i rekvizitima, bila je poklon Opštini Tivat povodom Novembarskih dana, a [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Izložba  “Narodne nošnje Crne Gore – Bogatstvo različitosti” u organizaciji KUD „Boka” u galerijskom prostoru JU Muzej i galerija Tivat, uspješno je završena sredinom januara.</p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-128414" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2024/01/4-4-750x375.jpg.webp" alt="" width="750" height="375" /></p>
<p>Izložba viskokvalitetnih replika originalnih kostima, kao i pojedinih originalnih elementa starih više od 100 godina, zajedno sa nakitom, oružjem i rekvizitima, bila je poklon Opštini Tivat povodom Novembarskih dana, a zbog velikog interesovanja je značajno produžena u odnosu na prvobitni plan. Prema dostupnim podacima, “Bogatstvo različitosti” doživjelo je više od 1.000 posjetilaca, a programski sadržaj dodatno je bogaćen brojnim aktivnostima usmjerenim na iskustveni doživljaj našeg kulturnog nasljeđa.</p>
<p>U sklopu projekta održana je promocija šestog izdanja Godišnjih novina KUD „Boka”. Riječ je o časopisu informativno – edukativnog karaktera u kojem se bilježe i čuvaju od zaborava najznačajniji trenuci “Boke” iz minule godine, a bazira se na promociji folklora, aktivizma u zajednici kao i dobrih praksi u radu sa djecom i mladima.</p>
<p>Naročito interesovanje privukla je akcija „Obuci tradiciju” – jedinstvena prilika za sve ljubitelje narodne nošnje i folklora da neposredno, uživo osjete tradiciju, fotografišući se u kostimima iz bogatog fundusa KUD „Boka”. Tim povodom je obezbijeđen tim podrške za oblačenje crnogorske ili bokeške nošnje, profesionalnu frizuru i šminku, nakon čega su profesionalni fotografi Turističke organizacije Tivat obavili snimanje u galerijskom prostoru JU Muzej i galerija Tivat. Pedesetak učesnika prijavljenih na javni poziv su, iako se možda ne bave folklorom, oblačeći kostim po želji doživjeli osjećaj koji narodna nošnja budi u svima nama i tako ostvarili želju da kreiraju uspomenu, dobivši na poklon profesionalnu fotografiju.</p>
<p>Realizacijom niza grupnih posjeta, kako od strane organizatora tako i od strane obrazovnih ustanova i drugih organizacija, djeca su imala priliku da prošire svoja znanja i stvaralački se izraze na brojnim kreativno-edukativnim radionicama, uz profesionalno vođenje stručnih radnika Muzeja – Zorana Krute i Mirele Slovnikar.</p>
<p>Navedene aktivnosti doprinijele su ostvarivanju cilja projekta koji je podrazumijevao kreiranje prilika za neposredni doživljaj tradicije i kulturnog bogatstva naše države. “Vjerujemo da ćemo izložbu ponoviti i u toku ljetnjih mjeseci, i na taj način omogućiti i turistima i brojnim posjetiocima našeg grada da sami bliže osjete bogatstvo naše kulture” – zaključuju iz Uprave KUD-a.</p>
<p>U znak zahvalnosti na gostoprimstvu i uspješnoj saradnji, KUD “Boka” je poklonila kreirane montažne djelove za izlaganje odjevnih predmeta Javnoj ustanovi Muzej i galerija Tivat.</p>
<p>Izložba “Narodne nošnje Crne Gore – Bogatstvo različitosti” je realizovana u organizaciji Kulturno-umjetničkog društva “Boka” u saradnji sa JU Muzej i galerija Tivat, uz finansijsku podršku Opštine Tivat.</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>Autor: Tamara Vučinović</p>
<p>Izvor: Tivat radio</p>
<p>&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">128413</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Crna Gora biser u kamenu</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/crna-gora-biser-u-kamenu/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 31 Jan 2024 13:08:07 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Film]]></category>
		<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<category><![CDATA[Kulturne aktivnosti]]></category>
		<category><![CDATA[Ne propustite]]></category>
		<category><![CDATA[Pozorište]]></category>
		<category><![CDATA[Vijesti iz Crne Gore]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=128392</guid>

					<description><![CDATA[Naša idejno rješenje nadahnuto je događajem koji se zbio 1955. godine u Tokiju. Te godine je u ovom gradu organizovano treće po redu bijenale na kojem su svoja djela izložili najistaknutiji predstavnici moderne umjetnosti. U okviru takmičarskog dijela bijenala treću nagradu zavrijedio je Mark Šagal, druga nagrada pripala je Pablu Pikasu a pobjednik je bio [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div class="td-header-wrap td-header-style-12">
<div class="td-header-menu-wrap-full td-container-wrap ">
<div class="td-header-menu-wrap td-header-gradient td-affix">
<div class="td-container td-header-row td-header-main-menu">
<div id="td-header-menu" role="navigation">
<div class="menu-menu-1-container">
<p>Naša idejno rješenje nadahnuto je događajem koji se zbio 1955. godine u Tokiju. Te godine je u ovom gradu organizovano treće po redu bijenale na kojem su svoja djela izložili najistaknutiji predstavnici moderne umjetnosti.</p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-128393" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2024/01/0-02-05-0f5be11a3a28b62ce39bc96aef00964571c4db1b12a8801d493a49e5ead4b561_4384ec38.jpg" alt="" width="1001" height="563" /></p>
</div>
</div>
</div>
</div>
</div>
</div>
<div class="td-main-content-wrap td-container-wrap">
<div class="td-container td-post-template-default ">
<div class="td-pb-row">
<div class="td-pb-span8 td-main-content" role="main">
<div class="td-ss-main-content">
<article id="post-205393" class="post-205393 post type-post status-publish format-standard has-post-thumbnail hentry category-glavne-vijesti category-vijesti">
<div class="td-post-content">
<p>U okviru takmičarskog dijela bijenala treću nagradu zavrijedio je Mark Šagal, druga nagrada pripala je Pablu Pikasu a pobjednik je bio naš umjetnik <strong>Petar Lubarda</strong> sa slikom <strong>Noć u Crnoj Gori.<br />
</strong>Ova slika jedna od najznačajnijih dijela moderne crnogorske umjetnosti, prevashodno s toga što je višeznačno nas inspirisala da se zapitamo što sve Crna Gora jeste:</p>
<p>Crna Gora je kap u kamenu<br />
Crna Gora je šansa u kamenu<br />
Crna Gora je žila u kamenu<br />
Crna Gora je luča u kamenu<br />
Crna Gora je prijesto u kamenu<br />
Crna Gora je pregnuće u kamenu<br />
Crna gora je vizija u kamenu<br />
Crna Gora je vječnost u kamenu</p>
<p>Imajući sve ovo u vidu Crna Gora ne može biti ništa drugo nego biser u kamenu.<br />
A imamo da vam kažemo još jednu malu, malu stvar. Za razliku od drugih festivala na kojima su nagrade uglavnom dodeljivane novčano, Lubardina nagrada na 3. Tokijskom bijenalu dodijeljena je, nećete vjerovati, u biserima.</p>
<p>Istina I pravda – PVP Crna Gora</p>
<p>&nbsp;</p>
</div>
<p>Izvor: RADIO SKALA</p>
</article>
</div>
</div>
</div>
</div>
</div>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">128392</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Realizovat će festivale uprkos manjem budžetu</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/realizovat-ce-festivale-uprkos-manjem-budzetu/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 30 Jan 2024 12:52:55 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Film]]></category>
		<category><![CDATA[Galerije]]></category>
		<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<category><![CDATA[Kulturne aktivnosti]]></category>
		<category><![CDATA[Muzeji]]></category>
		<category><![CDATA[Pozorište]]></category>
		<category><![CDATA[Vijesti iz Crne Gore]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=128267</guid>

					<description><![CDATA[Na sjednici Savjeta Centra za kulturu „Vojislav Bulatović Strunjo“ usvojeni su plan i program rada za ovu godinu, visina članarine u Narodnoj biblioteci i KUD „Tekstilac“, kao i iznajmljivanju nošnji za Kulturno-umjetničko društvo. Savjetom je predsjedavao Moamer Kasumović, a prisutni su bili i članovi Jasmina Veličković, Aleksandar Srdanović, Senada Omerović, kao i direktor Centra Jasmin [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Na sjednici Savjeta Centra za kulturu „Vojislav Bulatović Strunjo“ usvojeni su plan i program rada za ovu godinu, visina članarine u Narodnoj biblioteci i KUD „Tekstilac“, kao i iznajmljivanju nošnji za Kulturno-umjetničko društvo. Savjetom je predsjedavao Moamer Kasumović, a prisutni su bili i članovi Jasmina Veličković, Aleksandar Srdanović, Senada Omerović, kao i direktor Centra Jasmin Ćorović.</p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-128268" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2024/01/418986831_895374245926420_2254200464280064643_n-1024x678-1.jpg" alt="" width="1024" height="678" /></p>
<h4 class="wp-block-heading">U ovoj godini planirana je realizacija dva postojeća festivala. Sredstva za Festival dramskih amatera Crne Gore su umanjena u odnosu na prošlu godinu. Ministarstvo kulture raspisuje konkurs za finansiranje festivala tako da ćemo aplicirati i pokupavati jedan dio sredstava da obezbijedimo preko tog projekta. S obzirom da imamo smanjenja u Budžetu morali smo da smanjimo Budžet za IFTO, odnosno Internacionalni festival tamburaških orkestara, a postoji mogućnost da ga radimo u koprodukciji sa RTCG. Planirali smo iz naših sredstava 30.000, a očekujemo da RTCG obezbijedi ostatak sredstava- kazao je Ćorović.</h4>
<p>Upućen je dopis Opštini da se uredi pitanje funkcionisanja Savjeta IFTO-a sa ciljem poboljšanja kvaliteta i uštede, dodaje Ćorović.</p>
<p>Budžet za Pozorište je u odnosu na prošlu godinu uvećan za 5.000 eura i sada iznosi 15.000, pa će, kaže on, pokušati da urade jednu amatersku i jedinu profesionalnu predstavu. Za gostujuće predstave ostao je isti budžet, kaže Ćorović, dodajući da će prihodi od Biblioteke, biti malo uvećani i planirana sredstva za promocije su u odnosu na prošlu godinu uvećana sa 800 na 2.000 eura.</p>
<h4 class="wp-block-heading">-Što se tiče rada Infobusa planiramo da napravimo plan posjeta ruralnim područjima. Ono što je važno za časopis „Odzivi“ jest da izazi dva puta godišnje, a treba da izađe novi broj, redizajniran i osvježen. KUD „Tekstilac“ je uglavnom samoodrživ, imaju sopstvene prihode. On prezentuje Bijelo Polje i Crnu Goru, a napravili smo bolje uslove za njihov rad. Gradskom horu budžet je umanjen za 500 eura, a planirana su sredstva za honorare. Što se likovnih programa tiče raspisan je konkurs za likovne stvaraoce. Izabraćemo desetak slikara kojima ćemo organizovati izložbe u Galeriji CZK. Sredstva za likovne programe Budžetom za 2024. godinu uvećana su za 200 eura. Ostala planirana sredstva ostala su ista kao prošle godine- kaže Ćorović.</h4>
<p>Ćorović je dodao da je kroz kapitalni Budžet Opštine planirana rekonstrukcija zida iza scene i rekonstrukcija krova, a predsjednik Opštine Petar Smolović obećao je da će to biti realizovano tokom godine.</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>Izvor: Dan</p>
<p>Novinar: Milovan Novović</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">128267</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Crna Gora je u 19. vijeku bila bajka</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/crna-gora-je-u-19-vijeku-bila-bajka/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 30 Jan 2024 10:06:54 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Galerije]]></category>
		<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<category><![CDATA[Kulturne aktivnosti]]></category>
		<category><![CDATA[Muzeji]]></category>
		<category><![CDATA[Pozorište]]></category>
		<category><![CDATA[Vijesti iz Crne Gore]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=128201</guid>

					<description><![CDATA[Ima nekoliko aukcijskih kuća u koje idem pa bidujem, zatim postoji nekoliko sajtova na kojima se može to kupiti. To se na Zapadu sve prodaje, a kod nas toga nema. Uglavnom se ukuca u pretraživač „Montenegro antique print“ ili „old ilustration“ – rekao je Bulatović Jedna od knjiga posvećena Crnoj Gori (FOTO: Iva Mandić/Pobjeda) Mješavina patriotizma [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div class="row">
<div class="col-xs-16 col-xs-offset-0 col-sm-14 col-sm-offset-1 col-md-8 col-md-offset-4 col-lg-8 col-lg-offset-4 col-xlg-8 col-xlg-offset-4 p-rel">
<p style="text-align: left;">Ima nekoliko aukcijskih kuća u koje idem pa bidujem, zatim postoji nekoliko sajtova na kojima se može to kupiti. To se na Zapadu sve prodaje, a kod nas toga nema. Uglavnom se ukuca u pretraživač „Montenegro antique print“ ili „old ilustration“ – rekao je Bulatović</p>
<h6 style="text-align: left;"><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-128202" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2024/01/1706552123-jedna-od-knjiga-1412-2023-iva-mandic-9.jpg" alt="" width="1920" height="1280" /><strong>Jedna od knjiga posvećena Crnoj Gori (FOTO: Iva Mandić/Pobjeda)</strong></h6>
</div>
</div>
<div class="row ui-article__media-wrapp">
<div class="col-xs-16 col-xs-offset-0 col-sm-16 col-sm-offset-0 col-md-12 col-md-offset-2 col-lg-10 col-lg-offset-3 col-xlg-10 col-xlg-offset-3">
<div class="ui-article__media">
<p style="text-align: left;">Mješavina patriotizma i nostalgije moćan je stimulans za velika djela. To je dokazao i enterijerista Zoran Bulatović, koji je prije više od tri decenije otišao u London, odakle je krenuo u sakupljanje materijala, danas izloženog u muzeju simboličnog naziva „Magična Crna Gora“.</p>
<p style="text-align: left;">Muzej se nalazi u Bulatovićevoj kući u Donjim Vranićima. Na dva nivoa poređane su slike i eksponati, pisma, dagerotipi, novac, brojne replike oružja, umjetnina, mape sa svih meridijana, ali i knjige i časopisi u kojima se pominje ili je centralna tema Crna Gora. Divljenje maloj balkanskoj državi koje je ostalo zabilježeno u Evropi dovodi u ovaj muzej i čuvene istraživače, poput Norvežanina Svena Meneslanda, koji je veliki dio svog istraživanja za knjigu o Crnoj Gori obavio baš konsultujući kolekciju Zorana Bulatovića.</p>
<h2 style="text-align: left;">KOLEKCIJA</h2>
<p style="text-align: left;">Najviše materijala o Crnoj Gori imaju Englezi i Francuzi, priča za Pobjedu Bulatović.</p>
<p style="text-align: left;"> U Pariz pođem često na sajmove knjiga, tamo ima štandova sa papirima. Jedne nedjelje su knjige, druge filatelistika, treće numizmatika, četvrte nedjelje efemerija. I to ima stalno. Poenta je da oni to skupljaju od davnina. Na Cetinje su nosili bale</p>
<p style="text-align: left;">poštanskih maraka i mi smo se smijali: evo ponesoše ove papire, a to su danas najvrednije marke u Evropi, jer mala je država. U katalogu svjetskih maraka ima crnogorska marka koja se zove „Grab riječki“, a vrijedi više od 20.000 eura. U jednom momentu na toj markici ima nekoliko pečata: ima fašistička Italija, nacistička Njemačka, partizani i četnici. Ako ima ta tri ili četiri pečata, ona je savršenstvo za kolekcionare. Ona je jedna od skupljih evropskih poštanskih maraka, a ima serija čitava iz ’43. godine &#8211; rekao je Bulatović,.</p>
<p style="text-align: left;">Dodaje da kod nas ljudi ne znaju mnogo o filateliji.</p>
<p style="text-align: left;">Ti nemaš ovdje nedjeljno jednom da neko napravi emisiju o filateliji, nemaš novinara koji bi se bavili time – rekao je Bulatović.</p>
<p style="text-align: left;">Potraga za eksponatima je sad već lakša kad zna kako i gdje da se raspita.</p>
<p style="text-align: left;">Ima nekoliko aukcijskih kuća u koje idem pa bidujem, zatim postoji nekoliko sajtova na kojima se može to kupiti. To se na Zapadu sve prodaje, a kod nas toga nema. Uglavnom se ukuca u pretraživač „Montenegro antique print“ ili „old ilustration“. Međutim, ima dosta starih ljudi koji ne izlažu preko interneta, nego morate ići na skupove kolekcionara i tu je većina toga. Meni su ljudi donosili po 500 printova. Ima taj „Ilustrative London News“, njega zovu CNN-om 19. vijeka. To je jedan od najmoćnijih časopisa na svijetu koji je počeo da izlazi 1842. godine. Oni su imali korespondente po čitavom svijetu, svoje crtače. Recimo, Katon Vudvil (Richard Caton Woodville Jr.), koji je možda najbolji vojni crtač (military painter) na svijetu, bio je saradnik tog časopisa i uradio je više od 100 printova iz Crne Gore – rekao je Bulatović.</p>
<p style="text-align: left;"><strong>Grbovi vise sa tavanice (FOTO: Iva Mandić/Pobjeda)</strong></p>
<p style="text-align: left;">Vudvil je oslikao bitku za Tuzi i mnoge druge istorijske momente, pogled s Lovćena, Rozafu, neke detalje iz života običnog naroda, a od kralja Nikole je za taj svoj angažman dobio i odlikovanje.</p>
<h2 style="text-align: left;">SUVENIRI</h2>
<p style="text-align: left;">Bulatovićeva želja je da se sve ono što je objavljeno o Crnoj Gori u inostranstvu, posebno u 19. vijeku, objavi i kod nas.</p>
<p style="text-align: left;">To su informacije iz stranih časopisa koje treba samo prevesti i da postanu školsko štivo jer radi se o nečemu što je objavljeno. Ima i slika koje su objavljene o kojima niko ništa ne zna. Jer Crna Gora je u 19. vijeku bajka. O nijednoj državi se nije pisalo kao o Crnoj Gori, bez obzira na broj stanovnika – rekao je Bulatović.</p>
<p style="text-align: left;">Nakon što je radni vijek proveo u Londonu, njegova je želja da pravi suvenire sa crnogorskim motivima. Pominje kako je Podgorička čaša, koja je nađena 1873. godine, završila u Ermitražu u Petrogradu i da bi ona mogla biti jedan od zvaničnih crnogorskih suvenira, zatim boginja Roma, ali i Merkur, jer ga nema mnogo u svijetu, a kod nas je očuvana grobna ploča kod Crkve Sv. Đorđa.</p>
<p style="text-align: left;"> Imamo još i onu dijatretu, koja postoji u Pljevljima, i nju je skoro pa nemoguće uraditi – rekao je Bulatović.</p>
<p style="text-align: left;">Posebno otkriće za Bulatovića bio je tzv. Branko&#8217;s Belt (Brankov kaiš), koji se nalazi u Britanskom muzeju.</p>
<p style="text-align: left;">On je dužine oko dva metra sa sedam-osam centimetra širine, iz 1350. je godine. Iz Britanskog muzeja su mi poslali i sastav – napravljen je od lana, pamuka, zlatnih i srebrnih niti. Branko je bio jedan od vitezova cara Dušana. Od njega su Bratonožići i Brankovići. Na njemu ima elemenata koje nigdje u svijetu ne možete naći, kao što je morska koza. Nije to jedini eksponat koji bi Crna Gora, da je sreće, mogla da uradi kao svoj suvenir, već ima i jedna čipka iz Briselskog muzeja na kojoj je odrađen grb Crne Gore. Čipka je iz 1910. godine, kad se Crna Gora proglasila kraljevinom – rekao je Bulatović.</p>
<p style="text-align: left;">Turci nijesu ništa ostavili za sobom, ali tamo gdje su bili Austrougari, tu je nešto ostalo, priča ovaj kolekcionar i navodi da za to ima dokaza u Boki, dosta slika i namještaja.</p>
<p style="text-align: left;">U katalogu svjetskog namještaja samo postoji preslica i baun. Preslica je bila ukrašena, na njoj su naši znakovi. A baun je kovčeg, škrinja, imam jednu u muzeju na spratu. Imam i poklopac od kovčega kakav postoji u Etnografskom muzeju u Skadru, zatim u Budvi i u Pomorskom muzeju u Kotoru. Većina znakova na njemu bila je iz Miroslavljevog jevanđelja – rekao je Bulatović.</p>
<p style="text-align: left;">PRVI ESKPONATI<br />
Bombardovanje 1999. godine bilo je prelomni momenat u kome je Bulatović počeo svoju misiju sakupljača.</p>
<p style="text-align: left;">Ja sam u Londonu, radim restauraciju kuće Dana Klajmana, reditelja „Džejmsa Bonda“, i on mi donosi jednu kutiju na kojoj piše „Britanska imperija i šest saveznika“. Među tim saveznicima je i Crna Gora. Bili su Rusija, Japan, Francuska, Belgija, Srbija i Montenegro i on kaže: „Zoki, nekad smo bili saveznici“. A ja nikakav, depresija totalna. I tada sam počeo da skupljam to, jer me je obuzela nostalgija i to mi je bio lijek. Kad se prikupilo tih „ljekova“ dosta, donio sam ih ovdje – ispričao je Bulatović.</p>
<p style="text-align: left;">On je pokušavao da kontaktira s vlastima u Crnoj Gori u više navrata u posljednjih nekoliko godina da skrene pažnju na svoju kolekciju i ponudi im materijal koji ima za izučavanje, ali nije naišao na interesovanje.</p>
<p style="text-align: left;">Ono što je istorijski arhiv u Crnoj Gori, to ja imam u slikama. Jer toliko je život postao brz da ljudi istoriju uče pomoću slika. Ako nekoga zanima neka bitka, taj pročita nekoliko rečenica, niko više ništa ne čita konkretno, glavno informisanje je preko telefona – rekao je Bulatović.</p>
<p style="text-align: left;">Nekoliko puta je dovezao pun automobil eksponata, a sakupljanje i dalje traje.</p>
<p style="text-align: left;">Crna Gora je jedno savršenstvo koga mi nijesmo svjesni. Jer da smo svjesni što imamo, ne bismo se ovako ponašali – konstatovao je Bulatović i dodao da koliko god Crna Gora ima muzeja, još bi se toliko moglo napuniti kad bismo sav materijal iz inostranstva donijeli.</p>
<p style="text-align: left;">„Magična Crna Gora“ prima posjetioce svakog dana, pojedince i organizovane grupe. Poput pravog vodiča, uz razgledanje ide i Bulatovićeva priča o svakom segmentu koji je predstavljen.</p>
<p style="text-align: left;">
<h2 style="text-align: left;"><strong><em>Crna Gora kao inspiracija za dagerotipe</em></strong></h2>
<p style="text-align: left;">Zoran Bulatović je posebno ponosan na sedamdesetak dagerotipa (otisak/slika na staklu koja je ime dobila po svom izumitelju Luju Dageru) sa motivima Crne Gore koje posjeduje u muzeju „Magična Crna Gora“. Na njima su običajni motivi iz crnogorskog života, pejzaži, ljudi, stare kuće, grbovi i plovila. U muzeju se, između ostalog, nalaze i neka od pisama Petrovića, kamenje iz ilirskog perioda, naoružanje iz vremena Balšića, Crnojevića i Petrovića, a na jednom svom pohodu po antikvitetima našao je i stari Obodinov radio-aparat, koji se nalazi na centralnom ognjištu u muzeju.</p>
</div>
</div>
</div>
<p>&nbsp;</p>
<p>Izvor: Pobjeda Portal</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">128201</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Program Ujedinjenih nacija za razvoj konačno odgovorio na Pobjedi na pitanja o finansiranju rekonstrukcije Muzeja u Bijelom Polju</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/program-ujedinjenih-nacija-za-razvoj-konacno-odgovorio-na-pobjedi-na-pitanja-o-finansiranju-rekonstrukcije-muzeja-u-bijelom-polju/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 29 Jan 2024 12:59:01 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Bijelo Polje]]></category>
		<category><![CDATA[Film]]></category>
		<category><![CDATA[Galerije]]></category>
		<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<category><![CDATA[Kulturne aktivnosti]]></category>
		<category><![CDATA[Muzeji]]></category>
		<category><![CDATA[Ne propustite]]></category>
		<category><![CDATA[Pozorište]]></category>
		<category><![CDATA[Sjever]]></category>
		<category><![CDATA[Vijesti iz Crne Gore]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=128156</guid>

					<description><![CDATA[UNDP: Prepoznajemo i prihvatamo odgovornost Od ukupne sume za rekonstrukciju, UNDP je kao svoju proviziju naplatio 9.087,73 eura, na osnovu naknade za podršku upravljanju projektima Foto: Stevo Vasiljević                                                      ZGRADA [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<h4 class="ui-article__title word-break">UNDP: Prepoznajemo i prihvatamo odgovornost</h4>
<h4 class="ui-article__title word-break">Od ukupne sume za rekonstrukciju, UNDP je kao svoju proviziju naplatio 9.087,73 eura, na osnovu naknade za podršku upravljanju projektima</h4>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-128157" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2024/01/1706301977-muzej-1212-2023-sv-i_960x600.jpg" alt="" width="960" height="600" /></p>
<h6>Foto: Stevo Vasiljević                                                      ZGRADA MUZEJA U BIJELOM POLJU</h6>
<article class="bg-bg">
<div>
<div id="st-cont" class="container-fluid ui-article-body ui-article__body--regular p-rel z-10">
<div id="article-body" class="merriweather word-break has-drop-cap">
<p>Više od dvadeset dana trebalo je Programu Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) da odgovori na nekoliko puta ponovljena Pobjedina pitanja o finansiranju rekonstrukcije Muzeja u Bijelom Polju. Tako smo, tek nakon posljednjeg teksta koji je 22. januara objavljen u Pobjedi pod naslovom <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/zavjera-cutanja-o-utrosku-para-svih-gradana-crne-gore">„Zavjera ćutanja o utrošku para svih građana Crne Gore“,</a> od UNDP-a dobili odgovor da je u rekonstrukciju Muzeja uloženo 302.926,31 eura.</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>Riječ je o novcu Ministarstva kulture i Opštine Bijelo Polje, koji je UNDP dobio na osnovu više sporazuma sa ova dva subjekta.</p>
<p>UNDP-u je od Opštine Bijelo Polje uplaćeno 165.500 eura, a preostali iznos od 137,426.31 eura od Ministarstva kulture i medija – navodi se u odgovorima UNDP-a.</p>
<p>&nbsp;</p>
<h2>TRI ODSTO</h2>
<p>&nbsp;</p>
<p>Od ukupne sume za rekonstrukciju, UNDP je kao svoju proviziju naplatio 9.087,73 eura, na osnovu naknade za podršku upravljanju projektima.</p>
<p>Naknada za podršku UNDP-a upravljanju projektima iznosi tri odsto od svih finansijskih sporazuma sa državnim i lokalnim organima i odnosi se na pružanje opštih upravljačkih i nadzornih funkcija organizacije u cjelini. Izvršni odbor UNDP-a, kao glavno nadzorno, odnosno upravljačko tijelo organizacije, uvelo je obavezu primjene naknade na sve fondove kojima UNDP raspolaže na globalnom nivou – istakli su iz UNDP-a.</p>
<p>Na kraju su dodali da „UNDP pozdravlja i podstiče sva pitanja u vezi sa našim projektima i programima“.</p>
<p>Kao transparentna institucija, prepoznajemo i prihvatamo odgovornost koju imamo prema našim partnerima, javnosti i medijima. Otvoreni smo za sva dodatna pitanja – saopštio je UNDP.</p>
<p>Podsjetimo, Pobjeda je u ponedjeljak, 22. januara, objavila priču pod naslovom „Zavjera ćutanja o utrošku para svih građana Crne Gore“, u kojoj smo konstatovali da Ministarstvo kulture i medija, Program Ujedinjenih nacija za razvoj UNDP i Opština Bijelo Polje nijesu odgovorili na više puta ponovljena Pobjedina pitanja o ukupnim troškovima rekonstrukcije Muzeja u Bijelom Polju. Na ovaj način, kako smo istakli u tekstu, sa najviših državnih, opštinskih, ali i drugih inostranih adresa kojima je povjeren javni novac nijesmo dobili odgovor na konkretno pitanje – ko, koliko i kako troši pare svih građana Crne Gore.</p>
<p>Takođe smo konstatovali da je ćutanje glavnih aktera rekonstrukcije neodgovorno i nedopustivo u svijetlu činjenice da je sporna rekonstrukcija Muzeja završila u krivičnim prijavama, kao i da predstavlja jedan od najočiglednijih primjera lošeg planiranja, nadzora, neodgovornosti i javašluka u sferi zaštite kulturne baštine Crne Gore.</p>
<p>&nbsp;</p>
<h2>PODACI</h2>
<p>&nbsp;</p>
<p>Novinar Pobjede se, za potrebe tog teksta, morao poslužiti Zakonom o slobodnom pristupu informacijama i pretragom javno dostupnih podataka, te smo iznijeli finansijske podatke o brojnim ugovorima sa projektantima, izvođačima i nadzorom na rekonstrukciji Muzeja, koje su sklapali Ministarstvo kulture i medija i UNDP. Takođe smo podsjetili i na zvanične informacije o ukupnim troškovima, koje su iznosili odgovorni državni ili opštinski službenici, a koji su se kretali od 200.000 do 360.000 eura.</p>
<p>Podsjetimo, konkretne odgovore na pitanja o uplatama UNDP-u nijesmo dobili od Ministarstva kulture, niti od Opštine Bijelo Polje, iako smo im, takođe, više puta poslali pitanja.</p>
</div>
</div>
</div>
</article>
<p>&nbsp;</p>
<p>Autor: Jovan Nikitović</p>
<p>Izvor: Pobjeda Portal</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>
<div class="p-rel" style="margin: 0px; box-sizing: border-box; padding: 0px; position: relative; color: #000000; font-family: Rubik, sans-serif; font-size: medium; font-style: normal; font-variant-ligatures: normal; font-variant-caps: normal; font-weight: 400; letter-spacing: normal; orphans: 2; text-align: start; text-indent: 0px; text-transform: none; widows: 2; word-spacing: 0px; -webkit-text-stroke-width: 0px; white-space: normal; text-decoration-thickness: initial; text-decoration-style: initial; text-decoration-color: initial;">
<div class="container merriweather text-antracite p-rel z-100" style="margin: 0px auto; box-sizing: border-box; padding: 0px 10px; color: #282828; font-family: Merriweather, serif; width: 71rem; max-width: 71rem; position: relative; z-index: 100;">
<div class="row">
<div class="col-xs-16 col-xs-offset-0 col-sm-10 col-sm-offset-3 col-md-8 col-md-offset-4 col-lg-8 col-lg-offset-4 col-xlg-8 col-xlg-offset-4">
<div class="ui-article__tags">
<div style="text-align: left;"></div>
</div>
</div>
</div>
</div>
</div>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">128156</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Muškarac se skinuo go za performans Marine Abramović, sad tuži muzej jer su ga ljudi dodirivalii</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/zaposleni-na-univerzitetu-pridruzuju-se-prosvjeti-u-strajku-2/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 26 Jan 2024 10:27:46 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Film]]></category>
		<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<category><![CDATA[Muzeji]]></category>
		<category><![CDATA[Muzika i TV]]></category>
		<category><![CDATA[Pozorište]]></category>
		<category><![CDATA[Showbiz]]></category>
		<category><![CDATA[Zabava]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=127990</guid>

					<description><![CDATA[Muškarac John Bonafede pristao je da učestvuje u performansu poznate konceptualne umjetnice Marine Abramović u Muzeju moderne umjetnosti (MoMA) u Njujorku. Ideja je bila da stoji go na pola metra od gole žene i pusti Njujorčane da se guraju i prolaze između njih. Sada, 14 godina nakon performansa &#8220;Marina Abramović: Umjetnik je prisutan u muzeju&#8221;, [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Muškarac John Bonafede pristao je da učestvuje u performansu poznate konceptualne umjetnice Marine Abramović u Muzeju moderne umjetnosti (MoMA) u Njujorku. Ideja je bila da stoji go na pola metra od gole žene i pusti Njujorčane da se guraju i prolaze između njih.</p>
<p>Sada, 14 godina nakon performansa &#8220;Marina Abramović: Umjetnik je prisutan u muzeju&#8221;, tvrdi da u muzeju nisu posjetiocima naveli da smiju samo gledati, ali ne i dirati izvođače performansa.</p>
<h6><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-127991" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2024/01/o_1890732_1024.jpg" alt="" width="1024" height="682" /><span class="item__image-desc">MARINA ABRAMOVIĆ</span><span class="item__image-credit">/ -SHUTTERSTOCK</span></h6>
<pre>Zato je podnio tužbu sudu u Njujorku u kojoj navodi da ga je pet starijih ljudi "napalo" u sedam navrata dok je nastupao i optužuje muzej da nisu usmeno ili pismeno upozorili posjetioce o pravilima performansa te da su u upravi te institucije znali kako je pipanje realan problem.

Bonafede je susrete opisao kao "jezive" pri čemu se, kako tvrdi, svaki muškarac okretao prema njemu, spuštao ruku i "milovao ili pipao njegove genitalije" pri prolasku u drugu prostoriju galerije. Alarmirao je osiguranje muzeja koje je uklonilo problematične ljude s izložbe.

Jedan od muškaraca imao je MoMA-inu korporativnu člansku iskaznicu, koja mu je nakon incidenta poništena. Bonafede tvrdi da nije saznao identitet muškarca kako bi mogao i protiv njega da podigne tužbu. U podnesku dodaje da je bio zabrinut kako će izgubiti posao nakon što je njegov kolega otpušten na dan otvaranja izložbe jer nije ostao nepomičan.

Traži odštetu za "godine emocionalne boli" i štetu nanesenu njegovom "mentalnom zdravlju, izgledu tijela i karijeri". Tužba je podnesena na temelju proširenja zakona o odraslim osobama koje su proživjele seksualno zlostavljanje, a koje im dozvoljava pokretanje postupka i nakon zastare - piše The Times.

Izvor:Klix.ba</pre>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">127990</post-id>	</item>
		<item>
		<title>MSUCG: Muzej prekinutih veza stiže u Podgoricu</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/msucg-muzej-prekinutih-veza-stize-u-podgoricu/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 25 Jan 2024 13:59:41 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Film]]></category>
		<category><![CDATA[Galerije]]></category>
		<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<category><![CDATA[Kulturne aktivnosti]]></category>
		<category><![CDATA[Muzeji]]></category>
		<category><![CDATA[Ne propustite]]></category>
		<category><![CDATA[Pozorište]]></category>
		<category><![CDATA[Svijet]]></category>
		<category><![CDATA[Vijesti iz Crne Gore]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=127941</guid>

					<description><![CDATA[Muzej savremene umjetnosti Crne Gore u saradnji sa Muzejom prekinutih veza iz Zagreba, realizuje izložbu “Muzej prekinutih veza” u Dvorcu Petrovića u Podgorici. Svečano otvaranje izložbe planirano je za 30.01.2024. godine u 19 časova. Na otvaranju će govoriti kustoskinja izložbe Anja Marković i osnivačica Muzeja prekinutih veza Olinka Vištica. “Sjećate li se svojih prvih kolekcionarskih [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Muzej savremene umjetnosti Crne Gore u saradnji sa Muzejom prekinutih veza iz Zagreba, realizuje izložbu “Muzej prekinutih veza” u Dvorcu Petrovića u Podgorici. Svečano otvaranje izložbe planirano je za 30.01.2024. godine u 19 časova. Na otvaranju će govoriti kustoskinja izložbe Anja Marković i osnivačica Muzeja prekinutih veza Olinka Vištica.</p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-127942" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2024/01/muzej-prekinutih-veza-1536x1536-1.jpg" alt="" width="1536" height="1536" /></p>
<p style="text-align: left;">“Sjećate li se svojih prvih kolekcionarskih dana? Sakupljanja sličica, salveta, markica? Sjećate li se koliko vam je to bilo važno? Popuniti cijeli album, imati one najrjeđe ali najvrednije? Šta danas sakupljate? Vjerujem, mnogi će pomisliti ‒ ništa, ali je baš to istina. Možda su danas samo te kolekcije postale kompleksnije, raznovrsnije, značajnije. Sakupljački proces zapravo nikada ne prestaje tokom ljudskog života, samo se mijenjaju želje i predmeti za kojima žudimo”, zapisala je Marković u tekstu kataloga koji prati izložbu.</p>
<p style="text-align: left;">Muzej prekinutih veza baštini predmete i priče naših ličnih istorija, ali i emocija, te sa pravom možemo reći da on čuva i njeguje emocionalnu baštinu nas kao pojedinaca ali i kao kolektiva.</p>
<p style="text-align: left;">Marković ističe i da je Muzej prekinutih veza izuzetno i višestruko značajan. Prije svega kao ličan, potom kao kolektivan, a na kraju i kao globalan.</p>
<p style="text-align: left;">“Ipak se pokazalo da naša potreba da govorimo i čuvamo jeste univerzalna i ujedinjujuća, uprkos svim razlikama koje kao individue nosimo. U tome leži uspjeh ovog muzeja, koji je za svega 17 godina obišao cijeli svijet i osvojio brojna muzeološka priznanja, egzistirajući na dva kontinenta i dotičući mnoge na način koji nauka vrlo često previdi ‒ na onom najvažnijem, ljudskom nivou.”</p>
<p style="text-align: left;">Muzej prekinutih veza originalni je umjetnički projekat koji su 2006. godine osmislili Olinka Vištica i Dražen Grubišić. Muzej je od tada “poveo” hiljade ljudi na putovanje oko svijeta, istražujući poimanje baštine. Prva stalna lokacija utemeljena je u Zagrebu. Muzej je 2010. godine osvojio Nagradu EMYA Kenneth Hudson za najinovativniji muzejski projekat u Evropi.</p>
<p style="text-align: left;">Na izložbi će biti prikazano preko sedamdeset eksponata, koje čine predmeti prikupljeni donacijom od strane crnogorske publike i oni koji se nalaze u kolekciji Muzeja prekinutih veza.</p>
<div style="text-align: left;"></div>
<div class="qodef-post-info-author"><span class="qodef-post-info-author-text">Izvor: by msucg info </span></div>
<div class="qodef-post-info-author">Novosti</div>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">127941</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Preminula Ivana Mrvaljević</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/preminula-ivana-mrvaljevic/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 25 Jan 2024 09:56:37 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Film]]></category>
		<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<category><![CDATA[Kulturne aktivnosti]]></category>
		<category><![CDATA[Pozorište]]></category>
		<category><![CDATA[Vijesti iz Crne Gore]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=127892</guid>

					<description><![CDATA[Naša glumica, producentkinja i istaknuta umjetnica Ivana Mrvaljević preminula je danas, u 47. godini. rvaljević, koju pamtimo kao jednu od najznačajnijih crnogorskih glumica svih vremena, rođena je 1976. godine na Cetinju. U rodnom gradu je 1999. godine završila Fakultet dramskih umjetnosti u klasi Bora Stjepanovića. Od tada je bila i članica ansambla Gradskog pozorišta, pri čemu [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-127894" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2024/01/1706175735oiw7dfsnxfiqxp9s-i_1118x745.jpeg" alt="" width="1118" height="745" /></p>
<p>Naša glumica, producentkinja i istaknuta umjetnica Ivana Mrvaljević preminula je danas, u 47. godini.</p>
<section>
<div class="relative ui-article-body">
<div id="article-body" class="font-roboto break-words pt-6 pb-8">
<p>rvaljević, koju pamtimo kao jednu od najznačajnijih crnogorskih glumica svih vremena, rođena je 1976. godine na Cetinju.</p>
<p>U rodnom gradu je 1999. godine završila Fakultet dramskih umjetnosti u klasi Bora Stjepanovića.</p>
<p>Od tada je bila i članica ansambla Gradskog pozorišta, pri čemu je kasnije magistrirala produkciju u Torinu.</p>
<p>Još tokom studentskih dana, ostvarila je više uloga, no one najznačajnije, kako u pozorištu, tako i na filmu i TV-u uslijedile su narednih decenija.</p>
<div id="Z_inline1-toy5tj" data-oau-code="/58152244/portalanalitika.me/Z_inline1" data-lazyloaded-by-ocm="" data-google-query-id="CLOvxK-i-IMDFb4eVQgdhg4DWw">
<div id="google_ads_iframe_/58152244/portalanalitika.me/Z_inline1_0__container__"></div>
</div>
<p>Pamtimo mnoge njene uloge u pozorištu, počev od jedne od prvih &#8211; u komadu &#8220;Zauvijek tvoj&#8221;, sve do onih koje je tumačila nedavno, u prestavama &#8220;Bez portfelja&#8221; i &#8220;Mislim da treba da razgovaramo&#8221;.</p>
<p>Ivana Mrvaljević je od 2012. do 2016. bila i direktorica Gradskog pozorišta u Podgorici. Prije toga, od 2007. do 2008. obavljala je i dužnost umjetničke direktorice Kraljevskog pozorišta Zetski dom.</p>
<p>Upravo u Zetskom domu formirala je plodonosnu akademsku scenu &#8220;Art&#8221;.</p>
<p>Iako je imala izuzetno zapažene uloge u predstavama rađenim u produkciji brojnih domaćih i inostranih teatarskih kuća, njena karijera upravo će biti upamćena po nemjerljivom doprinosu radu Gradskog pozorišta.</p>
<p>Istovremeno, tokom dužeg razdoblja bavila se i video, TV, filmskom i multimedijalnom produkcijom.</p>
<p>Uskoro opširnije.</p>
</div>
</div>
</section>
<p><img decoding="async" class="py-4" src="https://www.portalanalitika.me/assets/img/logos/ico-logo-regular.svg" alt="Portal Analitika" width="32" /></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">127892</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Pljevlja: U narednom periodu još jedan festival amaterskih pozorišta</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/pljevlja-u-narednom-periodu-jos-jedan-festival-amaterskih-pozorista/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Sat, 04 Feb 2023 14:25:28 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Film]]></category>
		<category><![CDATA[Pljevlja]]></category>
		<category><![CDATA[Pozorište]]></category>
		<category><![CDATA[Sjever]]></category>
		<category><![CDATA[Vijesti iz Crne Gore]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=122332</guid>

					<description><![CDATA[Brojnim aktivnostima i realizovanim projektima iz različitih oblasti kulturnog stvaralaštva, u pljevaljskom centru za kulturu planiraju da pridruže još jedan – festival amaterskih pozorišta iz Crne Gore i regiona. Festival će se zvati „Tromeđa“ a trajaće sedam dana. Pored dva, već tradicionalna festivala &#8211; tamburaške muzike i folklornih ansambala, u pljevaljskom Centru za kulturu namjeravaju [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p class="lead" style="text-align: left">Brojnim aktivnostima i realizovanim projektima iz različitih oblasti kulturnog stvaralaštva, u pljevaljskom centru za kulturu planiraju da pridruže još jedan – festival amaterskih pozorišta iz Crne Gore i regiona. Festival će se zvati „Tromeđa“ a trajaće sedam dana.<img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-122333" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2023/02/pljebvlja_455x900.jpg" alt="" width="900" height="455" /></p>
<div class="box-center box900">Pored dva, već tradicionalna festivala &#8211; tamburaške muzike i folklornih ansambala, u pljevaljskom Centru za kulturu namjeravaju da u narednom periodu realizuju još jedan sličan, ali izuzetno zahtjevan projekat. Riječ je o festivalu amaterskih pozorišta iz Crne Gore i regiona, najavljuje direktor Centra, Nebojša Rubežić.</div>
<div>
<div class="storyFull fix">
<p style="text-align: left">&#8220;Festival će se zvati Tromeđa i trajaće sedam dana uz učešće folklorih ansambala iz zemalja bivše SFRJ. Selektor i žiri biće značajna glumačka imena sa ovih prostora, a kada se sve to definiše do kraja, siguran sam da će ljubitelji pozorišne umjetnosti u Pljevljima imati šta da vide i da se uvjere koliko je talenta u amaterskim pozorišnim ansamblima,&#8221; kazao je Rubežić.</p>
<p style="text-align: left">Istakao je da će organizacija pomenutog festivala olakšati u perspektivi dostizanje i još jednog cilja, a to je da se omogući sugrađanima koji smatraju da imaju talenta da se oprobaju u glumi.</p>
<p style="text-align: left">&#8220;A to je da nakon što smo u sopstvenoj produkciji realizovali predstavu &#8220;San ljetnje noći&#8221;, omogućimo našim sugrađanima koji smatraju da imaju talenta, da se oprobaju u glumi. A takvih ima, vjerujte. Raduje me i što se sve više mladih interesuje za akademske studije na Dramskim fakultetima. Mi u Centru za kulturu ćemo i njima u svakom trenutku pomoći i otvoriti dovoljno prostora da upravo iz svog grada krenu u građenje uspješnih karijera&#8221;, kaže Rubežić.</p>
<p style="text-align: left">Pominje se da bi realizaciju projekta Tromeđa mogla da pomognu poznata glumačka imena iz regiona, poput Zijaha Sokolovića, Izudina Bajrovića i Slobodana Bode Ninkovića, što bi već u startu garantovalo uspjeh i Pljevljima dodijelilo epitet pozorišnog centra na sjeveru naše države.</p>
<p>Izvor:RTCG</p>
<div class="shortNews section m-30 fix">
<div class="verticalSlider noLimitH"></div>
</div>
</div>
<div id="mediaListContainerDesktop"></div>
<div class="appFollowWrapper">
<div class="downloadAppWrapper"></div>
</div>
</div>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">122332</post-id>	</item>
		<item>
		<title>&#8220;Operacija Fortuna &#8211; Prevara vijeka&#8221; u bjelopoljskom bioskopu</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/operacija-fortuna-prevara-vijeka-u-bjelopoljskom-bioskopu/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 18 Jan 2023 12:16:58 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Bijelo Polje]]></category>
		<category><![CDATA[Film]]></category>
		<category><![CDATA[Pozorište]]></category>
		<category><![CDATA[Sjever]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=121229</guid>

					<description><![CDATA[Nova akciona komedija reditelja Gaja Ričija sa Džejsonom Stejtamom &#8220;Operacija Fortuna &#8211; Prevara vijeka&#8221;, biće prikazana u bjelopoljskom bioskopu 19. i 20. januara, od 19 sati. Pored Stejtama, u filmu igraju Obri Plaza, Džoš Harnet, Keri Elves, Bagzi Malon, Hju Grant i dr. Super špijun Orson mora da pronađe i zaustavi prodaju nove ubitačne tehnologije [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: left">Nova akciona komedija reditelja Gaja Ričija sa Džejsonom Stejtamom &#8220;Operacija Fortuna &#8211; Prevara vijeka&#8221;, biće prikazana u bjelopoljskom bioskopu 19. i 20. januara, od 19 sati. Pored Stejtama, u filmu igraju Obri Plaza, Džoš Harnet, Keri Elves, Bagzi Malon, Hju Grant i dr.<img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-121230" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2023/01/1920x1080_OPERATION_FORTUNE_BIOSKOP_506x900.jpg" alt="" width="900" height="506" /></p>
<p style="text-align: left">Super špijun Orson mora da pronađe i zaustavi prodaju nove ubitačne tehnologije koju prodaje milijarderski krijumčar oružja Greg Simonds. Nevoljno, udružen sa ekipom najboljih operativaca na svijetu, Orson i njegova ekipa regrutuju najveću holivudsku filmsku zvijezdu Denija Frančeska, da im pomogne u njihovoj misiji spašavanja svijeta.</p>
<p>IZVOR:RTCG</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">121229</post-id>	</item>
		<item>
		<title>,,Liru, laru na bunaru″ sjutra premijerno u bjelopoljskom Centru za kulturu</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/liru-laru-na-bunaru%e2%80%b3-sjutra-premijerno-u-bjelopoljskom-centru-za-kulturu/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 23 Jun 2022 09:59:50 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Bijelo Polje]]></category>
		<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<category><![CDATA[Pozorište]]></category>
		<category><![CDATA[Sjever]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=101512</guid>

					<description><![CDATA[Predstava ,,Liru, laru na bunaru″ Pozorišne radionice bjelopoljskog Centra za kulturu, u režiji Izeta Mulabegovića i adaptaciji Lilijane Ivanović, premijerno će biti izvedena sjutra u velikoj sali Centra za kulturu sa početkom u 19 sati. U predstavi igraju: Tamara Banković, Sara Gojačanin, Jana Despotović, Zerina Ličina Bjanka Maslovarić, Melina Mehović, Milica Mrdak, Anida Muratović, Zara [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: left">Predstava ,,Liru, laru na bunaru″ Pozorišne radionice bjelopoljskog Centra za kulturu, u režiji Izeta Mulabegovića i adaptaciji Lilijane Ivanović, premijerno će biti izvedena sjutra u velikoj sali Centra za kulturu sa početkom u 19 sati.</p>
<figure id="attachment_101513" aria-describedby="caption-attachment-101513" style="width: 749px" class="wp-caption alignleft"><img loading="lazy" decoding="async" class="wp-image-101513 " src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2022/06/Plakat-LIRU-LARU-NA-BUNARU-za-medije-Isko-Mulabegovic-Centar-za-kultu...-1-676x1024-1.jpg" alt="JU Centar za kulturu Bijelo Polje" width="749" height="1135" /><figcaption id="caption-attachment-101513" class="wp-caption-text">JU Centar za kulturu Bijelo Polje</figcaption></figure>
<p style="text-align: left">U predstavi igraju: Tamara Banković, Sara Gojačanin, Jana Despotović, Zerina Ličina Bjanka Maslovarić, Melina Mehović, Milica Mrdak, Anida Muratović, Zara Mušović, Hana Omerhodžić i Andrea Cimbaljevič.</p>
<p style="text-align: left">Cijena ulaznice na predstavi je 1 euro.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">101512</post-id>	</item>
		<item>
		<title>&#8221;Pitanje nebrige države prema državnom Festivalu dramskih amatera u Bijelom Polju poprima sve bizarnije razmjere&#8221;</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/pitanje-nebrige-drzave-prema-drzavnom-festivalu-dramskih-amatera-u-bijelom-polju-poprima-sve-bizarnije-razmjere/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 20 Jun 2022 08:32:33 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Bijelo Polje]]></category>
		<category><![CDATA[Društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Kolašin Mojkovac]]></category>
		<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<category><![CDATA[Plav Gusinje]]></category>
		<category><![CDATA[Pozorište]]></category>
		<category><![CDATA[Sjever]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=100150</guid>

					<description><![CDATA[Opšti utisak gledalaca 51. Festivala dramskih amatera Crne Gore u Bijelom Polju, kao i organizatora Festivala, i jedanaest ansambala u takmičarskom dijelu, je da se i ove godine ova izuzetna smotra dramskog amaterizma na najbolji način utkala u kulturnu mapu Crne Gore, saopšteno je iz ove kulturne ustanove &#8221;Treba istaći da sve čestitke za organizaciju [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: left">Opšti utisak gledalaca 51. Festivala dramskih amatera Crne Gore u Bijelom Polju, kao i organizatora Festivala, i jedanaest ansambala u takmičarskom dijelu, je da se i ove godine ova izuzetna smotra dramskog amaterizma na najbolji način utkala u kulturnu mapu Crne Gore, saopšteno je iz ove kulturne ustanove</p>
<figure id="attachment_100175" aria-describedby="caption-attachment-100175" style="width: 768px" class="wp-caption alignleft"><img loading="lazy" decoding="async" class="wp-image-100175 size-full" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2022/06/DETALJ-IZ-POBJEDNICKE-PREDSTAVE-DANILO-768x511-1.jpg" alt="Detalj iz pobjedničke predstave na 51. Festivalu dramskih amatera Crne Gore u Bijelom Polju: “Danilo”, Bjelopoljsko pozorište, tekst i režija: Dragan Koprivica" width="768" height="511" /><figcaption id="caption-attachment-100175" class="wp-caption-text">Detalj iz pobjedničke predstave na 51. Festivalu dramskih amatera Crne Gore u Bijelom Polju: “Danilo”, Bjelopoljsko pozorište, tekst i režija: Dragan Koprivica</figcaption></figure>
<p style="text-align: left">&#8221;Treba istaći da sve čestitke za organizaciju Festivala, izvođenje predstava od 10. do 15. juna, i sve prateće programe, zaslužuju JU Centar za kulturu “Vojislav Bulatović Strunjo” i opština Bijelo Polje, koja je Festivalu dala i punu finansijsku podršku, te je cjelokupna manifestacija održana na izuzetnom nivou. Svoj poseban doprinos neposredno su dali predsjednik Opštine, Petar Smolović, koji je svečano i otvorio Festival, i direktor Centra za kulturu, Milko Kovačević.&#8221;</p>
<p style="text-align: left">-Festival s najdužom tradicijom ovog tipa u nas, i ovog puta je okupio najbolje dramske amaterske ansamble iz Crne Gore, ukupno jedanaest, a ono, što je dalo vidan pečat Festivalu, jesu: bogatstvo različitosti pozorišnih poetika i smjena generacija uz podmlađene ansamble iz Bara, Nikšića, Podgorice, Plava, Mojkovca i Bijelog Polja, dodaje se.</p>
<p style="text-align: left">&#8221;Od posebnog značaja je i što su svakog dana održavani okrugli stolovi o izvedenim predstavama, kao značajan edukativni prateći segment za dramske amatere, a organizovana je i slikarska izložba Tijane Gordić “Jedno mjesto”, prikazane su i predstave van konkurencije, a na kraju, u revijalnom dijelu, studenti treće godine FDU sa Cetinja, u čast nagrađenih, izveli su predstavu “U plamenu strasti”, i svojom izvrsnom glumačkom empatijom dokazali da Crna Gora ne mora da brine za budućnost svog teatra i sjajne nove generacije glumaca koji dolaze.&#8221;</p>
<p style="text-align: left">-U svom pozdravnom govoru predsjednik Opštine, Petar Smolović, ukazao je na činjenicu da je Bijelo Polje iznjedrilo “brojne umjetnike, koji su stvorili djela neprolazne vrijednosti”, i podržao kontinuitet ovog višestruko važnog Festivala, čijim stazama su prošli mnogi pozorišni umjetnici, danas priznati i van Crne Gore, saopštili su iz Centra za kulturu Bijelo Polje.</p>
<p style="text-align: left">Frapantno su djelovali podaci direktora Centra za kulturu, Milka Kovačevića, da je “tokom pet decenija izvedeno više od 400 predstava, režiju potpisalo više od 170 režisera, svoje uloge odigralo više od šest hiljada glumaca, a pozorišne predstave odgledalo više od sedamdeset hiljada pozorišnih zaljubljenika!”</p>
<p style="text-align: left">Ukazujući na potrebu održavanja Festivala, Kovačević je istakao da “Ministarstvo kulture nema pravo da ćuti nad pozorišnim amaterizmom u Crnoj Gori, niti ima pravo da ćuti nad najstarijim festivalom u državi u godini kad se u Bijelom Polju obilježava sto godina od prve pozorišne predstave.”</p>
<p style="text-align: left">&#8221;I zaista, država Crna Gora se ponaša kao da Bijelo Polje nije u našoj državi, i da je Festival dramskih amatera Crne Gore manifestacija lokalnog značaja i dometa. A prije deceniju nije bilo tako, nije izostajala ni finansijska ni druga podrška Festivalu, a svečanim otvaranjima prisustvovali su predstavnici resornog Ministarstva i drugi zvaničnici iz vrha vlasti. Tokom proteklih, pa i ove godine, to nije slučaj, jer Ministarstvo kulture, očito, ignoriše ovaj Festival od značaja za Crnu Goru, tretirajući ga kao državni festival lokalnog značaja. Upravo, rekli bismo, u duhu teatra apsurda u praksi. Posebno pitanje je zašto država tokom svih godina nije pomogla Bjelopoljsko pozorište i da najzad stekne profesionalni status, te je i na ovom Festivalu bila evidentna diskrepanca kvaliteta. Iskusni glumci iz Bijelog Polja svojim zrelim kreacijama opet su nadvisili sve ostale amaterske ansamble. A i to je vidljiv povod da se otvaranjem profesionalnog teatra u Bijelom Polju isprave brojne nepravde i prema tom gradu i teatru u njemu. Pitanje nebrige države prema državnom Festivalu dramskih amatera u Bijelom Polju poprima sve bizarnije razmjere, ali bi bio red da resorno Ministarstvo napokon napravi korjenit zaokret.&#8221;</p>
<p style="text-align: left">-Ovako, sudbina Festivala i Bjelopoljskog pozorišta predstavlja jedan od eklatantnih primjera kako Vlada i resorno Ministarstvo ne haju za osvjedočene kulturne vrijednosti od trajnog i neprocjenjivog značaja, dodaje se takođe u saopštenju.</p>
<p style="text-align: left">JU Centar za kulturu Bijelo Polje: &#8221;Za početak, bilo bi dobro da sljedeće godine Ministarstvo kulture uzme značajnijeg učešća u organizaciji i otvaranju Festivala, uz, po prvi put, nakon mnogo godina, finansijsku podršku s nivoa države. A ne da sve troškove i odgovornost snose opština Bijelo Polje i Centar za kulturu, kao da je riječ o mjesnom festivalu minornog značaja i perspektiva. Uostalom, sva ova priča bila je i predmetom panel diskusije 13. juna, u okviru rada Festivala, kada je zaključeno da je maćehinski odnos države prema ovom državnom festivalu neprihvatljiv. Odlučeno je i da budu preduzete određene radnje, ostvareni kontakti i apeli prema Ministarstvu kulture da se ponižavajući tretman Festivala dramskih amatera Crne Gore, za šta krivicu snosi država, napokon počne mijenjati.&#8221;</p>
<p style="text-align: left">Tekst i režija: Dragan Koprivica</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">100150</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Više od 300 prisutnih na predstavi: Publika u Pljevljima ispratila predstavu &#8221;San ljetnje noći&#8221;</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/vise-od-300-prisutnih-na-predstavi-publika-u-pljevljima-ispratila-predstavu-san-ljetnje-noci/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 17 Jun 2022 12:08:52 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<category><![CDATA[Pljevlja]]></category>
		<category><![CDATA[Pozorište]]></category>
		<category><![CDATA[Sjever]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=99945</guid>

					<description><![CDATA[Kako je saopšteno iz JU Centar za kulturu Pljevlja, pred više od 300 gledalaca, 25 učesnika, glumaca amatera, starosti od 7 do 57 godina, pod vođstvom reditelja Jovana Ljubenovića, u predstavi &#8221;San ljetnje noći&#8221; pokazalo se izuzetno glumačko umjeće i potpuno zasluženo nagrađeni glumci višeminutnim aplauzom pljevaljske publike. Predstava &#8220;San ljetnje noći&#8221; rađena je po [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div class="kvgmc6g5 cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql ii04i59q"></div>
<div class="cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql o9v6fnle ii04i59q">
<div dir="auto" style="text-align: left">Kako je saopšteno iz JU Centar za kulturu Pljevlja, pred više od 300 gledalaca, 25 učesnika, glumaca amatera, starosti od 7 do 57 godina, pod vođstvom reditelja Jovana Ljubenovića, u predstavi &#8221;San ljetnje noći&#8221; pokazalo se izuzetno glumačko umjeće i potpuno zasluženo nagrađeni glumci višeminutnim aplauzom pljevaljske publike.</div>
<div dir="auto" style="text-align: left">
<figure id="attachment_99958" aria-describedby="caption-attachment-99958" style="width: 2048px" class="wp-caption alignleft"><img loading="lazy" decoding="async" class="wp-image-99958 size-full" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2022/06/288496605_403636468487077_9064849705330570679_n.jpg" alt="JU Centar za kulturu Pljevlja" width="2048" height="1365" /><figcaption id="caption-attachment-99958" class="wp-caption-text">JU Centar za kulturu Pljevlja</figcaption></figure>
</div>
<div dir="auto" style="text-align: left">Predstava &#8220;San ljetnje noći&#8221; rađena je po motivima istoimenog djela Vilijama Šekspira, u produkciji JU Centar za kulturu Pljevlja.</div>
<div dir="auto" style="text-align: left"></div>
</div>
<div class="cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql o9v6fnle ii04i59q" style="text-align: left">
<div dir="auto">Režiju, adaptaciju i izbor muzike potpisuje Jovan Ljubenović, a glumačka ekipu čine Arman Bećović, Tajra Katana, Nejra Polovina, Nikolaj Čabarkapa, Emil Ciguljin, Novica Despotović, Milan Kovačević, Branislav Đurović, Luka Minić, Dario Grbović, Nataša Zečević, Edin Hurić, Uglješa Čolović, Ena Katana, Hana Kaltak, Nikolina Despotović, Nejla Kaltak, Iva Vuković, Dina Katana, Sara Kahvedžić, Nataša Rubežić, Šejla Bećović, Anastasija Vojinović, Jovana Bajčeta i Daris Katana.</div>
<div dir="auto"></div>
</div>
<div class="cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql o9v6fnle ii04i59q" style="text-align: left">
<div dir="auto">Za scenografiju i kostime bile su zadužene Zorica Bajčeta i Nataša Cmiljanić. Majstor svijetla &#8211; Marko Vukićević.</div>
<div dir="auto"></div>
</div>
<div class="cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql o9v6fnle ii04i59q">
<div dir="auto" style="text-align: left">Predstava &#8220;San ljetnje noći&#8221; izvedena je kao dio programa XXXVI Dana humora i satire “Vuko Bezarević”.</div>
</div>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">99945</post-id>	</item>
		<item>
		<title>51. Festival dramskih amatera u Bijelom Polju zatvoren svečanom dodjelom nagrada</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/51-festival-dramskih-amatera-u-bijelom-polju-zatvoren-svecanom-dodjelom-nagrada/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 16 Jun 2022 07:53:15 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Bijelo Polje]]></category>
		<category><![CDATA[Društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<category><![CDATA[Ne propustite]]></category>
		<category><![CDATA[Pozorište]]></category>
		<category><![CDATA[Sjever]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=99200</guid>

					<description><![CDATA[Najstarija kulturna manifestacija te vrste, Festival dramskih amatera, pedeset prvi po redu, juče je zatvoren svečanom dodjelom nagrada u Bijelom Polju. Na FDA, od njegovog osnivanja do danas, učestvovalo je preko četiri stotine predstava u kojima su glumili, za koje su potpisivali režiju, tekst, muziku scenografiju sada neki od najznačajnijih profesionalnih dramskih stvaralaca. Ali u [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: left">Najstarija kulturna manifestacija te vrste, Festival dramskih amatera, pedeset prvi po redu, juče je zatvoren svečanom dodjelom nagrada u Bijelom Polju.</p>
<figure id="attachment_99212" aria-describedby="caption-attachment-99212" style="width: 1024px" class="wp-caption alignleft"><img loading="lazy" decoding="async" class="wp-image-99212 size-full" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2022/06/SV_8133-1024x683-1.jpg" alt="Foto: Centar za kulturu Bijelo Polje" width="1024" height="683" /><figcaption id="caption-attachment-99212" class="wp-caption-text">Foto: Centar za kulturu Bijelo Polje</figcaption></figure>
<p style="text-align: left">Na FDA, od njegovog osnivanja do danas, učestvovalo je preko četiri stotine predstava u kojima su glumili, za koje su potpisivali režiju, tekst, muziku scenografiju sada neki od najznačajnijih profesionalnih dramskih stvaralaca. Ali u tim predstavama svoj zanat su usavršavali i  sada iskusni dramski amateri na koje Crna Gora mora biti ponosna. U tom smislu, sa pravom možemo reći da je Festival dramskih amatera kreirao, i dalje učestvuje u kreiranju pozorišnog identiteta Crne Gore.  U okviru 51. Festivala dramskih amatera imali smo priliku vidjeti jedanaest predstava  u takmičarskom dijelu, kao I predstavu Fakulteta dramskih umjetnosti sa Cetinja  koja je prikazana na zatvaranju Festivala.</p>
<p style="text-align: left">Naime, članovi žirija 51. Festivala dramskih amatera Crne Gore u sastavu Jovana Bojović– predsjednica, Branka Otašević i Izet Mulabegović donio je jednoglasno specijalnu nagradu za glumačko ostvarenje Davudu Bahoviću, za ulogu Automehaničara u predstavi „Ordinacija“ dramskog studija „Entuzijasti“ Srednje ekonomsko-ugostiteljske škole iz Bara.</p>
<p style="text-align: left">Specijalna nagrada za glumačko ostvarenje otišla je u ruke Jovani Šobić, za ulogu u Medicinske sestre u predstavi „Ordinacija“ dramskog studija „Entuzijasti“ Srednje ekonomsko-ugostiteljske škole iz Bara.</p>
<p style="text-align: left">Specijalna nagrada za glumačko ostvarenje dodjeljuje se Andrei Drašković, za ulogu u predstavi „Besmrt u Kopenhagenu“ Gimnazije „Stojan Cerović“ Nikšić.</p>
<p style="text-align: left">Specijalna nagrada za afirmaciju dječijeg stvaralaštva dodjeljuje se Aliji Redžematoviću, za predstavu „Kako je Edina postala princeza fina“ dramskog studija JU Centra za kulturu „Husein Bašić“ iz Plava.</p>
<p style="text-align: left">Nagrada za produkciju dodjeljuje se bjelopoljskom pozorištu Centru za kulturu „Vojislav Bulatović – Strunjo“ Bijelo Polje.</p>
<p style="text-align: left">Nagrada za najbolju scenografiju dodjeljuje se Milivoju Miću Kovačeviću, za predstavu „Kovači“ bjelopoljskog pozorišta Centra za kulturu „Vojislav Bulatović – Strunjo“.</p>
<p style="text-align: left">Nagrada za najbolji kostim dodjeljuje se Nusreti Kojić, za predstavu „Kako je Edina postala princeza fina“ dramskog studija Centra za kulturu „Husein Bašić“ Plav.</p>
<p style="text-align: left">Nagrada za najbolji izbor muzike dodjeljuje se Draganu Kneževiću, za muziku iz predstave „Narkotik bluz“ Akordovog teatra za mlade iz Nikšića.</p>
<p style="text-align: left">Nagrada za najbolju autorsku muziku dodjeljuje se Petru Mihajloviću, za predstavu „Livada puna tame“ Studija „Solaris“ Mojkovac.</p>
<p style="text-align: left">Nagrada za autorski projekat dodjeljuje se Vladimiru Kosiću, za predstavu „Ko je ubio princezu Mont“ Centra za razvoj umjetnosti „Helaforija“ i JU „Zahumlje“ Nikšić.</p>
<p style="text-align: left">Nagrada za eksperimentalni pristup dodjeljuje se Sejfu Seferoviću, za predstavu „Pogledaj dom svoj đaole“ Pozorišne radionice „Dodest“  KICa „Budo Tomović“ Podgorica.</p>
<p style="text-align: left">Nagrada za originalan rediteljski rukopis i scensko istraživanje dodjeljuje se Vukiću Antoviću, za predstavu „Besmrt u Kopenhagenu“ Gimnazije „Stojan Cerović“ Nikšić.</p>
<p style="text-align: left">Nagrada za najbolji dramski tekst dodjeljuje se Vukiću Antoviću, za predstavu „Besmrt u Kopenhagenu“ Gimnazije „Stojan Cerović“ Nikšić.</p>
<p style="text-align: left">Nagrada za najbolju režiju dijele Dragan Koprivica, za predstavu „Danilo“ Bjelopoljskog pozorišta Centra za kulturu, i Filip Medenica i Petar Mihajlović, za predstavu „Livada puna tame“ Studija „Solaris“ Mojkovac.</p>
<p style="text-align: left">Nagrada za najboljeg mladog glumca dodjeljuje se Matiji Grediću, za ulogu u predstavi „Besmrt u Kopenhagenu“  Gimnazije „Stojan Cerović“ Nikšić.</p>
<p style="text-align: left">Prva nagrada za glumačku bravuru dodjeljuje se Milanu Erakoviću, za ulogu u predstavi „Narkotik bluz“ Akordovog omladinskog teatra Nikšić.</p>
<p style="text-align: left">Nagrada za bravuru „Fuad Zaimović – Strela“ dodjeljuje se Srđanu Neneziću, za ulogu u predstavi „Besmrt u Kopenhagenu“ Gimnazije „Stojan Cerović“ Nikšić.</p>
<p style="text-align: left">Nagrada za najbolju mušku epizodu dodjeljuje se Jusufu Bajramspahiću, za ulogu Oca Eduarda u predstavi „Danilo“ bjelopoljskog pozorišta Centra za kulturu „Vojislav Bulatović – Strunjo“.</p>
<p style="text-align: left">Nagrada za najbolju žensku epizodu dodjeljuje se Luciji Drenovac, za ulogu Svirene u predstavi „Pogledaj dom svoj đaole“ Pozorišne radionice „Dodest“  KICa „Budo Tomović“ Podgorica.</p>
<p style="text-align: left">Nagrada za partnerstvo u igri dodjeljuje se Jovani Bulatović i Novici Medenici, u predstavi „Livada puna tame“ Studija „Solaris“ Mojkovac.</p>
<p style="text-align: left">Nagrada za najbolju žensku ulogu dodjeljuje se  Slađani Merdović, za ulogu Majke Milice u predstavi „Danilo“ bjelopoljskog pozorišta, i Sanji Ćirović, za ulogu Lujze u predstavi „Kovači“ bjelopoljskog pozorišta Centra za kulturu.</p>
<p style="text-align: left">Nagrada za najbolju mušku ulogu dodjeljuje se Predragu Vukojeviću, za ulogu Danila Kiša u predstavi „Danilo“  bjelopoljskog pozorišta, i Vladu Tomoviću, za ulogu Petera u predstavi „Kovači“ bjelopoljskog pozorišta Centra za kulturu.</p>
<p style="text-align: left">Nagrada za kolektivnu igru i scensko istraživanje dodjeljuje se Draganu Kneževiću, iz Akordovog teatra za mlade iz Nikšića.</p>
<p style="text-align: left"><strong>Nagrade za najbolje predstave:</strong></p>
<p style="text-align: left">III mjesto dodjeljuje se predstavi „Kovači“,  u režiji Petra Novakovića, produkcije bjelopoljskog pozorišta Centra za kulturu „Vojislav Bulatović – Strunjo“.</p>
<p style="text-align: left">II mjesto dodjeljuje se predstavi  „Livada puna tame“, u režiji Petra Mihajlovića i Filipa Medenice, produkcije Studija „Solaris“ iz Mojkovca.</p>
<p style="text-align: left">I mjesto dodjeljuje se predstavi„Danilo“, u režiji Dragana Koprivice, produkcije bjelopoljskog pozorišta Centra za kulturu „Vojislav Bulatović – Strunjo“.</p>
<p style="text-align: left">&#8221;U toku proteklih šest dana imali smo priliku da kao publika budemo dio jednog teatra koji korespondira sa savremenim gledaocem, provocira ga i navodi na razmišljanje. Stoga pohvaljujemo i posvećen rad mentora koji svoju energiju i znanje posvećuju radu sa mladim ljudima. Ali i te mlade ljude koji su pokazali svoje talente moramo akcentovati umjetnički rad Vukića Antovića pred kojim niko od publike nije ostao ravnodušan.&#8221; &#8211; Samim tim 51. Festival dramskih amatera još jednom je potvrdio da zaslužuje pažnju javnosti, kao i mjesto u strateškom planu, koje bi zagarantovalo i finansijsku podršku, saopšteno je iz JU Centar za kulturu Bijelo Polje.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">99200</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Večeras “San ljetnje noći” u Pljevljima</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/veceras-san-ljetnje-noci-u-pljevljima/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 16 Jun 2022 07:28:14 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<category><![CDATA[Pljevlja]]></category>
		<category><![CDATA[Pozorište]]></category>
		<category><![CDATA[Sjever]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=99182</guid>

					<description><![CDATA[Večeras u 20 sati zakazano je premijerno izvođenje predstave “San ljetnje noći”. Predstava je dio programa XXXVI Dana humora i satire “Vuko Bezarević”. Predstava “San ljetnje noći” je adaptacija pozorišne komedije Vilijama Šekspira, a rađena je u produkciji JU Centar za kulturu Pljevlja. Sastoji se od više isprepletanih kompleksnih priča koje se vrte oko braka [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: left">Večeras u 20 sati zakazano je premijerno izvođenje predstave “San ljetnje noći”. Predstava je dio programa XXXVI Dana humora i satire “Vuko Bezarević”.</p>
<p style="text-align: left"><img loading="lazy" decoding="async" class="alignleft wp-image-99186 size-full" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2022/06/FB_IMG_1655314413021-732x1024-1.jpg" alt="" width="732" height="1024" /></p>
<p style="text-align: left">Predstava “San ljetnje noći” je adaptacija pozorišne komedije Vilijama Šekspira, a rađena je u produkciji JU Centar za kulturu Pljevlja. Sastoji se od više isprepletanih kompleksnih priča koje se vrte oko braka Tezeja i Hipolite. San ljetnje noći je romantična komedija u kojoj elementarna sila ima glavnu ulogu, a prepoznatljiva je u čarima koje donosi jedna ljetnja noć.</p>
<p style="text-align: left">Besplatne ulaznice za premijeru pozorišne predstave “San ljetnje noći&#8221; preuzimaju se na biletarnici JU Centar za kulturu Pljevlja, na dan predstave 16-og juna od 12 do 20 sati.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">99182</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Pljevlja: “San ljetnje noći” premijerno u četvrtak</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/pljevlja-san-ljetnje-noci-premijerno-u-cetvrtak/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 15 Jun 2022 06:35:23 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<category><![CDATA[Pljevlja]]></category>
		<category><![CDATA[Pozorište]]></category>
		<category><![CDATA[Sjever]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=98736</guid>

					<description><![CDATA[Premijerno izvođenje predstave “San ljetnje noći” će na Velikoj sceni JU Centar za kulturu Pljevlja biti odigrana u četvrtak 16-og juna, sa početkom u 20 sati. Predstava je dio programa XXXVI Dana humora i satire “Vuko Bezarević”. Predstava “San ljetnje noći” je adaptacija pozorišne komedije Vilijama Šekspira, a rađena je u produkciji JU Centar za [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div class="kvgmc6g5 cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql ii04i59q">
<div dir="auto" style="text-align: left">Premijerno izvođenje predstave “San ljetnje noći” će na Velikoj sceni JU Centar za kulturu Pljevlja biti odigrana u četvrtak 16-og juna, sa početkom u 20 sati. Predstava je dio programa XXXVI Dana humora i satire “Vuko Bezarević”.</div>
<div dir="auto" style="text-align: left">
<figure id="attachment_98737" aria-describedby="caption-attachment-98737" style="width: 787px" class="wp-caption alignleft"><img loading="lazy" decoding="async" class="wp-image-98737 " src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2022/06/286678921_401964211987636_952962881705677458_n.jpg" alt="Centar za kulturu Pljevlja" width="787" height="1100" /><figcaption id="caption-attachment-98737" class="wp-caption-text">Centar za kulturu Pljevlja</figcaption></figure>
</div>
</div>
<div class="cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql o9v6fnle ii04i59q" style="text-align: left">
<div dir="auto">Predstava “San ljetnje noći” je adaptacija pozorišne komedije Vilijama Šekspira, a rađena je u produkciji JU Centar za kulturu Pljevlja. Sastoji se od više isprepletanih kompleksnih priča koje se vrte oko braka Tezeja i Hipolite. San ljetnje noći je romantična komedija u kojoj elementarna sila ima glavnu ulogu, a prepoznatljiva je u čarima koje donosi jedna ljetnja noć.</div>
<div dir="auto"></div>
</div>
<div class="cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql o9v6fnle ii04i59q">
<div dir="auto" style="text-align: left">Besplatne ulaznice za premijeru pozorišne predstave “San ljetnje noći” mogu se preuzeti na biletarnici JU Centar za kulturu Pljevlja, na dan predstave 16-og juna od 12 do 20 sati.</div>
</div>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">98736</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Bijelo Polje: „Narcotic blues” u okviru Festivala dramskih amatera</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/bijelo-polje-narcotic-blues-u-okviru-festivala-dramskih-amatera/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 14 Jun 2022 06:32:25 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Bijelo Polje]]></category>
		<category><![CDATA[Društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<category><![CDATA[Pozorište]]></category>
		<category><![CDATA[Sjever]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=98364</guid>

					<description><![CDATA[Trećeg dana Festivala dramskih amatera u Bijelom Polju, u izvođenju Akordovog omladinskog teatra – Nikšić, igrana je predstava „Narcotic blues” po tekstu Dragana Kneževića i glumaca Akordovog omladinskog teatra, u režiji Dragana Kneževića uz asistenta Voja Mrvaljevića. Pored voditelja razgovora Vanje Kovačevića, u razgovoru su učestvovali Dragan Knežević, Nikolina Radulović, Milan Eraković i Vaso Lalićević. [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: left">Trećeg dana Festivala dramskih amatera u Bijelom Polju, u izvođenju Akordovog omladinskog teatra – Nikšić, igrana je predstava „Narcotic blues” po tekstu Dragana Kneževića i glumaca Akordovog omladinskog teatra, u režiji Dragana Kneževića uz asistenta Voja Mrvaljevića.</p>
<figure id="attachment_98365" aria-describedby="caption-attachment-98365" style="width: 1024px" class="wp-caption alignleft"><img loading="lazy" decoding="async" class="wp-image-98365 size-full" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2022/06/SV_6806-1024x683-1.jpg" alt="Centar za kulturu Bijelo Polje" width="1024" height="683" /><figcaption id="caption-attachment-98365" class="wp-caption-text">Centar za kulturu Bijelo Polje</figcaption></figure>
<p style="text-align: left">Pored voditelja razgovora Vanje Kovačevića, u razgovoru su učestvovali Dragan Knežević, Nikolina Radulović, Milan Eraković i Vaso Lalićević.</p>
<p style="text-align: left">Smisao umjetnosti nije da konstatuje, smisao umjetnosti je da se odredi u odnosu na nešto. Na tom tragu je nastala predstava “Narcotic blues”. Predstava ukazuje na probleme koji se dešavaju sada i ovdje, kazao je u uvodnom obraćanju Vanja Kovačević.</p>
<p style="text-align: left">Knežević: &#8221;Nažalost mladi kod nas dosta koriste narkotike. Ideja je krenula od pokušaja da pripremimo predstavu po romanu “Mi djeca sa stanice ZOO”, ali smo brzo odustali od toga, i odlučili smo da scenarijo pišemo sami. Glumci su sami pisali svoje uloge, i tekst je veoma šokantan. Kroz brzu igru smo željeli da šokiramo mlade ljude koji predstavu budu gledali. Tekst je angažovan i govori o važnim temama, priču su pričali upravo oni kojima se to događa. Pokušali smo da miješanjem dokumentarnog i igranog pojačamo utisak, i da ne skrećemo puno sa teme problema zavisnosti od narkotika&#8221;, kazao je Dragan Knežević.</p>
<p style="text-align: left">Radulović: &#8221;Tema predstave je između ostalog i silovanje, priča o tome je nastala sa ciljem da skrene pažnju na problem, te da je veoma bitno da znamo ko je silovatelj a ko žrtva. Često, nažalost možemo čuti priču o tome kako je djevojka kriva jer je silovana, što je uvjek pogrešno, pa smo predstavom zapravo htjeli da ukažemo na te probleme&#8221;, kazala je glumica Nikolina Radulović.</p>
<p style="text-align: left">Ekipa koja je realizovala predstavu je istakla iskrenu i istrajnu predanost glumca Milana Erakovića. Govorili su o njegovim temeljnim pripremama, uleženjima i izlaženjima iz lika, koje ih je sve fasciniralo i motivisalo.</p>
<p style="text-align: left">Eraković: &#8221;Kada sam saznao da ćemo sami pisati svoje uloge, ideja mi je bila da izgradim što realniju sliku osobe koja je prošla kroz velike životne poteškoće. Pitanje, zašto bi neko počeo da koristi opijate, je ono iz čega se izrodio moj lik. Odgovor koji sam ja dao na to pitanje jeste <em>tuga,</em> i najviše sam obrađivao taj motiv i lik gradio iz te pozicije. Jedna od bitnih inspiracija mi je bio film “Rekvijem za snove”, kao i ljudi koje poznajem. U međuvremenu sam istraživao i japansko pozorište, konkretno Kabuki, i moram reći da je to dosta uticalo na izgradnju lika&#8221;, kazao je glumac Milan Eraković.</p>
<p style="text-align: left">Glumac Vaso Lalićević je kazao da je svoj lik zasnovao na liku iz serije “Power”, lik se zove Tommy Egan, i on je bio najveća inspiracija. “Na svoj način sam htio da napravim svoju verziju Tomija, i naravano da mi je to ime bilo bitno. Nije sve ostalo na liku iz serije, postojalo je još dosta stvari koje su uticale na izgradnju lika. Bio je to jedan lijep proces”, zaključio je Lalićević.</p>
<p style="text-align: left">Vanja Kovačević je pomenuo i muziku koja je veoma bitan segment predstave, pored Rammsteina i njihove pjesme “Du hast”, tu su i od Pink Floyda “Shine on you crazy diamond”, zatim pjesma iz mjuzikla “Singin’ in the rain”, kao i muzika iz filmova Sergio Leonea…</p>
<p style="text-align: left">Razgovor je nastavljen korisnim komentarima članova žirija koji na ovogodišnjem Festivalu radi u sastavu dramaturškinje Jovane Bojović i glumaca Branke Otašević i Izeta Mulabegovića.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">98364</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Sinoć otvoren Festival dramskih amatera u Bijelom Polju</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/sinoc-otvoren-festival-dramskih-amatera-u-bijelom-polju/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Sat, 11 Jun 2022 10:03:07 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Bijelo Polje]]></category>
		<category><![CDATA[Društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<category><![CDATA[Pozorište]]></category>
		<category><![CDATA[Sjever]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=97947</guid>

					<description><![CDATA[Najstarija kulturna manifestacija te vrste, Festival dramskih amatera, pedeset prvi po redu, svečano je sinoć otvoren u Bijelom Polju. &#160; Prije otvaranja festivala u galeriji Centra za kulturu otvorena je izložba slika akademske slikarke Tijane Gordić, pod nazivom &#8220;Jedno mjesto.&#8221; Otvarajući festival, predsjednik Opštine Petar Smolović je podsjetio da je Bijelo Polje grad bogate kulturne [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: left">Najstarija kulturna manifestacija te vrste, Festival dramskih amatera, pedeset prvi po redu, svečano je sinoć otvoren u Bijelom Polju.</p>
<p>&nbsp;</p>
<figure id="attachment_97950" aria-describedby="caption-attachment-97950" style="width: 1249px" class="wp-caption alignleft"><img loading="lazy" decoding="async" class="wp-image-97950 size-full" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2022/06/viber_image_2022-06-11_01-47-31-359-e1654941750821.jpg" alt="Opština Bijelo Polje/ Crop" width="1249" height="1068" /><figcaption id="caption-attachment-97950" class="wp-caption-text">Opština Bijelo Polje/ Crop</figcaption></figure>
<p style="text-align: left">Prije otvaranja festivala u galeriji Centra za kulturu otvorena je izložba slika akademske slikarke Tijane Gordić, pod nazivom &#8220;Jedno mjesto.&#8221;</p>
<p style="text-align: left">Otvarajući festival, predsjednik Opštine Petar Smolović je podsjetio da je Bijelo Polje grad bogate kulturne tradicije &#8211; &#8220;grad koji je iznjedrio brojne umjetnike koji su stvorili djela neprolazne vrijednosti.&#8221;</p>
<p style="text-align: left">Smolović: &#8220;Festival dramskih amatera je više od pola vijeka mjesto okupljanja najboljih ostvarenja iz oblasti dramskog amaterizma Crne Gore i sredina u kojoj je kultura postala važan i dominantan javni sadržaj”, kazao je Smolović, poželivši gostima i učesnicima prijatan boravak u gradu u kojem umjetnost i srdačnost bivstvuju zajedno vijekovima.</p>
<p style="text-align: left">&#8220;Gotovo da ne postoji časnije niti uzvišenije dužnosti nego ovdje ispod zelenog Obrova a pored zamišljenog Lima, u gradu pjesnika i književnika, festivala i umjetnika, u gradu gostoprimstva i jednakosti biti domaćin onima koji iznova oživljavaju slavna djela slavnih pisaca i sa ovih dasaka opijaju našu dušu slatkim sokovima pozorišta”, kazao je direktor Centra za kulturu Milko Kovačević.</p>
<p style="text-align: left">Tokom pet decenija, napomenuo je Kovačević, izvedeno je više od 400 predstava, režiju potpisalo više od 170 režisera, svoju ulogu odigralo više od šest hiljada glumaca, a pozorišne predstave odgledalo više od 70 hiljada pozorišnih zaljubljenika.</p>
<p style="text-align: left">“Nije li ovo, dragi prijatelji, dovoljan razlog da kažemo svi kako nam festival treba i kako smo svi u obavezi da ga njegujemo, unapređujemo, da mu osmišljavamo nove sadržaje i otvaramo nove vidike”, kazao je Kovačević.</p>
<p style="text-align: left">On se osvrnuo i na odnos Ministarstva kulture.</p>
<p style="text-align: left">Kovačević: “Ministarstvo kulture nema pravo da ćuti nad pozorišnim amaterizmom u Crnoj Gori, niti ima pravo da ćuti nad najstarijim festivalom u državi u godini kada se u Bijelom Polju obilježava sto godina od prve pozorišne predstave”, naveo je.</p>
<p style="text-align: left">Na prvoj večeri festivala nastupili su domaćini predstavom “Danilo”, za koju tekst i režiju potpisuje Dragan Koprivica.</p>
<p style="text-align: left">U predstavi &#8220;Danilo&#8221; igra iskusna ekipa bjelopoljskih glumaca, Slađana Bubanja Merdović, Jusuf Bajramspahić, Predrag Vukojević, Sanja Ćirović i Nela Terzić, uz podmlađeni dio ansambla Mihaila Drobnjaka, Milicu Jeremić i Saru Kurgaš.</p>
<p style="text-align: left">Dizajn svjetla potpisuje Vlado Tomović, a scenografiju, dizajn zvuka i izbor muzike Milivoje Mićo Kovačević.</p>
<p style="text-align: left">Učesnike, goste i publiku pozdravio je i predsjednik Savjeta 51. Festivala dramskih amatera Crne Gore Moamer Kasumović.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">97947</post-id>	</item>
	</channel>
</rss>
