Kulturne aktivnosti – Sjever Crne Gore

NPCG iznjedrili prvu generaciju “Mladih rendžera”

R.O. — Sun, 28 Jun 2026 12:42:03 +0000

27. 06. 2026.18:00 >> 18:15

Šestodnevni edukativni program „Mladi rendžeri“, realizovan u Nacionalnom parku Lovćen prema smjernicama i preporukama EUROPARC Federacije, uspješno je završen dodjelom sertifikata učesnika kampa, ali i zahvalnicama svim partnerima i saradnicima koji su doprinijeli njegovoj organizaciji i realizaciji. To je saopšteno iz Nacionalnih parkova Crne Gore.

(Foto: NPCG)

Program, koji je održan od 22. do 27. juna u organizaciji Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore, okupio je djecu uzrasta od 11 do 14 godina sa područja Cetinja, Kotora i Budve. Kroz bogat edukativni sadržaj, terenske aktivnosti i praktične radionice, učesnici su imali priliku da se upoznaju sa prirodnim i kulturnim vrijednostima Nacionalnog parka Lovćen, radom rendžerske službe, pravilima zaštite prirode, osnovama prve pomoći, zaštite i spašavanja, kao i očuvanja biodiverziteta i kulturno-istorijskog nasljeđa.

Direktorica Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore Marinela Đuretić istakla je da je realizacija programa predstavljala značajan rezultat u radu preduzeća.

„Sa zadovoljstvom mogu da istaknem da je Program “Mladi rendžeri” u Nacionalnom parku Lovćen uspješno sproveden i da smo zadovoljni ciklusom njegove realizacije u Nacionalnim parkovima Crne Gore. Obrazovanje djece i mladih jedan je od naših prioriteta, jer upravo oni predstavljaju generacije koje će u budućnosti čuvati prirodna bogatstva naše zemlje. Vjerujemo da će područja iskustva stečena u Lovćenu i biti dobra osnova za nastavak Lovćena.

(Foto: NPCG)

Direktorica Nacionalnog parka Lovćen Kata Varagić podsjetila je da je program bio osmišljen tako da djeca kroz neposredno iskustvo upoznaju svakodnevni rad zaposlenih u zaštićenom području.

„Djeca su tokom šest dana prošla sve segmente rada Nacionalnog parka – od aktivnosti Službe zaštite, održavanja ambijentalne higijene i infrastrukture do terenskih obilazaka i simulacije situacije sa kojima se naši nadzornici svakodnevno susreću. Učestvovali su u vježbama koje su obuhvatale postupanje u slučajevima požara, upravo neispravne sječe, vožnje kvadom, ulaska u park sa psima i sa stajališta otpada i ovakvih kvarova. praktičan pristup djeci su najbolje razumjela značaj očuvanja prirode“, kazala je Varagić.

(Foto: NPCG)

Ona je zahvalila roditeljima na ukazanom povjerenju, stručnim saradnicama koje su osmislile i realizovale program, kao i svim učesnicima koji su pokazali veliko interesovanje i odgovornost tokom boravka u kampu. Program su osmislile i realizovale stručne saradnice za promociju i edukaciju Aleksandre Vujović i Marine Kojović, uz podršku kolege Božidara Proročića, Bogdana Đuraškovića i Milice Novaković.

Stručna saradnica za promociju i edukaciju i koordinatorka programa Aleksandra Vujović ocenila je da su postavljeni ciljevi programa u potpunosti ostvareni.

„Želimo da djeca shvate da nacionalni parkovi nisu samo mjesta gdje postoje određena pravila i zabrane, već prostori za učenje, istraživanje i razvoj odgovornog odnosa prema prirodi. Njihova pitanja, zapažanja i zaključci pokazali su da su razumjeli zbog čega je važno čuvati prirodu i koliko svaki pojedinac može doprinijeti njenoj zaštiti“, rekao je Vujović.

(Foto: NPCG)

Posebno je istakla da su učesnici pokazali veliko interesovanje za raznovrsne sadržaje – od rada sa rendžerskom patrolom, upoznavanja flore i faune, obuće iz prve pomoći i zaštite i spašavanja, do orijentiringa i upoznavanja kulturno-istorijskog naselja Lovćena.

„Jedan od najupečatljivijih utisaka stigao je nakon dana provedenog na katunima, kada su djeca kroz timski rad i zajedničke zadatke upoznavala zahtjeve nekadašnjeg načina života. Jedan od učesnika je zapisao da mu je najviše značilo pomaganje drugima bez ikakvog ličnog interesa, jer je upravo tada shvatio koliko su zajedništvo i timski duh važni u zaštiti prirode. Bilo je i ova djeca koja su rekla da bi jedan posao zaključila. Ono što nas posebno raduje jeste činjenica da su svi izrazili želju da ostanu u kontaktu sa Nacionalnim parkovima i da se u budućnosti uključe u volonterske aktivnosti“, rekao je Vujović.

Organizaciju programa i kampa podržali su Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, GEF, Evropska omladinska kartica, Europark federacija, Prijestonica Cetinje, JU “Lovćen – Bečići”, Lovćen banka, UNDP.

Program „Mladi rendžer“ u Nacionalnom parku Lovćen realizovan je u skladu sa smjernicama EUROPARC Federacije i predstavlja važan korak u razvoju savremenih modela edukacije mladih o zaštiti prirode. Dodatni podsticaj njegovoj realizaciji predstavlja Memorandum o partnerstvu koji je Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore zaštićeno krajem 2025. godine potpisalo sa EUROPARC Federacijom, čime su stvoreni uslovi za dalji razvoj i širenje ovog programa u drugim područjima Crne Gore.

rtcg

Uhapšen Pljevljak: Terete ga za obljubu nad nemoćnom osobom

R.O. — Tue, 23 Jun 2026 08:24:25 +0000

23. jun, 2026. 10:16

U Pljevljima je slobode lišen D.T. (52), pod sumnjom da je izvršiokrivično djelo obljuba nad nemoćnim licem.

FOTO:ILUSTRACIJA

Portal AnalitikaIzvor

Sumnja se kako je obljubu izvršio nad osamnaestogodišnjakinjom.

“Policijski službenici su juče, 22.06.2026. godine, hitno postupili po prijavi Centra za socijalni rad koja je Odjeljenju bezbjednosti Pljevlja dostavljena istog dana, a u kojoj je bilo navedeno da je na štetu ovog ženskog lica izvršeno krivično djelo. O događaju je obaviješten nadležni državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Pljevljima, po čijem nalogu su policijski službenici preduzeli opsežne mjere i radnje, na osnovu kojih je ubrzo identifikovan D.T. kao lice koje je izvršilo navedeno krivično djelo, nakon čega je istog dana i lišen slobode”, naveli su oni.

Kako se dodaje, D.T. će biti priveden u ODT Pljevlja.

Oštećenoj je pružena medicinska i psihološka podrška.

Portal AnalitikaIzvor

Njegoš u srcu Nikšića

R.O. — Sun, 21 Jun 2026 10:33:35 +0000

Vlatko Simunović

21. 06. 2026.08:04 >> 08:05

Grad Nikšić imao je konkurs za ambijentalnu skulpturu s predstavom Njegoše. Dobro, Nikšić po aktuelnom zakonodavstvu nema status grada a Njegoša je nekolicinama a Petar Drugi Petrović Njegoš samo jedan, pa sam već poslije prve rečenice dužan da napravim ispravku navoda. Opština Nikšić imala je konkurs.

(Foto: Opština Nikšić)

S pravom baš i nijesam blizak. Pita me prijatelj prošlog petka – što je to legislativa? Ne znam i konsultujemo Gemini. Kaže da je zakonodavni proces donošenja, mijenjanja i ukidanja zakona.

Šta mu je onda – regulativa? Kaže skup pravnih normi, zakona i podzakonskih akata kojima države ili nadležne institucije uređuju određenu oblast. Ona postavlja pravila ponašanja, obaveze i prava za građane i pravna lica, a njeno poštovanje je obavezno. E, po važećoj regulativi Nikšić nema status grada.
Crna Gora ima prijestonicu. To je Cetinje. Crna Gora ima glavni grad. To je Podgorica.

Kako država koja po važećoj zakonskoj regulativi ima samo prijestonicu, glavni grad i opštinu, ima 25 opština ako je Podgorica grad a Cetinje prijestonica?

Jedna jednostavna računska operacija sabiranja i jedna lagana računska radnja koju smo nazvali oduzimanje pokazuje da Crna Gora ima 23 opštine, jednu prijestonicu i jedan glavni grad.

Po povratku s mora u petak veče s one linije razdvajanja Donjih Kokota i Farmaka gledam glavni grad i razmišljam što je regulatore crnogorske zakonodavne i veteranske crnogorske zakonske regulative inspirisalo da u državi koja, s njihove tačke gledišta, nema gradova do Podgorice, Podgoricu kruniše laskavom titulom glavnog grada.

Pa se sjetim, s dobrim zalihama i urednim lancem snabdijevanja konjakom Zvečevo počiva u miru Božijemu, Miodraga Vukovića Brkice.

Mislim da bi mi kad bih mogao da ga nešto pitam o toj svojoj nedoumici odgovorio: Podgorica je glavna jer je jedini grad i jedina zato što je glavna!

Njegoš koji misli

Da na svetu neđelju ne bih deranžirao čitaoce ostaviću taj meditativni fragment o glavnom gradu, prijestonici i opštinama da čami nedovršen i vratiću se idejnom rješenju spomen obilježja Petru Drugom Petroviću Njegošu.

Ne činim primjedbe nagrađenim radovima.

Ćiri je izabrao namrštenog Njegoše. Njegoša koji misli.

Imao sam običaj da sklopim oči i zamišljam Njegošu. Gledao sam ga s lancima Svetog Petra, sretao sam ga na mostu Rialta, uz njega čekao da mu pod šator bane mlada Rišnjanka, sa njim se radovao dok u rukama drži iz Beča na Cetinju tek prispio prvi primjerak Gorskog vijenca. Čak sam jednom, kroz procjep na tavanici Biljarde, gledao pjesnika broji tanke crnogorske šolde.

Svakakvih smo kombinacija ja i Njegoš imali. Zamišljajući Njegošu, svega sam se u svom, sad već dugom vijeku uz Petra Drugog Petrovića Njegoša nagledao, ali nikad, baš nijednom nijesam Njegoša zamišljao kao čovjeka koji misli.

A ja njemu tako

Iskreno, misliti na čovjeka koji misli, poslije Ogista Rodena, nije izazov. Ne samo kao stvaralački izazov. Generalno, ljudi misle da misliti nije izazovno, pa skulptori, ako misle o Njegošu, misle o Njegošu kao da je to frajer s teškoćama u razvoju vlastite misli. Tako vam je pjesnik i vladika Njegoš cijelo stoljeće završavao kao namrgođen lik s glavom u šakama ili prstom na čelu.

I eto me na terenu Njegoša koji će namršten vjekovati u gradu Nikšiću.

Pa nastavljam svoj ponoćni razgovor sa sjenama Miodraga Vukovića Brkice.

On mi veli da ako čovjek drži glavu u šakama to ne znači da misli. Možda ga boli glava.

Sad zamišljam članove žirija koji traže najbolja rješenja. Poslije nekoliko sati nekolicina drže glavu u šakama. Misle? Boli ih glava? Ne mora da znači. To vam je način da čovjek preživi dug sastanak.

Od čovjeka koji je pisao o slobodi naš je narod napravio čovjeka kojeg neprestano boli glava.

U svim našim spomenicima Njegošu više je naša predstava o Njegošu nego Njegoša.

Ne zamjeram skulptorima. Oni traže formu.

Da bi čovjek bio mudar valjda treba biti namršten.

Zato nam je Njegoš završio glavom u šakama i prstom na čelu.

A on nije ni prstom ni dlanovima krio oči.

Držao je pogled na horizontu.

Da nas vjekovima ne bi boljela glava…

A ja mu to kažem.

rtcg

Vlasništvo nad medijima: RTCG jedina TV u domaćem vlasništvu, posebna ograničenja za direktorku Vijesti

R.O. — Tue, 07 Apr 2026 09:08:11 +0000

M.V.

07. 04. 2026.06:39 >> 10:52

Digitalna mapa medijskog vlasništva koju je krajem prošle godine objavila Agencija za audio-vizuelne medijske usluge prvi put daje cjelovit i sistematičan pregled toga ko stoji iza elektronskih medija u Crnoj Gori.

Ilustracija (Foto: Vlada Crne Gore)

Ono što iz nje postaje jasno jeste obrazac koji se godinama naslućivao, ali nikada nije bio ovako pregledno prikazan – dominantan dio medijskog prostora nalazi se pod kontrolom kompanija i pojedinaca izvan države.

U takvom rasporedu Radio Televizija Crne Gore (RTCG) preostaje jedini među vodećim medijima koji je u potpunosti u domaćem vlasništvu.

Ta činjenica ima širi značaj nego što na prvi pogled djeluje. U ambijentu izražene medijske koncentracije i sve snažnijeg upliva stranog kapitala, javni servis postaje jedna od rijetkih institucija u kojoj se uređivačka i poslovna politika formiraju unutar države. Time njegova uloga prevazilazi klasičnu funkciju emitera i ulazi u zonu očuvanja medijskog balansa.

Nacionalne frekvencije pod uticajem stranog kapitala

Podaci AMU pokazuju da od pet televizija sa nacionalnom pokrivenošću, četiri imaju većinsko vlasništvo van Crne Gore. Riječ je o televizijama Adria, Prva, Vijesti i Nova. Njihove vlasničke strukture nijesu jednostavne. Naprotiv, riječ je o složenim mrežama firmi i povezanih lica, često raspoređenih kroz više država i različitih pravnih sistema. U nekim slučajevima, lanac vlasništva uključuje desetine pravnih i fizičkih lica.

Upravo ta složenost bila je jedan od ključnih razloga za izradu digitalne mape, kako bi, kroz objedinjene podatke, bilo moguće prepoznavanje veza koje inače ostaju skrivene iza formalnih struktura.

Uz to, TV E, ostaje izuzetak u formalnom smislu. Ona je u vlasništvu kompanije Lipa Media, registrovane u Crnoj Gori, iza koje stoji nekoliko domaćih fizičkih lica.

Regionalne korporacije i koncentracija medija

Dodatnu dimenziju cijeloj slici daju promjene unutar United Group, jedne od ključnih medijskih korporacija u regionu. Formiranjem Adria News Networka (ANN) uspostavljen je novi model upravljanja koji objedinjuje 14 televizijskih, štampanih i digitalnih medija. Među njima su i Vijesti i TV Nova M.

Prema dostupnim informacijama, sistem ANN, čiji je zakonski zastupnik britanski novinar Brent Sadler, podrazumijeva nadzor nezavisnog upravnog odbora, jasno definisane upravljačke procedure i dodatne mehanizme kontrole uređivačkih odluka. Ovakav model nije specifičan samo za region, već prati širi evropski trend medijske koncentracije, u kojem veliki sistemi objedinuju više medija kako bi povećali tržišni uticaj i finansijsku stabilnost.

Međutim, takva koncentracija ima i drugu stranu. Smanjuje broj centara odlučivanja i premješta ih izvan nacionalnih okvira. Posljedica je da lokalni mediji postaju dio većih sistema u kojima se ključne strateške odluke donose na nivou koji nije presudno vezan za lokalni kontekst.

Slučaj Vijesti – ograničena autonomija i nedostupan kupoprodajni ugovor

U tom širem okviru posebno se izdvaja primjer Vijesti.

Kupoprodajni ugovor na osnovu kojeg je izvršena promjena vlasništva nije javno dostupan. Ta činjenica ukazuje na slabosti regulatornog sistema kada je riječ o transparentnosti medijskog tržišta i kontroli velikih vlasničkih transakcija. U takvom ambijentu, javnost ostaje uskraćena za ključne informacije o odnosima između vlasnika, upravljačkih struktura i eventualnih obaveza koje proizilaze iz tih aranžmana, iako su baš Vijesti dugi niz godina najglasnije kada treba pozivati na transparentnost. Kod drugih, dakako.

Dodatni uvid pruža upravljački model same kompanije. Izvršnoj direktorici Marijani Kadić Bojanić po novom jasno je ograničeno donošenje odluka.

Prema podacima sa sajta Poreske uprave ona sada mora da ima odobrenje Odbora direktora u slučaju odluke o sticanju, otuđenju i opterećenju nepokretnost, kreditnog zaduženja, jemstva ili garancija. Takođe, mora da ima odobrenje borda i ukoliko želi zaključenje, izmjenu ili raskid ugovora o radu ili preduzimanje bilo koje radnje koja samostalno ili sa drugim radnjama prevazilazi vrijednost od 50.000 eura godišnje. Takav model upravljanja nije neuobičajen u velikim korporativnim sistemima, međutim, ali u ovom slučaju on jasno pokazuje gdje se nalazi stvarni centar odlučivanja. Lokalni menadžment sada ima operativnu ulogu, ali ključne odluke više ne donosi samostalno. One se odobravaju na višem nivou, izvan Crne Gore.

U tom smislu, primjer Vijesti postaje ilustracija šireg procesa u kojem formalna struktura ostaje lokalna, ali stvarna kontrola pripada širem sistemu.

Ostali mediji – razuđena, ali prepoznatljiva slika

Sličan obrazac vidi se i kod drugih medija. Adria TV je u vlasništvu više pravnih lica, uključujući A Media Invest i Adria Management Services, kao i niza fizičkih lica iz porodica Marković i Tešanović.

Prva TV povezana je sa kompleksnom mrežom kompanija iz Kopernikus sistema, uključujući firme registrovane u više država.

U štampanim i digitalnim medijima situacija je slična. Dan je u vlasništvu kompanije Jumedia Mont, dok su Pobjeda, CDM i Portal Analitika povezani sa kompanijom First Financial Holdings, iza koje stoji Petros Statis.

Medijska kuća Antena M ostaje u vlasništvu domaćih osnivača, među kojima je njen glavni i odgovorni urednik, Darko Šuković, dok su portali IN4S i Borba u vlasništvu firmi registrovanih u Crnoj Gori, sa jasno profilisanim uređivačkim i političkim linijama.

Ko zaista upravlja medijima u Crnoj Gori?

Digitalna mapa AMU ne predstavlja samo tehnički pregled vlasništva. Ona otvara suštinsko pitanje: gdje se donose ključne odluke i ko ima stvarni uticaj na medijski prostor u Crnoj Gori.

U sistemu u kojem su vodeći privatni mediji dio regionalnih i međunarodnih korporacija, u kojem vlasnički aranžmani nijesu u potpunosti transparentni, a lokalni menadžment djeluje u ograničenim okvirima, razlika između formalnog i stvarnog upravljanja postaje sve izraženija.

U praksi, to izgleda ovako: mediji formalno djeluju u Crnoj Gori, međutim, značajan dio ključnih odluka donosi se van nje. A to mijenja prirodu medijskog sistema. Umjesto više autonomnih centara, formira se mreža u kojoj su sadržaj, poslovna politika i uređivački pravci uklopljeni u šire korporativne interese.

U takvim okolnostima, pitanje medija prestaje da bude isključivo profesionalno ili tržišno. Ono postaje pitanje javnog interesa; pitanje ko oblikuje informacije koje građani dobijaju i u čijem okviru se donose odluke koje utiču na javno mnjenje.

U tom kontekstu, činjenica da je Javni medijski servis Crne Gore jedini veliki medij u potpunosti u domaćem vlasništvu dobija dodatnu težinu. Ne kao privilegija, već kao jedna od rijetkih preostalih tačaka u kojoj se odluke donose unutar države, neopterećeno pritiskom da se po svaku cijenu napravi profit ili sprovede neka agenda.

Crna Gora kao malo i otvoreno društvo nema luksuz da prepusti medijski prostor isključivo tržištu. Upravo zato, pitanja vlasništva, transparentnosti i mjesta odlučivanja moraju biti dio javnog interesa, a ne zatvorenih korporativnih aranžmana. I upravo zato, pitanje medijskog vlasništva više ne smije biti sporedna tema jer je to pitanje raznih vrsta uticaja, od informativnog do finansijskog, a nerijetko i pitanje političke moći. Ovo, dakako, ne znači zatvaranje tržišta ili bilo kakvo ograničavanje sloboda, već insistiranje na transparentnosti i pravilima koja obezbjeđuju fer i odgovoran medijski prostor u interesu društva u kojima ti mediji posluju i ostvaruju uticaj.

RTCG

Budva: Uprava zabranila radove naspram Starog grada jer je arheološko nalazište, investitor nastavio

R.O. — Tue, 24 Mar 2026 18:35:32 +0000

Nije jasno da li je rješenje o obustavi radova, koje je juče poslato poštom, a danas i elektronskom poštom, uručeno kompaniji. Izvor “Vijesti” rekao je da s

u iz Opštine Budva obavijestili firmu o rješenju o obustavi radova

“Arheološka istraživanja iz člana ovog Rješenja će sprovesti ustanova koju osniva Vlada, a privremena obustava radova traje najduže 30 dana od dana donošenja rješenja”, piše u rješenju u koje su “Vijesti” imale uvid.

Investitor je prije deset dana porušio jednospratnu oronulu građevinu na čijem mjestu je planirana gradnja hotela.

Uprkos zabrani, danas su se intenzivno izvodili radovi.

Nije jasno da li je rješenje o obustavi radova, koje je juče poslato poštom, a danas i elektronskom poštom, uručeno toj kompaniji. Izvor “Vijesti” rekao je da su iz Opštine Budva obavijestili firmu o rješenju o obustavi radova.

“Postupajući po usmenoj prijavi dobijenoj dana 21. marta u vezi nalaza arheološkog karaktera – ostataka kamene plastike, prilikom izvođenja zemljanih radova za potrebe izgradnje objekta u okviru kat. parc. 2432 KO Budva, opština Budva, Uprava za zaštitu kulturnih dobara je Rješenjem o formiranju stručne komisije uputila na predmetnu lokaciju stručni tim u sastavu: dr Petra Zdravković, arheološkinja, i mr Miloš Żivanović, arheolog JU Centar za konzervaciju i arheologiju. Stručni tim je, nakon izvršenog uvidaja, sačinio izvještaj i konstatovao: Uvidom u stanje na terenu na licu mjesta utvrđeno je da se radovi izvode u okviru kat. parc. br. 2432 KO Budva, opština Budva. Shodno podacima sa građevinske table, radovi se izvode za vlasnika (LN 877) i investitora ‘Montenegroflight’ d.o.o. iz Budve, na osnovu građevinske dozvole”, piše u rješenju Uprave.

foto: Privatna arhiva

Tokom obilaska, kako se ističe, konstatovano je da se u okviru iskopnog dijela naišlo na veće elemente obrađenih kamenih struktura, po svoj prilici djelova veće arhitravne grede.

“Takođe, u dijelu parcele u iskopanom sloju naišlo se na sloj zemlje sa gareži i većom koncentracijom ulomaka antičke keramike, od čega je na licu mjesta bilo moguće identifikovati ulomke tegula i jednu dršku amfore. Sama lokacija nalazi se u neposrednoj blizini Starog grada Budve (Rješenje o utvrđivanju statusa nepokretnog kulturnog dobra od nacionalnog značaja) ulazi u zaštićenu okolinu ovog nepokretnog kulturnog dobra. U neporednoj okolini pojedinačno su zaštićeni i Prostor između hotela ‘Avala’ i gradskih bedema i Ostaci vile urbane u recepciji bivšeg hotela ‘Avala’, prostor sa prezentiranim antičkim grobnicama. U periodu od 1950. do 1957. godine, vršena su arheološka istraživanja u zonama istočno od Starog grada, na prostoru u okviru kojeg se pretpostavljalo širenje antičke nekropole. Rezultati ovih iskopavanja u periodu 1950. do 1957. godine nisu na adekvatan način objavljeni, a dokumentacija je djelimično prikupljena. Arheološka istraživanja Starog grada Budve osamdesetih godina dvadesetog vijeka vršena su kako u samom gradu tako i ispred bedema. Na mjestu koje danas zauzimaju istočni djelovi hotela ‘Avala’ nađen je dio objekta iz rimskog perioda. Pronađeni su ostaci gradske vile – villa urbana, datovane u I-II vijek n.e. U konačnom, usljed aktivne urbanizacije prostora, i nedovoljno sistematičnog pristupa istraživanjima, definisanje svih arheoloških slojeva, uključujući ostatke nekropole i mogućih arhitektonskih sklopova, kao i utvrđivanje njihovog konačnog prostiranja, nikada nije sprovedeno do kraja”, piše u rješenju.

S tim u vezi, kako se naglašava, može se opravdano pretpostaviti da strukture na koje se naišlo prilikom izvođenja zemljanih radova za potrebe izgradnje objekta u okviru kat. parcele 2432 KO Budva jesu u kulturnoj i hronološkoj vezi sa onima iz helenističkog i/ili antičkog perioda, pronadenim tokom istaživanja neposrednog okruženja u prošlom vijeku.

“Imajući u vidu navedeno, da se radi o prostoru od izuzetnog značaja u kontekstu arheologije i kulturne baštine Crne Gore, zaključuje se da je neophodno, u skladu sa članom 88, stav 5 Zakona o zaštiti kulturnih dobara, donijeti rješenje o privremenoj obustavi radova na kat. parc. 2432 KO Budva, opština Budva do sprovođenja odgovarajućih arheoloških istraživanja”, navodi se u rješenju.

vijesti

Hrvatska donjela odluku o zabrani korišćenja mobilnih telefona u svim osnovnim školama

R.O. — Wed, 04 Mar 2026 22:30:56 +0000

Upravo 23:26

Izvor: N1

Ilustracija

Hrvatsko Ministarstvo nauke, obrazovanja i mladih odlučilo je da zabrani upotrebu mobilnih telefona u osnovnim školama. To je definisano novim Pravilnikom koji je donijelo Ministarstvo nauke, obrazovanja i mladih.

Resorni ministar Radovan Fuks je pojasnio da je mobilni telefon zabranjen u osnovnim školama za vrijeme nastave i odmora, ali i u cijelom prostoru škole, dok je u srednjim školama zabrana za vrijeme nastave.

“Međutim, u srednjim školama nismo ograničili korištenje mobilnog telefona za vrijeme odmora zato što bi to vjerovatno bilo tehnički puno teže napraviti, ali ostala je mogućnost da škola to, u dogovoru s roditeljima dodatno ograničiti”, objasnio je Fuks.

Ministar je naglasio da pretjerana izloženost digitalnih uređaja u određenim životnim dobima djece nije dobra i da o tome treba voditi računa.

Učitelji, osoblje škole nadziraće poštivanje pravila o nekorištenju mobilnog telefona. Učenici mogu imati mobilne telefone kod sebe, ali nema upotrebe u prostoru škole.

U novom Pravilniku o neprihvatljivom ponašanju uvedene su stavke koje nijesu do sada bile poznate kao što su konzumacija droga, alkohola, pa čak i unošenja oružja i opasnih sredstava.

“Teško neprihvatljivo ponašanje je unošenje psihoaktivnih tvari u školu. Unošenje oružja spada u posebno tešku povredu bez obzira da li je to neko donio bez namjere da nešto od toga upotrijebi ili je donio s drugom namjerom”, rekao je Fuks.

CdM portal

Manifestacija,,Ramazanski Dani kulture ”u Beranama,Bošnjački centar Berane

R.O. — Sat, 28 Feb 2026 12:02:38 +0000

Manifestacija,,Ramazanski Dani kulture ”u Beranama Bošnjački centar Berane

Autor izložbe :Adem Ado Softić

Te prve Ramazanske večeri Mala galerija Vakufske kuće disala je drugačije. Nije bila samo prostor, nego mjesto sabranosti — onakve kakva dolazi kada ljudi znaju zašto su se okupili.

Foto:portal sjevercg.me

Sevdah je otvorio večer tiho, bez potrebe da se nameće. U tom tonu započeo je susret sa fotografijama koje ne prikazuju samo prošlost, nego čuvaju dostojanstvo jednog vremena.

Foto:portal sjevercg.me

Program su vodile mlade voditeljke, sa zrelošću koja nadilazi godine — smireno, jasno i sa osjećajem mjere. Njihova riječ nije bila samo najava; bila je most između slike i pamćenja.

Foto:portal sjevercg.me

Pred fotografijama se zastajalo bez žurbe.
Neka lica su prepoznata.

Foto:portal sjevercg.me

Neki prizori su probudili sjećanja.
Neki pogledi su ostali duže nego što je planirano.

Foto:Portal sjevercg.me

Foto:portal sjevercg.me

Prisustvo djece u galeriji nije bilo slučajno — bilo je znak da ono što čuvamo ima smisla i budućnost.

Te večeri ništa nije bilo naglašeno, a sve je bilo jasno.

Zajedništvo se nije izgovaralo — ono se jednostavno osjećalo.

Foto:portal sjevercg.me

Ramazanski Dani kulture u Beranama

Kultura učvršćuje narod

Foto:portal sjevercg.me

U sklopu manifestacije,,Ramazanski Dani kulture ”u Beranama, izložba ,,KRAJ TANANA ŠADRVANA -GDJE ŽUBORI VODA ŽIVA ” svečano je otvorena u Vakuvskoj kući prvog dana Ramazana , 19.februara 2026.godine,izložba za sve zainteresovane biće otvorena svakog dana u mjesecu Ramazanu.

Bošnjački centar Berane

Pokrenut zajednički Fond za sufinansiranje razvoja filmskih projekata u Italiji, Albaniji i Crnoj Gori: Prijavljivanje do 20. aprila

R.O. — Sat, 21 Feb 2026 19:33:11 +0000

20. februar, 2026. 13:46

Pokrenut zajednički Fond za sufinansiranje razvoja filmskih projekata u Italiji, Albaniji i Crnoj Gori: Prijavljivanje do 20. aprila

Poziv namijenjen mikro, malim i srednjim preduzećima koja pretežno posluju u sektoru audiovizuelne produkcije i registrovana su u ove tri zemlje

Foto:FCCG

Portal AnalitikaIzvor

Fond za sufinansiranje razvoja filmskih projekata Južnog Jadrana zvanično je pokrenut. Inicijativu vodi Fondacija Apulia Film Commission, u saradnji sa Filmskim centrom Crne Gore, Nacionalnim centrom za kinematografiju Albanije i Fondacijom Molise Cultura, u okviru projekta FRAME (Fostering Regional Advancement and Market Expansion of Audiovisual SMEs in the South Adriatic), finansiranog kroz Program Interreg IPA Južni Jadran 2021–2027.

Kako su pojasnili iz Filmskog centra Crne Gore, Fond je osnovan sa ciljem da podrži razvoj i pretprodukciju audiovizuelnih projekata, obezbjeđujući do 20.000 € po projektu, uz pokrivanje 100% prihvatljivih troškova. Poziv, objavljen 19. februara, biće otvoren do 20. aprila u 14 časova.

Projekti, kako navode, moraju biti zajednički podneseni od strane najmanje dva koproducenta, uključujući jednu italijansku kompaniju i jednu kompaniju sa sjedištem u Albaniji ili Crnoj Gori, kako bi se podstakla strukturirana prekogranična saradnja i ojačala dugoročna partnerstva širom područja Južnog Jadrana.

“Poziv je namijenjen mikro, malim i srednjim preduzećima koja pretežno posluju u sektoru audiovizuelne produkcije i registrovana su u Italiji, Albaniji ili Crnoj Gori. Podržani formati su: igrani dugometražni filmovi za bioskopsku distribuciju, televizijske serije, kreativni dokumentarni filmovi i animirani projekti, uz podsticanje visokokvalitetnih ostvarenja sposobnih da dopru do međunarodnih tržišta”, kazali su iz FCCG.

Sa ciljem unapređenja i promocije teritorija Južnog Jadrana, kako dodaju, podržani projekti moraju biti pretežno smješteni u Albaniji, Crnoj Gori, regiji Molize ili regiji Pulja, doprinoseći valorizaciji njihovog kulturnog, istorijskog i pejzažnog nasljeđa.

“Ova inicijativa predstavlja konkretan korak ka izgradnji snažnijeg, povezanijeg i međunarodno konkurentnog audiovizuelnog ekosistema na području Južnog Jadrana, gdje zajedničke priče postaju zajednička budućnost”, zaključili su iz FCCG.

Dodatne informacije o kriterijumima prihvatljivosti, uslovima i procedurama prijave dostupne su na zvaničnom web sajtu Fondacije Apulia Film Commision,

portalanalitika.me

Ćorović: Osnivanje JU “Avdo Međedović” u Bijelom Polju predstavljalo bi logičan potez

R.O. — Sun, 18 Jan 2026 22:23:30 +0000

Ćorović, Foto: BS

J Ć

Jadranka Ćetković

18.01.2026. 22:50h

Osnivanje Javne ustanove (JU) “Avdo Međedović” u Bijelom Polju, koja bi se bavila kulturom, kao i promocijom lika i djela ovog neosnovano zapostavljenog velikana epskog pjesništva, predstavljalo bi logičan potez koji je lokalna samouprava i država Crna Gora trebalo odavno da preduzmu, saopštio je danas poslanik Bošnjačke stranke (BS) Jasmin Ćorović.

Predstavnici BS taj predlog iznijeli su danas na prvom sastanku sa odbornicima Demokratske partije socijalista (DPS) Bijelo Polje, u okviru intentitetskih pitanja.

Ćorović je istakao da je Avdo Međedović ime koje je svjetski poznato u domenu književnosti, podsjećajući na istraživanje profesora univerziteta Harvard Milmana Perija.

“Istražujući epsko stvaralaštvo na širem balkanskom području, a u cilju odgonetanja tzv. ‘homerovskog pitanja’, jedan od najuticajnijih klasičnih filologa 20. vijeka, profesor Peri, zabilježio je, tokom 1935. godine, na specijalnim aluminijumskim fonografskim pločama, 80.000 Avdovih epskih stihova. Na osnovu tih istraživanja Peri je zasnovao savremenu teoriju usmene književnosti i modernu homerologiju. Nastavljač Perijevog rada na sakupljanju epskog stvaralaštva Albert Bates Lord, takođe profesor na Harvardu, godine 1950/51, zabilježio je još 18.000 Međedovićevih stihova, kompletirajući na taj način impozantnu kolekciju od oko 100.000 stihova Avda Međedovića”, napisao je Ćorović na svom Fejsbuk profilu.

Profesor Harvardskog univerziteta Zlatan Čolaković, naveo je dalje Ćorović, transkribovao je sa zvučnih snimaka više od 80.000 stihova muslimanske epike harvardskog Perijevog arhiva.

“Poznati Međedovićev ep ‘Ženidba Smailagić Meha’ prvi put je objavljen u Crnoj Gori, a prvi put čitav 1974. godine na engleskom i tada srpskohrvatskom jeziku”, kazao je Ćorović.

On je poručio da Bijelo Polje i Crna Gora treba da se ponose što su imali jednog Avda Međedovića.

“Na žalost odnos lokalnih i državnih vlasti prema ovom velikanu ne treba nikom da služi na čast. Imati jednog Homera, i djelo veličine jedne Ilijade, u svojoj kući a ne posvetiti mu pažnju koju zaslužuje predstvlja svojevrsno kulturološko varvarstvo. Razgovarajući sa jednom profesoricom sa naših prostora, koja je svoju doktorsku disertaciju iz književnosti stekla upravo na Harvardu, na pitanje kako Amerikanci gledaju na pisce sa naših prostora, misleći na pisce sa prostora bivše Jugoslavije, odgovor je glasio kratko i upečatljivo: ‘Oni tamo znaju samo za Avda Međedovića’. Upravo je Avdo Međedović omogućio da se riješi jedna od najvećih zagonetki civilizacije – da li je Homer mogao postojati? Dugo vremena istoričari i teoretičari književnosti su raspravljali o tome kako je Homer, koji nije bio pismen mogao znati Ilijadu i Odiseju napamet. Upravo je Avdo kazavši napamet preko 100 hiljada stihova Milmanu Periju i Albertu Lojdu dokazao da je Homer mogao postojati”, kazao je Ćorović.

Inicijativa BS za osnivanje JU Avdo Međedović, objasnio je on, inicijativa koja na prvo mjesto stavlja opšti interes razvoja bošnjačke kulture, ali ne samo bošnjačke kulture.

“Jer Avdo Međedović je i guslar Bijelog Polja i Crne Gore, želimo da vrijednosti bošnjačkog kulturnog stvaralaštva kroz afirmaciju ugradimo u zajednički i jedinstveni kulturni mozaik Bijelog Polja i savremene Crne Gore. Bijelo Polje je grad iz koga se zbog ekonomije odlazi, ali u koji se zbog kulture dolazi. Zato očekujem da će opština Bijelo Polje prepoznati vrijednost ove inicijative i na dobrobit svih, zajedno i u saradnji sa državnim organima, osnovati ovu ustanovu po imenu čovjeka zahvaljujući kojem je riješeno homerovsko pitanje”, zaključio je Ćorović.

Vijesti.me

Partijama milioni, građanima mrvice

R.O. — Mon, 12 Jan 2026 17:53:58 +0000

Djeca, siromašni, korisnici socijalnih davanja nijesu prioritet ove vlasti prilikom donošenja odluka koje bi eventualno poboljšale njihov položaj.

FOTO: Goran Šćekić

Ali zato i te kako prioritetno odlučuju kada treba povećati primanja funkcionera, izvdajanja za političke partije, isplatiti zimnice čija je zakonitost upitna, obezbijediti dodatne privilegije poslanicima i drugim nosicima vlasti u državi, kupiti nova službena vozila…

To potvrđuje i izvještaj Ministarstva finansija objavljen početkom godine, u kojem se konstatuje da država političkim partijama duguje oko 4,5 miliona eura po osnovu uvećanja izdvajanja za njih od sredine prošle godine. Najavili su da će dug po osnovu uvećanja izdvajanja za partije isplatiti ove godine.

– Zakonom o budžetu za 2025. godinu i Zakonom o izmjenama Zakona o budžetu za finansiranje redovnog rada političkih subjekata u Skupštini opredijeljena su sredstva u ukupnom iznosu od 7.558.167,42 eura. Nakon donošenja novog Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, koji je stupio na snagu 29. jula 2025. godine, procenat izdvajanja sredstava povećan je sa 0,5 odsto na 0,8 odsto tekućeg budžeta, čime je ukupna potreba za 2025. godinu povećana na 12.001.037,19 eura. Budući da povećanje nije bilo planirano važećim Zakonom o budžetu, u budžetu nijesu bila raspoloživa sredstva za isplatu mjesečnog iznosa za decembar u visini od 4.442.869,95 eura, što je prouzrokovalo evidentiranje navedenih neizmirenih obaveza – navodi se u informaciji Ministarstva finansija

Predsjednica Fondacije Banka hrane Marina Medojević u razgovoru za “Dan” kaže da su nosiocima zakonodavne i izvršne vlasti, kako na državnom, tako i na lokalnom nivou, puna usta priče o dostojanstvenom životu svih građana i njihovim naporima da se to ostvari.

– Ja bih rekla da su njihovi stvarni prioriteti veoma diskutabilni. Kada se odlučuje o izdvajanjima za partije, bonusima na plate, povećanju nadoknada po raznim osnovama, među predstavnicima vlasti i opozicije nema nikakvog spora. Svi uredno glasaju za popunjavanje svojih i partijskih džepova, što se ne može reći kada su u pitanju najugroženiji. Na talasu političkih promjena, mnogo se pričalo da će novac biti usmjeren ka onima koji žive ispod granice ljudskog dostojanstva. Pominjala se prodaja “majbaha” i usmjeravanje tog novca ka onima kojima je pomoć najpotrebnija. Pominjala se i dostava namirnica najugroženijima na kućnu adresu, povećanje socijalnih davanja i još mnogo toga – podsjeća Medojević.

Dijele zimnice, a za narodnu kuhinju nema novca

Za zimnice zaposlenih u državnim i lokalnim organima ima novca, kao i za povećanje odborničkih nadoknada, zaposlenja podobnih, a za dostojanstven obrok korisnika narodne kuhinje u Podgorici nema dovoljno sredstava. Korisnici već deset dana, od 1. januara, dobijaju suve obroke (paštete, konzerve, sir za mazanje…) kao jedini obrok dnevno, ukazala je Medojević.

Međutim, kako je ukazala, socijalna pomoć – materijalno obezbjeđenje porodice (MOP) – i dalje je, jednako kao i u vrijeme DPS-a, na nivou poniženja i kreće se od 90 do 180 eura, a kriterijumi da se ostvari pravo na jedino socijalno davanje namijenjeno siromašnima ostali su su rigorozni.
– Za siromašne nema zimnice kao za zaposlene na teret budžeta, nema svečanih ručkova, niti raznih privilegija koje koriste funkcioneri jednako kao i oni koji su prije njih 30 godina bili na vlasti. Umnožava se broj resora u Vladi, nekontrolisano se zapošljavaju podobni. Za sve to treba novac, i to ne mali. Siromašni su u toj priči suvišni i o njima se govori samo u službi pi-ara, povodom nekih međunarodnih datuma ili kada se bliže izbori. U Crnoj Gori je važeće pravo prečeg. Naravno, oni koji odlučuju sebi su preči, a sirotinja je na margini. Pokušava se nametnuti teza da svi koji žele mogu da rade, pri čemu se ne vodi računa o tome da li su nekom mala djeca kod kuće, ima li uslova da roditelji rade kada su djeca bolesna, pa ne mogu u vrtić, ili nemaju novca da plate produženi boravak u školi. Koliko je onih kojima doktori zabranjuju rad iz opravdanih razloga, a moraju raditi bilo šta da plate račune. Koliko starih živi bez ikakvih primanja. Ne vodi se računa o tome kako će siromašni platiti kiriju, jer od MOP je to nemoguće. Šta je sa izgradnjom socijalnih stanova? Ne onih za prodaju, već za korišćenje od strane građana u stanju nužde. Vidimo da za plaćanje stanova i dnevnica onih koji su na funkciji van mjesta stanovanja ne fali novca. Tu nema problema ni sa dnevnicama, skupim putovanjima iz budžetskih sredstava… Sirotinja ima percepciju da je nebitna i da niko od onih koji odlučuju ne misli o njoj – ističe Medojević.

Prema ocjeni Ines Mrdović iz Akcije za socijalnu pravdu, na vrhu prioriteta svake partitokratske države nalazi se partija, pa zato ne čudi što se za stranke izdvajaju dodatni milioni.

– Imati partiju u Crnoj Gori koja dobija novac iz državnog ili lokalnih budžeta praktično je kao imati biznis, pa se partije pojavljuju kao unosan poslodavac. Ovakvo stanje traje decenijama i predstavnici partija – jedanako onih koje vladaju i onih koje su opozicija – jednostavno ne žele da stave tačku na to, jer im je svima dobro. Ne treba biti optimista da će i ulazak u EU značajnije promijeniti ove stvari. Na drugoj strani, trpe socijalno ugroženi građani, koji su u ovoj zemlji uvijek bili negdje na dnu prioriteta svake vlade. Mnogi socijalno ugroženi građani tokom godina su praktično postali nevidljivi članovi naše društvene zajednice – kazala je Mrdović za “Dan”.

Ukazuje da u partitokratskoj zemlji, koja je, osim partija, stvorila i tajkune, monopoliste i karteliste, najgore prolaze najugroženiji, a milioni eura iz budžeta prelivaju se ka partijama i privilegovanima.
– Mi smo samo na papiru država socijalne pravde. Za sve druge ima i može se pronaći novac, a za socijalno ugrožene uvijek ostane najmanje (najsitnije) – zaključuje Mrdović.

Koliko država duguje partijama pojedinačno

Neizmirene obaveze (u eurima na mjesečnom nivou) za redovan rad političkih subjekata u Skupštini za 2025. godinu, nakon uvećanja iznosa, izgledaju ovako: “Jasno je! – Bošnjačka stranka – mr Ervin Ibrahimović” 389.913,7 eura, “HGI – Na pravoj strani svijeta” 175.520,79 eura, “SNP – Demos – Za tebe” 241.579,56 eura – Socijalistička narodna partija 241.579.56 eura, Albanska alijansa 175.520,78 eura, Demokratska partija 54.411,44 eura, Nova demokratska snaga FORCA 54.411,44 eura, Demokratski savez u Crnoj Gori 40.369,78 eura, Pokret za Tuzi 26.328,12 eura, “Zajedno! Za budućnost koja ti pripada – Danijel Živković” 917.191,52 eura – Demokratska partija socijalista 742.488,37 eura, Socijaldemokrate Crne Gore 131.027,36 eura, Demokratska unija Albanaca 43.675,79 eura, “Evropa sad – Milojko Spajić 1.115.367,84 eura – Pokret Evropa sad 1.048.176,28 eura, Ujedinjena Crna Gora 33.595,78 eura, Civis 33.595,78 eura, “Aleksa i Dritan – Hrabro se broji!” 565.672,97 eura – Demokratska Crna Gora 367.687,43 eura, Građanski pokret URA 197.985,54 eura, “Za budućnost Crne Gore 659.156,87 eura – Nova srpska demokratija 456.339,37 eura, Demokratska narodna partija Crne Gore 202.817,50 eura, “Albanski forum – Nik Đeljošaj – Besa za evropski razvoj” 202.945,91 euro – Albanska alternativa 142.062,14 eura, Demokratski savez Albanaca 40.589,18 eura, Nacionalna albanska unija 20.294,59 eura. To je ukupno 4.442.869,95 eura, što je dug prema partijama po osnovu uvećanja koje su njihovi predstavnici izglasali u crnogorskom parlamentu.

Dan portal

Rijedak primjerak “Superman” stripa prodan za 15 miliona dolara

R.O. — Sun, 11 Jan 2026 13:41:13 +0000

11.01.2026 / 13:43 Zanimljivosti – Rekord

Screenshot/ X

Rijedak primjerak stripa Action Comics #1, u kojem se prvi put pojavljuje Superman, prodat je jednom kolekcionaru za rekordnih 15 miliona dolara, odnosno oko 25,22 miliona konvertibilnih maraka. Riječ je o najvišoj cijeni ikada plaćenoj za jedan strip.

Kako prenosi portal Comicconnect, ova suma je čak 150 miliona puta veća od originalne cijene stripa iz 1938. godine, kada je Action Comics #1 koštao svega 10 centi. Prodavac je ostao anoniman, kao i kupac, a poznato je tek da je riječ o privatnoj prodaji.

Ovom prodajom nadmašen je dosadašnji rekord, postavljen kada je drugi primjerak istog stripa prodat za 9,1 milion dolara, odnosno oko 15,30 miliona KM.

Posebnu vrijednost ovom stripu daje i njegova neobična historija. Naime, ranije je bio u vlasništvu holivudskog glumca Nicolasa Cagea, velikog zaljubljenika u stripove. Cage je primjerak kupio 1996. godine za 150.000 dolara (oko 252.150 KM), što je tada također predstavljalo rekordnu cijenu.

Strip je ukraden iz glumčevog doma u januaru 2000. godine, tokom jedne zabave, a policija ga je pronašla tek 11 godina kasnije. Nakon što mu je vraćen, Cage ga je odlučio prodati na aukciji, gdje je dostigao cijenu od 2,2 miliona dolara, odnosno oko 3,70 miliona KM.

Današnja prodaja za 15 miliona dolara još jednom potvrđuje ogroman značaj Action Comicsa #1 u historiji pop-kulture i pokazuje da interes kolekcionara za rijetke stripove i dalje snažno raste.

(Vijesti.ba)

Ko je genijalac iz Pirota koji je osvojio 2 miliona u Superpoteri

R.O. — Sun, 04 Jan 2026 16:31:41 +0000

Lifestyle Autor: Blic 04. jan 202612:54

Foto: YouTube/Potera RTS

Takmičar znanjem oduvao tragače, pa zaplakao, a Memedović ga odmah zagrlio.

Aleksa Stefanović iz Pirota ponovo je impresionirao Srbiju. Nakon pobede u kvizu „Slagalica“ i poraza u „Poteri“, rešio je da se oproba u „Superpoteri“ gde je osvojio 2 miliona dinara.

Na početku kviza „Superpotera“, imao je impresivnu priču koja je oduševila sve, a onda je oduševio znanjem. Time je bio nagrađen, budući da mu je Tragač Milan Bukvić ponudio rekordnu cifru od 2.000.000 dinara za drugu igru.

Takmičar je bio hrabar i odabrao da brani navedenu svotu. Svi u studiju su ga pohvalili što se odlučio na ovaj potez.

Aleksa je prosto briljirao. Ređao je tačne odgovore i u samoj završnici „srušio“ Tragača i osvojio 2.000.000 dinara, prenosi Blic.

U studiju je nastao delirijum. Tragači su ustali sa svojih mesta, aplaudirali mu, kao i publika.

Aleksa je bio u neverici, a čak je pustio suzu radosnicu. Jovan Memedović mu je prišao i zagrlio ga.

„Neka, pustite suzu“, rekao je Memedović.

„Mi smo ostali bez teksta“, rekla je Tragačica Milica Jokanović.

„Svaka čast, majstore“, rekao je Tragač Dušan Macura.

Aleksa je istakao da se iza njegovog znanja krije dugogodišnji rad i upornost. Tokom studija fotonike, ali i učešća u različitim kvizovima, usavršavao je memoriju i koncentraciju.

„Nakon superfinala super ciklusa „Slagalice“ te 2022. otišao sam na master studije u Nemačku, ali drago mi je što sam se na kraju odazvao ovom pozivu,“ rekao je Stefanović bza RTS i dodao da planira da se povuče iz takmičarskog kviza, što je nazvao kvizaškom penzijom.

„Dosta je pojavljivanja mene kao takmičara, dosta je stresa bilo za mene, i na kraju mi je pokazalo i emociju kad sam pobedio i shvatio da je to to, za sad nema dalje.“

Aleksa ističe da priprema za ovako intenzivne kvizove nije jednostavna. Godinama učestvuje u pab kvizovima, rešava online kvizove i analizira prethodne epizode kako bi ostao u fokusu.

„Suštinski pripreme su bile samo trening kroz celu godinu, a pred snimanje se malo intenziviraju neke prošle epizode, neka stara pitanja se recikliraju, čisto da ostanemo u rutini i u fokusu,“ objasnio je za RTS.

Fotonika i naučni ambicije

Aleksa je student fotonike, oblasti koja proučava svetlost i njenu primenu u tehnologiji. Kako objašnjava, „to znači fizika na talasnim dužinama koje su ili blizu ljudskom oku ili oko njega, uključujući infracrveno i ultraljubičasto zračenje, dizajn i korišćenje komponenti poput lasera, LED dioda i foto dioda“.

Trenutno je upisao doktorske studije na ETF-u, smer nanoelektronika i fotonika, gde planira da istražuje lasere i fiber optičke senzore.

novo.rs

Gradi se spomen – kompleks u Plužinama: Izraz zahvalnosti Baju Pivljaninu

R.O. — Sat, 20 Dec 2025 10:11:26 +0000

ISTORIJSKA LIČNOST

Vlada Crne Gore raspisala je tender za izvođenje radova na izgradnji spomen-kompleksa posvećenog istorijskoj ličnosti Baju Pivljaninu.

Izvor:

Dan

| 20-12-2025 09:24:44

Idejno rješenje kompleksa, privatna arhiva

Spomenik junaku i simbole slobode, visine četiri metra, biće podignut u selu Rudinice u opštini Plužine, a izgradiće ga poznati vajar Zoran Ivanović, dok je autor arhitektonskog djela spomen – kompleksa arhitekta Dejan Palibrk.

Raspisivanjem tendera realizovan je dogovor postignut početkom godine, između premijera Milojka Spajića i predstavnika inicijative “Bajovo ognjište”. Predsjednik inicijative “Bajovo ognjište” Radenko Damjanović kazao je za “Dan” da je ovim činom potvrđena čvrsta opredijeljenost i odgovornost Vlade i premijera, da se ova priča okonča na najljepši mogući način

“Raspisivanje tendera za izgradnju spomen- kompleksa Baju Pivljaninu je zaista dobra vijest za Pivu, Pivljane, za Crnu Goru. Premijer Spajić je održao obećanje dato predstavnicima inicijative “Bajovo ognjištu”. Tender za izvođenje radova je raspisan, a opredijeljena sredstva su i veća od obećanog iznosa. U ime Pivljana, izražavamo veliku zahvalnost”, kazao je Damjanović.

On je dodao da se Baju Pivljaninu za života prilazilo samo srcem, a tako je izgleda i sa njegovim spomenikom.

“Ovo je dokaz da Bajo Pivljanin živi u nama. Podizanjem spomenika narod Pive i Crne Gore još jednom će iskazati zahvalnost Baju Pivljaninu za sve dobro što je učinio za svoj narod”, naglasio je Damjanović i podsjetio da je udruženje “Bajovo ognjište” obezbijedilo najbolju lokaciju, idejno rješennje skulpture, koje je dobilo široku podršku stručne i laičke javnosti, finansiralo Glavni arhitektonski projekat uređenja prostora, kao i da su sprovedene sve procedure predviđene zakonskim propisima.

Podsjećamo, Spajić je, tokom razgovora sa predstavnicima inicijative i lokalne zajednice, obećao institucionalnu i finansijsku podršku izgradnji spomen-kompleksa, uz jasno definisane tehničke korake i rokove. Taj dogovor, tada je pozdravljen kao važan iskorak u pravcu očuvanja istorijskog pamćenja i identiteta Pive. Nepunu godinu kasnije, obećanje je ispunjeno.

“Ovaj potez Vlade Crne Gore predstavlja jasan primjer da dogovori sa lokalnim zajednicama i građanskim inicijativama mogu biti realizovani u praksi, kada postoji politička volja i poštovanje date riječi”, saopšteno je iz Vlade Crne Gore.

Raspisivanje tendera označava početak završne faze pripreme projekta, nakon koje se očekuje izbor izvođača i početak radova na spomen-kompleksu, koji će trajno svjedočiti o liku i djelu Baja Pivljanina.Spomenik, sa pratećim brijegom, postamentom, amfiteatrom i stepeništem biće izgrađen u rodnom mjestu Baja Pivljanina selu Rudinicama.

Lokacija spomen-kompleksa nalazi se na svega 70 metara od postojećeg spomenika koji je napravljen osamdesetih godina prošlog vijeka i koji Pivljanima nikada nije bio po volji. Smatrali su da podignute ruke simbolizuju predaju, a Bajo nikada nije “kapitulirao, osim nakon smrti, kada mu je spomenik podignut”.

Adria.tv

Direktori srednjih škola u Kraljevu dobili direktivu da pošalju po 200 učenika na koncert Ace Pejovića: Većina profesora to odbila

R.O. — Fri, 28 Nov 2025 17:54:16 +0000

Društvo Autor: Sanja Radovanović 28. nov 202518:05

Foto: Vesna lalić/Nova.rs

Direktori srednjih škola u Kraljevu dobili su direktivu da podele i pošalju po 200 učenika na koncert folk pevača Ace Pejovića u ovom gradu, koji je organizovan sinoć, u Novoj hali sportova, saznaje Nova.rs. Kako izvor našem portalu javlja, većina profesora odbilo je da te karte ponudi đacima, ističući da je “sramno to što se nudi deci”.

Pre nekoliko dana pojavila se informacija na društvenim mrežama da su direktorima srednjih škola u Kraljevu dodeljene karte za koncert folk pevača Ace Pejovića koji se održavao u tom gradu, te da su oni morali da obezbede po 200 učenika koji će ići na taj koncert.

Kako Nova.rs saznaje, ova informacija jeste tačna, a to je za naš portal potvrdilo više profesora iz dve srednje kraljevačke škole i majka jednog učenika.

Prema saznanjima našeg izvora, direktori škola dobili su karte za pomenuti koncert početkom nedelje, konkretno u ponedeljak, kako bi ih podelili razrednim starešinama, a oni đacima.

„Direktor je doneo karte i stavio ih na sto u zbornicu s obrazloženjem da ko od nas želi može da ih uzme i da ide na koncert. Onda je onako uvijeno rekao da bi bilo dobro kada bi svako od profesora okupio decu i odveo ih na događaj, bez daljeg obrazloženja zbog čega“, navodi izvor koji je blizak ovoj informaciji.

Po sedam đaka iz jednog odeljenja

Kako dodaje, plan je bio da iz jednog odeljenja oko sedam đaka ide na koncert.

„Cela priča je skandalozna, a posebno što su karte podeljene deci koja su prva i druga godina. To su maloletnici i zbog toga je određeno da njihov razredni starešina ide s njima“.

Foto: Vesna Lalić/Nova.rs

Kako dalje saznajemo, u drugoj školi u Kraljevu plan o podeli koncertih karata iznet je u Viber grupi profesora.

„Što se tiče druge srednje škole, direktor je pustio poruku u njihovoj Viber grupi o tome i profesori su bili šokirani. Odmah se nadovezalo nekoliko njih, ističući da je to skandalozno i sramno i da oni neće učestvovati u tome. I zaista ih direktor nije ni na šta prisiljavao, pretpostavka je da su njemu te karte nametnute i da je on samo pitao kolektiv, bez da im izda takvo naređenje“

Foto: Privatna arhiva

Nekoliko profesora potvridlo je ovu informaciju za naš portal. Međutim, oni nisu želeli ništa osim potvrde da kažu.

Odakle dolaze karte

Prema saznanjima do kojih smo došli, organizator koncerta Ace Pejovića nije Grad Kraljevo.

Kao potencijalni organizator pominje se agencija koja se bavi zaštitom lica i objekata, a čiji zaposleni su nasilno upali u zgradu Državnog univerziteta u Novom Pazaru početkom avgusta.

Ipak, za sada nema potvrde ove informacije.

Roditelj učenika koji je dobio kartu za koncert rekao je za naš portal da se među decom priča da je u pitanju ta agencija. Dodaje i da je većina roditelja razočarana, ali da ima i onih koji su prihvatili karte i išli na koncert.

Aco Pejović

„Svaki dan je novi izazov i za ovu decu i za nas roditelje. U životu nisam mogla da zamislim da će profesori deliti deci karte za koncert nekog folkera. Sin mi kaže da je razredna bila opuštena kada je ponudila karte. Nije rekla da neko mora da ide nego je celu stvar izložila kao to da ona ima nekoliko karata, pa ako neko od njih želi da ide. I verovali ili ne, podeljene su sve karte. Svakako mi je sve to nezamislivo“, navela je majka jednog učenika

nova.rs

Supermen strip prodata za rekordnih 7,9 miliona eura

R.O. — Sat, 22 Nov 2025 08:22:06 +0000

Braća su pronašla šest stripova, uključujući i Superman #1, u tavanu, ispod gomile novina u kartonskoj kutiji obrasloј paukovom mrežom

Foto: comics.ha.com

D.C.

22.11.2025. 08:27h

Dok su prošlog Božića raščišćavali tavan kuće svoje pokojne majke u Kaliforniji, trojica braće otkrila su nešto što im je promijenilo život: jedan od prvih izdanih Supermen stripova.

Strip prvog broja iz juna 1939. godine, posvećenog avanturama Čovjeka od čelika, bio je u izuzetno očuvanom stanju.

Sada je postao najskuplje prodata strip-publikacija u istoriji, dostigavši cijenu od 9,12 miliona dolara (oko 7,9 miliona eura) na aukciji.

Heritage Auctions, aukcijska kuća iz Teksasa koja je organizovala prodaju u četvrtak, opisala je strip kao “vrhunac strip-kolekcionarstva”.

Braća su pronašla šest stripova, uključujući i Superman #1, u tavanu, ispod gomile novina u kartonskoj kutiji obrasloј paukovom mrežom, navela je aukcijska kuća u saopštenju.

foto: comics.ha.com

Sačekali su nekoliko mjeseci prije nego što su kontaktirali aukcijsku kuću, a kada su to učinili, potpredsjednik Heritagea Lon Alen posjetio ih je u San Francisku nakon samo nekoliko dana, navodi se.

Braća, koja su odlučila da sakriju identitet, imaju “između 50 i 60 godina, a njihova majka im je uvijek govorila da posjeduje vrijednu strip-izložbu, ali im je nikada nije pokazala”, rekao je Alen u saopštenju.

“Ovo je obrt na onu staru priču: ‘Mama je bacila moje stripove’”.

Njihova majka je čuvala stripove još od vremena kada ih je, zajedno sa svojim bratom, kupovala između Velike depresije i početka Drugog svjetskog rata, piše BBC.

Alen je dodao da je hladna klima sjeverne Kalifornije bila savršena za očuvanje starog papira.

“Da je strip bio na tavanu ovdje u Teksasu, bio bi uništen”, rekao je.

To je pomoglo da CGC, velika nezavisna kompanija za ocjenjivanje stripova, ovoj kopiji Supermana #1 dodijeli ocjenu 9,0 na skali od 10 – nadmašivši prethodni rekord od 8,5.

A sa prodajnom cijenom od preko 7,9 miliona eura, uključujući premiju kupca, Superman #1 je lako nadmašio prethodni rekorder među stripovima za čak tri miliona dolara.

foto: comics.ha.com

Action Comics No. 1, djelo iz 1938. godine u kojem se Supermen prvi put pojavio, prošle godine je prodato za šest miliona dolara.

Najmlađi brat rekao je u saopštenju da je kutija godinama stajala zaboravljena u dnu tavana.

“Kako su godine prolazile, život je donosio niz gubitaka i promjena“, rekao je.

“Zahtjevi svakodnevnog preživljavanja preuzeli su primat, a kutija sa stripovima, nekada odložena s pažnjom i namjerom, bila je zaboravljena. Sve do prošlog Božića”.

Dodao je: “Ovo nije samo priča o starom papiru i mastilu. Ovo nikada nije bilo samo o kolekcionarskom predmetu. Ovo je svjedočanstvo o sjećanju, porodici i neočekivanim načinima na koje nam se prošlost vraća.“

vijesti.me

AMU registrovala novi vizuelni identitet RTV Podgorica

R.O. — Fri, 19 Sep 2025 14:01:03 +0000

JAVNI SERVIS GLAVNOG GRADA

Agencija za audiovizuelne medijske usluge registrovala je novi vizuelni identitet RTV Podgorica.

19.09.2025 – 13:48
Izvor vijesti: Gradski.me

Radio-televizija Podgorica obilježila je u srijedu pet godina postojanja. Na svečanosti održanoj tim povodom, predstavljen je novi vizuelni identitet medija.

Predstavljeni su i rezultati reformi koje su, kako je istaknuto, transformisale u moderan i profesionalan javni servis Glavnog grada.

Pet godina rada, ali i nova faza razvoja – RTV Podgorica, sa novim identitetom i jasnom vizijom, želi da postane simbol Javnog servisa koji je, kako je poručeno, profesionalan, objektivan i, prije svega, u službi građana.

gradski.me

Ambasada SAD: Zatvaranja institucija potvrđuju našu zabrinutost

R.O. — Mon, 15 Sep 2025 17:53:46 +0000

Izvor: Gazeta Express

Zatvaranja institucija od petka još jednom potvrđuju našu zabrinutost zbog poteza tehničke vlade koja dodatno podižu tenzije i unose nestabilnost na Kosovu, naveo je u pisanom odgovoru za Kosovo onlajn portparol Ambasade SAD u Prištini.

„Zatvaranja institucija u petak potvrđuju našu zabrinutost zbog postupaka tehničke vlade koji povećavaju tenzije i nestabilnost na Kosovu. Kao što smo ranije rekli, bezbednost i stabilnost su od ključne važnosti za zemlju i region“, poručuju iz ambasade.

Kako su dodali, zatvaranje nije dobro za građane koji žive na Kosovu.

„Zatvaranje institucija dovodi u rizik pružanje osnovnih usluga građanima Kosova. Treba nam partner koji razume potrebu da se izbegnu destabilizujuće akcije i koji je posvećen unapređenju regionalne stabilnosti i zaštiti prava svih građana Kosova“.

Kancelarija EU u Prištini takođe je reagovala istim povodom. Oni su ocenili da upad kosovske policije u prostorije Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje (RFZO) i Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) u Severnoj Mitrovici koje vodi Srbija, predstavlja još jednu nekoordinisanu akciju odlazeće kosovske vlade, te da takve akcije negativno utiču na živote običnih građana, pre svega Srba sa Kosova, ali i drugih zajednica na Kosovu.

15. Septembar 2025. • 15:20

Izvor: Kosovo Online

Cvijović od Opštine Bijelo Polje potražuje devetinu Ratkovićeve kuće i najavljuje tužbu

R.O. — Tue, 09 Sep 2025 12:09:16 +0000

Prilikom nedavne posjete predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića Bijelom Polju, jedna od stanica bila je i rodna kuća čuvenog književnika Rista Ratkovića.

Tom prilikom Bjelopoljac Saša Cvijović pokušao je da uđe u dvorište kuće, ali mu, kako je kazao, nisu dozvolili zbog protokola i obezbjeđenja.

– Samo sam želio da poželim Milatoviću dobrodošlicu jer ulazi u dio moje kuće. Htio sam da ga dočekam kako priliči, sa zdravicom, i da mu kažem da Opština Bijelo Polje nikako da mi izvrši nadoknadu za moju jednu devetinu vlasništva u kući koja je bila vlasništvo porodice moje majke Slavke Ljujić, udate Cvijović – rekao je Cvijović.

Saša Cvijović -Milovan Novović

Prema zvaničnim podacima u katastru, on posjeduje 260 kvadrata kuće, dvorišta i pomoćnih objekata, od kojih je 164 kvadrata zemljišta. Ima posjedovni list na svoje ime za jednu devetinu kuće i zemljišta, kao i rješenje Osnovnog suda kojim je utvrđen kao nasljednik imovine svoje pokojne majke.

– Tražio sam od Opštine da mi nadoknadi vrijednost mog dijela vlasništva po tržišnoj ceni. Razgovarao sam i sa direktorom Direkcije za imovinu i zaštitu prava Ljubomirom Sošićem, koji je izrazio spremnost da se stvar riješi. Međutim, do dogovora još uvijek nije došlo, i zbog toga ću preko advokata Milovana Miljića pokrenuti sudski postupak protiv Opštine Bijelo Polje da dobijem ono što je moje – istakao je Cvijović.

Pored toga, on je podnio krivičnu prijavu protiv Javne ustanove “Ratkovićeve večeri poezije” i njenog direktora Kemala Musića zbog nezakonitog korišćenja dijela kuće čiji je on vlasnik. Traži i pravično obeštećenje za sve godine korišćenja.

– Nije tačno da je ovo `kuća Rista Ratkovića`, jer je veliki pisac samo rođen u njoj, a njegova porodica je kuću prodala mojoj ujčevini, porodici Ljujić. Opština koristi kuću više od dvadeset godina, uključujući i moju jednu devetinu. Tu se organizuju razne manifestacije i nalaze se kancelarije JU `RVP`. Niko me nikada nije obavijestio niti uključio u odluke kao suvlasnika – dodao je Cvijović i istakao da postoji ugovor koji je Opština potpisala sa ostalih osam suvlasnika, ali da u njemu nema njegovog imena i devetog dijela.

Sošić: Očekujemo da Opština bude vlasnik jedan kroz jedan

Direktor opštinske Direkcije za imovinu Ljubomir Sošić za “Dan” je kazao da su podnijeli zahtjev Upravi za nekretnine za knjiženje rodne kuće Rista Ratkovića na ime Opštine, shodno ugovoru iz 2000. godine.

– Tadašnji predsjednik Opštine je sa vlasnicima zaključio ugovor, koji je predat na knjiženje i čekamo odluku Katastra. Procjene bilo koga o imovinskom statusu ovog objekta su nezahvalne. Očekujemo pozitivnu odluku Uprave za nekretnine da je Opština jedan kroz jedan vlasnik. Sve ostale tvrdnje o navodnom vlasništvu drugog lica eventualno se mogu razrješavati u građanskom parničnom postupku kod redovnih sudova – kazao je Sošić.

On naglašava da, iako Opština tvrdi da je kuću kupila, u katastru još uvijek nije prevela vlasništvo na svoje ime, a ugovor o kupovini nije ovjeren. Zbog problema koji traju već dvije i po decenije, Cvijović kaže da i dalje plaća porez na svoju devetinu sporne imovine.

– Očekujem da tužilaštvo postupi po zakonu i da dobijem ono što mi pripada. Ukoliko Opština ne bude voljna na dogovor, biću prinuđen da svoj dio prodam onome ko mi ponudi najbolju cijenu – zaključuje Cvijović.

Milovan Novović

Dan portal

Počinje podjela besplatnih udžbenika za osnovce

R.O. — Mon, 11 Aug 2025 08:50:38 +0000

Iva Perović[ RCG ]

11. 08. 2025.07:06 >> 07:06

Tradicionalno u avgustu jedna od najvažnijih stavki u kućnim budžetima je opremanje đaka za novu školsku godinu. Treba kupiti sveske, pribor, odjeću i obuću. Distribucija besplatnih udžbenika za osnovne škole počinje danas i trajaće do kraja mjeseca.

Foto: Mediabiro)

Distribucija besplatnih udženika odvijaće se u tri različita vremenska perioda, kaže za Radio Crne Gore, direktorica Zavoda za udženike i nastavna sredstva, Aleksandra Hajduković.

“Druga nedjelja u avgustu je određena za prva tri razreda, naredna nedjelja će biti predviđena za distribuciju udžbenika od četvrtog do šestog razreda, posljednja nedjelja u avgustu je predviđena za distribuciju viših razreda od 7. do 9. razreda”, rekla je Hjduković.

Cijene udžbenika za srednjoškolce, kako naglašava, i ove godine ostaće iste. Ukazuje na primjer gimnazije.

“Prvi razred već duži niz godina košta 106,90 eura, drugi razred je 90,40 eura, treći razred je 89,90 eura i četvrti razred je 83,80 eura”, kaže Hajduković.

Početak školske godine donosi sa sobom i veliki trošak za roditelje, budući da treba da opreme djecu, pa im je novac potreban kako za knjige, tako i za pribor, te odjeću i obuću.

Neki od komentara građana Podgorice su da je potrebno petsto do šesto eura, da je tašna 90 eura sa anatomskim uloškom, još ako imate dvoje troje djece, te da iako su besplatni užbenici za osnovce, treba još pet puta toliko da ih spreme.

Pitali smo za komentar Tanju Ašanin iz Udruženja “Roditelji”.

“U zavisnosti od razreda se nekako ta cijena pribora povećava. Osim tog osnovnog pribora, odnosno materijala koje djeca koriste u toku školske godine, ono što nam roditelji često pominju da im je posebno izazovno, jeste opremiti, jer tu treba dodatno i garderoba i obuća i torba. Bude dosta izazovno”, rekla je Ašanin.

Zavod za udženike i nastavna sredstva ima dugogodišnju saradnju sa jednim brojem sindikalnih organizacija kojima je omogućena kupovina na rate učbenika i školskog pribora u knjižarama Zavoda.

rtcg.me

Pljevlja i Žabljak domaćini VII Oldtimer skupa 2025. godine

R.O. — Sun, 20 Jul 2025 09:58:31 +0000

By Admin18. јул 2025.

Pljevlja i Žabljak biće domaćini VII Oldtimer skupa koji će se održati 19. i 20. jula 2025. godine, u organizaciji Oldtimer kluba Pljevlja. Ljubitelji klasičnih automobila imaće priliku da uživaju u bogatom programu koji spaja istoriju automobilizma sa prirodnim ljepotama sjevera Crne Gore.

Skup će biti otvoren u subotu, 19. jula, u Pljevljima. Okupljanje učesnika zakazano je za 10 časova na Trgu 13. jul, dok je zvanično otvaranje skupa predviđeno za 11 časova. Nakon toga slijedi revijalna vožnja do mosta na Đurđevića Tari u 13 časova, a potom i splavarenje rijekom Tarom u 14 časova. Dan će biti završen ručkom u konobi „Suza Evrope“ u 16 časova.

Program se nastavlja u nedjelju, 20. jula, u Žabljaku. Okupljanje učesnika planirano je u 11 časova na parkingu kod Hotela Žabljak, a otvaranje skupa slijedi u podne. Učesnici će potom učestvovati u revijalnoj vožnji do Savinog kuka, nakon čega je planirana vožnja žičarom i zajednički ručak.

Prijave za učešće su otvorene do 17. jula 2025. godine. Kotizacija iznosi 10 eura, dok smještaj nije obezbijeđen.

Organizaciju manifestacije podržali su Ministarstvo saobraćaja, Opština Pljevlja, Turistička organizacija Pljevlja, kao i više lokalnih firmi i sponzora.

pvportal.me

Talentovane srednjoškolke na renomiranom TechGirls STEM programu u SAD

R.O. — Sat, 19 Jul 2025 09:06:12 +0000

MPNI

Tri talentovane učenice iz Crne Gore trenutno borave u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje učestvuju u renomiranom TechGirls programu razmjene, namijenjenom djevojkama uzrasta od 15 do 17 godina koje su zainteresovane za STEM oblasti (nauku, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku).

18.07.2025 izvor vijesti:Adria.tv

Foto: MPNI

Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) je saopšteno da program u potpunosti finansira Vlada Sjedinjenih Američkih Država, a sprovodi ga organizacija Legacy International.

„Olga Rajković iz Gimnazije „Stojan Cerović“ u Nikšiću, Martina Aranzulo iz Srednje škole „Ivan Goran Kovačić“ u Herceg Novom i Tamara Rajković iz Gimnazije „Slobodan Škerović“ u Podgorici trenutno su učesnice ovog dinamičnog četvoronedjeljnog programa koji okuplja više od 110 djevojaka iz 37 zemalja u Sjedinjenim Američkim Državama. Cilj programa je da osnaži i inspiriše mlade djevojke da se profesionalno usmjere ka STEM disciplinama, kroz praktične radionice, saradnju sa američkim vršnjakinjama i mentorske aktivnosti“, navedeno je u saopštenju.

Iz Ministarstva su izrazili zadovoljstvo što učenice iz Crne Gore imaju priliku da, uz podršku Stejt dipartmenta, upoznaju američki obrazovni sistem, steknu bogato međunarodno iskustvo i dodatno se osnaže za svoj lični i profesionalni razvoj.

izvor vijesti:Adria.tv

Pritisci ozbiljna prijetnja nezavisnom novinarstvu, suštinski problemi i dalje prisutni

R.O. — Tue, 15 Jul 2025 14:04:32 +0000

DRUŠTVO

B.B.[ Mina ]

15. 07. 2025.15:25 >> 15:25

Zakonodavni okvir u Crnoj Gori u velikoj mjeri garantuje neometano djelovanje medija, ali praksa često pokazuje da su politički i institucionalni pritisci i neformalni kanali širenja dezinformacija i govora mržnje, ozbiljna prijetnja nezavisnom i odgovornom novinarstvu, smatraju u Ministarstvu kulture i medija (MKM)

(Foto: rtcg.me)

Iz Sindikata medija (SMCG) upozoravaju da je trenutni stepen medijskih sloboda u Crnoj Gori i dalje ispod nivoa koji bi omogućio nesmetan i profesionalan rad novinara i da, iako se posljednjih godina bilježe određeni pomaci, suštinski problemi ostaju prisutni i duboko ukorijenjeni.

Iz MKM su agenciji MINA kazali da medijske slobode u Crnoj Gori predstavljaju jedan od ključnih stubova demokratije i slobodnog društva, ali da ih trenutno obilježavaju složeni izazovi.

Iz tog Vladinog resora su podsjetili da, prema najnovijem izvještaju Reportera bez granica, Crna Gora zauzima 39. mjesto na listi od preko 180 država po stepenu medijskih sloboda, što jasno ukazuje na to da postoje pozitivni pomaci.

“Naš zakonodavni okvir u velikoj mjeri podržava pravo na slobodu izražavanja i garantuje neometano djelovanje medija, međutim, praksa često pokazuje da politički i ekonomski pritisci, kao i sve prisutniji neformalni kanali širenja dezinformacija i govora mržnje, predstavljaju ozbiljnu prijetnju nezavisnom i odgovornom novinarstvu“, rekli su iz MKM.

Kako su naveli, poseban izazov predstavljaju digitalne platforme i neregistrovani portali koji se često koriste za širenje sadržaja koji narušavaju društveni dijalog i povjerenje u medije.

„MKM je svjesno tih problema i aktivno radi na njihovom sistemskom rješavanju, kroz unapređenje zakonodavstva, jačanje nezavisnosti i profesionalnih standarda u medijskoj zajednici, ali i kroz uspostavljanje novih mehanizama koji će doprinijeti sigurnijem i pravednijem okruženju za rad novinara“, kazali su iz tog resora.

Iz MKM su naglasili da sama zakonska rješenja, koliko god bila kvalitetna, nijesu dovoljna ako ne budu dosljedno i efikasno primjenjivana, a najveći izazov je u prevazilaženju duboko ukorijenjenih društvenih podjela, polarizacije i neprihvatanja drugačijih stavova, što sve otežava stvaranje medijskog prostora koji je istinski slobodan i odgovoran.

Oni smatraju da je potrebna kontinuirana edukacija novinara i šire javnosti, da bi se podigla otpornost društva na dezinformacije i govor mržnje, što Ministarstvo sprovodi kroz brojne inicijative i partnerstva.

Sindikat medija: Stepen medijskih sloboda i dalje ispod nivoa za nesmetan i profesionalan rad

Iz SMCG su, govoreći o stepenu medijskih sloboda u Crnoj Gori, rekli da, iako se posljednjih godina bilježe određeni pomaci, suštinski problemi ostaju prisutni i duboko ukorijenjeni – od političkih i ekonomskih pritisaka, preko nesigurnih uslova rada, do autocenzure koja je sve češći odgovor novinara na pritiske iz okruženja.

„Trenutni stepen medijskih sloboda u Crnoj Gori i dalje je ispod nivoa koji bi omogućio nesmetan i profesionalan rad novinara“, kazali su iz SMCG agenciji MINA.

Oni su naglasili da se medijski radnici i dalje bore ne samo za pravo da slobodno izvještavaju, već i za osnovna radna i profesionalna prava, što pokazuje da borba za slobodne medije još traje.

„Medijske slobode u Crnoj Gori ne mogu se posmatrati odvojeno od položaja onih koji svakodnevno stvaraju medijski sadržaj. Bez dostojanstvenih uslova rada, sigurnosti na poslu i mogućnosti da izraze profesionalnu autonomiju, novinari ne mogu biti istinski slobodni“, rekli su iz SMCG.

Kako su naveli, jačanje medijskih sloboda mora podrazumijevati konkretnu i efikasnu zaštitu novinara od prijetnji i napada, ali i odlučnu institucionalnu reakciju kada do tih napada dođe.

„Neophodno je unaprijediti radna prava i standarde u medijskoj industriji, jer bez ekonomske sigurnosti nema ni profesionalne nezavisnosti“, kazali su iz SMCG.

Oni su istakli da je neophodno depolitizovati medijski prostor, naročito kada je riječ o javnom servisu i o načinu na koji se raspodjeljuju javna sredstva medijima.

Iz SMCG su dodali da se zakonodavni okvir mora dosljedno primjenjivati, posebno kada je riječ o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, jer je pravo javnosti da zna osnova svakog demokratskog društva.

Prema njihovim riječima, nosioci javnih funkcija moraju pokazati veću odgovornost u javnom govoru i komunikaciji sa medijima, uz jasno distanciranje od govora mržnje, targetiranja i pokušaja diskreditacije novinara.

„Sve dok se ovi problemi ne počnu rješavati sistemski i dok novinari nastavljaju da se bore za elementarne uslove rada i sigurnost, teško je govoriti o suštinskim medijskim slobodama“, poručili su iz SMCG.

MKM: Iskorak u setu novih zakona i kroz usvajanje Medijske strategije

Iz MKM su rekli da zaštiti slobode medija i bezbjednosti novinara pristupaju sistemski i kroz konkretne reforme koje uključuju zakonske, institucionalne i edukativne mjere.

Oni su podsjetili da je u prethodnom periodu usvojen set novih medijskih zakona, kojim su dodatno ojačane institucionalne garancije slobode medija, transparentnost vlasništva i zaštita izvora informacija, koji se mogu otkriti isključivo sudskom odlukom.

„Poseban iskorak napravili smo kroz usvajanje Medijske strategije i pratećeg Akcionog plana, koji definišu konkretne mjere za jačanje zaštite novinara i odgovornije postupanje svih nadležnih institucija“, rekli su iz MKM.

Kako su naveli, jedna od ključnih inicijativa jeste izrada Standardne operativne procedure u slučajevima napada na novinare, koje se izrađuju u saradnji sa Policijom, Vrhovnim državnim tužilaštvom, SMCG, Udruženjem profesionalnih novinara, Komisijom za praćenje napada na novinare, kao i Savjetom Evrope.

Iz MKM su kazali da će te smjernice biti usvojene na nivou Uprave policije i biće obavezujuće za sve relevantne institucije koje postupaju u ovim slučajevima, a cilj je da se definišu jasni protokoli djelovanja – od prijave incidenta do procesuiranja i podrške žrtvi – kako bi se spriječila neujednačena praksa i ojačalo povjerenje novinara u institucije sistema.

„U saradnji sa Savjetom Evrope i relevantnim domaćim akterima, razvili smo Standardnu operativnu proceduru za postupanje u slučajevima nasilja nad novinarima, koja će uskoro biti formalno usvojena. Takođe, izmjenama Krivičnog zakonika napadi na novinare tretiraju se kao kvalifikovano krivično djelo, za koje su predviđene strožije kazne“, rekli su iz MKM.

Oni su podsjetili da je Vrhovno državno tužilaštvo izdalo obavezujuće smjernice za postupanje u ovakvim slučajevima, a imenovan je i poseban koordinator koji prati njihovu primjenu i održava vezu sa Komisijom za praćenje napada na novinare.

„Sve ove mjere šalju jasnu poruku da Crna Gora ne toleriše napade na novinare i da novinari u svojoj borbi za istinu nijesu sami“, poručili su iz MKM.

SMCG: Pritisci suptilni, od menadžmenta ili urednika bliskih vlasnicima medija

Iz SMCG su, govoreći o pritiscima na medijske radnike, upozorili da su ti pritisci i dalje, nažalost, svakodnevica i redovno se bilježe kroz izvještaje Sindikata.

Kako su naveli, najčešće je riječ o suptilnim pritiscima unutar redakcija, koji dolaze od menadžmenta ili urednika bliskih vlasnicima medija.

„Takvi pritisci nijesu uvijek lako prepoznatljivi, ali ostavljaju duboke posljedice na profesionalni integritet i osjećaj bezbjednosti novinara. Pored toga, veoma su izraženi napadi i prijetnje putem društvenih mreža, koje sve više postaju platforma za targetiranje novinara, koji više nisu bezbjedni ni na svojim privatnim profilima“, rekli su iz SMCG.

Oni su naglasili da su zabrinjavajući i učestali javni napadi od političara i funkcionera, koji se često koriste retorikom neprikladnom za nosioce javnih funkcija.

Iz SMCG su naveli da antisindikalna diskriminacija, koja se ogleda u pokušajima menadžmenta pojedinih medija da razbiju ili marginalizuju postojanje pravih, nezavisnih sindikata, dodatno komplikuje profesionalni ambijent.

Oni su istakli da se sve češće susreću sa pokušajima formiranja takozvanih „žutih sindikata“, koji služe interesima poslodavaca, a ne zaposlenih.

„Članovi i članice našeg sindikata koji insistiraju na svojim pravima često se suočavaju sa pritiscima, premeštanjima, izolacijom, pa čak i otvorenim prijetnjama, čime se ozbiljno ugrožava njihova profesionalna i lična sigurnost“, istakli su iz SMCG.

Kako su rekli, cenzura i autocenzura su dodatni slojevi tog problema, o kojima se javno i dalje nedovoljno govori – ako se izuzme prvi javni slučaj cenzure koji je hrabro prijavio kolega Nemanja Živaljević.

„Kroz razgovore sa našim članstvom i širim krugom medijskih radnika, jasno je da su ove pojave sve izraženije. Autocenzura je često rezultat straha – od gubitka posla, sukoba sa uticajnim interesnim grupama ili reakcije oglašivača“, istakli su iz SMCG.

Oni su istakli da sve to ukazuje da novinari u Crnoj Gori i dalje rade u uslovima koji su daleko od bezbjednih i slobodnih, što predstavlja ozbiljnu prepreku razvoju profesionalnog, etičkog i nezavisnog novinarstva.

Iz SMCG su naveli da su najčešći pritisci na novinare su politički i ekonomski, ali da ni institucionalni pritisci nijesu zanemarljivi.

„Politički pritisci se ogledaju u pokušajima političara da utiču na uređivačku politiku, često kroz direktne pozive, javne diskreditacije ili kroz sistem “nagradnog” pristupa u vidu ekskluziva i informacija. Ekonomski su naročito prisutni u privatnim medijima, gdje oglašivači, koji su često povezani sa politikom ili velikim kompanijama, koriste svoje budžete kao sredstvo kontrole sadržaja“, kazali su iz SMCG.

Kako su kazali, institucionalni pritisci su vidljivi u sporosti ili selektivnosti postupanja državnih organa u slučajevima kada su novinari mete prijetnji, ali i u ograničenom pristupu informacijama od javnog značaja.

„Ovi pritisci direktno utiču na kvalitet izvještavanja: dolazi do autocenzure, smanjenja broja istraživačkih priča i opšteg gubitka povjerenja u novinarstvo, a nerijetko dovode do profesionalnog sagorijevanja i odlaska onih najboljih medijskih radnika iz profesije“, istakli su iz SMCG.

Upitani na koji način Ministarstvo reaguje na prijavljene slucajeve pritisaka ili napada na novinare, iz MKM su rekli da nemaju operativne nadležnosti u istraznim postupcima, ali da aktivno učestvuju u koordinaciji sa relevantnim institucijama i tijelima.

„Ministarstvo prepoznaje ozbiljnost svakog oblika prijetnje ili nasilja prema novinarima kao napad na temeljna demokratska prava i slobodu izražavanja. Upravo iz tog razloga preduzimamo konkretne mjere kako bi se obezbijedila efikasna institucionalna reakcija i obezbijedila veća zaštita medijskih radnika“, rekli su iz MKM.

Oni su dodali da sarađuju sa Komisijom za praćenje istraga napada na novinare i u kontinuitetu podržavaju njene aktivnosti, uključujući i preporuke koje se odnose na unapređenje normativnog i institucionalnog okvira, a sarađuju i sa međunarodnim organizacijama koje se bave bezbjednošću novinara i slobodom medija.

Iz MKM su kazali da je u planu i dalji razvoj mehanizama za prikupljanje i sistematizaciju podataka o napadima na novinare, kako bi se omogućilo njihovo praćenje po vrstama, regijama, fazama postupka i ishodima.

„Cilj nam je da do kraja sprovedemo sistem u kojem nijedan slučaj neće ostati nevidljiv, bez institucionalnog odgovora ili jasne statistike“, poručili su iz MKM.

Kako su ocijenili, jedino kroz koordinisano djelovanje svih aktera – institucija, pravosuđa, policije, medijskih udruženja i civilnog društva – moguće je izgraditi sistem koji pruža sigurnost novinarima i istovremeno jača povjerenje u vladavinu prava.

Iz MKM su naveli da su kroz Medijsku strategiju 2023–2027 predviđene mjere jačanja međusobne saradnje institucija i unapređenja pravnog okvira.

„U okviru Medijske strategije razmatra se mogućnost dodatnog normiranja odredbi koje se odnose na govor mržnje, dezinformacije i prijetnje novinarima, kako bi se stvorio jasniji, preventivniji i represivniji pravni okvir“, rekli su iz MKM.

Oni su istakli da podrška edukaciji sudija i tužilaca o specifičnostima tih slučajeva predstavlja dodatni prioritet u jačanju efikasnosti institucija.

Iz SMCG su, govoreći o efikasnosti pravosuđa u slučajevima napada na novinare, rekli da se u posljednje vrijeme vide određeni pomaci u institucionalnom postupanju kada je riječ o zaštiti novinara i procesuiranju napada.

„Pozitivni primjeri dolaze iz najnovijih slučajeva napada na novinarke Anu Raičković i Dušanku Pejvić, gdje je institucionalna reakcija bila brza i odlučna. Takva promptna postupanja ohrabruju i pokazuju da, kada postoji volja i funkcionalna koordinacija između institucija, moguće je efikasno djelovati u cilju zaštite novinara“, kazali su iz SMCG.

Kako su naveli, primjetna je i veća otvorenost institucija za saradnju u toj oblasti.

„Ipak, uz sve pozitivne pomake, moramo ukazati na to da veliki broj starih i ozbiljnih slučajeva i dalje ostaje neriješen, što šalje poruku nekažnjivosti. Najdrastičniji primjer svakako je ubistvo glavnog i odgovornog urednika lista „Dan“ Duška Jovanovića“, istakli su iz SMCG i ocijenili da je neophodno dodatno unaprijediti efikasnost pravosuđa, kako kroz edukaciju nadležnih organa o specifičnostima medijskog sektora, tako i kroz dosljednu primjenu zakona koji već predviđaju pooštrene kazne za napade na novinare.

rtcg.me

Na Dan državnosti zavijorila se crnogorska zastava u Dubaiju – istorijski uspjeh na Međunarodnoj olimpijadi iz hemije

R.O. — Sun, 13 Jul 2025 17:29:52 +0000

Na Dan državnosti, zastava Crne Gore svečano se zavijorila u Dubaiju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, povodom velikog uspjeha mladih crnogorskih hemičara.

Međunarodna olimpijada iz hemije/ – MINISTARSTVO PROSVJETE, NAUKE I INOVACIJA

13/07/2025 u 19:07 h

DAN portal

Aleksa Damjanović, učenik Gimnazije „Slobodan Škerović“ iz Podgorice, osvojio je bronzanu medalju na 57. Međunarodnoj olimpijadi iz hemije (IChO 2025), čime je Crna Gora po prvi put u istoriji obezbijedila medalju na ovom prestižnom takmičenju, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.

Olimpijada koja je okupila 92 zemlje učesnice i tri zemlje posmatrača, predstavlja jedno od najvažnijih svjetskih takmičenja za srednjoškolce u oblasti hemije.

– Aleksin uspjeh kruna je rada i posvećenosti, kako samog učenika, tako i cijelog tima koji je predstavljao Crnu Goru. Pored Alekse, crnogorski tim činili su i Lana Backović (Gimnazija „Slobodan Škerović“, Podgorica), Isidora Mrdak (Gimnazija „Petar I Petrović Njegoš“, Danilovgrad) i Janko Orbović (Gimnazija „Stojan Cerović“, Nikšić) – navodi se.

Učenike su pripremali istaknuti profesori – prof. dr Željko Jaćimović sa Metalurško-tehnološkog fakulteta i prof. dr Miljan Bigović sa Prirodno-matematičkog fakulteta.

Organizatori i pokrovitelji odlaska crnogorskog tima na IChO 2025 bili su Ispitni centar i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija.

Međunarodna olimpijada iz hemije INISTARSTVO PROSVJETE, NAUKE I INOVACIJA

– Ovim izvanrednim rezultatom, mladi hemičari još jednom su potvrdili da Crna Gora ima izuzetne talente i potencijal za međunarodnu afirmaciju u nauci. Čestitamo Aleksi, cijelom timu i njihovim mentorima – ponosni smo na vas – istakli su iz MPNI.

izvor :Dan portal.me

U Haagu otvorena izložba umjetnice Aide Šehović “Fildžani sjećanja”

R.O. — Sun, 13 Jul 2025 11:05:11 +0000

U Kunstmuseumu

Piše: D. V.

Umjetnica Aida Šehović i neprofitna organizacija Što te nema, u saradnji s arhitekticom Arnom Mačkić i njenim Studijem L A iz Amsterdama, predstavljaju novu izložbu pod nazivom “Cups of Memory” koja je otvorena jučer u Kunstmuseumu Den Haag u Hagu.

Foto: Paul Lowe

Izložba pod nazivom “Cups of Memory” ili “Fildžani sjećanja” će trajati do 16. novembra ove godine.

Aida Šehović i Arna Mačkić posvetile su svoje karijere istraživanju načina na koje zajednice koje su preživjele genocid mogu očuvati i ispisati vlastitu historiju. Njihov rad duboko je ukorijenjen u kolektivnom suočavanju s prošlošću kroz arhitekturu i umjetnost u javnom prostoru.

Arna Mačkić, suosnivačica Studija L A, koristi arhitekturu kao alat za promovisanje jednakosti, dijaloga, zajedničkog oporavka i kolektivnog sjećanja.

Foto: Paul Lowe

Aida Šehović već više od dvije decenije istražuje temu genocida u Srebrenici kroz društveno angažovanu umjetnost. Osnivačica je i direktorica organizacije Što te nema, koja je nastala iz istoimenog nomadskog spomenika posvećenog žrtvama.

Izložba “Cups of Memory” temelji se na dugogodišnjem umjetničkom projektu Što te nema, participativnom spomeniku sjećanja koji je tokom 15 godina postavljan na trgovima širom svijeta. Projekat je započeo 11. jula 2006. u Sarajevu, gdje je, uz podršku Udruženja Žene Srebrenice, prikupljeno prvih 923 fildžana.

Sakupljeni fildžani pažljivo su postavljeni na ulici, a prolaznici su bili pozvani da ih napune bosanskom kafom – koja je potom ostajala netaknuta. Ovaj tihi, ali snažan čin sjećanja ponavljao se iz godine u godinu – od Ženeve do New Yorka, od Istanbula do Toronta. Danas postoji fildžan za svaku od najmanje 8.732 žrtve genocida. Prvih 923 fildžana, korištenih u prvom performansu, sada će po prvi put biti izloženi u Holandiji.

U okviru izložbe “Cups of Memory”, Mačkić i Šehović zajednički rekonstruišu ovaj privremeni spomenik, okružen slikama i pričama preživjelih, potomaka, svjedoka i drugih učesnika. Izložba nudi prostor za razmišljanje, nadu i kolektivnu potragu za svijetom bez genocida. Za Šehović i Mačkić, ovo je važan korak ka stvaranju trajnog oblika spomenika Što te nema.

Paralelno s ovom izložbom, arhiva nomadskog spomenika pod nazivom Spatium Memoriae predstavljena je tokom 2025. godine u više evropskih gradova, uključujući Minhen i Graz, gdje je izložba u Akademie Graz otvorena do 19. jula.

Pored izložbenih aktivnosti u Hagu i drugim gradovima, organizacija Što te nema nastavlja razvijati svoj rad kroz raznovrsne kulturne i edukativne programe – kako u BiH, tako i širom svijeta. Jedan od ključnih segmenata tog djelovanja jeste dokumentarni film “ŠTO TE NEMA” (2024), koji je premijerno prikazan na 30. Sarajevo Film Festivalu, a potom uvršten u zvaničnu selekciju FIPADOC 2025 u Biarritzu, Francuska. Film je od tada prikazan i u Kinodvoru u Ljubljani, NS-Dokumentationszentrumu u Minhenu, Kino Centru u Berlinu, te ponovo u Sarajevu, u sklopu programa Modul Memorije Festivala MESS.

Uz film i izložbe, organizacija redovno provodi edukativne aktivnosti – uključujući radionice i interaktivne performanse – s ciljem podsticanja aktivnog dijaloga o genocidu, kulturi sjećanja i pravdi.

izvor:klix.ba

Tokom obilježavanja 13. jula kod spomenika Partizanu borcu (VIDEO) Građani izviždali Mujovića na Gorici: Izdajniče, idi kod Andrije Mandića

R.O. — Sun, 13 Jul 2025 09:36:40 +0000

3. jul, 2025. 11:28

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović izviždan je danas na Gorici.

Portal AnalitikaIzvor

Mujović je trebalo da učestvuje u obilježavanju Dana državnosti u organizaciji SUBNOR-a.

Kada je probao da se obrati građanima okupljenim kod spomenika Partizanu borcu, građani su počeli da zvižde.

„Ua! Izdajniče! Idi kod Andrije Mandića!“, čuje se na snimcima sa događaja.

Mujović je zatim napuštio manifestaciju u pratnji obezbjeđenja ne održavši govor.

Kako saznajemo, gradonačelnik je uvrijedio jednog momka u gomili.

Srećom, pravovremenom reakcijom okupljenih, nije došlo do većeg incidenta.

izvor:Portal AnalitikaIzvor

Počeo drugi Ljetnji kamp digitalnih i STEAM vještina

R.O. — Wed, 09 Jul 2025 18:35:37 +0000

9. jul, 2025. 20:14

Srednjoškolci sa sjevera uče o digitalnim vještinama

Foto :MPNI

Portal AnalitikaIzvor

Kako su saopštili iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI), tokom četvorodnevnog programa, učesnici će kroz niz praktičnih radionica razvijati vještine iz oblasti medijske i informacione pismenosti, 3D modelovanja i štampe, robotike, kao i profesionalne orijentacije.

Organizator kampa je organizacija Dostignuća mladih u Crnoj Gori, a realizacija se sprovodi u okviru projekta „Digitalno, inkluzivno i transformativno: Kvalitetno obrazovanje za sve“, koji zajednički implementiraju UNICEF, UNESCO i ILO, u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija, uz finansijsku podršku Fonda za ubrzani razvoj Crne Gore.

Kamp traje od 8. do 11. jula 2025. godine.

Non-pejper Evropske komisije ukazao na ozbiljne probleme medijskih prava i sloboda

R.O. — Tue, 08 Jul 2025 08:24:58 +0000

Foto: Vlada Crne Gore (Arhiva)

Non-pejper Evropske komisije još jednom je ukazao na ozbiljne i dugotrajne probleme u oblasti medijskih prava i sloboda u Crnoj Gori, ali je i pokazao da je sektor medija među najmanje zaštićenim kada je riječ o radnim pravima.

Komisija je s pravom naglasila da granski kolektivni ugovor za medijski sektor još nije potpisan, iako su pregovori počeli još 2017. godine. Ovakvo odugovlačenje, praćeno očiglednim nedostatkom volje poslodavaca, ozbiljno narušava prava zaposlenih u medijima i drži ih u neravnopravnom položaju u odnosu na kolege iz drugih sektora, gdje kolektivni ugovori funkcionišu.

Plate novinara i dalje su ispod nacionalnog prosjeka, primjećuje EK, što je dodatna potvrda sistemskog zanemarivanja njihovog položaja i značaja u društvu. Sindikat medija od svog osnivanja upozorava da ovakva situacija dugoročno vodi ka potpunoj profesionalnoj degradaciji novinarske profesije, odlasku kadrova i urušavanju medijskog integriteta.

Pored toga, Komisija ukazuje na hronične probleme u oblasti medijske regulacije, posebno kada je riječ o imenovanjima u Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU) i Savjet Radio Televizije Crne Gore (RTCG). Nedostatak transparentnosti, kršenje procedura i politički uticaji ozbiljno podrivaju nezavisnost ključnih institucija koje bi morale da štite javni interes i osiguraju profesionalne standarde.

Na kraju, posebno zabrinjava činjenica da je Savjet RTCG ponovo za generalnog direktora imenovao Borisa Raonića, čiji je izbor bio osporen kroz više sudskih odluka. To je, kako i sama EK konstatuje, otvorilo ozbiljna pitanja o poštovanju pravne procedure i transparentnosti, dok optužnice protiv članova Savjeta RTCG zbog zloupotrebe službenog položaja dodatno kompromituju legitimitet ovog tijela.

Sindikat medija Crne Gore poziva sve nadležne institucije da najzad preuzmu odgovornost i obezbijede potpisivanje granskog kolektivnog ugovora bez daljih odlaganja. Pozivamo ih i da hitno imenuju članove Savjeta AMU i Savjeta RTCG u skladu sa zakonom i kriterijumima stručnosti i nezavisnosti.

Kao i uvijek, pozivamo ih da obezbijede bolje uslove rada i dostojanstvene zarade za medijske profesionalce. Medijska sloboda počinje od poštovanja prava onih koji svakodnevno rade na njenoj zaštiti i vrijeme je da se deklarativna podrška medijskim radnicima i radnicama pretoči u konkretne i odgovorne poteze

izvor: sindikatmedija.me

Bjelopoljski gimnazijalci proslavili 40 godina mature

R.O. — Sun, 06 Jul 2025 13:00:36 +0000

Bjelopoljski gimnazijalci proslavili 40 godina mature

Generacija učenika gimnazije,, Miloje Dobrasinovic ” iz Bijelog Polja koja je zavrsila 1985 godine proslavila je danas 40 godina mature.

Foto :privatna arhiva

Bila je ovo prilika nekadašnjih gimnazijalaca da se prisjete školskih dana i evociraju uspomene i lijepe trenutke koje su proveli u ovoj školi

Foto :privatna arhiva

Nekibivši učenici su došli iz Kanade,Norveške ne žaleći da se prisjete nekih davnih vremena i đačkog doba kada se sticalo znanje u ovoj školi. Dobrodošlicu prisutnim maturantima je poželjela direktorica škole Jeva Šćekic koja je bila dio ove školske generacije.

Foto :privatna arhiva

Bivše odjeljenske starješine medju kojima su bile profesorice :Dragica Kovačevic , Zora Bulatović i profesori Rade Knežević ,Ranko Knežević i Vojislav Femić izvršili su prozivku prisutnih.

Slavlje je nastavljeno u večernjim satima u lokalu Zoe uz muziku i dobro druzenje.

izvor:sjevercg.me

U Nikšiću obilježen Dan borca: Komunisti položili cvijeće na grob Ljuba Čupića

R.O. — Sat, 05 Jul 2025 17:03:44 +0000

KOMUNISTI POLOŽILI CVIJEĆE NA GROB LJUBA ČUPIĆA/ FOTO: ŽELJKO ŠAPURIĆ, DAN

NIKŠIĆKI KOMUNISTI OBILJEŽILI DAN BORCA

FOTO: ŽELJKO ŠAPURIĆ, DAN

– To je i Ljubo Čupić znao, dok je stajao na ovom mjestu strašnog postojanja, prije osamdeset godina i svojom junačkom smrću zlatnim slovima upisao se u našu i svjetsku istoriju. Izašao je ovaj div-heroj da se oči u oči susretne sa posljednjim odsudnim časom koji kod ljudi odvajkada izaziva taj neki iskonski strah i pun prezira prema neprijatelju i uperenu puščanim cijevima uputio osmijeh koji je izašao iz okvira običnog ljudskog života i postojanja i ušao, kako pjeva Njegoš „žertve blágorodne da prelaze sa bojnih poljanah u veselo carstvo poezije” – rekao je Đurđevac.

Rođen 1913. godine u jednoj tipičnoj crnogorskoj, patrijahalnoj porodici, od oca Sava, bundžije i prkosnika i majke Stane, on je pobrao svo ono herojsko nasleđe naše prošlosti, koji mu je i na kraju sudbinski odredilo put Godine 1940., ovaj lijepi i stasiti, student beogradske gimnazije postaje član KPJ i pod besmrtnom zastavom naše Partije prekaljuje se u vodeći kadar u borbi protiv narastajućeg fašizma. Rat i okupacija zatiču ga u Nikšiću iz koga uspijeva da izbjegne i priključuje se partizanskoj četi „Duro Daković” gdje ga postavljaju na dužnost političkog komesara. Aprila 1942. godine, pada u zarobljeništvu u borbi protiv četnika na Kablenoj Glavici kod Nikšića, kaže Đurđevac.

– U četničkom zatvoru počinje strašna i velika epopeja Ljuba Čupića, prezirući „ljudsko ništavilo”, on cijelim svojim bićem i golim životom, kako na sudu, tako i na gubilištu, svjedoči jednu veliku istinu da jedino čovjek koji je slobodan zaslužuje da se zove tim imenom. „Čovjek, kako to gordo zvuči”. u ovom slučaju, s punim pravom može se citirati čuvena misao, proleterskog pisca Maksima Gorkog. To samopregorno herojstvo, ta žrtva do kraja, taj osmijeh kojim je pobijedio fašističku bestjavnost koja je težila da pokori čitav svijet, ostali su kao svjedočanstvo ne samo jednog herojskog otpora, već i kao zlatna tekovina vječite ljudske težnje za slobodom – ističe Đurđevac, dodavši da taj osmijeh je poruka čitavog slobodoljubivog svijeta, rukavica bačena u lice svim osvajačima i tlačiteljima, poziv na stalnu i neprekidnu borbu protiv svih vidova porobljavanja. Stoga nije čudo što se tom osmijehu divio jedan filozof, Žan pol Sartr jer sa svoje filozofske tačke gledišta on je u osmjehu Ljuba Čupića vidio jednu višu formu ljudske egzistencije, razrješenje misterije života i smrti kroz podvig.Ljepota podviga, uzvišenost žrtve našli su svoje otjelotvorenje u tom osmijehu.

10. jula 1953. godine Ljubo Čupić je proglašen za narodnog heroja.

– Danas, kao osmijeh Ljuba Čupića, svijetli godišnjica još jednog našeg velikog istorijskog događaja. Na današnji dan, 4 jula 1941.godine, donijeta je istorijska odluka o dizanju ustanka protiv neprijatelja i to u srcu porobljene Evrope. Vjerni svojoj slobodarskoj tradiciji koja ne trpi nikakve kompromise i kalkulisanja sastali su se na istorijskoj sjednici Politbiroa CK KPJ, u Beogradu, 4 jula 1941 vodeći članovi Partije odlučili su, da se odmah predje sa sabotažnih akcija na opšti narodni ustanak, da ranije organizovane oružane grupe stupe u akciju uništavajući sve što je moglo da koristi neprijatelju, prvenstveno njegovu živu silu i tehniku – podsjetio je Đurđevac.

izvor:Dan portal

Brucoši odabrali crnogorski jezik – Vojinović: Velika pobjeda montenegristike, u eri kad su se protiv crnogorskoga jezika ostrvili poslanici

R.O. — Fri, 04 Jul 2025 20:18:06 +0000

Upravo 22:12

Izvor: CdM

Foto: Printscreen RTCG

Vladimir Vojinović profesor na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost čestitao je svojim kolegama u objavi na Facebook-u jer su u prvom upisnom roku ostvarili značajan uspjeh.

Njegovu objavu prenosimo u cjelosti:

“Čestitam mojim kolegama s Fakulteta za crnogorski jezik i književnost na Cetinju, koji su u prvome upisnom roku uspjeli da upišu onoliko studenata koliko su ukupno oba (za srpski i za crnogorski jezik) upisali u Nikšiću.

Čestitam i bivšim koleginicama i kolegama s odsjeka za crnogorski jezik Filološkoga fakulteta u Nikšiću. Uspjeli su da u prvom roku upišu skoro duplo više studenata nego njihove kolege s odsjeka za srpski jezik.

To je najbolji odgovor na fašisoidne tvrdnje parlamentaraca koji rasistički kliču da ne postoji crnogorski jezik.
Jer, evo što govore brojke. Od ukupnog broja studenata koji su u Crnoj Gori upisali katedre za crnogorski jezik (u Nikšiću i na Cetinju) i za srpski jezik (u Nikšiću) samo 20% su budući studenti srpskoga jezika, dok je onih koji će studirati crnogorski jezik 80 odsto.

FCJK je upisao 50% zainteresovanih brucoša, a katedra za crnogorski u Nikšiću 30%. To je velika pobjeda montenegristike, u eri kad su se protiv crnogorskoga jezika ostrvili poslanici, te pojedini predstavnici izvršne vlasti u Crnoj Gori i pojedini predstavnici SPC.

Logično se nameće ovo pitanje: ko to opravdava, a ko ne opravdava platu koja se izdvaja iz državnoga budžeta?
I još ovo: da li su rezultati nedavnoga popisa koji je sproveden u Crnoj Gori validni, budući da praksa pokazuje nešto sasvim drugo, odnosno pokazuje veliko interesovanje za crnogorski jezik?

Eto par tema za razmišljanje stratezima velikonacionalnih projekata. Ukoliko razmišljati mogu od buke kojom ih obasipaju njihovi studenti…

Bujrum, bujrum, majstori…”

izvor : CdM portal

Za obnovu džamije u Nikšiću izdvojeno 215.000 eura

R.O. — Tue, 01 Jul 2025 20:14:25 +0000

Ministarstvo javnih radova treći put je raspisalo tender za sanaciju Hadži Ismailove džamije u Nikšiću, a vrijednost radova, bez uračunatog PDV-a, iznosi 215.000 eura.

Razlog ponovnog raspisivanja tendera je nedostatak potpune dokumentacije za izvođenje konzervatorskih radova.

Radovi će se izvoditi u skladu sa Projektom sanacije, koji je dobio saglasnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore. Poslednja ozbiljna sanacija ovog vjerskog objekta izvedena je tokom 70-ih godina prošlog vijeka, pa je, kako ističe imam Islamske zajednice u Nikšiću efendija Damir Hodžić, trenutno stanje džamije veoma loše.

HADŽI ISMAILOVA DŽAMIJA U NIKŠIĆU/ -Ž.Š.

“Kad se male ruke slože”: Kotorski festival pozorišta za djecu od 2. do 10. jula

R.O. — Mon, 30 Jun 2025 14:29:35 +0000

Foto: KFPD

Autor:Redakcija Pobjede

Objavljeno: 30.06.2025. 15:10

Kotorski festival pozorišta za djecu, 33. po redu, biće održan od 2. do 10. jula u organizaciji Opštine Kotor – Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti, JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ i Turističke organizacije Kotor.

Ovaj festival međunarodnog karaktera organizuje se pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija Crne Gore i Opštine Kotor, a pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika Crne Gore, naveli su iz PR službe festivala.

U okviru pozorišnog programa 33. KFPD, publiku očekuje 12 predstava, sve takmičarskog karaktera, u izvođenju pozorišta iz Crne Gore i regiona, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, kao i gostiju iz Španije i Kipra.

Glavni program održavaće se na Ljetnjoj pozornici, u Kulturnom centru „Nikola Đurković“, kao i na Pjaci od kina, dok će prateći sadržaji biti raspoređeni na više lokacija u Starom gradu: Pjaca od kina, Ljetnja pozornica i Kreativni hab (Zgrada Starog zatvora).

-Pored glavnog pozorišnog, Festival i ove godine donosi bogat prateći program koji objedinjuje raznovrsne umjetničke forme: edukativno-teorijski segmenat, dječje scensko stvaralaštvo, književni i likovni program. Kao i uvijek, volonteri svih uzrasta daće svoj jedinstveni doprinos i obogatiti festivalsku atmosferu, navodi se u saopštenju.

Dodaju i da je ovogodišnji slogan Festivala “Kad se male ruke slože”, inspirisan istoimenom pjesmom, nastalom davne 1971. godine, za potrebe jugoslovenskog filma „Vlak u snijegu“.

-Danas, 2025. godine, kad je odrastao čovjek uspio da zapali svijet koji gori kao parče papira na vjetru, nikad nije bilo potrebnije da se ruke slože kako bi se veliki plamen netolerancije, gladi, nepravde, siromaštva, rata, konačno ugasio. Misli se da su male ruke slabe, ali sve više se čini da jedino te male, neuprljane ruke ovaj svijet mogu spasiti, navode iz KFPD.

Otvaranje Festivala zakazano je za 2. jul u 21 čas na Ljetnjoj pozornici, nakon čega će biti upriličena prva predstava takmičarskog programa „Slučaj slomljene vaze“ Gradskog pozorišta Podgorica.

Na otvaranju će se publici obratiti predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, koji će, po tradiciji, predati ključeve grada djeci.

-Pozivamo vas da budete dio 33. Kotorskog festivala pozorišta za djecu – jer kada se male ruke slože, sve se može- poručuju organizatori.

izvor : Pobjeda

Podrška Filmskog centra od 50.000 eura za projekte komplementarnih djelatnosti za 2025. godinu

R.O. — Mon, 30 Jun 2025 14:03:56 +0000

14:46 14:46

Izvor: CdM

Filmski centar Crne Gore će ove godine na konkursu za sufinansiranje komplementarnih djelatnosti u kinematografiji podržati deset projekata u ukupnom iznosu od 50.000 eura.

“Među podržanim projektima našle su se programske aktivnosti u okviru filmskih festivala, aktivnosti udruženja i asocijacija iz oblasti kinematografije, projekti koji se bave podizanjem profesionalnih znanja i vještina, razvijanjem i promocijom filmske edukacije i kulture, te proučavanjem i izdavaštvom u oblasti filma”, saopšteno je iz Filmskog centra.

Podržani su sljedeći projekti:

1. Projekat „Dječija animirana serija na romskom jeziku“ koji realizuje NVO Juventas, ima za cilj unapređenje obrazovne inkluzije romske djece u Crnoj Gori kroz sinhronizaciju popularnih animiranih serija na romskom jeziku.

2. Projekat Filmski program „Kratki rezovi – XVII Međunarodni književni festival Odakle zovem“ u realizaciji Sibila predviđa filmske projekcije i razgovore sa filmskim stvaraocima.

3. Projekat „CIRCLE 2025 – trening program za rediteljke i producentkinje“ u realizaciji Ardor Films namijenjen filmskim autorkama dokumentarnog i igranog filma čija je misija osnaživanje žena u audiovizuelnom sektoru.

4. Projekat „MREŽA 3.0 – Uhvati film“ nevladinog udruženja Art 365 usmjeren je na marginalizovane grupe, promovišući inkluzivnost kroz angažman mladih profesionalaca u filmskoj produkciji.

5. Far produkcija sa projektom „Film svima“ – audiodeskripcija crnogorskih kratkometražnih filmova sprovodi inicijativu za izradu zvučnog prevođenja vizuelnih informacija, kao i edukativne radionice za praktično učenje pisanja audiodeskripcije.

6. Projekat „škART REZIDENT IV + REKVIFEM“ koji realizuje NVU Škart kombinuje povećanje kulturne raznolikosti kroz promociju inkluzije sa razvijanjem i promocijom kulture u Crnoj Gori kroz edukaciju, osnaživanje i povećanje vidljivosti mladih filmskih autora, autora i LGBTIQ+ osoba.

7. „Student Docs“ u produkciji NVO Crnogorski filmski festival je edukativni program koji realizuje UnderhillFest, usmjeren ka studentima crnogorskih univerziteta u cilju razvoja praktičnih vještina u oblasti dokumentarnog filma kroz kombinaciju predavanja, radionica i mentorskog rada.

8. Projekat „Kultura u kadru – objektivom kroz nasljeđe“, nevladina organizacija Medaur je filmska radionica koja će mladim polaznicima omogućiti učenje osnovnih tehnika i metode kreiranja filmskog sadržaja, kao i snimanje kratkometražnog filma sa temom iz naselja grada Risne.

9. Izložba „Desetka u kadru“ koju realizuje Link Creative Studio u sklopu ovogodišnjeg izdanja festivala Džada Film Fest donosi retrospektivu kroz objektiv fotografa koji prati njegov rast i razvoj i ključne trenutke festivala.

10. Cezam Production sa svojim projektom „XI Green Montenegro International Film Fest“ fokusira se na podizanje ekološke svijesti i zaštitu životne sredine, uz afirmaciju crnogorskih stvaralaca i njihovo umrežavanje na međunarodnom nivou.

izvor :CdM portal

GI “21. maj”: Pružamo bezrezervnu podršku inicijativi za oduzimanje nagrade “Risto Ratković” Radovanu Karadžiću

R.O. — Sat, 28 Jun 2025 21:43:46 +0000

GI “21. maj” Foto: GI “21. maj”

Politika

Autor:Redakcija Pobjede

Objavljeno: 28.06.2025. 19:11

Građanska inicijativa “21. maj” pruža punu i bezrezervnu podršku inicijativi za oduzimanje nagrade “Risto Ratković” Radovanu Karadžiću, koju je podnijelo nekoliko uglednih nevladinih organizacija i građanskih aktivista, Javnoj ustanovi “ Ratkovićeve večeri poezije”

Kako su naveli iz inicijative, ova nagrada koja je dodijeljena tadašnjem predsjedniku pobunjeničke tvorevine RS, u vihoru rata u BIH 1993. godine, predstavljala je sramni čin tadašnjih crnogorskih vlasti koje su, dodaju, sprovodile podaničku i servilnu velikosrpsku politiku, indukovanu iz Beograda i od strane Slobodana Miloševića.

– Radovan Karadžić koji je svojom fašističkom i zločinačkom politikom razorio vjekovni multietnički sklad u BIH, što je u konačnici i potvrđeno osuđujućom presudom Međunarodnog krivičnog suda, na doživotnu kaznu zatvora za genocid, zločine protiv čovječnosti, kršenje zakona i običaja ratovanja. Kao takav on ne zaslužuje da bude nosilac ovog književnog priznanja i zato pozivamo nadležne institucije da uvaže pomenutu inicijativu i oduzmu nagradu – naveli su iz Građanske inicijative „21. maj”.

Izvor:Redakcija Pobjede

Zbog lažnih diploma 89 krivičnih prijava

R.O. — Thu, 05 Jun 2025 13:02:22 +0000

Od 2023. godine

Državna sekretarka u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija Dragana Babović kazala je na sjednici Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport da je broj podnijetih zahtjeva radi zapošljavanja u Crnoj Gori iz godinu u godinu sve veći. Naglasila je da je Ministarstvo od 2023. godine do danas podnijelo 89 krivičnih prijava zbog sumnje u falsifikovane obrazovne isprave.

Foto: RTCG

Prema podacima Zavoda za statistiku Crne Gore u Crnoj Gori u 2023. godini bilo je 3.084 studenta na osnovu studija na ustanovama visokog obrazovanja.

„Ukoliko se ova informacija uporedi sa podatkom ENIC Centra za 2023. godinu priznato je ukupno 1.648 diploma iz regiona i dolazi se do zaključka da procenat priznatih inostranih diploma iz regiona iznosi 53,43 odsto u odnosu na broj diploma izdatih u Crnoj Gori tokom 2023. godine. To su zvanični podaci Monstata“, istakla je Babović.

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija je, kako je naglasila Babović, prekinulo postupak za priznavanje obrazovnih isprava za 60 osoba iz srednje škole Tutin u Republici Srbiji zbog toga što je toj školi zabranjen rad.

Naglasila je da su obustavili priznavanje obrazovnih isprava sa šest fakulteta iz Bosne i Hercegovine.

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija u 2023. podnijelo je nadležnom tužilaštvu ukupno 28 krivičnih prijava zbog sumnje u falsifikovanje obrazovnih isprava. Dok su u 2024. godini podnijeto 38 krivičnih prijava.

Početkom 2025. do danas podnijete su, kako je Babović istakla, 23 krivične prijave zbog sumnje u falsifikovane obrazovne isprave.

Babović je naglasila da se predloženim amandmanom koji podrazumijeva formiranje posebnog Radnog tijela za potrebe izrade analize stanja u oblasti priznavanja inostarnih obrazovnih isprava, izjednačavanje kvalifikacija biće omogućena zaštita javnog interesa, unaprijeđuje pravna sigurnost i integritet u toku priznavanja inostranih obrazovanih isprava.

Istakla je da će se predloženim amandmanom doprinijeti unapređenju mehanizmima zašite tržište rada i oblasti obrazovanja u Crnoj Gori.

adria.tv:izvor

NVU LENS uspješno realizovao projekt “Identitet Muslimana i Bošnjaka u Bijelom Polju”: Filmom očuvana baština, ostvaren značajan rezultat !

R.O. — Sun, 25 May 2025 08:59:47 +0000

Nevladino udruženje NVU LENS, u partnerstvu sa NVO Multimedijalni studio Bijelo Polje , sa zadovoljstvom objavljuje uspješan završetak projekta “Identitet Muslimana i Bošnjaka u Bijelom Polju”. Projekt, koji je finansiran od strane Ministarstva ljudskih i manjinskih prava Crne Gore, imao je za cilj afirmaciju Bošnjaka i Muslimana u Crnoj Gori kroz podizanje svijesti o njihovoj istoriji, tradiciji i običajima, te upoznavanje sa pravima manjinskih naroda.

Foto sjevercg.me

Centralna aktivnost projekta bila je izrada dokumentarnog filma u trajanju od 45 minuta, koji sveobuhvatno prikazuje istorijat i značaj 20 džamija na teritoriji Bijelog Polja.

Film je izrađen u 400 DVD primjeraka i uspješno distribuiran.

Poseban uspjeh ostvaren je online, gdje je film na YouTube kanalu NVU LENS zabilježio preko 10.000 pregleda, značajno proširivši opseg projekta izvan lokalnih okvira.

https://www.youtube.com/watch?v=WFQpQO-7gAo&t=1005s Link filma

“Izuzetno smo ponosni na postignute rezultate,” izjavio je Amel Pilica, koordinator projekta ispred NVU LENS. “Film nije samo dokument, već trajni edukativni resurs koji doprinosi očuvanju naše bogate kulturne baštine i jačanju interkulturalnog dijaloga u Crnoj Gori.”

NVU LENS se zahvaljuje svim partnerima, stručnim saradnicima i volonterima na podršci i saradnji. Projektni tim planira nastaviti sa sličnim inicijativama, s ciljem dokumentovanja i promocije islamske kulturne baštine na širem području Crne Gore.

NVU LENS uspješno zaokružio projekt “Identitet Muslimana i Bošnjaka u Bijelom Polju”: Filmom i saradnjom do očuvanja baštine i jačanja suživota

Projekat je , imao za cilj da doprinese afirmaciji Bošnjaka i Muslimana, podizanju svijesti o njihovoj bogatoj istoriji, tradiciji i običajima, te unapređenju prava manjinskih naroda kao preduslova za demokratski i napredan razvoj društva.

Ključni rezultati koji govore sami za sebe:

Srž projekta čini dokumentarni film “Identitet Muslimana i Bošnjaka u Bijelom Polju”, u trajanju od impresivnih 45 minuta, koji sa pažnjom i detaljima prikazuje istorijat, arhitekturu i značaj svih 20 džamija na teritoriji Bijelog Polja. Film je izrađen i u dvd formatu, koji su uspješno distribuisani, osiguravajući da sadržaj stigne direktno do primarnih korisnika.

Poseban trijumf predstavlja online doseg filma: na YouTube kanalu NVU LENS, film je zabilježio preko 10.000 pregleda. Ova digitalna dostupnost omogućila je globalnu promociju kulturne baštine i značajno proširila edukativni uticaj projekta daleko izvan Bijelog Polja.

https://www.youtube.com/watch?v=WFQpQO-7gAo&t=1005s Link filma

“Ovaj projekt nije samo film, već je korak ka dubljem razumijevanju i poštovanju različitosti koje čine bogatstvo Crne Gore,” istakao je Amel Pilica, koordinator projekta ispred NVU LENS. “Uspjeli smo da kroz filmsku umjetnost očuvamo dio našeg nasljeđa i prenesemo ga budućim generacijama, ali i da podignemo svijest šire javnosti o važnosti slobode vjeroispovijesti i prava manjinskih naroda. Broj pregleda na YouTubeu je izvanredan pokazatelj da je poruka stigla do mnogih.”

Partnerstvo i saradnja kao ključ uspjeha:

Uspjeh projekta rezultat je efikasne saradnje između NVU LENS i NVO Multimedijalni studio. Značajan doprinos dali su i angažovani istoričari, kulturolozi, video produkcija i posvećeni volonteri koji su pomogli u promociji i distribuciji materijala.

Pogled u budućnost:

NVU LENS planira da iskoristi uspjeh ovog projekta kao temelj za nove inicijative. U planu je kandidovanje projekata za izradu dokumentarnog filma o džamijama na širem području sjevera Crne Gore, kao i saradnja sa drugim institucijama na obuhvatanju drugih kulturno-istorijskih objekata islamske baštine.

Ovim projektom, NVU LENS i NVO Multimedijalni studio dali su značajan doprinos očuvanju kulturnog identiteta i jačanju inkluzivnog društva u Crnoj Gori.

izvor sjevercg.me

Učesnici Eurosonga prošetali Tirkiznim tepihom

L P — Mon, 12 May 2025 07:54:58 +0000

Švajcarski grad Bazel zvanično je danas dočekao učesnike Eurosonga 2025, ceremonijom „Tirkizni tepih“, čime je zvanično počela evrovizijska sedmica.

Montenegro’s Nina Zizic poses during the Eurovision Song Contest’s ‘Turquoise Carpet’ ceremony in Basel, Switzerland, May 11, 2025. REUTERS/Denis Balibouse

Tirkiznim tepihom prošetalo je 37 delegacija, a zatim je u 14 sati održana svečana parada ispred Gradske kuće u Bazelu. Učesnici su u svojim modno osmišljenim izdanjima prošli ulicama grada i završili u Evrovizijskom selu, gdje će biti organizovano popodnevno slavlje, prenosi sajt Eurovision.tv.

Na Tirkiznom tepihu predstavila se i predstavnica Crne Gore Nina Žižić.

Defile na tepihu emitovan je i na zvaničnom Jutjub (YouTube) kanalu Eurosonga.

Na Tirkiznom tepihu predstavila se i predstavnica Crne Gore Nina Žižić.

Defile na tepihu emitovan je i na zvaničnom Jutjub (YouTube) kanalu Eurosonga.

Jakšić Stojanović: Neselektivna provjera diploma ministara i poslanika

R.O. — Tue, 29 Apr 2025 20:01:08 +0000

Poslanici su raspravljali o setu zakona iz obrazovanja, nauke i inovacija. Najviše rasprave bilo je o zakonu o priznavanju inostranih diploma i izjednačavanja kvalifikacija čije izmjene, kako tvrdi resorna ministarka Anđela Jakšić Stojanović, predviđaju strože provjere, a tražiće da ne samo falsifikovanje već i kupovina diploma bude krivično djelo.

Anđela Jakšić Stojanović/ – MPNI

Važan jubilej za OŠ “Vuk Karadžić” iz bjelopoljske Bistrice: Ponosnih 62 godine njegovanja znanja

R.O. — Mon, 28 Apr 2025 18:16:23 +0000

Bogatim kulturno-umjetničkim programom učenici i kolektiv Osnovne škole “Vuk Karadžić” iz bjelopoljske Bistrice obilježili su 62 godine rada i uspješnog postojanja ove vaspitno-obrazovne ustanove.

Kolektiv OŠ Vuk Karadžić/ M.N.

3. i 4. maja – 13-ti “Susreti dijaspore” u Luksemburgu

R.O. — Mon, 28 Apr 2025 10:30:02 +0000

admin April 23, 202

–

Zavičajni klub “Bihor” iz Rumelange-a poziva vas na tradicionalne, 13-te po redu, “Susrete dijaspore” u subotu 3. i nedelju 4. maja, na fudbalskom stadionu UNION 05 u Tetange (rue Thomas Byrne L-3761 Tetange).

U subotu 3. maja biće održan veliki fudbalski turnir sa bogatim nagradnim fondom i peharima za tri prvoplasirana tima. Ekipe se mogu prijaviti do 2.maja na sledece brojeve: 691 813 519 Mustafa M. ili 621 327 054 Nako C.

Uplata je 100€ po ekipi. Sastav ekipe: 5+1 i 2 rezervna igrača.

Nagrade:
1.mesto – 500€ + 🏆
2.mesto – 300€ + 🏆
3.mesto – 100€ + 🏆

Takođe, prvog dana “13-tih Susreta dijaspore” u Tetange predvidjen je i Bihorski triatlon (nadvlačanje konopca, bacanje kamena s ramena i skok udalj).

Za muzički deo programa u subotu 3. maja zaduženi su Selima Ahmić i Ado Dubica (uz pratnju Eso Bend-a), KUD ZK Bihor i KUD Evropa.

U nedelju, 4, maja, nastupiće Viki Miljković i Nermin Handžič i KUD ZK Bihor.

Posetioce očekuje velika ponuda jela i pića, roštilj, pečenje ispod sača, kolači.

Cena ulaznice je 15 € i važi za oba dana, za decu do 12 godina ulaz je besplatan

Za dodatne informacije pozovite +352 621 318 581 ili + 352 691 563 846.

izvor:radiopuls.lu