Muzeji – Sjever Crne Gore

U školi kod Nikšića dječak zadobio teške tjelesne povrede, hitno prevezen u Klinički centar

R.O. — Sat, 14 Feb 2026 21:31:46 +0000

20:45 20:45

Izv

Izvor: Rtnk

Foto: Facebook O.Š. “Jovan Gnjatović”

Trinaestogodišnji dječak, učenik O.Š. “Jovan Gnjatović” u Vraćenovićima kod Nikšića, zadobio je juče teške tjelesne povrede, prenosi Portal RTNK.

Nakon pregleda u nikšićkoj bolnici, dječak je hitno prevezen u Klinički centar Crne Gore gdje je operisan.

Iz škole su kazali da je dječak povrede zadobio od vršnjaka, i smatraju, dok ne ispitaju cjelokupnu situaciju, da nije u pitanju vršnjačko nasilje.

Direktor škole “Jovan Gnjatović” Vuk Nikolić kazao je da smatra da je u pitanju nesrećan slučaj.

“To se desilo juče nakon nastave. Djeca su trčala i koliko ja imam informaciju, jedan od dječaka udario je drugog. Ne bih rekao da je u pitanju vršnjačko nasilje, ali će naš Tim za prevenciju nasilja sve to ispitati do tančina”, rekao je Nikolić.

Kako je dodao, čim se sve to desilo uprava škole je reagovala i sa roditeljima povrijeđenog učenika pošla u Klinički centar.

Nikolić kaže da se, na sreću, dječak danas osjeća dobro i dodaje da je ovo prvi takav slučaj u toj školi.

Pojašnjeno je da je slučaj odmah prijavljen policiji u Nikšiću.

“Uzeta je izjava od dječaka koji je drugom dječaku nanio teške povrede i sada se čeka izjašnjenje tužioca”, zaključili su.

CdM portal

Ambasador Satler najavio 15 miliona eura za Ulcinjsku solanu, potpisan ugovor o osnivanju preduzeća za upravljanje Parkom prirode

R.O. — Fri, 30 Jan 2026 17:17:17 +0000

Biljana Dabić
30.01.2026 16:09

Ugovor o osnivanja Društva sa ograničenom odgovornošću za upravljanje Parkom prirode „Ulcinjska Solana“ danas su potpisali ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafoć i predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu.

Potpisivanju Ugovora prisustvovali su ministar finansija Novica Vuković, ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler, ambasador SR Njemačke Peter Felten, poslanik Ilir Čapuni, predstavnici izvršne vlasti Opštine Ulcinj, članovi tima koji su učestvovali u pregovorima, aktivisti nevladinog sektora, nekadašnji radnici Solane „Bajo Sekulić“.

Park prirode Ulcinjska solana, je posebno područje, važno za najjužniji crnogorski grad, Crnu Goru, važno za Evropu. Danas jedno od najboljih i najljepših staništa za posmatranje ptica, a u budućnosti jedno od najvažnijih slanih područja u prirodi, mjesto gdje će se ponovo proizvoditi so. Ova očekivanja istakao je u obraćanju prisutnim ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler

–Postizanje sporazuma između Opštine Ulcinj i Vlade, jeste dio Poglavlja 27, ali je mnogo više od toga. Nastavićemo da pružamo podršku, kao što smo to činili i ranije. Sa naše strane je za naredne godine predviđeno 15 miliona eura bespovratnih sredstava, kroz grantove, kao poklon Crnoj Gori, za ovo posebno područje – Ulcinjsku solanu, kazao je Satler i istakao: „U narednim godinama 15 miliona eura planirano je za ulaganja kako bi se ovo mjesto razvilo u uspješnu Solanu“.

Uspjeli ste da postignete kompromis i mislim da je to lijep i snažan signal u ovom trenutku. Ovdje u Ulcinju, u Crnoj Gori, uspjeli smo da uradimo nešto veliko, u vremenu kada kultura kompromisa možda nije u modi. Uspjeli smo zahvaljujući učesnicima u ovom procesu – predsjedniku Opštine Ulcinj, ministrima ekologije i finansija. U Ulcinju smo zaista pokazali da se velike stvari mogu postići kompromisom, kazao je Satler i zahvalio aktuelnom ambasadoru Njemačke kao i njegovim prethodnicima, koji su mnogo ulagali za Ulcinj i u cijeli ovaj proces.

Predsjednik Opštine je istakao da je potpisivanje Ugovora o osnivanju preduzeća za upravljanje Parkom prirode važan dan za Ulcinj i državu Crnu Goru.

-Nakon dugogodišnjeg perioda uspjeli smo potpisati zajednički Ugovor o osnivanju društva za upravaljanjem Parkom prirode Ulcinjska solana. Zbog javnosti moram posjetiti, ovo nije preduzeće, kao što je nekad bilo, koje je decenijama u sječaju. Ovo je preduzeće za upravljanjem Parkom prirode. Da bi došli do ovog koraka, bilo nam je potrebno puno napora. Želim i ovom prilikom izdvojiti i međunarodnu zajednicu, posebno nevladine organizacije iz Ulcinja i Crne Gore, koji su nam pomogli da zaštitimo ovaj prostor, kazao je Nimanbegu.

Prema riječima predsjednika Opštine, ovaj korak će značiti zaštitu Parka prirode i stvoriti mogućnost da se krene u onu dugo očekivanu proizvodnju soli.

Osnivači preduzeća su saglasni da u osnivačkom udjelu u preduzeću Vlada učestvuje 60 odsto, a Opština Ulcinj 40 odsto.

Podsjetimo, ranije je najavljeno da osnovni kapital čine novčana sredstva koja obezbjeđuju osnivači u iznosu od četiri miliona eura, od čega će 100 hiljada eura biti uplaćeno prilikom registracije Društva dok će preostali iznos biti uplaćen u roku od pet godina od dana registracije u jednakim godišnjim tranšama srazmjerno vlasničkom udjelu osnivača – Vlada 468 hiljada eura, a Opština Ulcinj 312 hiljada eura. Troškove osnivanja, procijenjene na 300 eura, snose osnivači.

primorski.me

Čuveni arheolog: Otkriće grobnice kraljice Nefertiti u Egiptu je blizu

R.O. — Sat, 24 Jan 2026 12:31:04 +0000

B.B.[ RTS ]

24. 01. 2026.10:25 >> 10:25

Dr Zahi Havas, arheolog, egiptolog, bivši egipatski ministar turizma i antikviteta, vjeruje da je blizu otkrića davno izgubljene grobnice egipatske kraljice Nefertiti. O čuvenom arheologu snimljen je dokumentarni film „Čovjek sa šeširom“, o njegovom životu i radu.

(Foto: Youtube, printscreen/RTS, magazin “Oko” )

Predviđanja dr Zahija Havasa, jednog od najpoznatijih arheologa na svijetu, uvijek su bila smjela. U njima je iznosio mogućnost značajnog otkrića grobnice Nefertiti, prije nego što ode u penziju. O životu i karijeri Havasa snimljen je dokumentarni film “Čovjek sa šeširom”, u režiji Džefrija Rota. Film je dostupan na nekoliko striming platformi.

Film istražuje život svjetski poznatog egiptologa i vraća nas 4.000 godina unazad u istoriji svijeta. Havas je istraživao misteriju smrti Kleopatre i Tutankamona, a kao egipatski čuvar starina, poznat je i kao Indijana Džouns.

„Ako bih napravio ovo otkriće, mislim da bih bio srećan da završim svoju karijeru najvažnijim otkrićem najvažnije kraljice Egipta, kraljice Nefertiti“, rekao je Zahi Havas.

Nefertiti je bila supruga Amenhotepa IV, faraona koji je vladao od 1353. do 1336. godine prije nove ere, koji je u ono malo godina svoje vladavine, izveo prevrat u oblasti religije, etike, umjetnosti i pogleda na svijet i pokrenuo vjersku revoluciju čiji je cilj bio da se egipatska politeistička religija usmjeri na obožavanje Atona, sunčevog diska.

Havas, kao i neki egiptolozi vjeruju da je nakon njegove smrti, Nefertiti vladala kao faraon i da je sebe nazivala novim imenom – Neferneferuaten.

Havas i njegov tim godinama se bave iskopavanjima u egipatskoj Dolini kraljeva. Prethodno su otkrili dvije grobnice, poznate kao KV 65 (otkrivena 2006. godine) i KV 66, koje su opljačkane, vjerovatno u antičko doba. U početku se smatralo da je KV 66 odaja druge grobnice, ali su dodatna istraživanja 2015. godine pokazala da je u pitanju zasebna grobnica.

Iako ove dvije grobnice ne bacaju direktno svjetlo na Nefertitinu grobnicu, one i druga otkrića Havasovog tima ukazuju na to da postoje značajnija otkrića koja treba proširiti u Dolini kraljeva. Ove grobnice veoma su značajne u mapiranju većeg djela Doline i pomažu u određivanju područja gdje se nalazi grobnica kraljice Nefertiti.

Iskopavanja koja su sada aktuelna su na istoku Doline kraljeva, blizu grobnice Hatšepsut, moćne supruge faraona koji je vladao između 1479. i 1458. godine prije nove ere. Istraživači vjeruju da se možda u tom prostoru nalazi grobnica Nefertiti.

Povratak simbola egipatskog identiteta u Egipat

Havas je uključen u mnoge druge projekte predstavljene u dokumentarcu. Jedna inicijativa ima za cilj da se u Egipat vrate Rozetski kamen (iz Britanskog muzeja), Zodijak iz Dendere (iz Luvra) i bista Nefertiti (iz Novog muzeja u Njemačkoj). Havas vjeruje da su ova tri artefakta simboli egipatskog identiteta i da bi njihov dom trebalo da bude Veliki egipatski muzej, koji je otvoren u novembru.

„Ispravno bi bilo da se pomenuta tri predmeta vrate u Egipat, jer su Evropljani ponijeli bezbroj artefakata iz regiona Nila u 19. i početkom 20. vijeka. Ova neprocjenjiva blaga su odnijeta u privatne domove i muzeje u Evropi u vrijeme kada je Egipat često bio pod kontrolom ili snažnim uticajem evropskih sila“, istakao je Havas.

O dokumentarcu „Čovjek sa šeširom“ i Zahiju Havasu

Film je priča o Havasovom životu i radu, bavi se i nekim kontroverzama u koje je bio umiješan. Jedna od najozbiljnijih dogodila se nakon egipatske revolucije 2011. godine, kada je svrgnut dugogodišnji predsjednik Hosni Mubarak.

U aprilu 2011. godine, Havas je osuđen na godinu dana zatvora zbog nepoštovanja sudskog naloga u vezi sa prodavnicom u Egipatskom muzeju, koji je kasnije poništen po žalbi. Havas nije dozvolio prethodnom vlasniku prodavnice da učestvuje na tenderu.

Egipatske vlasti su takođe istraživale Havasa zbog drugih žalbi. Iako mu je privremeno zabranjeno putovanje van Egipta, nikada nije podignuta optužnica, a ponovo mu je dozvoljeno da putuje u inostranstvo 2013. godine.

Jedna od njegovih prvih destinacija bio je Kraljevski muzej Ontarija u Torontu, gdje je započeo seriju predavanja usmjerenih na promociju turizma u Egiptu.

U dokumentarcu, on se bavi ovom i drugim kontroverzama, navodeći da je, kako je postajao poznatiji, sve češće bio izložen kritikama i napadima. Kaže da je tokom cijele karijere djelovao sa integritetom.

rtcg

Kip star 1.800 godina otkriven u Turskoj

R.O. — Fri, 28 Nov 2025 20:48:50 +0000

Foto: Anadolija | Kip star 1.800 godina otkriven u Turskoj

Nezavisne novine28.11.2025 21:32

Kip za koji se procjenjuje da je star oko 1.800 godina otkriven je u drevnom gradu Blaundos, koji se nalazi u zapadnoj turskoj provinciji Usak, saopštili su arheolozi.

Iskopavanje je vršeno na stadionu starom 2.000 godina, za koji se vjeruje da su ga izgradili makedonski vojnici koji su se naselili u tom području tokom anadolske kampanje Aleksandra Velikog.

Prema riječima arheologa, kip je pronađen ugrađen u zid stadiona, s pogledom na duboku dolinu koju je formirao kanjon Ulubey.

Kip, koji nema glavu, ruke ili noge, prebačen je u Muzej Usak radi očuvanja.

Serif Soyler, koji je vodio iskopavanja i direktor muzeja, rekao je za Anadoliju da je statua muška figura visoka 87 centimetara i široka 47 centimetara.

“To je prekrasno izrađen torzo, koji preliminarno datiramo iz 2. vijeka nove ere”, rekao je zvaničnik, napominjući da je prenamijenjen kao kamen za punjenje tokom vizantskog perioda i da je prirodno sačuvan unutar zida.

U muzeju su u toku konzervatorski i restauratorski radovi, a budući planovi su za javno izlaganje nakon što se završe naučne analize, prenosi Euronews.

nezavisne.com

Gradonačelnik Gradačca: Tražit ćemo da se posmrtni ostaci Husein-kapetana Gradaščevića vrate iz Istanbula

R.O. — Fri, 05 Sep 2025 18:04:03 +0000

Nakon pronalaska mezara

Piše: B. R.

Gradonačelnik Gradačca Hajrudin Mehanović i historičar Emir Demir (Foto: Grad Gradačac)

46min

Gradonačelnik Gradačca Hajrudin Mehanović (SDA) ranije ove sedmice je upriličio prijem za historičara, dr. Emira Demira, koji je krajem prošlog mjeseca uspio pronaći mezar Husein-kapetana Gradaščevića u Istanbulu.

Mehanović je čestitao Demiru na ovom, kako su saopćili iz Grada Gradačca, veoma značajnom naučnom otkriću. Istakao je da je ova vijest obradovala, kako je izjavio, sve iskrene bh. patriote.

Najavio je da će Grad Gradačac će pokrenuti inicijativu da se posmrtni ostaci Husein-kapetana vrate u Gradačac, na, kako je konstatirao, mjesto kojem on i pripada.

“Gradačac je grad koji je najviše poznat po njegovim zadužbinama, njegovom Kulom i džamijom Husejnijom, koje su nacionalni spomenici kulture naše zemlje. Mi s ponosom govorimo o onome što je on uradio za naš grad”, rekao je Mehanović.

Naveo je da će se prema pitanju prenošenja posmrtnih ostataka Husein-kapetana Gradaščevića u Gradačac, podno njegovih zadužbina, odnositi poštujući institucionalne nadležnosti Bosne i Hercegovine i Turske. Očekuje da će ostvarivanje ovog cilja dugo trajati te je naglasio da će dati sve od sebe jer smatraju da je mjesto Husein-kapetana u Gradačcu, saopćili su iz Grada Gradačca.

klix.ba

Dubrovnik uvodi zabranu sjedenje na poznatim stepenicama: Slijede novčane kazne

R.O. — Mon, 25 Aug 2025 12:34:05 +0000

Stepenice ispred Crkve svetog Vlaha jedne su od najpoznatijih i najfotografisanijih prostora u istoriji.

Stepenice, Dubrovnik/ – OUTDOORTARA.COM

25/08/2025 u 13:27 h

DAN portal

Dubrovačke stepenice uskoro bi mogle da izgube jednu od svojih dosadašnjih funkcija.

Grad Dubrovnik najavio je zabranu sjedenja na tim lokacijama, a odluka se obrazlaže potrebom zaštite kulturne baštine i osiguravanja nesmetanog kretanja stanovnika i posjetilaca. Za one koji se neće pridržavati novih pravila predviđene su i novčane kazne.

– Odlučili smo, pošto želimo dodatno da uvedemo održivost i poštovanje istorijskog jezgra, da uvedemo zabranu sedenja na stepenicama ispred Crkve svetog Vlaha i stepenicama od Jezuita. I jedno i drugo predstavlja nemerljivu kulturnu baštinu ne samo grada Dubrovnika nego i sveta i mislimo da se prema njoj treba iskazivati određeni nivo poštovanja. Sjedenje na stepenicama držimo neprimerenim, a još ako se uz to sjedenje doda da se jedu sendviči mislimo da nije u redu – rekao je gradonačelnik Mato Franković.

Stepenice ispred Crkve svetog Vlaha osim što su nezaobilazna turistička atrakcija, imaju i snažnu simboličku vrijednost jer povezuju sakralne objekte sa urbanim životom grada. Njihova kamena arhitektura svedoči o stogodišnjoj graditeljskoj tradiciji i predstavlja važan dio identiteta koji Dubrovnik prenosi svijetu.

Mjera zabrane sjedenja, kako navodi gradska uprava, trebala bi da doprinese očuvanju izgleda i funkcionalnosti ovih prostora, a ujedno i da smanji problem gužvi koje se tokom ljetnih mjeseci stvaraju u središtu istorijskog jezgra.

Dan portal

Brisanje historije: Izrael proglasio 63 palestinska arheološka nalazišta za svoju baštinu

R.O. — Sat, 23 Aug 2025 10:50:36 +0000

Okupirani teritorij

Piše: F. H.

Selo Sabastiya (Foto: EPA-EFE)

19h 25min

Izraelska vojska proglasila je 63 palestinska arheološka nalazišta na okupiranoj Zapadnoj obali “izraelskim mjestima baštine”, priopćio je palestinski istraživački institut, što je jasno kršenje međunarodnog prava i očito kršenje međunarodnih obaveza.

Ovo je navedeno u izvještaju Instituta za primijenjena istraživanja – Jerusalem (ARIJ), nevladine organizacije, pod nazivom “Arheološka nalazišta u guvernoratu Nablus: Otvorena arena za izraelske planove konfiskacije”, koje je pregledala agencija Anadolu.

U izvještaju se navodi da je, prema knjižici koja sadrži vojne naredbe koje je potpisao brigadni general Moti Almoz, šef izraelske civilne uprave pod vojskom, na okupiranoj Zapadnoj obali 63 nalazišta klasificirano kao “izraelska historijska i arheološka nalazišta”.

Navodi se da se 59 od tih nalazišta nalazi u guvernoratu Nablus, tri u guvernoratu Ramallah i jedno u guvernoratu Salfit.

U izvještaju se tvrdi da izraelsko ciljanje palestinskih arheoloških nalazišta na okupiranoj Zapadnoj obali “nije samo administrativna ili pravna formalnost, već dio sistematske politike usmjerene na oduzimanje palestinske baštine”.

Dodaje se da je ovaj korak dio “preoblikovanja palestinskog identiteta baštine kako bi služio izraelskom narativu, posebno s obzirom na to da se većina ciljanih nalazišta nalazi u blizini izraelskih ispostava, naselja ili drugih kolonijalnih nalazišta – posebno u guvernoratu Nablus”.

U izvještaju se naglašava da “klasificiranje ovih palestinskih arheoloških i historijskih nalazišta kao ‘izraelskih’ predstavlja jasno kršenje međunarodnog prava, flagrantno kršenje međunarodnih obveza i izravnu prijetnju palestinskom nacionalnom identitetu”.

Prenamjena za korištenje u izraelskim naseljima

ARIJ je nadalje rekao da su “izraelske okupacijske vlasti klasificirale više od 2.400 palestinskih arheoloških nalazišta na okupiranoj Zapadnoj obali kao izraelska nalazišta”.

Istaknuto je da, iako izraelske vlasti proglašavaju određena područja potrebnima “zaštite i očuvanja”, u praksi se “koriste za oduzimanje golemih područja palestinske zemlje pod izlikom očuvanja baštine”.

“Kasnije se mnoga od tih područja pretvaraju za izraelska naselja, ispostave i vojne instalacije, kao i turističke i rekreacijske sadržaje koji koriste samo izraelskim doseljenicima i posjetiteljima”, dodaje se.

Prema palestinskim izvještajima, do kraja 2024. broj ilegalnih doseljenika na okupiranoj Zapadnoj obali dosegao je oko 770.000, raspoređenih u 180 naselja i 256 ispostava, od kojih je 138 klasificirano kao poljoprivredne i pastirske ispostave.

Najmanje 1.014 Palestinaca ubijeno je, a više od 7.000 ranjeno na Zapadnoj obali od strane izraelskih snaga i ilegalnih doseljenika od oktobra 2023., prema palestinskom Ministarstvu zdravstva.

U savjetodavnom mišljenju prošlog jula, Međunarodni sud pravde proglasio je izraelsku okupaciju palestinskog teritorija nezakonitom i pozvao na evakuaciju svih ilegalnih naselja na Zapadnoj obali i u Istočnom Jerusalemu.

izvor :klix.ba

UNESCO ukazao na haos, u državi se „češu“ po glavi

R.O. — Sat, 12 Jul 2025 18:21:39 +0000

Savjet za upravljanje područjem Kotora za godinu održao svega tri sjednice, revizija Menadžment plana skoro da nije ni počela

Ako je sve samo „proces“ – kako to tumači predsjednik opštine Kotor – onda je i gubitak svjetske baštine takođe samo jedna faza. No, UNESCO ovoga puta nije ostavio prostor za opuštena tumačenja ni birokratsku zbrku: datum je precizan, zahtjevi konkretni, a posljedice vrlo stvarne

Foto: Stevo Vasiljević/Pobjeda

Prekomjerna gradnja, odsustvo odgovornosti, nespremnost za reforme urušavaju zaštićene vrijednosti Kotora

Autor:Jovan Nikitović

Objavljeno: 12.07.2025. 17:00

Nakon što je Pobjeda u nedjelju, 6. jula, objavila detalje izvještaja Centra za svjetsku baštinu, ICOMOS-a i ICCROM-a, u kojem je iskazana oštra kritika na račun državnih organa Crne Gore koji ne ispunjavaju obaveze u vezi sa zaštitom područja Boke Kotorske, ovih dana iz „zimskog sna“ počelo je i buđenje Savjeta za upravljanje područjem Kotora.

Istovremeno je, kako saznaje Pobjeda, počelo i naglo komešanje unutar odgovornih institucija i među donosiocima odluka, a posebno su bili uznemireni investitori kojima je prijetilo da zaustave svoje građevinske projekte za koje su već dobili sve saglasnosti i dozvole.

Pored nefunkcionalne Nacionalne komisije za UNESCO, Savjet za upravljanje područjem Kotora, naime, za godinu sastao se samo tri puta, iako im zakonska obaveza nalaže da sjednice moraju da održavaju najmanje jednom mjesečno. Posljednji put Savjet se sastao 20. marta, kako bi članovi razgovarali o Menadžment planu, formiranju Radne grupe za reviziju tog dokumenta, ali i o posjeti Savjetodavne misije UNESCO-a krajem februara ove godine.

MIC PO MIC

Tek ovih dana, kako saznaje Pobjeda, jedni drugima preko poruka javljaju kako bi trebalo ponovo da se sastanu da vide što će sa revizijom Menadžment plana, a podstaknuti negativnim izvještajem UNESCO-a u kojem se, podsjetimo, dokumentuje hronična neefikasnost, institucionalna neusklađenost i ozbiljna prijetnja izuzetnoj univerzalnoj vrijednosti (OUV) Kotora – uz zahtjev za hitan moratorijum na gradnju i korjenite zakonodavne i planske reforme. UNESCO u izvještaju, dakle, traži zabranu gradnje u Kotoru, ali i u takozvanoj bafer zoni u koju spadaju Tivat, Herceg Novi i jedan manji dio opštine Cetinje. Ako se preporuke iz ovog izvještaja ne sprovedu do 1. februara 2026. godine, kako ističu iz UNESCO-a, Kotor bi mogao biti suočen sa najtežom međunarodnom mjerom: upisom na Listu svjetske baštine u opasnosti.

Višegodišnje kašnjenje u reviziji Menadžment plana za članove Savjeta, reklo bi se, nije baš neki urgentan problem. Nakon što je Savjet formiran početkom ljeta prošle godine, uoči lokalnih izbora u Kotoru, prvu sjednicu održali su 13. avgusta, a sljedeća je bila planirana za 13. septembar, ali je odložena, kako su ranije potvrdili izvori Pobjede, zato što je predsjednik Savjeta Vladimir Jokić bio prezauzet kampanjom za lokalne izbore. Drugu sjednicu održali su 23. januara ove godine, a treću 20. marta. I dok su se u januaru tek dogovarali na koji način da rade reviziju Menadžment plana, a potom taj obiman posao pokušali da rade i preko mejla tako što bi jedni drugima slali ideje i prijedloge, u martu su se dogovarali o formiranju Radne grupe za reviziju.

Posljednjoj sjednici prisustvovali su predsjednik Savjeta Vladimir Jokić i članovi dr Ilija Lalošević, mr Dobrila Vlahović, Miloš Petričević, Marija Novaković i Stevan Kordić, kao i sekretarka Sekretarijata za urbanizam, stanovanje i uređenje prostora Jelena Franović i predstavnica Sekretarijata za zaštitu prirodne i kulturne baštine Milka Pasković. Najviše su, sudeći prema zapisniku u koji je Pobjeda imala uvid, raspravljali o posjeti Savjetodavne misije UNESCO-a, koja je u Kotoru boravila od 26. do 28. februara, ali i o nekoliko lokacija koje je Savjetodavna misija obišla tokom svoje posjete u februaru i na koje, zbog ugroženosti, treba posebno obratiti pažnju. Jokić je kazao da „može da da nezvaničnu informaciju o tome da će izvještaj Savjetodavne misije biti relativno pozitivan i da će se preporuke većinom odnositi na završetak Menadžment plana, izmjenu određenih zakonskih rješenja i modele kako da se broj HIA koje se sad šalju prema Centru za svjetsku baštinu u Parizu smanji“. Dobrila Vlahović se takođe osvrnula na pomenutu posjetu UNESCO-a i objasnila da je „posjeta bila veoma dinamična, uspješna i korisna za Crnu Goru, i da se zvanični izvještaj očekuje za 6-8 nedjelja“.

Na sjednici je konstatovano da Menadžment plan „treba biti primjenljiv operativni dokument koji će biti osnova za dalje dejstvo Savjeta i razvoj grada“. Odlučeno je da će koordinator biti Ilija Lalošević, a dogovorili su se i o formalnostima o formiranju Radne grupe za reviziju.

DA SAČEKAMO

Radnu grupu za reviziju Menadžment plana, umjesto Minitarstva kulture, fomirala je Opština Kotor tek početkom maja, a čine je dr Ilija Lalošević, dr Stevan Kordić, mr Dobrila Vlahović, mr Miloš Petričević, mr Marija Novaković, mr Aleksandra Kapetanović, Jelena Saulačić, Teodora Ostojić, Marija Proročić, Milica Manojlović, Marijana Davidović, Aleksandra Ivanović, Sofija Hajrizaj i Milka Pasković. Nijesu se mnogo obazirali na to da, shodno zakonu, članovi Savjeta za upravljanje područjem Kotora treba samo da koordiniraju reviziju Menadžment plana, a ne da budu i u Radnoj grupi, što je potvrdila i Uprava za zaštitu kulturnih dobara, pa će ovako dio članova istovremeno raditi na reviziji i koordinisati taj posao.

U Rješenju o formiranju Radne grupe naveli su da imaju šest mjeseci da završe reviziju Menadžment plana Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora. Kako tada, tako danas. Izvori Pobjede tvrde da se nije mrdnulo sa početne tačke, te da se tek ovih dana članovi Savjeta dogovaraju da se ponovo sastanu i vide kako dalje da rade.

U međuvremenu sat otkucava, rok za završetak Menadžment plana i obimnih reformi je 1. februar naredne godine, a ovih dana trebalo bi da bude objavljen i izvještaj Savjetodavne misije UNESCO-a. Na sve to, predsjednik opštine Kotor Vladimir Jokić gleda kao na „jedan proces“. Gostujući na TV Vijesti, Jokić je početkom ove sedmice kazao da je nacrt odluke UNESCO-a diskutabilan u mnogim stvarima jer se traži blokada projekata koje je grad odobrio od 2023. godine.

– Da sačekamo da se to usvoji, da sačekamo komunikaciju sa UNESCO-om, da sačekamo ovaj izvještaj, ove misije koja je bila u Kotoru prije nekoliko mjeseci, pa da onda vidimo što ćemo sa tim i kako ćemo. Nije to nešto što je danas stupilo na snagu. Dakle, to će sada biti jedan proces – kazao je Jokić.

Na njegovu žalost, nacrt je usvojen, sa malim izmjenama. Gradnja mora da se zabrani, a ako je sve samo „proces“ – kako to tumači predsjednik opštine Kotor – onda je i gubitak svjetske baštine takođe samo jedna faza. No, UNESCO ovoga puta nije ostavio prostor za opuštena tumačenja ni birokratsku zbrku: datum je precizan, zahtjevi konkretni, a posljedice vrlo stvarne. Ako se za sedam mjeseci ne obezbijedi funkcionalan menadžment, ne obustave sporni projekti i ne usklade svi zakoni i planovi – Kotor neće biti žrtva međunarodnih kriterijuma, već domaće nebrige. A kad se izgubi povjerenje UNESCO-a, nijedna radna grupa i nijedna kasna sjednica više neće pomoći.

Pariz: Potvrđen zahtjev za obustavu gradnje na području Kotora, Tivta, Herceg Novog i Cetinja

Posljednji udarac u nastojanju opštinskih i državnih organa da opravdaju svoj nerad i nesprovođenje traženih reformi dogodio se u četvrtak po podne, na zasijedanju Komiteta za svjetsku baštinu u Parizu, kada je potvrđen zahtjev iz nacrta izvještaja UNESCO-a u kojem je tražena zabrana gradnje na području Kotora, Tivta, Herceg Novog i jednog manjeg dijela Cetinja.

– Komitet za svjetsku baštinu zahtijeva od državne strane da obustavi svako dalje odobravanje novih građevinskih i razvojnih projekata unutar dobra i njegove zaštitne zone dok se zakonske, administrativne i institucionalne politike i planski okviri ne usklade i prilagode na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou, kako bi se obezbijedila efikasna zaštita Izuzetne univerzalne vrijednosti (OUV) dobra i njegovo proaktivno i djelotvorno upravljanje – navodi se u zaključku izvještaja.

Zbog lobiranja Turske, Komitet je uklonio zahtjev da se zaustave svi projekti koji su odobreni od 2023. godine, uključujući i one za koje je UNESCO odobrio HIA studije (procjena uticaja na kulturnu baštinu). Umjesto toga, Komitet od države traži da sprovede procjenu kumulativnog uticaja svih pojedinačnih projekata koji su od 2023. godine ocijenjeni putem zasebnih HIA, sa ciljem identifikovanja odgovarajućih mjera ublažavanja za eventualne negativne uticaje na Izuzetnu univerzalnu vrijednost (OUV) dobra. Država ovu procjenu treba da dostavi Centru za svjetsku baštinu na razmatranje.

Tokom rasprave o ovim tačkama, nakon što su predstavnici Turske najviše zbog sopstvenih interesa u području Boke Kotorske prilično nevješto lobirali protiv zaustavljanja gradnje u Kotoru, jedan od stručnjaka ICOMOS-a u podužem izlaganju obrušio se na crnogorske državne organe. Još eksplicitnijim jezikom ukazao je na sve manjkavosti u odnosu Crne Gore prema zaštićenoj baštini na području Kotora, podsjećajući na činjenicu da je prethodni moratorijum na gradnju, uveden 2017. godine, trebalo da rezultira reformana i završavanjem obaveza. Međutim, kako je rekao, to se nije dogodilo.

izvor :pobjeda.me

Kako je CIA u julu 1995. dronovima otkrila grupna strijeljanja i prve masovne grobnice u Srebrenici i Podrinju

R.O. — Fri, 11 Jul 2025 22:58:32 +0000

Dokazni materijal

Piše: Dean Džebić

2h 38min

Priprema masovne grobnice u Konjević polju

Centralna obavještajna agencija (CIA) i američka vojska su bespilotnim letjelicama nadgledale aktivnosti Vojske Republike Srpske (VRS) na saniranju i skrivanju zločina genocida u Srebrenici prilikom čega su zabilježene prve masovne grobnice.

Nadzor pokreta snaga na terenu tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu (RBiH) američka vojska i CIA vršili su uz pomoć bespilotnih letjelica MQ-1 Predator.

Prvo klasično korištenje bespilotnih letjelica u širokom obimu zabilježeno upravo u RBiH, kada je početkom ljeta 1995. godine raspoređen dio 11. izviđačke divizije Zračne borbene komande Ratnog zrakoplovstva.

Zbog brojnih velikih promjena odnosa snaga na terenu i brojnih operacija CIA je tražila mogućnost da sa sigurne udaljenosti može imati 24-satni nadzor iznad RBiH.

Tadašnji direktor CIA James Woolsey bio je oduševljen sposobnostima bespilotnih letjelica MQ-1 Predator koje su omogućavale dugoročni nadzor, uz zahtjev da operateri upravljaju dronovima iz aerodroma sa sigurne udaljenosti.

Snimci genocida

Prvi zvanično dostupni deklasificirani dokument CIA-e koji opisuje šta se desilo u Srebrenici nakon pada naslovljen “Bosanska vojska u Srebrenici: Što se dogodilo?”, datira iz 18. jula 1995. godine.

U izvještaju se podcrtava da su manjak pješadijskog i artiljerijskog oružja kao i municije uz neispunjavanje obećanja NATO-a i UN-a o očuvanju enklave Srebrenice, bili ključni razlozi zbog kojih je došlo do pada grada.

Izvještaj CIA o dešavanjima u Srebrenici nakon pada

“Možda najvažnije, vladini čelnici u enklavi (Srebrenica) vjerovatno su računali na UN ili NATO da će nešto učiniti kako bi zaustavili VRS prije nego što stvarno pregazi cijelo “zaštićeno područje” koje je proglasio UN. Kada je postalo očito da vanjska intervencija neće spasiti Srebrenicu, bilo je kasno”, navodi se u izvještaju CIA.

ve informacije o stanju i događajima u Podrinju kako u Srebrenici tako i u pozadini okupirane teritorije koju je kontrolisala VRS, CIA je nadzirala bespilotnim letjelicama. Pa su tako zabilježena i prva strijeljanja i kopanja primarnih grobnica u Kasabi, Donjoj Pilici i drugim mjestima.

Priprema masovne grobnice u Konjević polju

Rad inžinjerskih mašina i jedinica te konkretno bagera koji su na terenu vršili sanaciju kako bi se sakrili tragovi ubijenih civila iz Podrinja, zabilježeni su na snimkama bespilotnih letjelica američke vojske

Stanje u Donjoj Pilici 5. i 17. jula

Ubistva u Donjoj Pilici na vojnoj ekonomiji Branjevo započela su 14. jula 1995. godine pri čemu se na snimkama iz 17. jula vide tragovi inžinjerijskih mašina pa čak i tijela strijeljanih Bošnjaka.

Ukupno, na području Orahovca, Ročevića, Kozluka, Petkovaca, Kula Grada, Vojne ekonomije Branjevo i Pilice, kako je utvrđeno presudama Haškog tribunala i Suda BiH, ubijeno je više od 2.500 Srebreničana.

Snimak strijeljanih civila u Donjoj Pilici

Na cjelokupnom prostoru Podrinja američke bespilotne letjelice zabilježile snimke na kojim vidljivi brojne iskopi i koncentracije VRS-a čime su kasnije utvrđene lokacije primarnih i sekundarnih grobnica.

Upravo ovi snimci uz brojne druge materijalne dokaze, imali su presudan značaj za dokazivanje odgovornosti vojnog vrha VRS-a pri čemu je od posebnog značaja bilo pribavljanje dokaza o organiziranom i sistemskom prikrivanju i uređivanju terena na kojem su vršene likvidacije bošnjačkih civila.

izvor klix.ba

Arheolozi pronašli drevne natpise stare 4.500 godina koji otkrivaju ko je napravio piramide: Nisu vanzemljaci, nisu robovi, već…

R.O. — Sat, 05 Jul 2025 11:05:44 +0000

Autor: Milorad Milovanović 05. jul 202509:20

Keopsova piramida Foto: Edwin Remsberg / VWPics / Profimedia

Arheolozi su otkrili drevne natpise unutar Velike piramide u Egiptu za koje tvrde da potvrđuju ko ju je sagradio pre 4.500 godina.

To nisu bili, kako tvrde teoretičari zavere, vanzemaljci niti džinovska stvorenja. Ali nisu tačne ni priče starih Grka, koji su govorili da je ovaj zadivljujući spomenik podiglo 100.000 robova radeći u tromesečnim smenama tokom 20 godina.

Naime, nova otkrića unutar Velike (Keopsove) piramide promenila su narativ, pokazujući da su je gradili plaćeni, kvalifikovani radnici koji su radili neprekidno, uz jedan slobodan dan svakih deset dana.

Egiptolog dr Zahi Havas i njegov tim nedavno su istraživali niz uskih komora iznad Kraljeve odaje i pronašli do sada neviđene tragove koje su ostavili radnici iz 13. veka pre nove ere, piše egipatski Nilefm.com.

Takođe su otkrili grobnice južno od piramide – večna počivališta veštih radnika, sa statuama koje prikazuju kako obrađuju kamen i 21 hijeroglifskim titulama poput „nadzornik strane piramide“ i „zanatlija“.

„Ova otkrića potvrđuju da graditelji nisu bili robovi. Da jesu, nikada ne bi bili sahranjeni u senci piramida“, rekao je dr Havas tokom epizode podkasta Limitless Matta Bealla.

Foto: Ivan Vdovin / Alamy / Profimedia

„Robovi ne bi pripremali svoje grobnice za večnost, kao što su to činili kraljevi i kraljice.“

Najnoviji nalazi bacili su novo svetlo i na način na koji je piramida građena. Vapnenac iz kamenoloma udaljenog svega 300 metara dopreman je do lokacije uz pomoć rampe načinjene od ruševina i blata, čiji su ostaci pronađeni jugozapadno od spomenika.

Dr Havas sada radi na novoj ekspediciji koja će u Veliku piramidu uvesti robota – što će označiti prvo iskopavanje unutar strukture u modernoj istoriji.

Velika piramida u Gizi najveća je egipatska piramida, a sagradio ju je faraon Kufu (Keops), koji je vladao tokom Četvrte dinastije Starog kraljevstva. To je jedna od tri piramide na visoravni Giza – zajedno s Kefrenovom i Mikerinovom piramidom – a tu je i čuvena Velika sfinga.

okom podkasta Havas je prikazao fotografije koje nikada ranije nisu bile dostupne javnosti, ističući imena ispisana na steni.

„Pronađena su u komorama koje je teško i opasno dosegnuti, a pisana su stilovima koje mogu tačno protumačiti samo obučeni egiptolozi“, rekao je Havas.

„Gotovo je nemoguće da je neko u skorije vreme mogao falsifikovati nešto ovakvo. Morate se popeti oko 14 metara i puziti kroz uske prolaze da biste uopšte došli do tih komora.“

Priznao je da su neki evropski posetioci u 18. i 19. veku uspeli da uđu u te komore i u kamenu ostave urezana svoja imena.

„Ali natpisi koje smo mi pronašli očigledno su daleko stariji – to su originalni grafiti drevnih egipatskih radnika“, dodao je Havas.

Pored tih natpisa, drugo važno otkriće bile su upravo grobnice graditelja piramide.

Foto: Clover / Alamy / Profimedia

Havas i njegov tim pronašli su i alate unutar grobnica – poput kremena i kamenja za udaranje – koji su verovatno korišćeni prilikom izgradnje piramide

„Osnova Velike piramide napravljena je od čvrste stene, ukopana 8,5 metara u zemlju“, rekao je.

To znači da su, nakon što su označili kvadratnu bazu, radnici rezali sve četiri strane stene dok nisu napravili ravnu platformu od temeljne stene – bez ikakvih blokova.

„To se i danas može videti na južnoj strani Keopsove piramide.“

Nastavio je objašnjavajući da su radnici bili podeljeni u timove – neki su sekli kamen, drugi ga oblikovali, a treći prevozili materijal na drvenim saonicama koje su vukli preko peska.

Dodao je i da su blokovi podizani uz pomoć rampi, za šta je, prema njegovim rečima, pronašao dokaze.

„Rampa je morala voditi iz jugozapadnog ugla piramide i spajati se s kamenolomom“, objasnio je Havas.

„Iskopali smo to područje i na mestu označenom kao C2 pronašli smo ostatke rampe – šljunak pomešan s peskom i blatom. Kada je rampa demontirana, nisu uklonili sve tragove, a ono što je ostalo – to smo pronašli.“

Njegov kolega, Mark Lehner, iskopavao je istočno od piramide i otkrio ono što nazivaju „radničkim gradom“.

Pronađeni su objekti korišćeni za sortiranje ribe, pekara, barake i naselje u kojem su radnici živeli.

„Postoji popularan mit da su radnici jeli samo beli luk, crni luk i hleb – ali mi smo na nalazištu pronašli hiljade kostiju životinja“, rekao je Havas.

Stručnjak sa Univerziteta u Čikagu analizirao ih je i otkrio da su Egipćani svakog dana klali 11 krava i 33 koze kako bi nahranili radnike – „što je bilo dovoljno za oko 10.000 ljudi dnevno“.

Robot koji će biti ubačen u piramidu kroz malu rupu izbušenu sa bočne strane Velike piramide kretaće se kroz otvor manji od jednog centimetra.

Havas veruje da će pronaći izgubljenu grobnicu faraona Kufua unutar tzv. „Velikog praznog prostora“, koji je otkriven 2017. godine i koji se proteže najmanje 30 metara iznad Velike galerije – uzlaznog hodnika koji povezuje Kraljičinu odaju s Kraljevom u srcu piramide.

Iskopavanja su planirana za januar ili februar naredne godine.

izvor:nova.rs

Pronađeni posmrtni ostaci četiri osobe kod Mojkovca, vjeruje se da je riječ o oficirima Vojske Kraljevine Jugoslavije

R.O. — Fri, 06 Jun 2025 09:38:38 +0000

Krije li zemlja još tri skeleta?

Iskopavanjem u blizini magistralnog puta Mojkovac – Kolašin pronađeni su posmrtni ostaci četiri osobe, a vjeruje se da je riječ o oficirima Vojske Kraljevine Jugoslavije (VKJ) stradalim tokom ljeta 1942. godine

Ilustracija, foto: Envato

Četiri ljudska kostura pronađena su 12. maja, preko puta Hrama Hristovog Roždestva, kada je po nalogu sudije za istragu Višeg suda u Bijelom Polju i rađeno iskopavanje – sondaža, nakon čega su ekshumirani i poslati na obdukciju.

To je Vijestima kazao predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije Zoran Čelebić, koji je dobio izvještaj od vršioca dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića.

Prema tom dokumentu, nadomak mojkovačkog Hrama sahranjeno je sedam, a ne šest oficira, kako se prvobitno vjerovalo.

Objašnjeno je i da je, prvobitno, sondaža započeta 28. aprila, ali da je obustavljena kada su potomci stradalih oficira pronašli skelet.

“Dana, 28. aprila 2025, Opština Mojkovac obavijestila je Odjeljenje bezbjednosti Mojkovac da će se 28. i 29. aprila vršiti iskopi posmrtnih ostataka oficira VKJ stradalih u II svjetskom ratu, a mjesto sondaže je u blizini magistralnog puta Mojkovac – Kolašin, bliža lokacija preko puta Hrama Hristovog roždestva. U vezi predmetnog obavještenja upoznato je Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju, kao i Uprava za zaštitu kulturnih dobara. Od strane potomaka stradalih oficira, izvršeno je djelimično iskopavanje – sondaža i tom prilikom su pronađeni ostaci ljudskog kostura, nakon čega je obaviješteno OB Bijelo Polje, te stopirano dalje iskopavanje”, izvijestio je Šćepanović Savjet za građansku kontrolu rada policije.

Čelebić je od Uprave policije tražio podatak o njihovim aktivnostima preduzetim tokom prošle i ove godine, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) i drugih državnih organa, a koje se odnose na predmete i navode o masovnom postojanju grobnica civilnih žrtava iz ratnog i poratnog perioda od 1941. do 1845. godine, uglavnom stradalih iz ideoloških razloga.

Iz dokumentacije koja im je dostavljena proizlazi da su službenici OB Mojkovac postupali po nalogu Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, a u vezi iskopa posmrtnih ostataka oficira Vojske Kraljevine Jugoslavije (VKJ) stradalih u Drugom svjetskom ratu.

Šćepanović je Savjet izvijestio da su o pronađenim ostacima ljudskog kostura obavijestili višeg državnog tužioca u Bijelom Polju, Slavenka Smolovića, koji se izjasnio da se obustavi dalje iskopavanje – sondaža:

“I da se mjesto gdje je iskopavanje započeto obezbijedi iz razloga što će se raditi eshumacija i obdukcija posmrtnih ostataka, za koje se pretpostavlja da će se naći na mjestu iskopavanja”.

Istakao je da je potom OB Mojkovac od strane sudije za istragu Višeg suda obaviješten da će se iskopavanje – sondaža, a samim tim i eshumacija i obdukcija, posmrtnih ostataka obaviti 12. maja 2025. godine.

“Sa eshumacijom posmrtnih ostataka je započeto u devet časova u prisustvu sudije za istragu Višeg suda u Bijelom Polju Vukomira Boškovića, višeg državnog tužioca Slavenka Smolovića, ljekara specijaliste sudske medicine, obducenta, Nemanje Radojevića i potomaka lica koji su sahranjeni na tom mjestu, kako se pretpostavlja, tokom ljeta 1942. godine. Sa radovima na iskopu – sondaži je završeno u 13.30 sati. Pronađeni su posmrtni ostaci – četiri ljudska kostura koji su izuzeti sa lica mjesta od strane obducenta”, piše u izvještaju dostavljenom Savjetu, u koji Vijesti imaju uvid.

Prema tom dokumentu, u narednom periodu se očekuje da Viši sud u Bijelom Polju donese nove naredbe za prekopavanje magistralnog puta:

“Jer se prema kazivanju potomaka posmrtni ostaci još tri osobe nalaze na tom mjestu. Takođe, kako se prilikom iskopavanja došlo do saznanja od potomaka da je na tom mjestu sahranjeno ukupno sedam, a ne šest lica, Sud će naknadno donijeti novu naredbu za eshumaciju svih sedam lica”…

Čelebić je Vijestima rekao da bi postupanje Opštine Mojkovac možda moglo postati primjer dobre prakse i usmjerenja za građane, potomke stradalih u drugim opštinama Crne Gore:

“Ali cijenim da je važnije da imamo sistemski pristup na nivou države. Pristup predsjednika opštine Mojkovac Veska Delića zaslužuje javnu pohvalu i podršku jer se odgovorno i humanistički odnio prema interesima i potrebama lokalnih stanovnika. Ono što u konkretnom slučaju nije dobro jeste neujednačena sudska praksa u postupanju viših sudova u Bijelom Polju i Podgorici u odnosu na ratni događaj u Mojkovcu i ratne i poratne zločine u Nikšiću, Cetinju i Baru. Pohvalno se odnosimo prema ukupnom i veoma profesionalnom postupanju policijskih službenika i Uprave policije u cjelini kao i prema radu Specijalnog državnog tužilaštva i glavnog specijalnog državnog tužioca Vladimira Novovića čiji se zahtjevi za ekshumaciju žrtava ratnih zločina u centralnom i južnom dijelu Crne Gore uporno odbijaju. Zbog toga nema ni napretka u predmetima. To je neobjašnjivo. Neujednačena sudska praksa se treba otkloniti. Svjestan sam da je to obično izazovno i zahtjevno, ali ovdje se radi o identičnim činjeničnim okolnostima pa nema razloga za sudsku različitost. Svim građanima je stalo do pravne sigurnosti i dosljednosti sudske vlasti kako u Bijelom Polju tako i u Podgorici jer se to loše odražava na vladavinu prava i primjenu konvencijskog prava u Crnoj Gori. Zakon ne pravi razlike među građanima i sve nas jednako tretira pa onda se tako trebamo postaviti i prema njegovoj primjeni”, kazao je Vijestima predsjednik Savjeta, advokat Zoran Čelebić.

Prema dostupnim podacima u Mojkovcu se tragalo za posmrtnim ostacima pripadnika Jugoslovenske vojske u otadžbini, koje su komunisti ubili, nakon čega su njihova tjela bačena u Bliškovsku jamu na planini Kovren.

Mediji su ranije objavili da su tijela kraljevih oficira Jovana Mišnića, Dmitra Krgovića, Petra Krgovića, Blaža Radenovića, Janka Gaševića i Nikole Baltića, 15. juna 1942. godine bila prenesena i sahranjena na tadašnjem groblju u Mojkovcu.

Godinama kasnije, komunističke vlasti odbile su zahtjev porodica, tokom izgradnje magistralnog puta Bijelo Polje – Mojkovac – Kolašin, da njihovi posmrtni ostaci budu izmješteni, pa je njihove grobove prekrio asfaltni put.

Prema nekim svjedočenjima i dokumentaciji Državnog arhiva Crne Gore, mjesto gdje su oficiri sahranjeni nalazi se u pravcu sadašnjeg ulaza u Hram Hristovog Roždestva, gdje su i pronađeni posmrtni ostaci, nakon što su porodice likvidiranih oficira uputile zahtjev za ekshumaciju.

Najava novog zakona raduje sve

Čelebić je Vijestima objasnio da Savjet za građansku kontrolu rada policije godinama intenzivno i sa posebnom pažnjom prati postupanje policijskih službenika povodom predmeta i navoda o postojanju masovnih grobnica civilnih žrtava iz ratnog i ratnog perioda (1941-45), a koji su stradali iz ideoloških razloga.

“Crna Gora je jedina zemlja iz bivšeg socijalističkog bloka koja se nije zvanično odredila prema nevinim žrtvama političkog progona i nasilja, posebno onim nakon završetka Drugog svjetskog rata kada je paralelno sa oslobođenjem zemlje od okupatora i izdajničkih pokreta završena i socijalistička revolucija koja je sa sobom odnijela i brojne nevine žrtve koje su stradale isključivo iz ideoloških razloga, zbog nepodržavanja ili nedovoljnog podržavanja komunizma. Odluka tj. najava premijera Crne Gore, Milojka Spajića, da će se pristupiti izradi novog Zakona o grobljima ohrabrila je sve u društvu koji su sveobuhvatno, univerzalno, posvećeni zaštiti ljudskih prava i sloboda. To bi mogla biti i prilika da se zvanično priznaju i ratne i poratne nevine žrtve kao i da se država Crna Gora prema njihovim posmrtnim ostacima odnese humanistički, protvrđujući njihov integritet i ljudsko dostojanstvo”, kazao je Čelebić.

Istakao je da takav pristup snažno podržavaju i sve vjerske zajednice, posebno i pravoslavna crkva u Crnoj Gori.

Kazao je da je Savjet apelovao na premijera da se kod resornog ministarstva založi da se nekoliko odredbi novog Zakona o grobljima posveti i ovoj problematici.

“Iskazali smo spremnost da pristupimo izradi nacrta teksta odredbi zakona koje bi se odnosile na prikrivene i neobilježene grobnice iz ratnog i poratnog perioda, a zatražena je povodom ove teme i neposredna konsultacija sa premijerom ili njegovim najbližim saradnicima. Očigledno je da profesionalni pristup policije i tužilaštva, pa i u pravosuđu uopšte, nijesu dovoljni da se riješi ova ozbiljna problematika već je neophodno konačno da se pokaže politička volja i pristupi drugim rješenjima”, poručio je Čelebić.

Bez napretka u slučaju jame “Kotor”

U predmetu žrtava u jami “Kotor” u Nikšiću nema ozbiljnijeg napretka. Treba provjeriti kako Viši sud u Podgorici može podržati vladavinu prava, kazao je Čelebić.

On je istakao da su posljednje informacije koje imaju – da su sredinom oktobra 2024. godine policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić postupali u tom predmetu zajedno sa službenicima Centra za ekotoksikološka ispitivanja.

“Kojom prilikom je opet, po ko zna koji put u ovih sedam godina od kada je formiran predmet, izvršena mjerenje hemijske štetnosti u samoj jami na dubini od 35 metara korišćenjem sonde”, kazao je predsjednik Savjeta.

SDT postupa u predmetu Zekovića

Šćepanović je obavijestio Savjet da su službenici OB Cetinje, 16. maja zaprimili prijavu o nestalom licu Momčilu Zekoviću, kojeg su, prema navodima iz prijave, pripadnici X crnogorske brigade, 13. novembra 1944, u večernjim časovima odveli iz njegovog doma u naselju Bogdanov kraj, Cetinje.

“Nakon konsultacije sa postupajućom državnom tužiteljkom u ODT Cetinje, Sanjom Radunović, predmet je dostavljen Specijalnom policijskom odjeljenju na dalje postupanje”, kazao je Čelebić.

adria.tv:izvor

Od Vardara pa do Triglava – kako se slavio Dan mladosti

R.O. — Sun, 25 May 2025 09:25:02 +0000

25. 05. 2025.08:16 >> 08:16

Prijepodne[RTS]

Svakog 25. maja – od 1945. do 1987. godine – u bivšoj Jugoslaviji obilježava se Dan mladosti. Doživotnom predsjedniku Josipu Brozu Titu tog dana predavana je i štafeta, koja je mjesecima ranije kružila zemljom. Kako je izgledala proslava, koja je njena simbolika i kako je povezana sa štafetama iz perioda Kraljevine Jugoslavije?

(Foto: Guliver/Reuters/Marko Đurica)

Dan mladosti je nekada bio opštenarodni praznik sa mnogo priredbi, sletova i završnom svečanošću na stadionu JNA, gdje bi Titu bila uručena Štafeta mladosti. Štafeta se prethodno, i po nekoliko mjeseci, nosila po cijeloj Jugoslaviji. Posljednja priredba na stadionu, dok je Tito bio živ, održana je 1979. godine.

Titov rođendan i desant na Drvaru

Tito je zvanično rođen 7. maja, ali je 25. maja prihvatio i slavio kao svoj rođendan omladini i narodu.

Taj datum poklapa se i sa desantom njemačkih padobranskih jedinica u Drvaru 25. maja 1944. godine, kada je Tito uspio da se spase.

Ideja o nekada najpopularnijoj manifestaciji u bivšoj Jugoslaviji potekla je 1945. godine u Kragujevcu, gde je Odeljenje za sport i fiskulturu osmislilo masovnu omladinsku štafetu koja će se proći širom Jugoslavije, odnosno trčanjem najuspješnijih omladinaca koji nose Štafetu mladosti.

Proslava na stadionu JNA

Centralna manifestacija uvijek je organizovana na tadašnjem stadionu JNA u Beogradu, gdje su pioniri, omladinci i pripadnici svih rodova vojske i mornarice izvodili slet.

Štafeta mladosti je polazila svaki put iz drugog mjesta i iz druge republike, ali je uvijek masovno dočekivana u svim gradovima bivše Jugoslavije.

Po pravilu, štafetu mladosti Titu su, uz prigodnu čestitku sa željama za dug život i dobro zdravlje, uručivali najbolji omladinci i omladinke.

Kako su izgledale štafete

Štafete su uglavnom pravila od drveta, ali i drugih različitih materijala. Svaka je drugačija i jedinstvena na svoj način.

Uvijek su u svom dizajnu, pored ostalih detalja, sadržavaju petokraku zvijezdu, pa čak i buktinju na samom vrhu, kao ustaljeni simbol Jugoslavije. Umjetnici iz čitave zemlje dobijali su mogućnost da osmisli njen izgled.

U vrijeme dok je štafeta obilazila državu, vijesti su pratile svaki njen korak i lokaciju, kako bi narod u bilo kom trenutku mogao da zna gdje se ona nalazi.

Glavni slogan svakog “Dana mladosti” glasio je klikom: “Mi smo Titovi i Tito je naš!”

Ko je predao prvu, a ko poslednju štafetu

Nošenje štafete trajalo je pune 42 godine, do 1987. godine. Poslije Titove smrti, štafetu su primali predsjednici tadašnjeg Saveza socijalističke omladine Jugoslavije.

Prvi štafetu 1957. godine Titu je predao Mika Tripalo, tadašnji predsjednik CK Narodne omladine Jugoslavije i kasniji visoki funkcioner u Savezu komunista Jugoslavije. Sa svih funkcija je izmijenjena 1971. godine.

Poslije Titove smrti na završnoj proslavi Dana mladosti 1987. godine, Rejmonda Brošaj iz Gnjilane posljednju štafetu uručila je Hašimu Redžepiju, tadašnjem predsjedniku SSOJ-a.

Štafeta iu vrijeme Kraljevine Jugoslavije

Kad kažemo štafeta i slet, prva asocijacija je Tito, međutim, nošenje štafete datira iz perioda između dva svjetska rata, kada su u Kraljevini Jugoslaviji formirana Sokolska društva.

Osim što su vježbali na sletovima, organizovali svečane akademije i druge aktivnosti, mladi “sokoli” su nosili i štafete.

Najpoznatija sokolska štafeta nošena je 1935. godine, od Sarajeva do Oplenca, kada je prenijet plamen radi paljenja kandila na grobu ubijenog kralja Aleksandra Prvog.

“Hej Sloveni” i štafeta, dvije slične sudbine

Proslava Dana mladosti se gasila onako kako se gasila i Jugoslavija, a sličnu sudbinu doživjela je i himna “Hej Sloveni”.

Napisao ju je u devetnaestom vijeku slovački pjesnik i svećenik Samo Tomašik, ali je ubrzo postao simbol panslavizma.

U predratnoj Jugoslaviji prihvaćena je kao himna Sokolskog društva, a na sokolskom sletu u Beogradu 1930. na drvenim zidovima muzičkog paviljona bili su ispisani stihovi i beleška “Hej Sloveni”.

Među narodima i narodnostima SFRJ bila je i ostala jedina himna, iako je tek 1977. godine zvanično postala državna himna.

RTCG

Obilježena 82. godina od bitke na Neretvi

R.O. — Sat, 03 May 2025 18:38:00 +0000

Upravo 20:17

Izvor: CdM

FOTO: SOBNOR-a Crne Gore

Delegacija SOBNOR – a Crne Gore na čelu sa potpredsjednikom Ljubenkom Borovićem prisustvovala je obilježavanju jubilarne 82. godišnjice bitke za ranjenike na Neretvi, položila cvijeće, te odala počast borcima jedne od presudnih bitaka narodno-oslobodilačke borbe iz Drugog svjetskog rata.

Ovom skupu prisustvovale su i delegacije OBNOR-a 1941-1945 Kotora i Budve, koje su položile vijence

Potpredsjednik SOBNOR-a Crne Gore Ljubenko Borović rekao je da su na ovom slobodarskom mjestu našeg okupljanja odali dužnu počast poginulim herojima, rodoljubima i junacima veličanstvene Bitke na Neretvi, koja je bila jedna od najznačajnijih operacija partizanskih snaga u Drugom svjetskom ratu na prostoru bivše Jugoslavije.

“Bitka za ranjenike ili operacija Vajs, ostaće upamćena kao jedna od najhumanijih u Drugom svjetskom ratu. Uz tešku borbu sa višestruko naoružanijim neprijateljem, partizanske snage su imale zadatak da spasu blizu 4000 ranjenika i tifusara, koji je uspješno okončan. Bitka na Neretvi, ističe, ostaje u istoriji zapisana kao jedna od najvećih pobjeda partizanskih snaga u borbi za slobodu, kao simbol humanosti i poštovanja i najbolji je primjer kako se hrabrošću i sa ponosom brani rodna gruda i njena sloboda”, smatra Borović.

Cvijeće i vijence položile su brojne delegacije antifašista iz BiH i regiona, predstavnici političkog i javnog života, te organizacija i udruženja
koja baštine antifašističku tradiciju.

Svečani program u okviru jubileja 82. godišnjice u Jablanici organizirali su SABNOR BiH, OO UABNOR Jablanica, Društvo “Josip Broz Tito”, Muzej “Bitka za ranjenike na Neretvi” iz Jablanice, Opšina Jablanica, uz podršku udruženja antifašista sa prostora bivše Jugoslavije.

Sa manifestacije su upućene poruke solidarnosti, humanosti, zajedništva i važnosti očuvanja anifašističkih vrijednosti.

CdM.me

Oskrnavljen spomenik na Koniku; SOBNOR: Osuđujemo vandalski čin

R.O. — Thu, 10 Apr 2025 23:22:58 +0000

Novi vandalski čin na spomenicima iz NOB-a

Zahtijevaju od nadležnih institucija da se zaustavi ovaj anticivilizacijski čin, te da se počinitelji za ovo gnusno i necivilizovano djelo pronađu i primjereno sankcionišu

Foto :SUBNOR CG

Portal AnalitikaIzvor

Djelovi spomenika rodoljubima koji su u aprilu 1942. strijeljani na Vrelima ribničkim, koji se nalazi kod OŠ “Marko Miljanov”, su polomljeni, a natpis prefarban. Polomljen je dio unutar kompleksa na koji se obično ostavlja cvijeće, a zelenom bojom prekrivene godine rođenja strijeljanih rodoljuba sa jedne od stranica kamene knjige.

O vandalizmu su posvjedočili članovi delegacija SOBNOR-a Crne Gore i boračkih organizacija Podgorica i Zete koji su danas položili cvijeće na spomenik na Koniku.

Oni su najoštrije osudili novi, kako kažu, vandalski čin devastacije spomeničke baštine iz antifašističke borbe u Podgorici.

“Ujedno najoštrije osuđujemo vandale koji su uništili sto, koji služi za postavljanje cvijeća i prefarbali spomen ploču zelenom bojom na kojoj su ispisana 54 poginula slobodara. U sklopu prednjeg oštro dižemo glas i najoštrije osuđujemo vandalizam neodgovornih ljudi”, navodi SOBNOR Crne Gore.

portal analitika:izvor

Radunović: Niko nije mislio da ruši džamiju na Koniku

R.O. — Mon, 07 Apr 2025 11:50:09 +0000

Ministri danas pred poslanicima

U Skupštini Crne Gore danas je nastavljena Druga – posebna sjednica Prvog redovnog zasijedanja u 2025. godini. na pitanja poslanika odgovaraju ministri Slaven Radunović, vladimir Joković i Admir Šahmanović.

Portal AnalitikaIzvor

Reis Rifat Fejzić je od prvog dana znao da ne namjeravam da rušim nijedan objekat, ali su politički razlozi učinili da se gura priča o rušenju dđžamije na Koniku, kazao je, odgovarajući na pitanje poslanice Pokreta Evropa sad Nađe Laković, ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović.

“I reis i predstavnici Bošnjačke stranke su dolazili kod mene i ja sam im kazao da ćemo sačekati da se podnese zahtjev za legalizaciju jer je to javni interes. Bilo je potrebno samo da obavijeste javnost o tome”, kazao je radunović.

Poslanik Bošnjačke stranke Amer Smailović potvrdio je da im je ministar Radunović potvrdio ranije da se objekat neće rušiti.

“Drago mi je što ste potencirali naše interesovanje, da smo odmah razgovarali sa vama i da smo dobili vaše uvjerenje da se objekat neće rušiti”, kazao je Smailović.

Ministar Radunović je, najkon toga, istakao da je razočaran što ova informacija nije data medijima i pripadnicima bošnjačkog naroda kada je u javnosti postojalo interesovanje za to.

“prikazano je kao da je moja odluka da se objekat ruši, a ne odluka inspekcije”, dodao je on.

Reagovao je i Smailović.

“Cjelokupan narativ je bio takav da se stvorila slika o rušenju i mi smo morali reagovati kako bismo zaštitili interese bošnjačkog naroda”, kazao je Smailović.

Nenezić: U Baru ukinuta pristajališta za turističke brodove, dovedena u pitanje čitava privredna djelatnost

Poslanika Socijjaldemokrata Branislava Nenezića interesovalo je čijom odlukom su ukinuta sva pristajališta za turističke brodove na teritoriji barske rivijere.

“Krstarenje turističkim brodovima je jedna od privrednih grana koja čini važnu kariku ukupne turističke ponude Opštine Bar. Ovom djelatnošću se bavi 19 registrovanih prevoznika koji su ovakvom odlukom dovedeni u situaciju da trpe velike finansijske gubitke s obzirom na cijenu održavanja brodova i moguća otkazivanja već ugovorenih aranžmana. Na ovaj način se gasi ova privredna grana i to samo na barskoj rivijeri”, pojasnio je Nenezić.

Ministar Radunović odgovorio je da zakupci brodova nisu poslali inicijativu za obnovu djelatnosti, iako su se zakupci, prema Nenezićevim podacima, obraćali Morskom dobru.

“Ovo je pitanje od životnog značaja za ljude koji se bave tom djelatnošću, ali vas moram ispraviti – zahtjevi su stigli mjesec nakon isteka roka za prijedloge izmjena i dopuna zakona. Morsko dobro ih je kontaktiralo odmah nakon usvajanja novog zakona kako bi pronašli alternativu, ali se oni nijesu izjasnili povodom alternativnih loacija”, kazao je Radunović.

Nenezića je zanimalo i ko je procijenio da lokacije pristaništa predstavljaju opasnost za bezbjednost kupača na plažama.

“To su nekada bile neuređene plaže, ali sada su uređene. To je procijenila komisija od 11 članova formirana od predstavnika Morskog dobra i Ministarstva. Nude im se alternativne lokacije, ali se mora komunicirati brže. Nikoneće dozvoliti da propadne sezonani za njih ni za turiste koji bi da idu na plaže do kojih se može doći samo brodom”, kazao je ministar Radunović.

portalanalitika.me:izvor

Mobilni muzej posvećen bitkama na Galipolju i Čanakaleu stigao u Podgoricu

R.O. — Sun, 06 Apr 2025 09:39:30 +0000

Kamion dugačak 17 metara, u kome je smještena izložba, omogućava posjetiocima da kroz interaktivne prikaze, video-projekcije i autentične eksponate dožive ključne trenutke jednog od najvažnijih događaja iz Prvog svjetskog rata

Ahmed Muharrem |05.04.2025 – Update : 05.04.2025

Foto: Rusmin Radič/AA

Podgorica

U organizaciji Ambasade Turkiye u Crnoj Gori, u Podgorici je danas postavljen jedinstveni Mobilni muzej posvećen bitkama na Galipolju i Čanakaleu, javlja Anadolu.

Muzej donosi bogat istorijski materijal, uključujući vojne predmete, uniforme i vizuelne rekonstrukcije koje oslikavaju atmosferu značajnog istorijskog događaja iz Prvog svjetskog rata.

Kamion dugačak 17 metara, u kome je smještena izložba, omogućava posjetiocima da kroz interaktivne prikaze, video-projekcije i autentične eksponate dožive ključne trenutke jednog od najvažnijih događaja iz Prvog svjetskog rata.

Koordinator muzeja Eysi Karadas, kazao je da je riječ o putujućem autobusu i da je ovo regionalna avantura.

“Poseban akcenat stavljen je na edukativnu vrijednost postavke, s ciljem da se posjetioci na autentičan način upoznaju s istorijskim značajem Galipolja i Čanakalea”, kazao je Karadas.

Muzej je postavljen na prostoru nekadašnjeg starog Gradskog saobraćaja u Ulici Mitra Bakića, u neposrednoj blizini željezničke i autobuske stanice u Podgorici.

Nakon Podgorice muzej putuje u Rožaje.

aa.com.tr :izvor

Jedinstveni dinosaurus sa dve kandže otkriven u pustinji Gobi

R.O. — Fri, 28 Mar 2025 08:54:08 +0000

BBC News na srpskomdanas 08:21

Artist’s impression by Masato Hattori

Vrsta dinosaurusa nazvana duonychus tsogtbaatari mogla je da bude vešta u zahvatanju vegetacije

Novu i retku vrstu dinosaurusa sa dve kandže otkrili su naučnici u pustinji Gobi, u Mongoliji.

Ova vrsta nazvana duonychus tsogtbaatari bila je jedinstvena u grupi dinosaurusa poznatih kao terizinosaurusi (therizinosaurus), koji su stajali na zadnjim nogama i obično su imali tri kandže.

Ovaj primerak je bio srednje veličine, a težina mu je procenjena na otprilike 260 kilograma.

Istraživači veruju da su zahvaljujući dugim i zakrivljenim kandžama uspešno zahvatali vegetaciju

Yoshi Kobayashi, Hokkaido University

Istraživači veruju da je dinosaurus težio oko 260 kilograma

erizinosaurusi su pripadali teropodima, grupi dinosaurusa koji su mogli da budu biljojedi ali i svaštojedi, a živeli su u Aziji i Severnoj Americi tokom perioda krede, koji je počeo pre 145 miliona godina, a završio se pre 66 miliona.

Koliko su im kandže bile ogromne i duge prikazano je u filmu „Svet iz doba jure: Nadmoć“, kaže dr Darl Zelencki, jedna od autora studije i vanredna profesorka na Univerzitetu u Kalgariju, u Kanadi.

Primerak je pronađen u pustinji Gobi, u Mongoliji, u geološkoj formaciji koja potiče iz perioda kasne krede (pre 100,5 i 66 miliona godina).

Prema nalazima Organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESKO), deo pustinje Gobi u Mongoliji je najveće nalazište fosila dinosaurusa na svetu, posebno onih iz kasnog perioda krede – finalne faze njihove evolucije.

Kobayashi et al

Kandže su takođe mogle da služe kao moćno oružje

Same kandže, koje su bile duge skoro 30 centimetara, bile su mnogo veće od kostiju koje su ih podržavale, pokazala je studija.

Osim za zahvatanje vegetacije, udovi sa dve kandže su mogli da služe i za kopanje i kao moćno oružje.

Najpoznatiji teropodi sa dvе kandže su vrste iz porodice tyrannosaurids, kojoj pripada tiranosaurus reks, ali su kod duonychus (u prevodu dve kandže) udovi sa dve kandže evoluirali neazvisno od drugih teropoda sa dva kandže.

Na primerku je takođe sačuvan prvi keratinski omotač terizinosaurusa koji pokriva kandže slično ljudskom noktu, i pomaže u odbrani, kretanju i lovu na plen.

Danas.rs

Čuvar pisanog blaga: Gazi Husrev-begova biblioteka čuva rukopis star 900 godina

R.O. — Sun, 09 Mar 2025 12:46:50 +0000

SARAJEVO

U najstarijoj biblioteci na Balkanu, koja radi kontinuirano od osnivanja 1537. godine, nalaze se i rukopisi iz raznih krajeva islamskog svijeta

Anadolija

prije 1 sat 29 minuta

Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu čuva vrijedne knjige i rukopise, među kojima je i “Encikopedija islama” Ebu Hamida Muhameda el-Gazalija, koja je više od 80 godina starija od Povelje Kulina bana.

U najstarijoj biblioteci na Balkanu, koja radi kontinuirano od osnivanja 1537. godine, nalaze se i rukopisi iz raznih krajeva islamskog svijeta koji tretiraju islamske i prirodne nauke, matematiku, algebru, geometriju, astronomiju i druge oblasti.

Najstariji rukopis u biblioteci

U Gazi Husrev-begovoj biblioteci, među skoro 11.000 kodeksa rukopisa, nalazi se i rukopis komentara najpoznatijeg dijela Ibn Sine iz oblasti medicine “Al-Qanun fi at-tibb”.

Najstariji rukopis u biblioteci je četvrti svezak poznatog teološko-mističkog djela “Ihya’ ‘ulum al-din”, odnosno “Encikopedija islama” Ebu Hamida Muhameda el-Gazalija. Djelo je prepisano 1106. godine, pet godina prije smrti autora

Ovo djelo predstavlja najčitanije djelo u muslimanskom svijetu, nakon Kur’ana (sveta knjiga muslimana). Prvi dio četvrtog sveska ovog djela Kitab al-Tawba, čije je prepisivanje dovršio Abdulgabbar Hasanabada (Hasanabad, grad u provinciji Isfahan u Iranu) 1107. godine. Koliko je nama poznato, to je najstariji prepis ovog poznatog djela u svijetu – rekao je Hamza Lavić, viši bibliotekar u Gazi Husrev-begovoj biblioteci.

Kulturna institucija

Iako Gazi Husrev-begova biblioteka u svom nazivu ima odrednicu da je biblioteka, ona je u suštini kulturna institucija koja pokriva mnogo širi opseg literature i izvora koji su veoma značajni za BiH, a i za Bošnjake koji žive na ovim prostorima u zadnjih 500 godina.

– Osim rukopisne zbirke koja predstavlja najznačajniju zbirku biblioteke, a koja se sastoji od blizu 11.000 kodeksa rukopisa, veoma značajne kolekcije biblioteke čine i arhivske kolekcije – kazao je Lavić.

Kada je riječ o arhivskim kolekcijama, tu su veoma značajna dva fonda, prije svega arhiv Islamske zajednice u BiH koji čuva kompletnu arhivsku dokumentaciju institucija Islamske zajednice od njenog službenog osnivanja 1882. godine pa do danas.

– To predstavlja veoma značajan izvor ne samo za izučavanje historije institucija unutar Islamske zajednice nego i generalno institucija na ovim prostorima u posljednjih oko 150 godina – pojasnio je.

Arhiva osmanskih dokumenata

Druga veoma važna kolekcija arhivskih zbirki je i kolekcija arhiva osmanskih dokumenata.

– Tu se radi o oko 20.000 pojedinačnih dokumenata koji potiču iz perioda osmanske uprave u BiH – od dolaska Osmanlija na ove prostore 1463. godine pa do kraja 1878. godine – rekao je Lavić navodeći da tu postoji više podkolekcija, a najznačajnija je podkolekcija vakufnama – njih oko 800, a koje govore o osnivanju i razvoju pojedinih vakufa u BiH koji su značajno doprinijeli općem društvenom i urbanom razvoju pojedinih gradova u BiH.

– Svaka vakufnama predstavlja rodni list određenog grada – poručio je.

U biblioteci je i komentar prve knjige Ibn Sine, centralne ličnosti u islamskoj intelektualnoj historiji u različitim oblastima.

Njegovo najpoznatije djelo iz oblasti medicine je djelo “Al-Qanun fi at-tibb”, koje predstavlja pregled cjelokupnog medicinskog znanja vremena u kome je nastalo. Sastoji se od pet knjiga i u njemu su sistematizirane i definirane, u to vrijeme poznate grane medicinske nauke.

– Prepisano je u više primjeraka. Posebno su interesantni komentari na to djelo – rekao je Lavić.

Kur’an iz 1849.

U biblioteci se čuva i bogata zbirka prijepisa Kur’ana iz različitih perioda. U zbirci se posebno ističe rukopis koji je 1265/1849. godine prepisao Ahmad bin Muhammad al-Muhagir al-Dagistani al-Makki.

– Radi se o mushafu koji je posebno pripreman da bi drugi bili prepisivani iz njega, a kako bi se smanjila mogućnost pogrešaka pri prevodu. Ima izuzetno bogatu kaligrafiju i ukrase. Predstavlja jedan od najznačajnijih kulturoloških blaga BiH. On je treća generacija prvog mushafa u islamu koji je sakupio halifa hazreti Omer – rekao je Lavić.

U biblioteci se nalazi i šest djela sačuvanih iz prve kolekcije biblioteke, a među njima je bilješka Gazi Husrev-bega da je uvakufio te rukopise.

Kompletna zbirka rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu, s 10.585 rukopisnih kodeksa, upisana je na UNESCO-vu listu “Memory of the World” 2018. godine i jedina je zbirka te vrste koja je upisana na ovu prestižnu svjetsku listu iz Bosne i Hercegovine.

Dnevni avaz izvor

Ponovo išaran spomenik partizanima kraj Sesveta

R.O. — Sat, 01 Mar 2025 15:59:02 +0000

01/03/2025

piše Nenad Jovanović

Nepoznati počinioci ponovo su išarali spomenik Prvom zagrebačkom partizanskom odredu “Silvestar Pelcl” u šumi Divjača kod Sesveta. Vandalizam je prijavljen policiji

Išarani spomenik kraj Sesveta (foto A.L./sabh.hr)

Nepoznati počinioci ponovo su išarali spomenik Prvom zagrebačkom partizanskom odredu “Silvestar Pelcl” u šumi Divjača kod Sesveta.

Kako nam je rekla Ankica Ležaić, potpredsjednica UABA Dubrava – Sesvete, spomenik je po tko zna koji put išaran oko 22. februara.

– Policija je obaviještena, a spomenik ćemo očistiti – rekla je i naglasila da su tamošnji antifašisti najoštrije osudili taj vandalizam uz poruku: “Stići će vas ruka pravde kad-tad!” i ocjenu da ova vlast podržava takve vandalizme kad se počinioce ne može privesti pravdi.

Podsjećamo, Prvi zagrebački partizanski odred s 20 boraca na čelu sa Silvestrom Silvijom Pelclom formiran je 15. jula 1941. u šumi Divjača kod Sesveta, gdje im je bila zemunica.

Nakon nekoliko borbenih akcija, odred se dijeli u dvije grupe; dio boraca se vraća u Zagreb i prelazi u ilegalu, a dio probija prema Žumberku i Bilogori gdje se spaja s tamošnjim partizanima. Zagrebački partizanski odred ponovo je formiran u septembru 1943.

Osim narodnog heroja Marijana Badela, čija je grupa snabdijevala odred, među borcima su bili i politički komesar odreda Ante Dobrila koji je tokom rata bio na partijskim i vojnim dužnostima, kao i Petar Biškup Veno koji je kao komandant 32. divizije X Zagrebačkog korpusa poginuo pred kraj rata i bio proglašen narodnim herojem.

Spomenik je podignut 1971. u čast 30. godišnjice osnivanja, zaslugom tadašnjeg predsjednika općine Marijana Kosa. Smješten u šumi, na mjestu do kojeg se hoda 20 minuta, dugo je bio zanemaren i zapušten. Ploča sa spomenika je otuđena, najvjerojatnije 90-ih, a okoliš uništen.

UABA Dubrava-Sesvete učinila sve da se spomenik očisti i da se izradi nova ploča s izvornim natpisom koja je postavljena krajem 2019. ali je već u januaru 2020. ponovo ukradena, da bi u martu 2022. bila nađena naslonjena na spomenik i vidno oštećena. Nakon obnove u ljevaonici Akademije likovnih umjetnosti, vraćena je i postavljena na postament koji je izbetoniran u okviru obnove spomenika krajem lipnja 2022.

Uz ove najizraženije akte vandalizma, vandali su često uništavali cvijeće i ispisivali ušato U po spomeniku, ali kako je navela Ležaić, UABA Dubrava-Sesvete ostaje uporna u njegovom održavanju.

portal novosti.com

Rimski most na Staroj Zlatici biće kulturno istorijsko dobro

R.O. — Tue, 18 Feb 2025 19:06:47 +0000

Uprava za zaštitu kulturnih dobara prihvatila je inicijativu Mjesne zajednice Zlatica za uspostavljanje zaštite materijalnog dobra Starog mosta na Staroj Zlatici.

Nataša Spaić 17/02/2025 u 12:13 h

Time su se, kako su saopštili iz Sekretarijata za lokalnu samoupravu i saradnju sa civilnim društvom, stekli uslovi za sprovođenje postupka za utvrđivanje kulturne vrijednosti kulturnog dobra. Inicijativu za uspostavljanje zaštite podnio je Zoran Vujošević, v.d. sekretar MZ Zlatica.

– Na osnovu dostupnih saznanja iznijetih u istraživačkom nalazu, preliminarno je utvrđeno da dobro odnosno lokalitet Mostina, Rimski ili Stari most na Staroj Zlatici u Podgorici, prepoznaje kao kulturno istorijski objekat, odnosno arhitektonski objekat sa arheološkim elementima. Takođe je utvrđeno da most ima dijelom očuvanu autentičnost, integritet, jedinstvenost i rijetkost u okviru svoje vrste, kao i istorijski, arhitektonski, arheološki, ambijentalni, tehnički, građevinski, dokumentarni i drugi društveni značaj i osobenosti. Utvrđeno je da samo arheološka istraživanja mogu potvrditi ili osporiti mišljenja da je most nastao u rimskom, vizantijskom ili srednjevjekovnom periodu – saopšteno je iz Sekretarijata.

Iz Sekretarijata poručuju da je ovo dobar primjer uloge mjesne zajednice i njenog angažovanja u lokalnoj zajednici.

Ploče na stepeništu ka kotorskim bedemima djelimično ispale, postavljene trake upozorenja

R O — Fri, 17 Jan 2025 12:31:38 +0000

Zbog bezbjednosti prolaznika/ca i mogućnosti obrušavanja ploča sa kamene ograde stepeništa koje vodi ka šetnici bedema na Gurdiću, Komunalna policija Kotor je trakama upozorenja ogradila stepenište.

KOTORSKI BEDEM/ – RADIO KOTOR

17/01/2025 u 13:15 h

DAN portal

Načelnica Komunalne policije Vesna Balandžić kazala je za Radio Kotor da su ploče kamenog zida pored stepeništa djelimično ispale iz svojih ležišta, prenosi Radio Kotor.

– Zbog toga smo postavili trake kao znak upozorenja prolaznicima – rekla je Balandžić.

Izvor : Dan portal

Završen program obilježavanja 400 godina od Velike pohare Perasta

R.O. — Mon, 24 Jun 2024 09:30:18 +0000

Povodom obilježavanja 400 godina od Velike pohare Perasta proteklog vikenda, 22. i 23. juna u Perastu bio je upriličen bogat program kojim se ova godišnjica obilježila na dostojanstven i savremen način, te su se dodatno osvijetlile okolnosti u kojima se Velika pohara dogodila.

U subotu, 22. juna, na pjaci Gospe od Karmena, sa početkom u 20 časova i 30 minuta, upriličen je umjetnički program, sa govornicima Tinom Ugrinić, Androm Radulovićem, Đorđem Krivokapićem i Sarom Lakičević koji su prisutnima čitali istorijske osvrte različitih autora na Perast, zaliv i Poharu. Autorskim tekstom Quo vadis, Perast? Ratimir Martinović je upozorio na sadašnje stanje u Perastu, u kome trenutno živi manje od 200 stanovnika i prisutne inspirisao na dalji razvoj Perasta kao umjetničkog centra Jadrana. Muzički dio programa ispunile su članice hora Collegium musicum koji je predvodila istaknuta dirigentkinja, Dragana Jovanović. Pažljivo biran repertoar za ovu priliku, savršeno se uklapao uz tok naracije a neke od izvedenih numera bile su Opet je preda mnom Boka, Vladimira Brguljana, Primorski napjevi (prema narodnim pjesmama iz okoline Dubrovnika) Stevana Stojanovića Mokranjca, Hoda, hoda preko polja (Risan), u aranžmanu Vinka Davidovića, dok se umjetnički program simbolično završio interpretacijom pjesme Boko, moja Boko, Božidara Ivaniševića.

U Crkvi Gospe od Karmena otvorena je izložba Lica porobljenih Peraštana: Povratak kući, autora Andrije Kovača.

U nedjelju, 23. juna, održala se naučna konferencija pod nazivom “Boka Kotorska na rubu propasti: 1624-2024” u Crkvi Sv. Nikole, koja se, uz učešće istaknutih govornika, održavala tokom cijelog dana. Don Robert Tonsati predstavio je rad Pohara Perasta i Boke kotorske kroz vijekove, a prof. dr Egidio Ivetić Venecija i Boka kotorska 1420-1797 nakon čega su uslijedile četiri teme konferencije. Tema Društvene, političke i ekonomske posljedice Velike Pohare Perasta, okupila je učesnike dr Željka Karaulu, Tinu Ugrinić, Mariju Knežević, dr Eldinu Lovaš, dr Ivana Armanda i Aleksandra Simeunovića. Na rubu propasti: posljedice ratova u Boki kotorskoj i jadranskom-jonskom zaleđu, bila je druga tema naučne konferencije koja je okupila učesnike dr Marijana Premovića, dr Iliju Miloševića, dr Harisa Dajča, dr Đorđa Krivokapića i dr Edina Omerčića. Razvoj i izazovi urbane strukture Perasta i Boke kotorske: umjetnost i arhitektura okupila je učesnike dr Anu Ferri, dr Sašu Brajevića, dr Milenu Ulčar, Milenu Mazarak i Jasminku Grgurević. Poslednja tema konferencije Vegetacija, klima, prostor, ljudska ishrana, muzika, zdravlje, bolesti, epidemije, migracije: Quo vadis, Mediterraneum? sa učesnicima Jankom Paunovićem, dr Markom Rimac, dr Majom Katušić, Blažom Kažanegrom, dr Majom Vasiljević zatvorila je ovaj dvodnevni događaj posvećen Velikoj pohari Perasta.

Naučna konferencija održala se u organizaciji Pomorskog muzeja u Kotoru, Katedre za opštu istoriju novog veka Odjeljenja za istoriju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, Župe Peraške i Biskupije kotorske, Instituta za istoriju Venecijanske države i društva (Italija), uz podršku Međunarodnog festivala KotorArt i SHARE fondacije.

Do 31. avgusta širom Perasta, postavljena je izložba umjetničkih instalacija pod nazivom Triptih: Porobljavanje (Zajednica otetih, Rastanak ne dolazi u obzir, U iščekivanju).

Autori su Viktor Kiš, vizuelni umjetnik i njegovog saradnika, Tibora Kiša.

Međunarodni festival KotorArt održava se 23. put, od 13. jula do 14. avgusta uz pokroviteljstvo Uneska, Ministarstva kulture i medija i Opštine Kotor, podršku Evropske unije, zlatnog sponzora Coca-Cole, kao i podršku drugih značajnih sponzora i široke mreže partnera iz zemlje i inostranstva. Dodatne informacije o planiranim programima festivala mogu se pronaći na internet stranici Festivala www.kotor.art i na društvenim mrežama preko stranica festivala @kotorart i preko #kotorart.

Izvor: RTCG

Scena gdje imaginacija postaje realnost

R.O. — Mon, 10 Jun 2024 08:23:52 +0000

Slike Hane Dujmović mogu se u Modernoj galeriji podgoričkih Muzeja i galerija pogledati naredni mjesec.

“Theatrum imaginativum” (“Imaginativni teatar”) naziv je samostalne izložbe likovne umjetnice Hane Dujmović u Modernoj galeriji podgoričkih Muzeja i galerija. Vajarka po vokaciji, a posljednje dvije, tri godine slikarka, kako i govori postavka koja se može pogledati do 7. jula, prvi put se predstavlja podgoričkoj publici.

HANA DUJMOVIĆ/ -FOTO: ŽIVANA JANJUŠEVIĆ

Podrška ambasadora Jukića

Publici se obratio i ambasador Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori Branimir Jukić, navodeći da su i dosad imali dobru saradnju s podgoričkim Muzejima i galerijama o čemu svjedoči i ova izložba Dujmovićeve, rođene Sarajke.

Volim što promovišemo neke “nove klasike” kojima ćemo se sigurno ponositi za 10 ili 20 godina i moći da se pohvalimo da smo prisustvovali nekim od njihovih prvih izložbi – rekao je Jukić, naglašavajući da je Dujmović izuzetna umjetnica što je dokazala i dosadašnjim radom i uspjesima.

Kako je istakla mr Ivana Ćupić, direktorica podgoričkih Muzeja i galerija, Hana Dujmović je uspješna, harizmatična mlada umjetnica, čija djela se već nalaze u brojnim muzejskim i privatnim zbirkama širom svijeta.

Ovakav uspjeh ne treba da čudi jer Hanina umjetnost nosi u sebi dah starih majstora fovizma utkan u scene iz djetinjstva i intuitivni svijet njene imaginacije. U Podgoricu je donijela svoj “slikarski zavičaj”, optimizam probuđen jarkim koloritom, izmaštane mirise, zvukove i sanjarije jednog vremena o kojem je saznavala iz priča i uspomena svojih najbližih – rekla je Ćupić, pozivajući publiku da se prepusti magiji visoke estetike narativnog slikarstva Hane Dujmović.

Izložbu je otvorila istoričarka umjetnosti i kustoskinja postavke Aleksandra Butorović, čiji tekst je u pratećem katalogu. Kako je navela za naziv “Theatrum imaginativum” za ovu postavku izložbe Hane Dujmović odlučila se jer je željela da ukaže da sve radove objedinjava jasna vizija pojma pozorišta, i pozorišnih scena koje pričaju svoju priču dok smo mi tihi posmatrači.

Umjetnica kao glavni protagonista ovog pozorišta vodi nas kroz svoje maštovite domene, vlastite refleksije, transformacije, nadrealne vizije, dok kroz vizuelnu naraciju karakteri oživljavaju i “iskaču” iz platna. Ploveći kroz Hanin osobeni theatrum imaginativum kao sveto mjesto gdje je utemeljen nukles njenog postojanja, ulazimo u ovaj čarobni, enigmatični svijet, gdje Dujmović predočava svoje umjetničke intencije u efektno prikazane kompozicije – rekla je Butorović. Kustoskinja dodaje da je posjetiocu “dato u zadatak” da pronađe sebe na ovoj pozorišnoj sceni gdje imaginacija postaje realnost.

Muzejima i ekipi koja je radila na postavci, kao i publici na otvaranju izložbe, na kraju je zahvalila umjetnica Hana Dujmović.

Izvor: DAN

„Svilarstvo Konavala i Crnogorskog primorja“

R.O. — Thu, 16 May 2024 08:23:22 +0000

Povodom Noći muzeja, večeras je u Pomorskom muzeju Crne Gore održano predavanje i prezentacija na temu “Svilarstvo Konavala i Crnogorskog primorja”.

Foto: Iv.K.

Svilarstvo je na Crnogorskom primorju i Boki Kotorskoj sve do sredine 20. vijeka bilo značajna privredna grana, a za pojedinačna domaćinstva izvor prihoda, nekada veći nekada manji.

Danas, tradicionalna vještina uzgoja svilene bube i izrada svilene niti, kod nas je zaboravljena. Kod naših susjeda, u Konavlima (Republika Hrvatska) ova stara vještina još je živa.

Konavoske bubice su zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske pod nazivom “Tradicijsko umijeće svilogojstva i svilarstva istočne obale i zaleđa Jadrana”.

Za izradu svilenoh tkanina svilena nit se dobijala iz čaura svilenih buba, a za nihovu ishranu korišćeno je lišće dvije vrste murve , sa bijelim i crnim plodovima. Tokom 19, vijeka sađenju i gajenju murvi posvećivana je značajna pažnja, a podaci govore da je 1823. godine u Boki Kotorskoj bilo 35 hiljada stabala murvi, a u čitavoj Dalmaciji 70 hiljada.

Svilarstvo kao privredna grana u Boki Kotorskoj gasi se tokom Prvog svjetskog rata, prvenstveno zbog velike konkurencije na svjetskom tržištu Kine i Japana i sve dostupnijih tkanina koje su imitirale svilene tkanine. Pojedinačno u okviru domaćinstava svilena buba se uzgajala do pedesetih godina 20. vijeka kada bokeljsko svilasrstvo definitivno odlazi u prošlost.

Na večerašnjem predavanju o svilarstvu u Boki Kotorskoj ispunjen je cilj da se pokuša probuditi interesovanje za ovu plemenitu vještinu. Givorile su Olja Fatić iz NVO Edukativni centar Bar i Antonia Rusković-Radonić vlasnica umjetničkog obrta AR Atelier i Jelena Karadžić, etnološkinja u Pomorskom muzeju Crne Gore Kotor, koje se bave izučavanjem i istraživanjem svilarstva, podsjećajući na nas na ovu nekada značajnu privrednu granu koja je nepravedno zaboravljena i zapostavljena, u slučaju Crne Gore, a dobra praksa u Konavlima. Antonia Rusković-Radonić održala je zanimljivu prezentaciju nastanka svilene niti koju možete pogledati u video zapisu.

Izvor: Pobjeda

Otvoren međunarodni javni konkurs NLB Grupe za mlade umjetnike

R.O. — Fri, 16 Feb 2024 10:57:27 +0000

NLB Grupa poziva mlade umjetnike iz Jugoistočne Evrope da prijave svoje radove iz oblasti intermedijalne umjetnosti na međunarodni javni konkurs. Konkurs, koji je otvoren do 21. marta 2024. godine, namijenjen je umjetnicima mlađim od 35 godina. Pobjednički rad će otkupiti NLB Grupa i zajedno sa najboljim radovima konkursa izložiti u Galeriji Bankarium u Ljubljani.

Foto: NLB Grupa

NLB Grupa nije samo vodeća bankarska i finansijska grupacija sa sjedištem i ekskluzivnim strateškim interesom u Jugoistočnoj Evropi, već je i važan pobornik i pokrovitelj regionalne kulture i umjetnosti. U tu svrhu NLB Grupa je uspostavila program kulturne baštine NLB MUZA koji se sastoji od umjetničkih i muzejskih zbirki te muzeja i galerija NLB Grupe. Dio programa NLB MUZA je i kolekcija savremene umjetnosti SEE Art, koja je osnovana u januaru 2023.godine. Naručivanjem, otkupom, izlaganjem i promocijom savremenih umjetničkih dela, NLB Grupa postaje glavni oslonac i partner savremene umjetnosti u Jugoistočnoj Evropi.

Ko se može prijaviti?

Pozivamo mlade umjetnike iz Crne Gore, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije i Kosova da prijave svoja umjetnička djela iz oblasti intermedijalne umjetnosti nastala u posljednjih pet godina. Za prvu izložbu otvaranja Galerije Bankarium u Ljubljani biće odabrano najviše pet umjetničkih djela, a pobednički rad će otkupiti NLB Grupa i uvrstiti u kolekciju SEE Art Collection.

Više informacija o međunarodnom javnom pozivu na www.nlb.si/intersection.

Umjetničke radove koji pristignu na međunarodni javni konkurs ocjenjivaće petočlana međunarodna stručna komisija u sastavu:

• Tevž Logar, nezavisni kustos, urednik i pisac, predsjednik Umetničkog savjeta NLB;

• Maja Kolarić, istoričarka umjetnosti, kustos i direktorka Muzeja savremene umjetnosti Beograd, članica Umjetničkog savjeta NLB;

• Mira Gačina, istoričarka i kritičarka umjetnosti, kustos, članica Umjetničkog savjeta NLB;

• Ana Herman, menadžerka komunikacijskih projekata u NLB; i

• Matko Mioč, direktor NLB Zavoda za kulturno naslijeđe.

Šta tražimo?

Tražimo umjetnička djela koja se uklapaju u koncept umjetničke kolekcije SEE Art, koja predstavlja različite kulture, identitete i sjećanja koja su oblikovala našu zajedničku istoriju u regionu Jugoistočne Evrope tokom vremena. Kolekcija ima za cilj da unaprijedi razumjevanje i poznavanje različitih kulturnih i društvenih sredina, da promoviše toleranciju i različitost, a istovremeno da rađa nove održive ideje i akcije sa različitim izrazima savremene umjetnosti. Nova umjetnička kolekcija nudi autentično i jedinstveno umjetničko iskustvo, inspiriše i motiviše, predstavlja refleksiju društva i okoline, te igra važnu ulogu u afirmaciji ideja o budućnosti.

Izvor: Vijesti

Šteta, nemar i blamaža

R.O. — Thu, 15 Feb 2024 10:13:14 +0000

Organizacije iz Crne Gore od 31. januara nemaju pravo učešća u programu koji je namijenjen pružanju finansijske podrške razvoju, distribuciji i promociji evropskih filmova, kao i audiovizuelnoj industriji Sagovornici Vijesti konstatuju da je suspenzija rezultat neodgovornosti institucija, nemara nadležnih i da šalje jasnu poruku.

Ministarstvo kulture i medija, Foto: MKM

Institucionalna neodgovornost je jedino objašnjenje raznih okolnosti koje za posljedicu imaju činjenicu da Crne Gora više nije dio potprograma MEDIA (programa “Kreativna Evropa” Evropske unije) koji podržava evropski filmski i audiovizuelni sektor, ocjenjuje profesor audiovizuelne produkcije na Univerzitetu Crne Gore, Vuk Vuković.

Vuković je to kazao Vijestima povodom informacije da je Crna Gora suspendovana iz potprograma koji je namijenjen pružanju finansijske podrške razvoju, distribuciji i promociji evropskih filmova, kao i audiovizuelnoj industriji. Suspenzija je posljedica neusklađenosti crnogorskih zakonskih regulativa o audiovizuelnim djelatnostima sa evropskim direktivama.

Na zvaničnoj stranici Filmskog centra Crne Gore objašnjeno je da se potprogramom MEDIA podržavaju djela sa evropskom dimenzijom; njeguju nove tehnologije, omogućava evropskim filmovima i audiovizuelnim djelima pronalaženje novih tržišta izvan nacionalnih i evropskih granica, finansiraju festivali, obuke profesionalaca, šeme razvoja publike…

Crna Gora je od 2015. godine (bila) i članica potprograma MEDIA, na osnovu Sporazuma s Evropskom unijom o učešću u programu Kreativna Evropa koji je namijenjen sektoru kulture i kreativnih industrija.

Suspenzija Crne Gore znači da organizacije iz zemlje od 31. januara 2024. godine nemaju pravo učešća na konkursima ovog potprograma Kreativne Evrope.

“Izmjene legislative su sugerisane još u prethodnoj deceniji i državama članicama je ostavljen rok do septembra 2020. godine da odgovore na reviziju direktive o audiovizuelnim medijskim uslugama, ali tri Vlade Crne Gore i četvrta tokom prvih 100 dana ovo pitanje nisu postavili kao prioritet. Da su reviziji domaće legislative posvetili vremena koliko Instagram profilu Ministarstva kulture i medija, siguran sam da ne bismo bili u ovoj situaciji”, konstatuje Vuković.

Iz Ministarstva kulture i medija Crne Gore Vijestima nijesu odgovorili na postavljena pitanja ovim povodom, a ranije su medijima kazali da će “privremena suspenzija biti prekinuta i Crna Gora opet biti punopravna članica svih potprograma nakon što Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama bude usvojen u Skupštini Crne Gore”.

U saopštenju nevladine organizacije “35mm” koje potpisuje Snežana Nikčević, pozdravljaju navode da je uređivanje audiovizuelnog sektora kompleksno, uz napomenu da sporo usaglašavanje sa već postojećim regulativama ne bi smjelo biti izgovor, s obzirom na to da su se sistemi za distribuciju sadržaja počeli razvijati krajem prošlog vijeka.

“I dalje postoji nedovoljan broj analiza i podataka koji se sakupljaju u ovim oblastima, ali i sistemskog pristupa koji bi i ubrzao i olakšao usaglašavanje u korist nacionalnog konteksta. Dakle, ovo državu ili ne interesuje ili nema kapaciteta – ili oboje. Ovakve situacije nijesu problem samo kulture ili samo medija, već problem na nivou cijele države”, navodi Nikčević u saopštenju.

Iz “35mm” ističu da su s ozbiljnom zabrinutošću primili vijest o suspenziji Crne Gore u okviru MEDIA potprograma Kreativne Evrope, čime je ponovo ukazano na poznate probleme:

“Nedostatak institucionalne memorije i prebacivanje odgovornosti u nedogled, kao i na suštinsku i sistemsku potrebu za promjenom, pogotovo u domenu kulture, koja se ogleda u našem ponašanju i principima po kojima živimo”, navodi Nikčević.

Iza institucionalne neodgovornosti, smatra Vuković, kriju se nerad i nebriga o kontinuitetu onoga što je važno sačuvati u kulturnim, ali i svakim drugim politikama.

“Kao društvo, očekujemo politiku kontinuiteta u odnosu na programe koje smo već osvojili, ali isto tako očekujemo politiku diskontinuiteta u odnosu na loše odluke kojima smo svjedočili u prošlosti: deklarativna zalaganja, partijsko kadriranje… Čini se da pokazujemo spremnost da radimo potpuno suprotno”, kaže on.

Koliko je podrška ovog potprograma Kreativne Evrope važna, za Vijesti objašnjava crnogorski reditelj Ivan Marinović čiji je film “Živi i zdravi” tu podršku i dobio.

“Za moj film je potprogram MEDIA bio izuzetno važan korak, uz veoma vrijedna sredstva. MEDIA je jedan od fleksibilnijih i liberalnijih programa kada je finansiranje razvoja filmskih i audiovizuelnih projekata u pitanju. Pečat koji projekat dobije kroz MEDIA program svakom projektu izgradi kredibilitet u koprodukcionim krugovima, a kompanijama omogući da prežive i da se održe”, priča Marinović.

Reditelj ovu situaciju tumači kao “samoubistvo kulture”.

“Ne razumijem taj nemar nadležnih, i pitam se da li ti ljudi imaju svijest o šteti i sramoti koju nanose crnogorskoj kinematografiji svojim nečinjenjem, jer je za nas koji se bavimo ovim poslom ovakva vijest prije svega velika blamaža, pa onda sve ostalo. Nemam dalji komentar osim da se radi o samoubistvu kulture”, poručuje Marinović.

Vuković dodaje da iz ove situacije proizilazi da Crna Gora nije pouzdan međunarodni partner u ovom programu.

“Suštinski, ovdje je riječ o simboličkoj poruci koju smo poslali – nismo spremni da koristimo program Kreativna Evropa, nemamo političku volju da program zadržimo kao prioritet međunarodne saradnje, ali ni znanja, vještine i sposobnosti da taj program koristimo. U tom bermudskom trouglu se krije i poruka koju smo vidljivo emitovali drugim članicama potprograma MEDIA, a posebno onima koji su računali na Crnu Goru kao međunarodnog partnera u ovom programu”, zaključuje profesor audiovizuelne produkcije.

Sredstva iz fonda slabo korišćena

Pored Marinovića, poznato je i da je reditelj Ivan Bakrač za svoj debitantski dugometražni igrani film “Poslije zime” dobio podršku potprograma MEDIA. Ipak, profesor audiovizuelne produkcije Vuk Vuković postavlja pitanje koliko je filmski i audiovizuelno sektor u Crnoj Gori uopšte koristio ovu liniju podrške.

“Mislim da se u tom odgovoru krije i odgovor na još jedno pitanje, a to je zašto je toliko nisko ispod rada prošla informacija o tome da više nismo članica MEDIA potprograma. Činjenica je da u Crnoj Gori ovaj program nije dao značajne rezultate i da su sredstva iz ovog fonda vrlo slabo korišćena, i to u skoro svim klasterima. Čini mi se da to govori o neophodnosti dodatne edukacije upravo u domenu korišćenja međunarodnih fondova”, poručuje Vuković.

On podsjeća da na Fakultetu dramskih umjetnosti postoji čitav niz nastavnih jedinica iz oblasti filmske i audiovizuelne produkcije posvećen pitanju projektne pismenosti, i to upravo u klasterima koji su dio potprograma MEDIA.

“Dakle, bavimo se i sadržajem, i publikom, i politikama, ali i onim što zovemo razvoj biznis sektora, odnosno fazama pripreme i realizacije projekte, a konačno i – izvještavanja”, kaže Vuković koji ističe važnost i značaj finansijske podrške u oblasti filmskog i audiovizuelnog sektora koji MEDIA potprogram Kreativne Evrope nudi, ali do daljnjeg ne i aplikantima iz Crne Gore.

Izvor: Vijesti

Raskošna slikarska imaginacija: “Herbarijum” Sonje Đuranović pred podgoričkom publikom

R.O. — Wed, 14 Feb 2024 09:26:50 +0000

Izložba „Herbarijum“, akademske likovne umjetnice Sonje Đuranović, biće otvorena u četvrtak 15. februara, u 19 časova, u Modernoj galeriji (Ulica Marka Miljanova br. 4) u Podgorici.

Izložbu će otvoriti rukovoditeljka Galerijskog sektora JU Muzeji i galerije Podgorice, istoričarka umjetnosti Petrica Duletić.

Foto:JU Muzeji i galerije Podgorice

U uvodnom tekstu kataloga Duletić je, između ostalog, zapisala:

„U delikatnom prosedeu umjetničkog stvaranja Sonja Đuranović se opredijelila da, kroz naizgled jednostavan siže, transponuje impresije iz spoljašnjeg svijeta. Pažljivo birajući motiv u predjelu opredijelila se za cvijeće, koji je za nju kao stvaraoca neodoljiv. Raskošna ljepota lala i veliki raspon vizuelnih stanja za Sonju su mnogo više od čistog podatka likovnog doživljaja, to je povod za stvaranje umjetničkog univerzuma”, navela je Duletić.

Tematska konstantnost, kako dodaje, dovoljno govori o slikarskom karakteru umjetnice – studioznom istraživaču – koja svakoj kompoziciji prilazi kao neponovljivom likovnom događaju.

“Radnja slike je fokusirana na nekoliko vertikalno postavljenih cvjetova. Njihovom poetizacijom nastali su radovi koji imaju isto polazište, a veliki raspon kompozicionih rješenja govori o slikarkinoj raskošnoj imaginaciji”, pojašnjava Duletić.

Prema njenim riječima, satkana od realnih elemenata, fabula uglavnom zadržava prepoznatljivost polaznog sadržaja, a na pojedinim djelima se apstrahuje i potez dobija autonomnu likovnu vrijednost.

“Povremeno, predmet interesovanja se sa cvijeta prebacuje na grane ili na komponovani vertikalni friz fragmenata, što samo potvrđuje želju umjetnice da u istom motivu razvije nove umjetničke promjene. Svaki list i grana su pikturalne senzacije koje navode na promjene u samoj strukturi i organizaciji slike”, ističe Duletić.

Podsjetimo, Sonja Đuranović rođena je 1967. godine u Titogradu. Na Odsjeku za likovno vaspitanje Pedagoške akademije u Nikšiću diplomirala je 1988, a od 1988–1992. studirala na Odsjeku za slikarstvo, u klasi profesora Milivoja Unkovića na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu.

Na Odsjeku za slikarstvo na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju diplomirala je 1992. godine. Za sobom ima brojne samostalne izložbe i kolektivna izlaganja. Članica je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore od 1997. godine. Dobitnica je više vrijednih nagrada.

Izložba će trajati mjesec dana.

Izvor: Analitika Portal

Konj ili magare srećniji su od čovjeka

R.O. — Mon, 05 Feb 2024 10:34:24 +0000

Davne 2007. godine, Vojo Stanić brojao je 83 godine. Izgledao je kao pedesetogodišnjak. Pedesetogodišnjak koji iza sebe ima buran život, ali ipak pedesetogodišnjak. Pitao sam ga: Kako? “Možda nijesam suviše ozbiljan. Ništa posebno. Sve što vam je za to potrebno je da čitavoga života ne radite ništa”, odgovorio mi je Stanić.

Kao mlad momak imao sam običaj reći da čovjek najteže čovjek podnese prvih 100 godina. Poslije sve ide znatno lakše. Taj štos o prvih 100 godina je nikšićka mantra. Od juče, imamo Nikšićanina koji je izgurao tih prvih 100 godina. Slikar Vojo Stanić. Genije.

U Nikšiću je Vojo Stanić živio 20 godina. Ostatak života, izuzimajući studentske dane u Beogradu, proveo je u Herceg Novom.

Kad smo na tu temu razgovarali prije sedamnaest godina, u Podgorici, u hotelu Crna Gora, kazao je da mu Herceg Novi nedostaje kod rijetkih dana koje provede vani. Živjeti u Herceg Novom za njega je navika.

Pitam: Može li život postati navika.

Kaže: Može ako se čovjek navikne.

Nikšić je u tom razgovoru spomenuo jednom. Interesovalo me zašto je napustio vajarstvo i okrenuo se slikanju nakon što je završio onu legendarnu skulpturu Jovana Tomaševića koja i danas stoji ispred nekadašnje zgrade CK SK Crne Gore. Kazao je da je on Nikšićanin. Vajarstvo je studirao jer mu je djelovalo muževnije u odnosu na slikarstvo. Napustio ga je iz praktičnih razloga. Vajari moraju da naporno rade. Slikati može i sjedeći.
Duhovnu svježinu i naivnost dragocjenu za stvaralaštvo, svojstvenu rijetkima, ne možete ni ste steći ni izgubiti. Vojo Stanić je s njima rođen.

Te jeseni, zainteresovao me njegov odnos s Bogom. Pitao sam koliko su često njih dvojica u razmiricama.

“Nije ćovjek onaj koji nije imao problem s Bogom. Boga priznajem. Ne molim mu se, ali ga priznajem. Kad god ga opsuješ, ti ga priznaješ i to je neka vrsta religioznosti. Pred Bogom se nikad ne osjećam kriv. Više se osjećam kriv u odnosu na ljude”, govorio je Stanić.

Život je tih dana posmatrao kao mješavinu straha i zadovoljstva. Strah i zadovoljstvo nas prate istovremeno. To je nešto neizbježno. Nije se plašio ničega i sve ga plaši. Uživao je u crnom vinu. Volio je kafane. Dokazivao je da je pušenje zdravo. Puši od jedanaeste godine i do sad mu to dobro ide.

Nikada nije bio siromašan, čak ni kada mu se dašavalo da danima bude bez dinara u džepu. Tvrdio je da se cijelog života mučimo da steknemo nešto i na kraju shvatimo da nam ništa od toga ne treba. U izobilju imamo vremena i to je dobro ako znamo da je vrijeme novac. Najviše su ga interesovali ljudi a njih ima svukuda.

Stanišić

Ambijent je tretirao kao okvir za ljude. Govorio je da smo mi Crnogorci preskromni. Da ne postoje provincije, postoje samo provincijalci. Dobre i loše ljude Bog je posijao širom svijeta. Provincija je stanje duha i uma. Ima je, koliko god ti je volja, u velikim gradovima.

“Duhovnu slobodu čovjek ima ili je nema. Ako je nema, niko mu nije kriv. Ako je ima, niko mu je nije darovao. Kažu: Postoji sloboda mišljenja. A ko to može nekome zabraniti da misli? Neka mala hrabrost potrebna je da se to kaže. To uvijek postoji. Za porobljenost je uvijek kriv čovjek koji je porobljen”, ispričao mi je Vojo Stanić.

Pitao sam ga i da li je čovjek, zbog sposobnosti da razlikuje lijepo od ružnog, povlašćeno biće. Kaže: Moguće da jeste. Ali, možda je i pogođeno biće.

Pretpostavlja da su konj ili magare srećniji od čovjeka. Recimo, nemaju osjećaj smrti. Ne znaju da će krepati, nemaju misli o tome. Misle, samo što drugačije misle od nas, za njih postoji samo aktuelni momenat. I drveće misli.

On slika ono što se vidi. Drugačije se ne može.

“Ono što je slikarstvo u slici je ono što se ne može opisati i ne može objasniti. Ono što se ne može naslikati. To je slikarstvo”, kazao je te davne jeseni Vojo Stanić.

Za njega je život svodljiv na jednostavne formule. Za nas ostale on je komplikovana, verbalna algebra. Sveopšta je povijest, poslije tog našeg razgovora, nastavila teći. Onomad je izgurao 100 godinu. Prvih stotinu, kako vole da kažu Nikšićani.

Sinoć posmatram njegove slike. Izazov su i znamen. Nikad ih neću dokučiti. Prvo te pomiluju kao utjeha o onda izgubiš ravnotežu.

Prije 20 godina, u podgoričkoj Modernoj galeriji, djelovale su mi optimistički. Danas mislim da sa njih reži, kida i lomi život. Da bi razumio što je njihova vrhovna norma mora li čovjek živjeti prvih stotinu godina Voja Stanića? Živjeti ih minut po minut, sat po satt, dan po dan…Mora li poznavati njegova zadovoljstva, radost i sreću.

Ne mora. Takve stvari priroda nije predvidjela i ne želi ih. Ali, mora s njim podijeliti jedan trenutak. Onaj ključni…

U bogatoj knjižnici koju sam sakupio imam mnoštvo knjiga. U jednoj postoji i objašnjenje nedokučive stvarnosti ulja na platnu Voja Stanića. To je priča o sudbini Drokfulta, varvarina i Raveni. Napisao je Borhes.

Ratovi su ga nanijeli u Ravenu gdje vidi nešto što nikada dotad vidio nije, ili nije vidio potpuno. Vidi dan, čemprese i mramor. Vidi cjelinu koja je raznovrsna a nije haotična. Vidi grad kao skup kipova, hramova, vrtova, odaja, stuba, amfora, kapitela, pravocrnih i otvorenih prostora… Odjednom ga zabljesne i preplavi to otkrivenje. Grad.
Varvarin napušta zemljake i bori se za Ravenu.

Da ne dužim. Da bi čovjek razumio djela mora prvih 100 godina Voja Stanića razumjeti kao simbol.

Mora cio svijet razumjeti kao svoju domovinu, otkriti Grad i poravnati račune s zemljacima.

Poslije toga sve ide znatno lakše…

Izvor: RTCG

Princeze na dvoru Petrovića stvarale ideje i djela koje će postati ‘svijetlo oružje’ crnogorske diplomatije

R.O. — Fri, 02 Feb 2024 13:32:12 +0000

“Visprene, otresite i obrazovane, hrabre i direktne učesnice u političkom životu, osobe na čije se mišljenje moralo računati, naklonjene umjetnosti i humanitarnom radu, odlučne da društveni status iskoriste za opšte dobro – listom su ostavile značajan trag u istoriji svog, ali i drugih naroda, uz poneku tešku sudbinu i preranu smrt, čisto da nas podsjete da su i one samo ljudi”

Foto: Svetlana Mandić

U JU “Muzeji i galerije” Nikšić odlučili su da ispričaju priču o princezama na dvoru Petrovića i da ta njihova priča stigne, prije svega, do učenika, kako bi na taj način edukovali omladinu, ali i uticali na aktivniji odnos škola prema kulturnoj baštini.

Jedan dio projekta je izložba portreta i kostima koja je otvorena u galeriji “A” u Trim centru u Nikšiću i koju ću posjetici moći da pogledaju do 1. marta.

Prema riječima direktorice Muzeja i galerija, Vesne Todorović, rad na projektu, koji ima više aspekata, trajao je skoro dvije godine.

“Jedan od tih aspekata je i pedagoško-istorijski i nadamo se da će omladina pozitivno odgovoriti na našu želju i ideju da preko ovog projekta omladinu ‘uvedemo’ u galerije i približimo im istoriju na način koji u Crnoj Gori nije puno njegovan. Kad govorimo o istoriji, uglavnom govorimo o istoriji ratovanja, junacima, herojizmu, oružju. Međutim, ova tema je malo drugačija. Govori se o jednoj drugačijoj energiji”, kazala je Todorović.

Tu energiju je slikarka Iva Stanišić uspjela da prenese na platno, da dočara vrijeme na koje se često pozivamo.

“Za portrete, deset princeza i portret kralja Nikole, izdvojila sam godinu i po. Fotografije koje su mi bile inspiracija bile su crno bijele i lošeg kvaliteta, tako da je i to predstavljalo dodatni izazov za mene. Potrudila sam se da prenesem duh tog doba i naše istorije koja je vrlo posebna. Svaka mi čast”, kazala je, na sebi svojstven način, slikarka.

I zaista joj svaka čast jer, kako reče, slikarka i kostimografkinja Olivera Eraković, nije bilo lako naslikati princeze, prenijeti njihovu energiju, posebnost. A Stanišić je to uspjela.

Eraković je uradila kostim Jelene Savojske, a pomoć su joj pružile kolege iz Narodnog muzeja Crne Gore koje su joj omogućile pristup arhivskim fotografijama i tako pomogli, kako je objasnila, da što vjerodostojnije uradi kostim.

“On je dosta bio inspirisan crnogorskom nošnjom po kroju, materijalu, pa čak i nekim bojama. Posebnog je vizuelnog utiska koji određuju kvalitetan materijal, komponovanje boja, kao i ukrasi srebrnog veza, nakita, kao i šešira ukrašenog nojevim perjem koji ukazuje na izvandrednu estetsku harmoniju. Svi ti materijali, kao što su brokat protkan srebrnim nitima, čipka, til sa floralnim motivima plišanog rada, svijetli tonovi, povezani sa strašću i ljepotom bordo boje, karakteristika su kostima koji kao da je stvoren da od Jelene napravi vilu koja naprosto izaziva divljenje“, kazala je Eraković.

Za istorijski dio projekta “Princeze na dvoru Petrovića”, bila je zadužena Marina Korać, istoričarka kustos. Ona je na izložbi predstavila biografije Darinke, Olge, Milene, Zorke, Milice, Anastasije (Stane), Marije, Jelene, Ksenije i Vjere, a pomenula je i Anu i Sofiju.

“Crnogorske princeze su koristeći svoju ljepotu i visoku inteligenciju naslijeđenu od slavnih predaka, stvarale ideje i djela koje će postati ‘svijetlo oružje’ crnogorske diplomatije u visokim aristokratskim krugovima značajnih evropskih država“, kazala je Korać.

Izložbu je otvorio predsjednik Skupštine Opštine Nikšić, Nemanja Vuković, koji je kazao da je “ovo sjajna prilika da se podsjetimo i da iza svakog uspješnog muškarca, a naši knjaz Danilo i kralj Nikola to svakako jesu, stoji uspješna žena, poput knjeginje Darinke i kraljice Milene, kao i da u njihovom krilu odrastaju zor-đevojke”.

Prisjetio se riječi čuvenog pisca Jovana Dučića: “Muškarci su hrabri pred smrću, a žene pred životom, muškarci pred drugim muškarcem, a žene pred celom sudbinom”

“Princeze sa dvora Petrovića životom su svjedočile ove znamenite Dučićeve riječi. Kao otmene, umne, vrijedne i kreativne žene, voljne i sposobne da svijet oko sebe mijenjaju nabolje, bile su i u rodu i u domu, i u Crnoj Gori i u inostranstvu – lijepo lice i najljepši portrert Crne Gore. Visprene, otresite i obrazovane, hrabre i direktne učesnice u političkom životu, osobe na čije se mišljenje moralo računati, naklonjene umjetnosti i humanitarnom radu, odlučne da društveni status iskoriste za opšte dobro – listom su ostavile značajan trag u istoriji svog, ali i drugih naroda, uz poneku tešku sudbinu i preranu smrt, čisto da nas podsjete da su i one samo ljudi”, kazao je Vuković.

Organizatori izložbe su JU “Muzeji i galerije” i Opština Nikšić, a u sklopu projekta “Princeze na dvoru Petrovića”, u saradnji sa predmetnim nastavnicima, pored toga što će učenici posjetiti izložbu, biće organizovane i radionice i praktričan rad, a za završnicu projekta planirana je izložba učeničkih likovnih radova (kostima) i literarnih konkurs na teme kojima se projekat bavi.

Izvor: Vijesti

Kalendar događaja u Bijelom Polju

R.O. — Thu, 01 Feb 2024 13:43:56 +0000

JANUAR

Dan opštine – 3. januar

MART

Bjelopoljsko likovno proljeće

Vrijeme održavanja: tokom mjeseca marta

Mjesto održavanja: JU Centar za djelatnosti kulture

JUN

Festival dramskih amatera Crne Gore JU Centar za djelatnosti kulture

Vrijeme održavanja: tokom mjeseca juna

Mjesto održavanja:

JUL

Međunarodni festival tamburaških orkestara

Vrijeme održavanja: tokom mjeseca jula

Mjesto održavanja: glavni gradski trg

Međunarodni džez festival

Vrijeme održavanja: tokom mjeseca jula

Mjesto održavanja: glavni gradski trg

Internacionalni likovni susreti “Stari most”

Vrijeme održavanja: tokom mjeseca jula

Mjesto održavanja: pored starog mosta na Bistrici

Ulični turnir u košarci – Street basket

Vrijeme održavanja: mjesec jul

Mjesto održavanja: glavni gradski trg

Sajam meda – “Med – hrana i lijek”

Vrijeme održavanja: tokom mjeseca jula
Mjesto održavanja: gradski park

AVGUST

Memorijalni turnir u malom fudbalu “Momo-Šaban-Vaso”

Vrijeme održavanja: početkom mjeseca avgusta

Mjesto održavanja: poligoni malih sportova u Pruškoj i Nikoljcu

SEPTEMBAR

Ratkovićeve večeri poezije

Vrijeme održavanja: tokom mjeseca septembra

Mjesto održavanja: JU Centar za djelatnosti kulture, Kuća Rista Ratkovića

Izvor: Opština BP online

Završena izložba “Narodne nošnje Crne Gore – Bogatstvo različitosti”

R.O. — Wed, 31 Jan 2024 13:52:01 +0000

Izložba “Narodne nošnje Crne Gore – Bogatstvo različitosti” u organizaciji KUD „Boka” u galerijskom prostoru JU Muzej i galerija Tivat, uspješno je završena sredinom januara.

Izložba viskokvalitetnih replika originalnih kostima, kao i pojedinih originalnih elementa starih više od 100 godina, zajedno sa nakitom, oružjem i rekvizitima, bila je poklon Opštini Tivat povodom Novembarskih dana, a zbog velikog interesovanja je značajno produžena u odnosu na prvobitni plan. Prema dostupnim podacima, “Bogatstvo različitosti” doživjelo je više od 1.000 posjetilaca, a programski sadržaj dodatno je bogaćen brojnim aktivnostima usmjerenim na iskustveni doživljaj našeg kulturnog nasljeđa.

U sklopu projekta održana je promocija šestog izdanja Godišnjih novina KUD „Boka”. Riječ je o časopisu informativno – edukativnog karaktera u kojem se bilježe i čuvaju od zaborava najznačajniji trenuci “Boke” iz minule godine, a bazira se na promociji folklora, aktivizma u zajednici kao i dobrih praksi u radu sa djecom i mladima.

Naročito interesovanje privukla je akcija „Obuci tradiciju” – jedinstvena prilika za sve ljubitelje narodne nošnje i folklora da neposredno, uživo osjete tradiciju, fotografišući se u kostimima iz bogatog fundusa KUD „Boka”. Tim povodom je obezbijeđen tim podrške za oblačenje crnogorske ili bokeške nošnje, profesionalnu frizuru i šminku, nakon čega su profesionalni fotografi Turističke organizacije Tivat obavili snimanje u galerijskom prostoru JU Muzej i galerija Tivat. Pedesetak učesnika prijavljenih na javni poziv su, iako se možda ne bave folklorom, oblačeći kostim po želji doživjeli osjećaj koji narodna nošnja budi u svima nama i tako ostvarili želju da kreiraju uspomenu, dobivši na poklon profesionalnu fotografiju.

Realizacijom niza grupnih posjeta, kako od strane organizatora tako i od strane obrazovnih ustanova i drugih organizacija, djeca su imala priliku da prošire svoja znanja i stvaralački se izraze na brojnim kreativno-edukativnim radionicama, uz profesionalno vođenje stručnih radnika Muzeja – Zorana Krute i Mirele Slovnikar.

Navedene aktivnosti doprinijele su ostvarivanju cilja projekta koji je podrazumijevao kreiranje prilika za neposredni doživljaj tradicije i kulturnog bogatstva naše države. “Vjerujemo da ćemo izložbu ponoviti i u toku ljetnjih mjeseci, i na taj način omogućiti i turistima i brojnim posjetiocima našeg grada da sami bliže osjete bogatstvo naše kulture” – zaključuju iz Uprave KUD-a.

U znak zahvalnosti na gostoprimstvu i uspješnoj saradnji, KUD “Boka” je poklonila kreirane montažne djelove za izlaganje odjevnih predmeta Javnoj ustanovi Muzej i galerija Tivat.

Izložba “Narodne nošnje Crne Gore – Bogatstvo različitosti” je realizovana u organizaciji Kulturno-umjetničkog društva “Boka” u saradnji sa JU Muzej i galerija Tivat, uz finansijsku podršku Opštine Tivat.

Autor: Tamara Vučinović

Izvor: Tivat radio

Realizovat će festivale uprkos manjem budžetu

R.O. — Tue, 30 Jan 2024 12:52:55 +0000

Na sjednici Savjeta Centra za kulturu „Vojislav Bulatović Strunjo“ usvojeni su plan i program rada za ovu godinu, visina članarine u Narodnoj biblioteci i KUD „Tekstilac“, kao i iznajmljivanju nošnji za Kulturno-umjetničko društvo. Savjetom je predsjedavao Moamer Kasumović, a prisutni su bili i članovi Jasmina Veličković, Aleksandar Srdanović, Senada Omerović, kao i direktor Centra Jasmin Ćorović.

U ovoj godini planirana je realizacija dva postojeća festivala. Sredstva za Festival dramskih amatera Crne Gore su umanjena u odnosu na prošlu godinu. Ministarstvo kulture raspisuje konkurs za finansiranje festivala tako da ćemo aplicirati i pokupavati jedan dio sredstava da obezbijedimo preko tog projekta. S obzirom da imamo smanjenja u Budžetu morali smo da smanjimo Budžet za IFTO, odnosno Internacionalni festival tamburaških orkestara, a postoji mogućnost da ga radimo u koprodukciji sa RTCG. Planirali smo iz naših sredstava 30.000, a očekujemo da RTCG obezbijedi ostatak sredstava- kazao je Ćorović.

Upućen je dopis Opštini da se uredi pitanje funkcionisanja Savjeta IFTO-a sa ciljem poboljšanja kvaliteta i uštede, dodaje Ćorović.

Budžet za Pozorište je u odnosu na prošlu godinu uvećan za 5.000 eura i sada iznosi 15.000, pa će, kaže on, pokušati da urade jednu amatersku i jedinu profesionalnu predstavu. Za gostujuće predstave ostao je isti budžet, kaže Ćorović, dodajući da će prihodi od Biblioteke, biti malo uvećani i planirana sredstva za promocije su u odnosu na prošlu godinu uvećana sa 800 na 2.000 eura.

-Što se tiče rada Infobusa planiramo da napravimo plan posjeta ruralnim područjima. Ono što je važno za časopis „Odzivi“ jest da izazi dva puta godišnje, a treba da izađe novi broj, redizajniran i osvježen. KUD „Tekstilac“ je uglavnom samoodrživ, imaju sopstvene prihode. On prezentuje Bijelo Polje i Crnu Goru, a napravili smo bolje uslove za njihov rad. Gradskom horu budžet je umanjen za 500 eura, a planirana su sredstva za honorare. Što se likovnih programa tiče raspisan je konkurs za likovne stvaraoce. Izabraćemo desetak slikara kojima ćemo organizovati izložbe u Galeriji CZK. Sredstva za likovne programe Budžetom za 2024. godinu uvećana su za 200 eura. Ostala planirana sredstva ostala su ista kao prošle godine- kaže Ćorović.

Ćorović je dodao da je kroz kapitalni Budžet Opštine planirana rekonstrukcija zida iza scene i rekonstrukcija krova, a predsjednik Opštine Petar Smolović obećao je da će to biti realizovano tokom godine.

Izvor: Dan

Novinar: Milovan Novović

Crna Gora je u 19. vijeku bila bajka

R.O. — Tue, 30 Jan 2024 10:06:54 +0000

Jedna od knjiga posvećena Crnoj Gori (FOTO: Iva Mandić/Pobjeda)

Mješavina patriotizma i nostalgije moćan je stimulans za velika djela. To je dokazao i enterijerista Zoran Bulatović, koji je prije više od tri decenije otišao u London, odakle je krenuo u sakupljanje materijala, danas izloženog u muzeju simboličnog naziva „Magična Crna Gora“.

Muzej se nalazi u Bulatovićevoj kući u Donjim Vranićima. Na dva nivoa poređane su slike i eksponati, pisma, dagerotipi, novac, brojne replike oružja, umjetnina, mape sa svih meridijana, ali i knjige i časopisi u kojima se pominje ili je centralna tema Crna Gora. Divljenje maloj balkanskoj državi koje je ostalo zabilježeno u Evropi dovodi u ovaj muzej i čuvene istraživače, poput Norvežanina Svena Meneslanda, koji je veliki dio svog istraživanja za knjigu o Crnoj Gori obavio baš konsultujući kolekciju Zorana Bulatovića.

KOLEKCIJA

Najviše materijala o Crnoj Gori imaju Englezi i Francuzi, priča za Pobjedu Bulatović.

U Pariz pođem često na sajmove knjiga, tamo ima štandova sa papirima. Jedne nedjelje su knjige, druge filatelistika, treće numizmatika, četvrte nedjelje efemerija. I to ima stalno. Poenta je da oni to skupljaju od davnina. Na Cetinje su nosili bale

poštanskih maraka i mi smo se smijali: evo ponesoše ove papire, a to su danas najvrednije marke u Evropi, jer mala je država. U katalogu svjetskih maraka ima crnogorska marka koja se zove „Grab riječki“, a vrijedi više od 20.000 eura. U jednom momentu na toj markici ima nekoliko pečata: ima fašistička Italija, nacistička Njemačka, partizani i četnici. Ako ima ta tri ili četiri pečata, ona je savršenstvo za kolekcionare. Ona je jedna od skupljih evropskih poštanskih maraka, a ima serija čitava iz ’43. godine – rekao je Bulatović,.

Dodaje da kod nas ljudi ne znaju mnogo o filateliji.

Ti nemaš ovdje nedjeljno jednom da neko napravi emisiju o filateliji, nemaš novinara koji bi se bavili time – rekao je Bulatović.

Potraga za eksponatima je sad već lakša kad zna kako i gdje da se raspita.

Ima nekoliko aukcijskih kuća u koje idem pa bidujem, zatim postoji nekoliko sajtova na kojima se može to kupiti. To se na Zapadu sve prodaje, a kod nas toga nema. Uglavnom se ukuca u pretraživač „Montenegro antique print“ ili „old ilustration“. Međutim, ima dosta starih ljudi koji ne izlažu preko interneta, nego morate ići na skupove kolekcionara i tu je većina toga. Meni su ljudi donosili po 500 printova. Ima taj „Ilustrative London News“, njega zovu CNN-om 19. vijeka. To je jedan od najmoćnijih časopisa na svijetu koji je počeo da izlazi 1842. godine. Oni su imali korespondente po čitavom svijetu, svoje crtače. Recimo, Katon Vudvil (Richard Caton Woodville Jr.), koji je možda najbolji vojni crtač (military painter) na svijetu, bio je saradnik tog časopisa i uradio je više od 100 printova iz Crne Gore – rekao je Bulatović.

Grbovi vise sa tavanice (FOTO: Iva Mandić/Pobjeda)

Vudvil je oslikao bitku za Tuzi i mnoge druge istorijske momente, pogled s Lovćena, Rozafu, neke detalje iz života običnog naroda, a od kralja Nikole je za taj svoj angažman dobio i odlikovanje.

SUVENIRI

Bulatovićeva želja je da se sve ono što je objavljeno o Crnoj Gori u inostranstvu, posebno u 19. vijeku, objavi i kod nas.

To su informacije iz stranih časopisa koje treba samo prevesti i da postanu školsko štivo jer radi se o nečemu što je objavljeno. Ima i slika koje su objavljene o kojima niko ništa ne zna. Jer Crna Gora je u 19. vijeku bajka. O nijednoj državi se nije pisalo kao o Crnoj Gori, bez obzira na broj stanovnika – rekao je Bulatović.

Nakon što je radni vijek proveo u Londonu, njegova je želja da pravi suvenire sa crnogorskim motivima. Pominje kako je Podgorička čaša, koja je nađena 1873. godine, završila u Ermitražu u Petrogradu i da bi ona mogla biti jedan od zvaničnih crnogorskih suvenira, zatim boginja Roma, ali i Merkur, jer ga nema mnogo u svijetu, a kod nas je očuvana grobna ploča kod Crkve Sv. Đorđa.

Imamo još i onu dijatretu, koja postoji u Pljevljima, i nju je skoro pa nemoguće uraditi – rekao je Bulatović.

Posebno otkriće za Bulatovića bio je tzv. Branko’s Belt (Brankov kaiš), koji se nalazi u Britanskom muzeju.

On je dužine oko dva metra sa sedam-osam centimetra širine, iz 1350. je godine. Iz Britanskog muzeja su mi poslali i sastav – napravljen je od lana, pamuka, zlatnih i srebrnih niti. Branko je bio jedan od vitezova cara Dušana. Od njega su Bratonožići i Brankovići. Na njemu ima elemenata koje nigdje u svijetu ne možete naći, kao što je morska koza. Nije to jedini eksponat koji bi Crna Gora, da je sreće, mogla da uradi kao svoj suvenir, već ima i jedna čipka iz Briselskog muzeja na kojoj je odrađen grb Crne Gore. Čipka je iz 1910. godine, kad se Crna Gora proglasila kraljevinom – rekao je Bulatović.

Turci nijesu ništa ostavili za sobom, ali tamo gdje su bili Austrougari, tu je nešto ostalo, priča ovaj kolekcionar i navodi da za to ima dokaza u Boki, dosta slika i namještaja.

U katalogu svjetskog namještaja samo postoji preslica i baun. Preslica je bila ukrašena, na njoj su naši znakovi. A baun je kovčeg, škrinja, imam jednu u muzeju na spratu. Imam i poklopac od kovčega kakav postoji u Etnografskom muzeju u Skadru, zatim u Budvi i u Pomorskom muzeju u Kotoru. Većina znakova na njemu bila je iz Miroslavljevog jevanđelja – rekao je Bulatović.

PRVI ESKPONATI
Bombardovanje 1999. godine bilo je prelomni momenat u kome je Bulatović počeo svoju misiju sakupljača.

Ja sam u Londonu, radim restauraciju kuće Dana Klajmana, reditelja „Džejmsa Bonda“, i on mi donosi jednu kutiju na kojoj piše „Britanska imperija i šest saveznika“. Među tim saveznicima je i Crna Gora. Bili su Rusija, Japan, Francuska, Belgija, Srbija i Montenegro i on kaže: „Zoki, nekad smo bili saveznici“. A ja nikakav, depresija totalna. I tada sam počeo da skupljam to, jer me je obuzela nostalgija i to mi je bio lijek. Kad se prikupilo tih „ljekova“ dosta, donio sam ih ovdje – ispričao je Bulatović.

On je pokušavao da kontaktira s vlastima u Crnoj Gori u više navrata u posljednjih nekoliko godina da skrene pažnju na svoju kolekciju i ponudi im materijal koji ima za izučavanje, ali nije naišao na interesovanje.

Ono što je istorijski arhiv u Crnoj Gori, to ja imam u slikama. Jer toliko je život postao brz da ljudi istoriju uče pomoću slika. Ako nekoga zanima neka bitka, taj pročita nekoliko rečenica, niko više ništa ne čita konkretno, glavno informisanje je preko telefona – rekao je Bulatović.

Nekoliko puta je dovezao pun automobil eksponata, a sakupljanje i dalje traje.

Crna Gora je jedno savršenstvo koga mi nijesmo svjesni. Jer da smo svjesni što imamo, ne bismo se ovako ponašali – konstatovao je Bulatović i dodao da koliko god Crna Gora ima muzeja, još bi se toliko moglo napuniti kad bismo sav materijal iz inostranstva donijeli.

„Magična Crna Gora“ prima posjetioce svakog dana, pojedince i organizovane grupe. Poput pravog vodiča, uz razgledanje ide i Bulatovićeva priča o svakom segmentu koji je predstavljen.

Crna Gora kao inspiracija za dagerotipe

Zoran Bulatović je posebno ponosan na sedamdesetak dagerotipa (otisak/slika na staklu koja je ime dobila po svom izumitelju Luju Dageru) sa motivima Crne Gore koje posjeduje u muzeju „Magična Crna Gora“. Na njima su običajni motivi iz crnogorskog života, pejzaži, ljudi, stare kuće, grbovi i plovila. U muzeju se, između ostalog, nalaze i neka od pisama Petrovića, kamenje iz ilirskog perioda, naoružanje iz vremena Balšića, Crnojevića i Petrovića, a na jednom svom pohodu po antikvitetima našao je i stari Obodinov radio-aparat, koji se nalazi na centralnom ognjištu u muzeju.

Izvor: Pobjeda Portal

Program Ujedinjenih nacija za razvoj konačno odgovorio na Pobjedi na pitanja o finansiranju rekonstrukcije Muzeja u Bijelom Polju

R.O. — Mon, 29 Jan 2024 12:59:01 +0000

UNDP: Prepoznajemo i prihvatamo odgovornost

Od ukupne sume za rekonstrukciju, UNDP je kao svoju proviziju naplatio 9.087,73 eura, na osnovu naknade za podršku upravljanju projektima

Foto: Stevo Vasiljević ZGRADA MUZEJA U BIJELOM POLJU

Više od dvadeset dana trebalo je Programu Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) da odgovori na nekoliko puta ponovljena Pobjedina pitanja o finansiranju rekonstrukcije Muzeja u Bijelom Polju. Tako smo, tek nakon posljednjeg teksta koji je 22. januara objavljen u Pobjedi pod naslovom „Zavjera ćutanja o utrošku para svih građana Crne Gore“, od UNDP-a dobili odgovor da je u rekonstrukciju Muzeja uloženo 302.926,31 eura.

Riječ je o novcu Ministarstva kulture i Opštine Bijelo Polje, koji je UNDP dobio na osnovu više sporazuma sa ova dva subjekta.

UNDP-u je od Opštine Bijelo Polje uplaćeno 165.500 eura, a preostali iznos od 137,426.31 eura od Ministarstva kulture i medija – navodi se u odgovorima UNDP-a.

TRI ODSTO

Od ukupne sume za rekonstrukciju, UNDP je kao svoju proviziju naplatio 9.087,73 eura, na osnovu naknade za podršku upravljanju projektima.

Naknada za podršku UNDP-a upravljanju projektima iznosi tri odsto od svih finansijskih sporazuma sa državnim i lokalnim organima i odnosi se na pružanje opštih upravljačkih i nadzornih funkcija organizacije u cjelini. Izvršni odbor UNDP-a, kao glavno nadzorno, odnosno upravljačko tijelo organizacije, uvelo je obavezu primjene naknade na sve fondove kojima UNDP raspolaže na globalnom nivou – istakli su iz UNDP-a.

Na kraju su dodali da „UNDP pozdravlja i podstiče sva pitanja u vezi sa našim projektima i programima“.

Kao transparentna institucija, prepoznajemo i prihvatamo odgovornost koju imamo prema našim partnerima, javnosti i medijima. Otvoreni smo za sva dodatna pitanja – saopštio je UNDP.

Podsjetimo, Pobjeda je u ponedjeljak, 22. januara, objavila priču pod naslovom „Zavjera ćutanja o utrošku para svih građana Crne Gore“, u kojoj smo konstatovali da Ministarstvo kulture i medija, Program Ujedinjenih nacija za razvoj UNDP i Opština Bijelo Polje nijesu odgovorili na više puta ponovljena Pobjedina pitanja o ukupnim troškovima rekonstrukcije Muzeja u Bijelom Polju. Na ovaj način, kako smo istakli u tekstu, sa najviših državnih, opštinskih, ali i drugih inostranih adresa kojima je povjeren javni novac nijesmo dobili odgovor na konkretno pitanje – ko, koliko i kako troši pare svih građana Crne Gore.

Takođe smo konstatovali da je ćutanje glavnih aktera rekonstrukcije neodgovorno i nedopustivo u svijetlu činjenice da je sporna rekonstrukcija Muzeja završila u krivičnim prijavama, kao i da predstavlja jedan od najočiglednijih primjera lošeg planiranja, nadzora, neodgovornosti i javašluka u sferi zaštite kulturne baštine Crne Gore.

PODACI

Novinar Pobjede se, za potrebe tog teksta, morao poslužiti Zakonom o slobodnom pristupu informacijama i pretragom javno dostupnih podataka, te smo iznijeli finansijske podatke o brojnim ugovorima sa projektantima, izvođačima i nadzorom na rekonstrukciji Muzeja, koje su sklapali Ministarstvo kulture i medija i UNDP. Takođe smo podsjetili i na zvanične informacije o ukupnim troškovima, koje su iznosili odgovorni državni ili opštinski službenici, a koji su se kretali od 200.000 do 360.000 eura.

Podsjetimo, konkretne odgovore na pitanja o uplatama UNDP-u nijesmo dobili od Ministarstva kulture, niti od Opštine Bijelo Polje, iako smo im, takođe, više puta poslali pitanja.

Autor: Jovan Nikitović

Izvor: Pobjeda Portal

Muškarac se skinuo go za performans Marine Abramović, sad tuži muzej jer su ga ljudi dodirivalii

R.O. — Fri, 26 Jan 2024 10:27:46 +0000

Muškarac John Bonafede pristao je da učestvuje u performansu poznate konceptualne umjetnice Marine Abramović u Muzeju moderne umjetnosti (MoMA) u Njujorku. Ideja je bila da stoji go na pola metra od gole žene i pusti Njujorčane da se guraju i prolaze između njih.

Sada, 14 godina nakon performansa “Marina Abramović: Umjetnik je prisutan u muzeju”, tvrdi da u muzeju nisu posjetiocima naveli da smiju samo gledati, ali ne i dirati izvođače performansa.

MARINA ABRAMOVIĆ/ -SHUTTERSTOCK

Zato je podnio tužbu sudu u Njujorku u kojoj navodi da ga je pet starijih ljudi "napalo" u sedam navrata dok je nastupao i optužuje muzej da nisu usmeno ili pismeno upozorili posjetioce o pravilima performansa te da su u upravi te institucije znali kako je pipanje realan problem.

Bonafede je susrete opisao kao "jezive" pri čemu se, kako tvrdi, svaki muškarac okretao prema njemu, spuštao ruku i "milovao ili pipao njegove genitalije" pri prolasku u drugu prostoriju galerije. Alarmirao je osiguranje muzeja koje je uklonilo problematične ljude s izložbe.

Jedan od muškaraca imao je MoMA-inu korporativnu člansku iskaznicu, koja mu je nakon incidenta poništena. Bonafede tvrdi da nije saznao identitet muškarca kako bi mogao i protiv njega da podigne tužbu. U podnesku dodaje da je bio zabrinut kako će izgubiti posao nakon što je njegov kolega otpušten na dan otvaranja izložbe jer nije ostao nepomičan.

Traži odštetu za "godine emocionalne boli" i štetu nanesenu njegovom "mentalnom zdravlju, izgledu tijela i karijeri". Tužba je podnesena na temelju proširenja zakona o odraslim osobama koje su proživjele seksualno zlostavljanje, a koje im dozvoljava pokretanje postupka i nakon zastare - piše The Times.

Izvor:Klix.ba

MSUCG: Muzej prekinutih veza stiže u Podgoricu

R.O. — Thu, 25 Jan 2024 13:59:41 +0000

Muzej savremene umjetnosti Crne Gore u saradnji sa Muzejom prekinutih veza iz Zagreba, realizuje izložbu “Muzej prekinutih veza” u Dvorcu Petrovića u Podgorici. Svečano otvaranje izložbe planirano je za 30.01.2024. godine u 19 časova. Na otvaranju će govoriti kustoskinja izložbe Anja Marković i osnivačica Muzeja prekinutih veza Olinka Vištica.

“Sjećate li se svojih prvih kolekcionarskih dana? Sakupljanja sličica, salveta, markica? Sjećate li se koliko vam je to bilo važno? Popuniti cijeli album, imati one najrjeđe ali najvrednije? Šta danas sakupljate? Vjerujem, mnogi će pomisliti ‒ ništa, ali je baš to istina. Možda su danas samo te kolekcije postale kompleksnije, raznovrsnije, značajnije. Sakupljački proces zapravo nikada ne prestaje tokom ljudskog života, samo se mijenjaju želje i predmeti za kojima žudimo”, zapisala je Marković u tekstu kataloga koji prati izložbu.

Muzej prekinutih veza baštini predmete i priče naših ličnih istorija, ali i emocija, te sa pravom možemo reći da on čuva i njeguje emocionalnu baštinu nas kao pojedinaca ali i kao kolektiva.

Marković ističe i da je Muzej prekinutih veza izuzetno i višestruko značajan. Prije svega kao ličan, potom kao kolektivan, a na kraju i kao globalan.

“Ipak se pokazalo da naša potreba da govorimo i čuvamo jeste univerzalna i ujedinjujuća, uprkos svim razlikama koje kao individue nosimo. U tome leži uspjeh ovog muzeja, koji je za svega 17 godina obišao cijeli svijet i osvojio brojna muzeološka priznanja, egzistirajući na dva kontinenta i dotičući mnoge na način koji nauka vrlo često previdi ‒ na onom najvažnijem, ljudskom nivou.”

Muzej prekinutih veza originalni je umjetnički projekat koji su 2006. godine osmislili Olinka Vištica i Dražen Grubišić. Muzej je od tada “poveo” hiljade ljudi na putovanje oko svijeta, istražujući poimanje baštine. Prva stalna lokacija utemeljena je u Zagrebu. Muzej je 2010. godine osvojio Nagradu EMYA Kenneth Hudson za najinovativniji muzejski projekat u Evropi.

Na izložbi će biti prikazano preko sedamdeset eksponata, koje čine predmeti prikupljeni donacijom od strane crnogorske publike i oni koji se nalaze u kolekciji Muzeja prekinutih veza.

Izvor: by msucg info

Novosti

Danas otvaranje cvjetnog tepiha na Cetinju

R.O. — Sat, 07 May 2022 08:53:50 +0000

Evropska unija (EU) u Crnoj Gori danas će, povodom Dana Evrope, svečano otvoriti veliki cvjetni tepih na trgu ispred Dvorca kralja Nikole na Cetinju.

montenegrofortravellers

Iz Delegacije je saopšteno da je površina tepiha 230 metara kvadratnih, da je satkan od 33,5 hiljada lokalno uzgajanih sadnica cvijeća i da će krasiti dvorski trg do 10. maja.

Kako su saopštili iz Delegacije EU, nakon toga će sve sadnice biti posađene u parkovima i dvorištima državnih i lokalnih institucija, škola i vrtića na Cetinju.

Prema njihovim riječima, dizajn tepiha inspirisan je motivima cvijeća na parketu u dvorcu, čime se spajaju crnogorska i tradicija EU.

Iz Delegacije EU podsjetili su da svake druge godine sličan cvjetni tepih većih dimenzija krasi glavni gradski trg u Briselu.

Navodi se da je Cvjetni tepih jedna od aktivnosti koju Delegacija organizuje tokom maja, Mjeseca Evrope.

Iz Delegacije su kazali da će tepih svečano otvoriti ambasadorka EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa i gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković.

Joksimović: ”Bjelopoljsko likovno proljeće” postalo zaštitni znak muzeja

R.O. — Tue, 22 Feb 2022 12:53:53 +0000

Likovni salon “Bjelopoljsko likovno proljeće“ ove godine doživjeće svoje 28. izdanje, a svi koji žele učestvovati mogu se prijaviti do 15. marta, kazao je kustos JU Muzej Bijelo Polje i akademski slikar, Luka Joksimović.

Foto: radiobijelopolje.me

Gostujući u bjelopoljskoj emisiji, Joksimović je istakao da su vrata “Bjelopoljskog likovnog proljeća“ otvorena za sve, kako za akademske umjetnike, tako i za autodidakte, srednjoškolce i studente, očekujući da će na ovogodišnjoj manifestaciji biti preko 30 učesnika.

Joksimović: -”Inače, u posljednjih nekoliko godina zaista je primjetan porast broja prijavljenih, što srednjoškolaca, studenata likovnih akademija, autodidakta, tako i samih akademskih slikara, što pokazuje da likovni salon doživljava svoj procvat,“ rekao je, dodajući da u Bijelom Polju trenutno živi i stvara 26 akademskih slikara. Podsjetio je da je manifestacija „Bjelopoljsko likovno proljeće“ takmičarskog karaktera.

On je naglasio da je ova manifestacija jedinstvena upravo zato što pruža svima priliku da se iskažu i da pokažu svoje vještine.

Nekada su, kako je rekao Joksimović, studenti i autodidakti bili nosioci ove manifestacije, a u posljednjih nekoliko godina sve više akademskih slikara učestvuju na „Bjelopoljskom likovnom proljeću“.

Takođe, Joksimović je istakao da o otvorenosti i širini ove manifestacije govori i to što nema ograničenja ni kada je riječ o temi, ali ni o tehnici stvaranja.

Joksimović: -”Tema je slobodna da bi umjetnici svoje stvaralaštvo i poetiku mogli da predstave na najbolji način. Takođe, propozicije likovnog salona su se razvile i proširile, tako da su sada dobrodošle sve tehnike iz likovne umjetnosti, vajarstvo, fotografija, crtež, slika, kolaž, instalacija, digitalna umjetnost, art ili print. Ipak, još uvijek je najzastupljenija slika, ulje na platnu ili akril, kao i crtež“, naveo je Joksimović, napominjući da svaki umjetnik treba da dostavi dva rada. O najboljima će odlučivati tročlani žiri, već smo u pregovorima sa potencijalnim članovima, čekamo da i zvanično potvrde dolazak, rekao je on, napominjući da će i ove godine biti uručene novačne nagrade, kao stimulans stvaraocima.”

S obzirom da je još uvijek u toku rekonstrukcija Muzeja Bijelo Polje, 28. „Bjelopoljsko likovno proljeće“ održaće se u galeriji Centra za kulturu „Vojislav Bulatović Strunjo“, 21. marta, prvog dana proljeća.