<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	
	xmlns:georss="http://www.georss.org/georss"
	xmlns:geo="http://www.w3.org/2003/01/geo/wgs84_pos#"
	>

<channel>
	<title>Kultura &#8211; Sjever Crne Gore</title>
	<atom:link href="https://www.sjevercg.me/category/vijesti-iz-crne-gore/kultura/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://www.sjevercg.me</link>
	<description>Vaš dnevni izvor vijesti</description>
	<lastBuildDate>Sun, 15 Nov 2026 18:50:05 +0000</lastBuildDate>
	<language>en-US</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.8.12</generator>

<image>
	<url>https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2021/05/cropped-logo-portal-sjevercg-32x32.jpg</url>
	<title>Kultura &#8211; Sjever Crne Gore</title>
	<link>https://www.sjevercg.me</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
<site xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">128106838</site>	<item>
		<title>Iranska nobelovka Narges Mohamadi prvi put u autobiografiji govori o zatvoru, represiji i ličnoj cijeni aktivizma</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/iranska-nobelovka-narges-mohamadi-prvi-put-u-autobiografiji-govori-o-zatvoru-represiji-i-licnoj-cijeni-aktivizma/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 15 Nov 2026 18:50:05 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<category><![CDATA[Ne propustite]]></category>
		<category><![CDATA[Politika]]></category>
		<category><![CDATA[Sjever]]></category>
		<category><![CDATA[Svijet]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=202835</guid>

					<description><![CDATA[Elizabet Grenijer  [ DW ] 15. 11. 2026.07:36 „Žena nikada ne prestaje da se bori“ naslov je knjige u kojoj iranska dobitnica Nobelove nagrade za mir i aktivistkinja za ljudska prava Narges Mohamadi prvi put pripoveda svoju životnu priču. Knjiga pokazuje kako je 54-godišnja Mohamadi postala žena kakva je danas i „koju je cijenu za [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p class="author-source-dw"><span class="author">Elizabet Grenijer</span> <span class="source"> [ <a href="https://www.dw.com/sr/iranska-nobelovka-narges-mohamadi-prvi-put-u-autobiografiji-govori-o-zatvoru-represiji-i-li%C4%8Dnoj-ceni-aktivizma/a-79947799?maca=ser-Serbisch_volltext-34583-xml-msn" target="_blank" rel="noopener">DW</a> ]</span></p>
<p class="eventDate_releaseTime_iconNew_commentCount"><span class="eventDate">15. 11. 2026.</span><span class="releaseTime">07:36</span></p>
<p><img fetchpriority="high" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-202836" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/77113062_403.jpg" alt="" width="940" height="529" srcset="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/77113062_403.jpg 940w, https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/77113062_403-300x169.jpg 300w, https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/77113062_403-768x432.jpg 768w" sizes="(max-width: 940px) 100vw, 940px" /></p>
<p>„Žena nikada ne prestaje da se bori“ naslov je knjige u kojoj iranska dobitnica Nobelove nagrade za mir i aktivistkinja za ljudska prava Narges Mohamadi prvi put pripoveda svoju životnu priču. Knjiga pokazuje kako je 54-godišnja Mohamadi postala žena kakva je danas i „koju je cijenu za to platila“, kaže Marijam Klaren, portparolka njemačke Fondacije Narges Mohamadi, u razgovoru za DW.</p>
<p>Mohamadi je autobiografiju napisala tokom <a href="https://www.dw.com/sr/u-iranu-bi-kontakt-sa-strancima-uskoro-mogao-da-bude-krivi%C4%8Dno-delo/a-78464293?maca=ser-Serbisch_volltext-34583-xml-msn">izdržavanja zatvorske kazne</a>. „Ona je sve vrijeme pisala“, potvrđuje Klaren. Njena majka, aktivistkinja Nahid Tagavi, dvije i po godine dijelila je ćeliju sa Mohamadi u ozloglašenom iranskom zatvoru Evin. Godine 2020. Narges Mohamadi je, kako navodi Klaren, „nasilno“ premještena u drugi zatvor, pri čemu je izgubila sve bilješke i dokumenta. „Morala je da počne iznova.“</p>
<p>Ipak, sve je ponovo zapisala, a tekstovi su potom, dio po dio, uz pomoć drugih zatvorenica i posjetilaca, prokrijumčareni iz zatvora. I oni koji su u tome učestvovali izlagali su se opasnosti i rizikovali sopstvenu bezbjednost.</p>
<p>Mohamadi je trenutno na slobodi, ali joj je izvršenje zatvorske kazne privremeno obustavljeno iz zdravstvenih razloga.</p>
<p>U svojim memoarima Mohamadi se prisjeća ključnih etapa života: detinjstva i mladosti, borbe protiv diskriminacije žena, <a href="https://www.dw.com/sr/pobuna-i-krv-iran-se-decenijama-ne-smiruje/a-75448031?maca=ser-Serbisch_volltext-34583-xml-msn">političke represije</a>, <a href="https://www.dw.com/sr/iran-pogubljen-jo%C5%A1-jedan-demonstrant-desetine-drugih-slede/a-64067728?maca=ser-Serbisch_volltext-34583-xml-msn">smrtnih kazni</a> i kršenja ljudskih prava, ali i lične i emotivne cijene koju je platila zbog svog aktivizma. Tokom godina osuđena je na ukupno više od 44 godine zatvora i 154 udarca bičem. Više od deset godina razdvojena je od svoje djece, blizanaca koji danas imaju 19 godina i žive u izgnanstvu u Francuskoj.</p>
<p><img decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-202837" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/79876067_403.jpg" alt="" width="940" height="529" srcset="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/79876067_403.jpg 940w, https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/79876067_403-300x169.jpg 300w, https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/79876067_403-768x432.jpg 768w" sizes="(max-width: 940px) 100vw, 940px" /></p>
<h3><strong>Put ka aktivizmu</strong></h3>
<p>Narges Mohamadi rođena je 1972. godine u gradu Zandžanu. Politički je počela da se angažuje devedesetih godina, dok je studirala fiziku na Univerzitetu „Imam Homeini“ u Kazvinu.</p>
<p>U knjizi opisuje kako je kao studentkinja počela da planinari i organizuje mešovite planinarske grupe, što je u to vrijeme bilo problematično i izazivalo napetosti. Učestvovala je i u osnivanju nezavisne studentske organizacije i zalagala se za političke reforme. Zbog takvih aktivnosti više puta je bila izložena pritiscima vlasti i hapšena.</p>
<p>Godine 1996. počela je da radi kao novinarka i piše o studentskom i <a href="https://www.dw.com/sr/iran-pobuna-protiv-marame-i-nasilja-nad-%C5%BEenama/a-67551930?maca=ser-Serbisch_volltext-34583-xml-msn">ženskom pokretu u Iranu</a>. Vremenom se sve više uključivala u rad civilnog društva i pokret za ljudska prava. Godine 1998. udala se za političkog aktivistu Takija Rahmanija, a 2006. dobili su blizance Alija i Kijanu.</p>
<p>Tokom karijere sarađivala je sa nekim od najvažnijih organizacija za ljudska prava u Iranu. Posebno značajnu ulogu imala je u Centru za odbranu ljudskih prava, organizaciji koju je osnovala dobitnica Nobelove nagrade Širin Ebadi. Učestvovala je u inicijativama za slobodne izbore, mir i ukidanje smrtne kazne, naročito kada je reč o <a href="https://www.dw.com/sr/na-ulicama-irana-ginu-i-hrabri-%C4%91aci-buntovna-mladost-zemlje/a-63416130?maca=ser-Serbisch_volltext-34583-xml-msn">maloletnim počiniocima krivičnih djela</a>. Pomagala je i organizacijama koje pružaju podršku političkim zatvorenicima i bore se za prava žena.</p>
<p>Prvu dužu zatvorsku kaznu zbog svog angažmana počela je da služi 2011. godine. Time je započeo dug niz hapšenja i sudskih postupaka koji su obilježili veliki dio njenog života. U memoarima opisuje i hapšenje koje se dogodilo pred očima njene djece. Tokom boravka u zatvoru privremeno joj je bilo uskraćeno čak i pravo da telefonom razgovara s njima. Posebno detaljno opisuje zatvorske uslove, uključujući neprestana saslušanja, zlostavljanje i uskraćivanje medicinske pomoći.</p>
<p><img decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-202838" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/67018279_403.jpg" alt="" width="940" height="529" srcset="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/67018279_403.jpg 940w, https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/67018279_403-300x169.jpg 300w, https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/67018279_403-768x432.jpg 768w" sizes="(max-width: 940px) 100vw, 940px" /></p>
<h3><strong>Psihološko mučenje – tortura bez vidljivih tragova</strong></h3>
<p>Jedna od centralnih tema memoara Narges Mohamadi jesu posledice samice i psihološkog mučenja. Tim pitanjem bavila se i u projektu „Bijela tortura“, koji obuhvata knjigu i dokumentarni film nastale u saradnji sa bivšim političkim zatvorenicama.</p>
<p>„Kada je neko fizički mučen, ožiljci, krv i infekcije, koliko god bili strašni, predstavljaju vidljive dokaze“, piše Mohamadi. „Ali kada je neko psihički mučen, ne ostaju nikakvi vidljivi tragovi, a žrtva ne može da opravda traumu ni pred samom sobom, a kamoli pred drugima. Štaviše, gotovo je nemoguće prihvatiti da je osoba uopšte bila mučena, što produžava patnju unedogled.“</p>
<p>Prema njenim riječima, upravo je to cilj samice. „Osobu zatvorenu u samici treba dovesti do ivice ništavila, lišiti je identiteta i svega onoga što je čini ljudskim bićem“, piše Mohamadi.</p>
<h3><strong>Nobelova nagrada i novi pritisci</strong></h3>
<p>Međunarodno priznanje za njen rad dostiglo je vrhunac u oktobru 2023. godine, kada joj je dodeljena Nobelova nagrada za mir. Nobelov komitet obrazložio je odluku kao priznanje „za njenu borbu protiv ugnjetavanja žena u Iranu i zalaganje za unapređenje ljudskih prava i slobode za sve“.</p>
<p>Pošto se u to vrijeme nalazila u zatvoru Evin u Teheranu, nije mogla lično da primi nagradu. U njeno ime priznanje su primili njeni maloljetni blizanci, prenoseći svijetu majčinu poruku.</p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-202839" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/67682710_403.jpg" alt="" width="940" height="529" srcset="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/67682710_403.jpg 940w, https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/67682710_403-300x169.jpg 300w, https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/67682710_403-768x432.jpg 768w" sizes="(max-width: 940px) 100vw, 940px" /></p>
<p>Međutim, ni posle dodjele Nobelove nagrade pritisci iranskih vlasti nisu prestali. Protiv Mohamadi su pokrenuti novi postupci, ograničene su joj mogućnosti komunikacije, a zatvorski uslovi dodatno su pogoršani. Istovremeno je postala meta sistematske kampanje blaćenja, koja je obuhvatala klevete, napade zasnovane na rodnoj pripadnosti i otvorene prijetnje smrću.</p>
<p>„Čvrsto smo uvjereni da je Islamska Republika Iran angažovala svoju sajber-armiju, drugu po veličini posle ruske“, kaže Marijam Klaren. Prema njenim rijječima, pojedini teoretičari zavere otišli su toliko daleko da su tvrdili da Mohamadi zapravo radi za režim. „Ono što je u tome strašno jeste činjenica da, kada se neka laž godinama neprestano ponavlja i širi, u jednom trenutku i obični ljudi počinju da vjeruju u nju“, upozorava Klaren.</p>
<h3><strong>Na slobodi, ali ne i slobodna</strong></h3>
<p>Krajem 2024. godine Mohamadi je, posle operacije, privremeno puštena iz zatvora iz zdravstvenih razloga. Ljekari su tada upozorili da bi njen povratak u zatvor ozbiljno ugrozio zdravlje. Uprkos tome, ponovo je uhapšena u decembru 2025. godine, tokom komemoracije advokatu i aktivisti za ljudska prava Hosrovu Alikordiju. Njegova smrt podstakla je zahtijeve za pokretanje nezavisne istrage.</p>
<p>Prema riječima Marijam Klaren, Mohamadi je nakon toga ponovo provela duže vrijeme u samici, dok joj se zdravstveno stanje nastavilo pogoršavati. Zahvaljujući javnoj kampanji, u međuvremenu joj je odobrena takozvana obustava izvršenja zatvorske kazne iz zdravstvenih razloga.</p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-202840" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/77113110_403.jpg" alt="" width="940" height="529" srcset="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/77113110_403.jpg 940w, https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/77113110_403-300x169.jpg 300w, https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/77113110_403-768x432.jpg 768w" sizes="(max-width: 940px) 100vw, 940px" /></p>
<p>„To ne znači da je slobodna“, naglašava Klaren. Dodaje da Mohamadi i dalje trpi ozbiljne posledice mučenja, kao i mnogi drugi Iranci koji su prošli kroz zatvorski sistem. Iranski sud joj je u februaru izrekao nove zatvorske kazne i zabranu putovanja. Prema riječima Klaren, Mohamadi živi u stalnom strahu od ponovnog hapšenja.</p>
<p>Istovremeno je čitavo iransko civilno društvo izloženo snažnim pritiscima. „Hoće li Tramp napasti ili neće? Hoće li ponovo izbiti rat?“, opisuje Klaren atmosferu neizvjesnosti koja vlada u zemlji.</p>
<h3><strong>Borba koja ne prestaje</strong></h3>
<p>Uprkos svemu, Mohamadi ne odustaje od aktivizma. Njena međunarodna prepoznatljivost, smatra Klaren, doprinosi tome da stanje ljudskih prava u Iranu ostane u središtu pažnje međunarodne javnosti.</p>
<p>„Važno je da, pored same Narges Mohamadi kao pojedinke, u središtu pažnje uvjek ostane i borba ljudi u Iranu za slobodu, dostojanstvo, osnovna prava, za pravo na pjevanje i ples&#8221;, kaže Klaren.</p>
<p>Upravo je to poruka koja se provlači kroz cijelu autobiografiju žene koja, uprkos decenijama provedenim u zatvoru, progonu i represiji, kako sugeriše i naslov njene knjige, nikada ne prestaje da se bori.</p>
<p>DW</p>
<p>rtcg</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">202835</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Crnogorska manjinska koprodukcija “Mraz“ nagrađena na festivalu u Švedskoj</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/crnogorska-manjinska-koprodukcija-mraz-nagradena-na-festivalu-u-svedskoj/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 13 Nov 2026 13:34:44 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Film]]></category>
		<category><![CDATA[Ne propustite]]></category>
		<category><![CDATA[Politika]]></category>
		<category><![CDATA[Prvih 5]]></category>
		<category><![CDATA[Sjever]]></category>
		<category><![CDATA[Svijet]]></category>
		<category><![CDATA[Zanimljivosti]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=202121</guid>

					<description><![CDATA[Crnogorska manjinska koprodukcija, dugometražni igrani film „Mraz“ scenariste i reditelja Pavla Vučkovića, osvojila je nagradu „Srebrni Melijes“ (Méliès d’Argent) za najbolji evropski dugometražni film fantastike na festivalu Lund Fantastic Film Festival u Švedskoj. 13. novembar 2026. 13:56 / 0 komentara / Izvor vijesti: RTV PG Foto: Filmski centar Crne Gore Ovom nagradom film je ušao [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p class="single-excerpt">Crnogorska manjinska koprodukcija, dugometražni igrani film „Mraz“ scenariste i reditelja Pavla Vučkovića, osvojila je nagradu „Srebrni Melijes“ (Méliès d’Argent) za najbolji evropski dugometražni film fantastike na festivalu Lund Fantastic Film Festival u Švedskoj.</p>
<div class="single-meta">13. novembar 2026. 13:56 / 0 komentara / Izvor vijesti: RTV PG</div>
<div><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-202122" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/Frost-full.webp" alt="" width="1000" height="555" srcset="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/Frost-full.webp 1000w, https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/Frost-full-300x167.webp 300w, https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/Frost-full-768x426.webp 768w" sizes="(max-width: 1000px) 100vw, 1000px" /></div>
<div>
<figure class="single-figure"><figcaption>Foto: Filmski centar Crne Gore</figcaption></figure>
<div class="single-content">
<p class="wp-block-paragraph">Ovom nagradom film je ušao u konkurenciju za „Zlatni Melijes“ (Méliès d’Or), glavno priznanje Međunarodne federacije Melijes festivala za najbolji evropski film fantastike.</p>
<p class="wp-block-paragraph">„Mraz“ je inspirisan mitom iz istočne Srbije. Policijska detektivka Mirjana dolazi u malo mjesto da istraži nestanak mlade djevojke. Istraga je vodi u zatvorenu zajednicu, gdje se tragovi sve više prepliću sa lokalnim sujevjerjem, a racionalno objašnjenje prestaje da bude dovoljno. Film je svjetsku premijeru imao u oktobru, u glavnom takmičarskom programu 59. Međunarodnog festivala fantastičnog filma Katalonije u Sidžesu (Sitges, International Fantastic Film Festival of Catalonia).</p>
<p class="wp-block-paragraph">Glavnu ulogu tumači Kamka Tocinovski iz Sjeverne Makedonije. U filmu igraju i Lara Dragović, Vesna Trivalić, Jovo Maksić, Mirko Vlahović, Zlatan Vidović, Jovan Belobrković i Antonio Skarpa (Antonio Scarpa). Direktor fotografije je Đorđe Arambašić, a montažu potpisuje Milena Predić. Scenografiju je radila Livija Mikić, a kostimografiju Magdalena Klašnja. Muziku je komponovao američki duo Filius Blue, a dizajn zvuka potpisuje Ivan Zelić.</p>
<p class="wp-block-paragraph">Film je realizovan u produkciji Stefana Mladenovića iz produkcijske kuće Plan 9 (Srbija), a crnogorska koproducentkinja je Maja Kecojević (Parangal film). Ostale koprodukcijske kuće su ORWO/Black Hangar Studios (Velika Britanija), Film District i Telekom Srbija (Srbija), Black Cat Production (Sjeverna Makedonija) i Telefilm (Hrvatska).</p>
<p class="wp-block-paragraph">„Mraz“ su podržali Filmski centar Crne Gore, Filmski centar Srbije, Filmska agencija Sjeverne Makedonije i Hrvatski audiovizuelni centar. Film je dobio i podršku programa Kreativna Evropa MEDIA i fonda Eurimaž za razvoj projekta.</p>
<p class="wp-block-paragraph">Vučković je za kratke filmove „Beži zeko beži“ (2003) i „Minus“ (2007) nagrađen u Cinéfondation programu Kanskog festivala, a film „Beži zeko beži“ nalazi se u stalnoj kolekciji Muzeja moderne umjetnosti u Njujorku. Njegov prvi dugometražni film „Panama“ imao je premijeru u Zvaničnoj selekciji Kanskog festivala 2015. godine.</p>
<p class="wp-block-paragraph">Lund Fantastic Film Festival održava se u Lundu i posvećen je horor filmovima, naučnoj fantastici i fantastici iz cijelog svijeta. Ovogodišnje izdanje održano je od 28. oktobra do 4. novembra. Festival je član Međunarodne federacije Melijes festivala, koja okuplja oko 30 festivala fantastičnog filma, i od 2002. godine dodjeljuje „Srebrni Melijes“. Dobitnici ove nagrade sa svih festivala federacije takmiče se za „Zlatni Melijes“.</p>
<p>gradski.me</p>
</div>
</div>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">202121</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Film koji Tom Henks smatra apsolutno savršenim</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/film-koji-tom-henks-smatra-apsolutno-savrsenim/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 10 Nov 2026 12:53:24 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Kolumna]]></category>
		<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<category><![CDATA[Ne propustite]]></category>
		<category><![CDATA[Prvih 5]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=201203</guid>

					<description><![CDATA[autor: index.hr Slavni glumac ima uzak izbor filmova kojima se stalno vraća, ali jedan od njih smatra apsolutno savršenim, piše Far Out Magazine. Kultni favoriti Među njegovim favoritima izdvaja se „2001: Odiseja u svemiru“ Stenlija Kjubrika. Henks je otkrio da se ovom naučnofantastičnom klasiku vraća nekoliko puta godišnje, još otkako ga je prvi put pogledao [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div class="flex items-center"><span class="author-label capitalize text-sm leading-5 font-normal font-exo2 text-textAuthor mr-1.5 hidden lg:flex">autor:</span><span class="flex mr-3.5"><a class="mr-[-10px] overflow-hidden rounded-full border-2 border-primary" href="https://n1info.rs/autor/indexhr/" rel="noopener"><img decoding="async" class="w-[30px] h-[30px]" src="https://n1info.rs/static/images/avatar.svg" alt="author" /></a></span></div>
<p><a class="flex items-center " href="https://n1info.rs/autor/indexhr/" rel="noopener" data-testid="article-author-1"><span class="author-name text-sm md:text-base leading-5 md:leading-6 font-normal text-textAuthors font-exo2">index.hr</span></a></p>
<div class="flex items-center"><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-201204" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/1782117803_shutterstock_26419751.format-avif.width-1200.avif" alt="" width="1200" height="863" srcset="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/1782117803_shutterstock_26419751.format-avif.width-1200.avif 1200w, https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/1782117803_shutterstock_26419751.format-avif.width-1200-300x216.avif 300w, https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/1782117803_shutterstock_26419751.format-avif.width-1200-1024x736.avif 1024w, https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/1782117803_shutterstock_26419751.format-avif.width-1200-768x552.avif 768w" sizes="(max-width: 1200px) 100vw, 1200px" /></div>
<div>
<div class="article-content-wrapper w-full " data-selector="article-content-wrapper" data-testid="article-content-wrapper-0">
<div class="rich-text-block break-words">
<p data-ad-valid="true" data-block-key="5fwk5">Slavni glumac ima uzak izbor filmova kojima se stalno vraća, ali jedan od njih smatra apsolutno savršenim, piše Far Out Magazine.</p>
</div>
</div>
<div class="article-content-wrapper w-full " data-selector="article-content-wrapper" data-testid="article-content-wrapper-1">
<div class="rich-text-block break-words">
<h3 data-ad-valid="true" data-block-key="72eno">Kultni favoriti</h3>
</div>
</div>
<div class="article-content-wrapper w-full " data-selector="article-content-wrapper" data-testid="article-content-wrapper-2">
<div class="rich-text-block break-words">
<p data-ad-valid="true" data-block-key="fkb9f">Među njegovim favoritima izdvaja se „2001: Odiseja u svemiru“ Stenlija Kjubrika. <a href="https://n1info.rs/tag/tom-henks/" target="_blank" rel="noopener">Henks</a> je otkrio da se ovom naučnofantastičnom klasiku vraća nekoliko puta godišnje, još otkako ga je prvi put pogledao 1968. godine, prenosi <a href="https://www.index.hr/chill/clanak/tom-hanks-otkrio-koji-je-film-za-njega-apsolutno-savrsen/2855308.aspx" target="_blank" rel="noopener">Index</a>.</p>
</div>
</div>
<div class="injected-banner banner-1 flex items-center justify-center [&amp;_iframe]:mb-4">
<div id="div-gpt-ad-1622630588008-0"></div>
</div>
<div class="article-content-wrapper w-full " data-selector="article-content-wrapper" data-testid="article-content-wrapper-3">
<div class="rich-text-block break-words">
<p data-ad-valid="true" data-block-key="df98p">Kada je reč o njegovim filmovima, Henks bi verovatno izabrao „That Thing You Do!“. Iako je s vremenom stekao kultni status, glumac je tokom poslednjih 30 godina često izražavao žaljenje zbog toga što je njegov rediteljski prvenac u početku uglavnom bio zanemaren od strane publike.</p>
<div class="article-content-wrapper w-full " data-selector="article-content-wrapper" data-testid="article-content-wrapper-7">
<div class="rich-text-block break-words">
<h3 data-ad-valid="true" data-block-key="9q0jj">Lista za sva vremena</h3>
</div>
</div>
<div class="article-content-wrapper w-full " data-selector="article-content-wrapper" data-testid="article-content-wrapper-8">
<div class="rich-text-block break-words">
<p data-ad-valid="true" data-block-key="7u0ov">Zanimljivo je da je iste godine kada je Henks snimio svoj prvenac objavljen i film koji će kasnije biti proglašen jednim od najboljih u toj deceniji. Za razliku od filma „That Thing You Do!“, ovaj naslov niko nije prevideo. Osvojio je dva Oskara od ukupno sedam nominacija i opravdao sve pohvale.</p>
</div>
</div>
<div class="injected-banner banner-2 flex items-center justify-center [&amp;_iframe]:mb-4">
<div id="div-gpt-ad-1650454478996-0"></div>
</div>
<div class="article-content-wrapper w-full " data-selector="article-content-wrapper" data-testid="article-content-wrapper-9">
<div class="rich-text-block break-words">
<p data-ad-valid="true" data-block-key="4psnf">Deset godina kasnije, 2006. godine, Henksa su u jednom intervjuu pitali da navede pet najboljih filmova svih vremena. Pošto je na takvo pitanje teško odgovoriti bez pripreme, svoju listu opisao je kao izbor filmova koje može da gleda neprestano, a da mu nikada ne dosade.</p>
<div class="article-content-wrapper w-full " data-selector="article-content-wrapper" data-testid="article-content-wrapper-13">
<div class="rich-text-block break-words">
<h3 data-ad-valid="true" data-block-key="6roj6">Besprekorni „Fargo“</h3>
</div>
</div>
<div class="article-content-wrapper w-full " data-selector="article-content-wrapper" data-testid="article-content-wrapper-14">
<div class="rich-text-block break-words">
<p data-ad-valid="true" data-block-key="8mbc8">Na listi su se očekivano našli „Odiseja“ i „Elephant“ Gasa Van Santa, ali jedan film Henks je posebno pohvalio. Reč je o remek-delu braće Koen.</p>
</div>
</div>
<div class="injected-banner banner-3 flex items-center justify-center [&amp;_iframe]:mb-4">
<div id="div-gpt-ad-1650454524436-0"></div>
</div>
<div class="article-content-wrapper w-full " data-selector="article-content-wrapper" data-testid="article-content-wrapper-15">
<div class="rich-text-block break-words">
<p data-ad-valid="true" data-block-key="dmu27">„Fargo“, rekao je Henks. „Njega jednostavno možete da gledate stalno. Ja barem mogu. Mislim da je savršen. Smatram da je apsolutno besprekoran.“</p>
</div>
</div>
<div class="article-content-wrapper w-full " data-selector="article-content-wrapper" data-testid="article-content-wrapper-16">
<div class="rich-text-block break-words">
<p data-ad-valid="true" data-block-key="8l050">Iako se može raspravljati o tome da li savršen film uopšte postoji, Henks očigledno smatra da postoji – i to onaj koji uključuje scenu sa drobilicom za drvo.</p>
</div>
</div>
<div class="article-content-wrapper w-full " data-selector="article-content-wrapper" data-testid="article-content-wrapper-17">
<div class="rich-text-block break-words">
<p data-ad-valid="true" data-block-key="342d9">Je li „Fargo“ najbolje ostvarenje Džoela i Itana Koena, stvar je ukusa, ali svakako je jedno od njihovih brojnih remek-dela. Čini se da Henksu nije važno da li ga je pogledao deset ili sto puta. Ako se film pojavi na ekranu, on će ga odgledati do kraja.</p>
<p data-ad-valid="true" data-block-key="342d9">n1info.rs</p>
</div>
</div>
</div>
</div>
</div>
</div>
</div>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">201203</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Ćeman Strikoviću: Predaću zakonsko rješenje kojim će se ustanoviti državna nagrada</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/ceman-strikovicu-predacu-zakonsko-rjesenje-kojim-ce-se-ustanoviti-drzavna-nagrada/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 09 Nov 2026 19:47:32 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Hronika]]></category>
		<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<category><![CDATA[Ne propustite]]></category>
		<category><![CDATA[Politika]]></category>
		<category><![CDATA[Prvih 5]]></category>
		<category><![CDATA[Sjever]]></category>
		<category><![CDATA[Vijesti iz Crne Gore]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=201002</guid>

					<description><![CDATA[&#8220;&#8216;Avdo Međedović&#8217; zbog svega onog čime nas je kao državu zadužio ovaj pjesnički gorostas, ali sam mislio da će vas to obradovati a ne uznemiriti, što ste pokazali ovim reagovanjem&#8221;, istakao je poslanik Demokrata, Albin Ćeman Ćeman, Foto: Boris Pejović D Da.M. 09.11.2026. 20:37h Poslanik Demokrata, Albin Ćeman, poručio je odborniku Evropskog saveza (ES) u [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>&#8220;&#8216;Avdo Međedović&#8217; zbog svega onog čime nas je kao državu zadužio ovaj pjesnički gorostas, ali sam mislio da će vas to obradovati a ne uznemiriti, što ste pokazali ovim reagovanjem&#8221;, istakao je poslanik Demokrata, Albin Ćeman</p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-201003" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/5764574_demokrate-skupstina-pres-22_ls.jpg" alt="" width="1000" height="666" srcset="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/5764574_demokrate-skupstina-pres-22_ls.jpg 1000w, https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/5764574_demokrate-skupstina-pres-22_ls-300x200.jpg 300w, https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/5764574_demokrate-skupstina-pres-22_ls-768x511.jpg 768w" sizes="(max-width: 1000px) 100vw, 1000px" /></p>
<div class="mainArticleImg">
<div class="articleImageWrap imgCover">
<div class="articleImageCaption">Ćeman, Foto: Boris Pejović</div>
</div>
</div>
<div class="articleTxt fixed">
<div class="grid2 authorRow">
<div class="authorWrap">
<div class="author"><a class="authorAvatar" href="https://www.vijesti.me/autor/12884/da-m"><span class="nAvatar">D</span></a></p>
<div class="aLine"><a href="https://www.vijesti.me/autor/12884/da-m">Da.M.</a></div>
</div>
</div>
<div class="artTime"><span class="datePublished">09.11.2026. 20:37h</span></div>
</div>
<p>Poslanik Demokrata, Albin Ćeman, poručio je odborniku Evropskog saveza (ES) u Skupštini opštine (SO) Bijelo Polje Andanu Strikoviću da će predati zakonsko rješenje kojim će se ustanoviti državna nagrada &#8220;Avdo Međedović&#8221;.</p>
<p>Ćeman je to kazao reagujući na današnje navode Strikovića.</p>
<p>Striković je ranije danas pozdravio najavu poslanika Ćemana da će predložiti inicijativu da se ustanovi državna nagrada &#8220;Avdo Međedović&#8221;, ističući da se zahvaljuje na ponuđenoj pomoći ali da ona nije potrebna.</p>
<p>&#8220;&#8216;Avdo Međedović&#8217; zbog svega onog čime nas je kao državu zadužio ovaj pjesnički gorostas, ali sam mislio da će vas to obradovati a ne uznemiriti, što ste pokazali ovim reagovanjem. Hvala vam na obavještenju, kada su u pitanju lokalne inicijative za osnivanjem JU &#8216;Avdo Međedović&#8217;, ali radi preciznog i potpunog informisanja javnosti, uvaženi kolega, ali i kao pojašnjenje, moja inicijativa nije lokalnog karaktera i nije bajata tema kako vi rekoste, nego je državnog karaktera, zato ću i tražiti da se izdigne na najviši nivo, odnosno kao državna nagrada&#8221;, istakao je Ćeman.</p>
<p>On je kazao i da, nažalost, nekome ni decenije vlasti, nisu bile dovoljne da &#8220;Balkanskog Homera&#8221; postavi na pijadestal vrijednosti kojima zaista pripada, odnosno rame uz rame sa svim ostalim velikanima zajedničke drẓ̌ave Crne Gore.</p>
<p>&#8220;Na kraju, uvaženi kolega, ne bih kada govorimo o Avdu Međedoviću pričao o procentima, o tome ćemo drugom prilikom kad god, biće mi zadovoljstvo. Avdo je zaslužio svoje mjesto među vrhove svojim pjesničkim darom, a ne zato što će mu to Albin kroz zakonodavnu inicijativu obezbijediti, moja malenkost je tu samo kao posrednik&#8221;, rekao je Ćeman.</p>
<p>vijesti</p>
</div>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">201002</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Janović sa ambasadorkom Turske: Sadržajnu saradnju jačati kroz savezništvo u NATO-u</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/anovic-sa-ambasadorkom-turske-sadrzajnu-saradnju-jacati-kroz-saveznistvo-u-nato-u/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 06 Nov 2026 17:48:56 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Hronika]]></category>
		<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<category><![CDATA[NVO]]></category>
		<category><![CDATA[Politika]]></category>
		<category><![CDATA[Prvih 5]]></category>
		<category><![CDATA[Sjever]]></category>
		<category><![CDATA[Svijet]]></category>
		<category><![CDATA[Vijesti iz Crne Gore]]></category>
		<category><![CDATA[Некатегоризовано]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=200136</guid>

					<description><![CDATA[Direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivica Janović sastao se danas sa ambasadorkom Republike Turske u Crnoj Gori Ajdom Unlu. Janović je iskazao uvjerenje da će se pozitivan trend sadržajne saradnje i zajedničkih aktivnosti u očuvanju kako nacionalne tako i kolektivne bezbjednosti baziranih na saveznistvu u okviru NATO-a, saopšteno je iz Vlade. 6. novembar 2026. 12:27 [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p class="single-excerpt">Direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivica Janović sastao se danas sa ambasadorkom Republike Turske u Crnoj Gori Ajdom Unlu. Janović je iskazao uvjerenje da će se pozitivan trend sadržajne saradnje i zajedničkih aktivnosti u očuvanju kako nacionalne tako i kolektivne bezbjednosti baziranih na saveznistvu u okviru NATO-a, saopšteno je iz Vlade.</p>
<div class="single-meta">6. novembar 2026. 12:27 / 0 komentara</div>
<div></div>
<div><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-200151" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/tonci-1024x669-1.webp" alt="" width="1024" height="669" srcset="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/tonci-1024x669-1.webp 1024w, https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/tonci-1024x669-1-300x196.webp 300w, https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/tonci-1024x669-1-768x502.webp 768w" sizes="(max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /></div>
<div>
<figure class="single-figure"><figcaption>Foto: Vlada</figcaption></figure>
<div class="single-content">
<p class="wp-block-paragraph">Kako su naveli, susret je bio prilika da sagovornici sagledaju dosadašnju saradnju u oblasti bezbjednosti koja je ocijenjena kao izuzetno plodotvorna i uspješna, uz zajedničko opredjeljenje za kontinuirano unaprjeđenje partnerskih odnosa u oblastima od obostranog interesa.</p>
<p class="wp-block-paragraph">„Direktor Janović je iskazao uvjerenje da će se pozitivan trend sadržajne saradnje i zajedničkih aktivnosti u očuvanju kako nacionalne tako i kolektivne bezbjednosti baziranih na saveznistvu u okviru NATO-a, nastaviti i u narednom periodu“, zaključuju iz Vlade.</p>
<p>gradski.me</p>
<p>&nbsp;</p>
</div>
</div>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">200136</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Otvoren prvi mojkovački muzej: “Vjekovi istorije pod jednim krovom”</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/otvoren-prvi-mojkovacki-muzej-vjekovi-istorije-pod-jednim-krovom/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 06 Nov 2026 14:31:39 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Hronika]]></category>
		<category><![CDATA[Kolašin Mojkovac]]></category>
		<category><![CDATA[Muzeji]]></category>
		<category><![CDATA[NVO]]></category>
		<category><![CDATA[Politika]]></category>
		<category><![CDATA[Sjever]]></category>
		<category><![CDATA[Vijesti iz Crne Gore]]></category>
		<category><![CDATA[Некатегоризовано]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=200072</guid>

					<description><![CDATA[Pred muzejom su dopunjavanje fonda, stručna obrada predmeta i razvoj etnografske zbirke. Ministarstvo kulture i medija izdalo je odobrenje za rad uz utvrđenu djelimičnu ispunjenost uslova Foto: Dragana Šćepanović Dragana Šćepanović 06.11.2026. 15:11h Prvi mojkovački muzej otvoren je danas sa stalnom postavkom „Od kraljevskog Brskova do junačkog Mojkovca“, koja kroz dvije tematske cjeline predstavlja srednjovjekovno [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Pred muzejom su dopunjavanje fonda, stručna obrada predmeta i razvoj etnografske zbirke. Ministarstvo kulture i medija izdalo je odobrenje za rad uz utvrđenu djelimičnu ispunjenost uslova</p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-200074" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/5772372_viber-image-20261106-150707138_ls.jpg" alt="" width="1000" height="666" srcset="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/5772372_viber-image-20261106-150707138_ls.jpg 1000w, https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/5772372_viber-image-20261106-150707138_ls-300x200.jpg 300w, https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/5772372_viber-image-20261106-150707138_ls-768x511.jpg 768w" sizes="(max-width: 1000px) 100vw, 1000px" /></p>
<div class="mainArticleImg">
<div class="articleImageWrap imgCover">
<div class="articleImageCaption">Foto: Dragana Šćepanović</div>
</div>
</div>
<div class="articleTxt fixed">
<div class="grid2 authorRow">
<div class="authorWrap">
<div class="author">
<div class="aLine"><a href="https://www.vijesti.me/autor/54/dragana-scepanovic">Dragana Šćepanović</a></div>
</div>
</div>
<div class="artTime"><span class="datePublished">06.11.2026. 15:11h</span></div>
</div>
<p>Prvi mojkovački muzej otvoren je danas sa stalnom postavkom „Od kraljevskog Brskova do junačkog Mojkovca“, koja kroz dvije tematske cjeline predstavlja srednjovjekovno rudarsko i trgovačko središte i Mojkovačku bitku. Od srebrnog novca Brskova do pušaka iz bitke vođene 1916. godine, kako je poručeno sa otvaranja te ustanove, objedinjena su svjedočanstva o dva važna razdoblja istorije tog kraja.</p>
<p>Pred muzejom su dopunjavanje fonda, stručna obrada predmeta i razvoj etnografske zbirke. Ministarstvo kulture i medija izdalo je odobrenje za rad uz utvrđenu djelimičnu ispunjenost uslova, dok će eventualni prenos građe koja se čuva u drugim ustanovama biti razmatran kroz propisane postupke.</p>
<p>Ministarka kulture i medija Tamara Vujović, koja je muzej proglasila otvorenim, kazala je da briga o kulturnom nasljeđu dobija lokalno institucionalno uporište. Ministarstvo je, prema njenim riječima, od 2023. do 2026. godine Opštini Mojkovac dodijelilo ukupno 126.000 eura za istraživanje arheološkog nasljeđa i očuvanje spomeničke baštine. Rekla je da početak rada ustanove moraju pratiti dalja ulaganja u prostor, stručni kadar i zbirke.</p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-200075" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/5772375_viber-image-20261106-150818250_ff.jpg" alt="" width="1000" height="750" srcset="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/5772375_viber-image-20261106-150818250_ff.jpg 1000w, https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/5772375_viber-image-20261106-150818250_ff-300x225.jpg 300w, https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/5772375_viber-image-20261106-150818250_ff-768x576.jpg 768w" sizes="(max-width: 1000px) 100vw, 1000px" /></p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-200076" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/5772374_viber-image-20261106-150818161_ff.jpg" alt="" width="1000" height="1333" srcset="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/5772374_viber-image-20261106-150818161_ff.jpg 1000w, https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/5772374_viber-image-20261106-150818161_ff-225x300.jpg 225w, https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/5772374_viber-image-20261106-150818161_ff-768x1024.jpg 768w" sizes="(max-width: 1000px) 100vw, 1000px" /></p>
<p>„Pred muzejom je, dakle, obiman posao izgradnje muzejskog fonda, stručne obrade i razvoja interpretacije koje treba usmjeravati istraživačkim prioritetima ustanove. Otvaranje muzeja je veliki i ozbiljan posao. Zato od Opštine kao osnivača i rukovodstva muzeja očekujemo da realizaciju ovih obaveza planiraju i finansijski obezbijede, povezujući razvoj prostora i stručnog kadra sa potrebama zbirki“, rekla je Vujović.</p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-200077" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/5772377_viber-image-20261106-150818619_ff.jpg" alt="" width="1000" height="750" srcset="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/5772377_viber-image-20261106-150818619_ff.jpg 1000w, https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/5772377_viber-image-20261106-150818619_ff-300x225.jpg 300w, https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/5772377_viber-image-20261106-150818619_ff-768x576.jpg 768w" sizes="(max-width: 1000px) 100vw, 1000px" /></p>
<figure class="elWrap imgFull"><figcaption><span class="imgCaption">Vujović</span><span class="imgSource withCaption">foto: Dragana Šćepanović</span></figcaption></figure>
<p>Predsjednik Skupštine opštine Mojkovac Marko Janketić kazao je da je za osnivanje muzeja bilo potrebno mnogo energije, truda i istrajnosti kako bi se ispravio višedecenijski nemar prema lokalnom nasljeđu. Više od decenije, prema njegovim riječima, nastoji da znanja prikupljena iz knjiga i arhivske građe pretoči u takvu ustanovu. Rekao je da je pokretanje inicijative bilo i pitanje duga prema precima.</p>
<p>„Danas je veliki dan za naš grad. Dan kada sa ponosom otvaramo riznicu istorije, Javnu ustanovu Muzej Mojkovac i stalnu muzejsku postavku ‘Od kraljevskog Brskova do junačkog Mojkovca’. Otvaramo prostor pamćenja, prostor koji je lična karta Mojkovca i početak jednog novog kulturnog progresa“, rekao je Janketić.</p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-200078" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/5772379_viber-image-20261106-150818774_ff.jpg" alt="" width="1000" height="750" srcset="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/5772379_viber-image-20261106-150818774_ff.jpg 1000w, https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/5772379_viber-image-20261106-150818774_ff-300x225.jpg 300w, https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/5772379_viber-image-20261106-150818774_ff-768x576.jpg 768w" sizes="(max-width: 1000px) 100vw, 1000px" /></p>
<figure class="elWrap imgFull"><figcaption><span class="imgCaption">Janketić</span><span class="imgSource withCaption">foto: Dragana Šćepanović</span></figcaption></figure>
<p>On je kazao da političko djelovanje i javni rad imaju smisla samo kada služe trajnim vrijednostima i povezuju prošlost sa onim što zajednica treba da sačuva. Muzej, prema njegovim riječima, nije samo prostor ispunjen eksponatima, već mjesto koje treba da sačuva kolektivno istorijsko pamćenje. Rekao je da su njegovim osnivanjem pokazali da čuvaju tekovine slobode i zajedništva, oslanjajući se na istorijski identitet Mojkovca.</p>
<p>Predsjednik Opštine Mojkovac Vesko Delić kazao je da je otvaranjem muzeja ispunjeno obećanje dato građanima, ali da se odgovornost lokalne uprave time ne završava. Opština će, prema njegovim riječima, obezbjeđivati uslove za rad ustanove, a projekat reinterpretacije Brskova treba da posjetiocima približi izgled i život srednjovjekovnog grada. Rekao je i da građani mogu pomoći muzeju predmetima, svjedočanstvima i podacima o njihovom porijeklu.</p>
<p>„Često se o radu Opštine govori kroz kilometre puteva, vrijednost investicija i broj završenih radova. Vrijednost ovog muzeja vidjećemo i po tome koliko će ga naše škole koristiti, koliko će istraživača u njemu naći podršku i koliko će Mojkovčana poželjeti da ovdje dovedu svoje goste. Posebno će mi biti drago kada čujem da se neko vratio u muzej zato što je tokom prve posjete našao nešto o čemu je želio da sazna mnogo više“, rekao je Delić.</p>
<p>On je podsjetio da je Opština pokrenula projekat reinterpretacije srednjovjekovnog Brskova, vrijedan više od sedam miliona eura. Prema njegovim riječima, cilj je da se, na osnovu istorijskih i arheoloških saznanja, dočara kako je nekadašnji rudarski i trgovački grad izgledao</p>
<p>i kako se u njemu živjelo. Kazao je da bi volio da posjetioci koji u muzeju prvi put čuju za Brskovo požele da obiđu i sam lokalitet.</p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-200079" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/5772380_viber-image-20261106-150819074_ff.jpg" alt="" width="1000" height="750" srcset="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/5772380_viber-image-20261106-150819074_ff.jpg 1000w, https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/5772380_viber-image-20261106-150819074_ff-300x225.jpg 300w, https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/5772380_viber-image-20261106-150819074_ff-768x576.jpg 768w" sizes="(max-width: 1000px) 100vw, 1000px" /></p>
<figure class="elWrap imgFull"><figcaption><span class="imgSource">foto: Dragana Šćepanović</span></figcaption></figure>
<p>Privremeni vršilac dužnosti direktora Javne ustanove „Muzej Mojkovac“ Vlado Lutovac kazao je da mu je čast što je učestvovao u kreiranju stalne postavke i vizuelnog identiteta ustanove. Pred zaposlenima u kulturi je, prema njegovim riječima, zadatak da razbiju stereotip o muzejima kao mjestima u kojima predmeti skupljaju prašinu. Rekao je da značaj kulturne baštine treba približiti svim generacijama.</p>
<p>„Moramo raditi na podizanju svijesti omladine i starijih osoba, da pokušamo da ljudima predočimo šta je to kulturna baština Crne Gore, jer ona pripada svima nama. Sve blago Mojkovca pripada cijeloj Crnoj Gori, a samim tim i regionu. Pokušajmo i mi da pobijedimo sve stereotipe koji stoje na putevima kulture“, kazao je Lutovac.</p>
<p>vijesti</p>
</div>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">200072</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Veliko priznanje za RTCG: Dokumentarni film &#8220;100 godina Jadrana&#8221; nagrađen u Milanu</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/veliko-priznanje-za-rtcg-dokumentarni-film-100-godina-jadrana-nagraden-u-milanu/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 06 Nov 2026 14:10:13 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Film]]></category>
		<category><![CDATA[Ne propustite]]></category>
		<category><![CDATA[Politika]]></category>
		<category><![CDATA[Prvih 5]]></category>
		<category><![CDATA[Sjever]]></category>
		<category><![CDATA[Vijesti iz Crne Gore]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=200056</guid>

					<description><![CDATA[06. 11. 2026.10:54 &#62;&#62; 10:55 Dokumentarni film &#8220;100 godina Jadrana&#8221;, u produkciji Radio Televizije Crne Gore (RTCG), čiji su autori urednik Danijel Čelecki i reditelj Saša Terzić, dobitnik je međunarodnog priznanja &#8220;Mention d’Honneur&#8221; na 44. međunarodnom festivalu sportskog filma FICTS u Milanu, u kategoriji dokumentarnih filmova posvećenih ekipnim sportovima. (Foto: FICTS) Prema zvaničnim podacima organizatora FICTS-a, na [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><span class="eventDate">06. 11. 2026.</span><span class="releaseUpdateTime">10:54 &gt;&gt; 10:55</span></p>
<p>Dokumentarni film &#8220;100 godina Jadrana&#8221;, u produkciji Radio Televizije Crne Gore (RTCG), čiji su autori urednik Danijel Čelecki i reditelj Saša Terzić, dobitnik je međunarodnog priznanja &#8220;Mention d’Honneur&#8221; na 44. međunarodnom festivalu sportskog filma FICTS u Milanu, u kategoriji dokumentarnih filmova posvećenih ekipnim sportovima.</p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-200057" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/54737654_451x900.jpg" alt="" width="898" height="451" srcset="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/54737654_451x900.jpg 898w, https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/54737654_451x900-300x151.jpg 300w, https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/54737654_451x900-768x386.jpg 768w" sizes="(max-width: 898px) 100vw, 898px" /></p>
<div class="box-center box900">
<div class="boxImage"><span class="boxImageCaption">(Foto: FICTS)</span></div>
</div>
<p>Prema zvaničnim podacima organizatora FICTS-a, na festival SPORT MOVIES &amp; TV 2026 prijavljeno je ukupno 1.965 filmova i audiovizuelnih ostvarenja, od kojih je međunarodni žiri izabrao 124 za zvaničnu takmičarsku selekciju.</p>
<p>„Mention d’Honneur“ predstavlja posebno priznanje koje međunarodni žiri dodjeljuje filmu za njegov kvalitet i vrijednost.</p>
<p>FICTS – Međunarodna federacija za sportski film i televiziju (Fédération Internationale Cinéma Télévision Sportifs), koja predstavlja 130 zemalja, najiskrenije se zahvaljuje RTCG, kao jednom od učesnika, za dragocjenu saradnju i entuzijazam koji su doprinijeli ukupnom izuzetnom uspjehu festivala FICTS u Milanu, Italija, od 30. oktobra do 2. novembra.</p>
<p>Manifestacija SPORT MOVIES &amp; TV predstavlja svjetsko finale 27 festivala koji čine globalni ciklus „World FICTS Challenge“, kao dio jednog od vodećih međunarodnih događaja posvećenih filmu, televiziji, kulturi i vrijednostima sporta i olimpizma.</p>
<p>98 reditelja i producenata, 80 međunarodnih gostiju, ugledni predstavnici institucija, kao i olimpijski i svjetski šampioni, okupili su se na događaju koji je naišao na izuzetan prijem publike i kritike.</p>
<p>Četiri dana ispunjena emocijama, susretima, snažnim slikama i nadahnjujućim pričama, bila su posvećena slavljenju sporta u svim njegovim dimenzijama i povezivanju različitih kultura, generacija i naroda univerzalnim jezikom filma.</p>
<p>„Uspjeh manifestacije SPORT MOVIES &amp; TV rezultat je izuzetnog zajedničkog napora. Svaki film, svaka slika i svaka priča doprinose prenošenju emocija i univerzalnih vrijednosti sporta. Zahvaljujući svim učesnicima, još jednom smo pokazali izuzetnu snagu filma i televizije kao sredstava kulture, obrazovanja i dijaloga među narodima&#8221;, zaključuje se u saopštenju organizatora FICTS-a.</p>
<p>RTCG</p>
<p>&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">200056</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Crnogorski filmovi osvojili Rim</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/crnogorski-filmovi-osvojili-rim/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 05 Nov 2026 20:44:05 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Film]]></category>
		<category><![CDATA[Hronika]]></category>
		<category><![CDATA[Ne propustite]]></category>
		<category><![CDATA[Politika]]></category>
		<category><![CDATA[Prvih 5]]></category>
		<category><![CDATA[Sjever]]></category>
		<category><![CDATA[Vijesti iz Crne Gore]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=199959</guid>

					<description><![CDATA[Z.Z. 05. 11. 2026.18:30 &#62;&#62; 18:40 Crnogorski dugometražni igrani film &#8220;Obraz&#8221; i crnogorska manjinska koprodukcija &#8220;Belo se pere na devedeset&#8221; prikazani su na otvaranju 9. Euro Balkan Film Festivala, koji se od 31. oktobra do 7. novembra održava u Rimu. Nikola Vukčević na panelu (Foto: Filmski centar Crne Gore) U takmičarskom programu festivala prikazan je i kratkometražni [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p class="author-source"><span class="author">Z.Z.</span></p>
<div class="dateTimeIconComment"><span class="eventDate">05. 11. 2026.</span><span class="releaseUpdateTime">18:30 &gt;&gt; 18:40</span></div>
<div>Crnogorski dugometražni igrani film &#8220;Obraz&#8221; i crnogorska manjinska koprodukcija &#8220;Belo se pere na devedeset&#8221; prikazani su na otvaranju 9. Euro Balkan Film Festivala, koji se od 31. oktobra do 7. novembra održava u Rimu.</div>
<div><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-199960" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/Nikola_Vukcevic_na_panelu_720x900.jpg" alt="" width="899" height="720" srcset="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/Nikola_Vukcevic_na_panelu_720x900.jpg 899w, https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/Nikola_Vukcevic_na_panelu_720x900-300x240.jpg 300w, https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/Nikola_Vukcevic_na_panelu_720x900-768x615.jpg 768w" sizes="(max-width: 899px) 100vw, 899px" /></div>
<div>
<div class="box-center box900">
<div class="boxImage"><span class="boxImageCaption">Nikola Vukčević na panelu (Foto: Filmski centar Crne Gore)</span></div>
</div>
<p>U takmičarskom programu festivala prikazan je i kratkometražni igrani film „Krava“, takođe crnogorska manjinska koprodukcija, a do kraja festivala biće prikazana i crnogorska manjinska koprodukcija „Yugo Florida“. U industrijskom programu festivala LINK, Filmski centar Crne Gore predstavio je svoje podsticajne mjere za inostrane producente.</p>
<p>Film &#8220;Obraz&#8221; (The Tower of Strength), u režiji Nikole Vukčevića, smješten je u Crnu Goru u vrijeme Drugog svjetskog rata.</p>
<p>&#8220;Belo se pere na devedeset&#8221; reditelja Marka Naberšnika nastao je prema istoimenom autobiografskom romanu slovenačke autorke Bronje Žakelj.</p>
<p>Kratkometražni igrani film &#8220;Krava&#8221; (The Cow), scenariste i reditelja Pava Marinkovića, hrvatsko-crnogorska je koprodukcija inspirisana istoimenom pričom Branka Sbutege.</p>
<p>&#8220;Yugo Florida&#8221; reditelja Vladimira Tagića prati Zorana, čiji se svakodnevni život okreće naglavačke kada njegovom otuđenom ocu dijagnostikuju smrtonosnu bolest.</p>
<p>U okviru industrijskog programa LINK, Marko Eraković, rukovodilac Odjeljenja za međunarodnu saradnju, promociju i plasman Filmskog centra Crne Gore, predstavio je podsticajne mjere Filmskog centra producentima i producentkinjama iz Italije i regiona. Italija je jedna od zemalja sa kojima crnogorski producenti i producentkinje razvijaju koprodukcije, a italijanska kuća Quasar jedan je od koproducenata filma &#8220;Belo se pere na devedeset&#8221;.</p>
<p>Euro Balkan Film Festival posvećen je savremenom filmu sa Balkana i saradnji evropskih i balkanskih kinematografija. Osnivač i umjetnički direktor festivala je Mario Bova. Pored zvaničnog programa dugometražnih filmova, festival organizuje međunarodno takmičenje kratkometražnog filma i Euro Balkan Short Pitch, program za razvoj projekata kratkometražnih filmova mladih autora i autorki.</p>
<p>rtcg</p>
</div>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">199959</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Obradović: Oko 14.000 građana 20 godina živi van Crne Gore</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/obradovic-oko-14-000-gradana-20-godina-zivi-van-crne-gore/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 05 Nov 2026 19:38:25 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Dijaspora]]></category>
		<category><![CDATA[Društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Hronika]]></category>
		<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<category><![CDATA[Ne propustite]]></category>
		<category><![CDATA[NVO]]></category>
		<category><![CDATA[Politika]]></category>
		<category><![CDATA[Prvih 5]]></category>
		<category><![CDATA[Sjever]]></category>
		<category><![CDATA[Vijesti iz Crne Gore]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=199928</guid>

					<description><![CDATA[hiljade sa dokumentima u kojima je fotografija starija od deset godina Više od 14.000 građana živi van Crne Gore duže od 20 godina, a hiljade njih posjeduju dokumente u kojima je fotografija starija od deset godina, poručio je za RTV Podgorica državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova Novica Obradović. 05.11.202619:34Izvor:RTV PG Novica Obradović Fotografije starije [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>hiljade sa dokumentima u kojima je fotografija starija od deset godina</p>
<div id="brxe-7824a6" class="brxe-text-basic">Više od 14.000 građana živi van Crne Gore duže od 20 godina, a hiljade njih posjeduju dokumente u kojima je fotografija starija od deset godina, poručio je za RTV Podgorica državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova Novica Obradović.</div>
<div id="brxe-a1325a" class="brxe-code" data-script-id="a1325a">
<div class="article-meta"><span class="article-meta-item">05.11.2026</span><span class="article-meta-item">19:34</span><span class="article-meta-item">Izvor:<strong>RTV PG</strong></span></div>
<div><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-199930" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/novica-obradovic-1024x683-1.jpg" alt="" width="1024" height="683" srcset="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/novica-obradovic-1024x683-1.jpg 1024w, https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/novica-obradovic-1024x683-1-300x200.jpg 300w, https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/novica-obradovic-1024x683-1-768x512.jpg 768w" sizes="(max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /></div>
<div>
<div id="brxe-5206ed" class="brxe-div article-featured">
<figure id="brxe-6c4cc6" class="brxe-image tag caption"><figcaption class="bricks-image-caption">Novica Obradović</figcaption></figure>
</div>
<div id="brxe-505f79" class="brxe-post-content sadrzaj">
<p>Fotografije starije od deset godina, više od hiljadu birača bez fotografije u sistemu, 139 stogodišnjaka i više od 270 preminulih čiji status nije u potpunosti razjašnjen. Zbog tih podataka, Ministarstvo unutrašnjih poslova najavljuje nove mjere – od brisanja spornih upisa i obaveznog fotografsanja birača do terenske provjere prebivališta</p>
<div id="brxe-505f79" class="brxe-post-content sadrzaj">
<p>Bez fotografije se više neće moći na birališta – ukoliko bude usvojen predlog Ministarstva unutrašnjih poslova. Fotografija birača ubuduće bi bila obavezni dio štampanog izvoda iz biračkog spiska, čime bi se, kako tvrde nadležni, omogućila dodatna kontrola identiteta tokom izbornog procesa.</p>
<p>„Na današnji dan imamo 1.649 naših državljana koji imaju prebivalište u Crnoj Gori, samim tim nalaze se u biračkom spisku koji nemaju fotografiju. Imamo čak 14.141 državljanina sa prebivalištem koji imaju stari dokument, ali je njihova fotografija u sistemu starija od deset godina. Mi smo došli do toga da je preko 14.000 naših sugrađana na popisu stanovništva izjavilo da van Crne Gore žive duže od 20 godina. Još jednu analizu koju smo radili je ko nije izvadio ličnu kartu 5. maja 2008. godine kada je to bila zakonska obaveza, došli smo do podatka da oko 14.000 naših sugrađana tada i do dana današnjeg nije izvadilo ličnu kartu“, kazao je državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova Novica Obradović.</p>
<p>Hiljade građana i dalje se vode sa dokumentima čija je fotografija stara više od decenije, dok za dio upisanih u sistemu uopšte ne postoji ni fotografija. A među njima ima i onih koji su navršili čitav vijek.</p>
<p>„Imamo 139 stogodišnjaka, odnosno osoba koje imaju 100 i više godina u Crnoj Gori, imamo 32 njih koji su izvadili nove lične karte i imamo njih troje koji su rođeni 1914. odnosno kada je počeo Prvi svjetski rat. Drugi podatak koji je malo stariji ali tačan. Mi smo imali 173 osobe koje su preminule i izbrisani su iz biračkog spiska. U isto vrijeme smo došli do toga da za njih 99 ne možemo da definišemo njihov status, to su ljudi koji su živjeli u inostranstvu i vjerovatno tamo preminuli ali niko nije prijavio. Tako da se ovdje radi o prek 270 naših sugrađana koji su nažalost preminuli i to na uzorku manjem od 15.000 ljudi“, istakao je Obradović.</p>
<p>A kontrola se ne bi završila samo na fotografijama i dokumentima. Ukoliko izmjene zakona dobiju podršku poslanika, policija će direktno na terenu provjeravati prijavljene adrese i utvrditi da li građani zaista žive na lokacijama koje su naveli kao prebivalište.</p>
<p>Adria.tv</p>
</div>
<div id="brxe-blvpdr" class="brxe-code" data-script-id="blvpdr">
<div class="ad-slot ad-slot--in-article abm-adsense-slot"></div>
</div>
</div>
</div>
</div>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">199928</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Vrane donose odluke dvostruko brže od ljudi i majmuna</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/vrane-donose-odluke-dvostruko-brze-od-ljudi-i-majmuna/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 03 Nov 2026 17:44:45 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Galerije]]></category>
		<category><![CDATA[Hronika]]></category>
		<category><![CDATA[Ne propustite]]></category>
		<category><![CDATA[Prvih 5]]></category>
		<category><![CDATA[Sjever]]></category>
		<category><![CDATA[Zdravlje i fintes]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=199525</guid>

					<description><![CDATA[Kada moraju da naprave vizuelni izbor, vrane donose odluke dvostruko brže od ljudi i majmuna, pokazalo je istraživanje Univerziteta u Tibingenu. 2. novembar 2026. 22:31 / 0 komentara / Izvor vijesti: RTCG Foto: Pixabay U eksperimentu, dvjema crnim vranama bilo je potrebno u prosjeku samo 235 milisekundi da prepoznaju pravac u kojem se kreće obrazac [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p class="single-excerpt">Kada moraju da naprave vizuelni izbor, vrane donose odluke dvostruko brže od ljudi i majmuna, pokazalo je istraživanje Univerziteta u Tibingenu.</p>
<div class="single-meta">2. novembar 2026. 22:31 / 0 komentara / Izvor vijesti: RTCG</div>
<div><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-199530" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/connie_sf-raven-2162966_1920-1024x722-1.webp" alt="" width="1024" height="722" srcset="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/connie_sf-raven-2162966_1920-1024x722-1.webp 1024w, https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/connie_sf-raven-2162966_1920-1024x722-1-300x212.webp 300w, https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/connie_sf-raven-2162966_1920-1024x722-1-768x542.webp 768w" sizes="(max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /></div>
<div>
<figure class="single-figure"><figcaption>Foto: Pixabay</figcaption></figure>
<div class="single-content">
<p class="wp-block-paragraph">U eksperimentu, dvjema crnim vranama bilo je potrebno u prosjeku samo 235 milisekundi da prepoznaju pravac u kojem se kreće obrazac tačaka i donesu odluku, uz visok nivo preciznosti.</p>
<p class="wp-block-paragraph">Istraživanje su sproveli Filip Šmidbauer (Philipp Schmidbauer) i profesor Andreas Nider (Andreas Nieder) sa Instituta za neurobiologiju Univerziteta u Tibingenu, a rezultati su objavljeni u naučnom časopisu Science.</p>
<p class="wp-block-paragraph">Zadatak ptica bio je da procijene da li se tačke na ekranu kreću uglavnom ulijevo ili udesno. Svoju odluku pokazivale su kljucanjem mete koja se nalazila lijevo ili desno od prikazanih tačaka.</p>
<p class="wp-block-paragraph">„Čak i kada je obrasce bilo teško prepoznati, odluke vrana bile su bolje od nasumičnih izbora, dok su kod jasnih signala postizale preciznost od skoro 100 odsto“, rekao je Šmidbauer.</p>
<p class="wp-block-paragraph">Kako bi bolje razumjeli ovu sposobnost, istraživači su pratili aktivnost neurona u dijelu mozga vrana poznatom kao nidopallium caudolaterale. Riječ je o važnom području za obradu informacija i donošenje odluka, koje ima funkciju uporedivu sa prefrontalnim korteksom kod ljudi.</p>
<p class="wp-block-paragraph">Već 70 milisekundi nakon pojave vizuelnog stimulusa, neuronski signali povezani sa različitim pravcima kretanja počeli su da se razdvajaju u mozgu vrana, mnogo prije nego što su ptice mogle da reaguju.</p>
<p class="wp-block-paragraph">Neuronska aktivnost postepeno je rasla kako se odluka formirala, sve dok nije dostigla određeni prag, nakon čega je vrana pokazivala svoj izbor. Aktivnost neurona odražavala je i jačinu dostupnih vizuelnih informacija i pravac koji je ptica odabrala.</p>
<p class="wp-block-paragraph">„Ovi nalazi pokazuju da je neuronska dinamika u ptičjem mozgu u skladu sa utvrđenim modelima donošenja odluka kod ljudi i drugih primata“, rekao je Andreas Nider.</p>
<p class="wp-block-paragraph">Iako ptice nemaju slojeviti cerebralni korteks kakav postoji kod ljudi i drugih sisara, čini se da njihovi drugačije organizovani mozgovi koriste slične osnovne principe donošenja odluka, ali uz znatno veću brzinu.</p>
<p class="wp-block-paragraph">Ova sposobnost mogla bi biti povezana sa evolucionim potrebama za brzom obradom vizuelnih informacija i motoričkim reakcijama.</p>
<p class="wp-block-paragraph">Ptice se oslanjaju na izuzetno dobar vid kako bi izvodile precizne i brze manevre tokom leta, ali i usmjeravale kljun prema objektima prilikom potrage za hranom, objasnio je Nider.</p>
<p class="wp-block-paragraph">Ipak, biće potrebna dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo koji tačno mehanizmi u mozgu omogućavaju vranama ovu vremensku prednost.</p>
<p>gradski.me</p>
</div>
</div>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">199525</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Čitalačke navike u regionu: Tehnologija napreduje, ali knjige se ne predaju</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/citalacke-navike-u-regionu-tehnologija-napreduje-ali-knjige-se-ne-predaju/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 01 Nov 2026 20:53:48 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<category><![CDATA[Ne propustite]]></category>
		<category><![CDATA[Prvih 5]]></category>
		<category><![CDATA[Region]]></category>
		<category><![CDATA[Sjever]]></category>
		<category><![CDATA[Zanimljivosti]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=199071</guid>

					<description><![CDATA[1. Novembar 2026. • 15:00 Izvor: Kosovo Online Izvor: Kosovo Online Uprkos ubrzanom razvoju tehnologije, digitalnih medija i sve većoj upotrebi mobilnih telefona, knjiga u regionu i dalje ima svoje verne čitaoce. Iako su informacije dostupnije nego ikada, a veliki deo slobodnog vremena provodimo pred ekranima, mnogi i dalje biraju da se opuste uz knjigu, [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div class="article__time article_time_current_lang_sr-lat">1. Novembar 2026. • 15:00</div>
<div class="article__source">Izvor: Kosovo Online</div>
<div><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-199072" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/leposavic3.jpg" alt="" width="775" height="436" srcset="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/leposavic3.jpg 775w, https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/leposavic3-300x169.jpg 300w, https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/leposavic3-768x432.jpg 768w" sizes="(max-width: 775px) 100vw, 775px" /></div>
<div>
<div class="article__image">
<div class="article__image-source">Izvor: Kosovo Online</div>
</div>
<div class="article__main">
<div class="article__share"></div>
<div class="article__body clearfix">
<h4>Uprkos ubrzanom razvoju tehnologije, digitalnih medija i sve većoj upotrebi mobilnih telefona, knjiga u regionu i dalje ima svoje verne čitaoce. Iako su informacije dostupnije nego ikada, a veliki deo slobodnog vremena provodimo pred ekranima, mnogi i dalje biraju da se opuste uz knjigu, uvereni u njen opstanak, jer kako kažu čitaoci i izdavači za Kosovo onlajn – knjiga je potrebna čoveku.</h4>
<p><strong><em>Piše: Jelena Milenković</em></strong></p>
<p>Tehnologija može da ponudi brzinu i dostupnost informacija, ali čitanje knjige pruža poseban doživljaj i zato, i pored svih tehniloških promena, ona ostaje važan deo kulture i svakodnevnog života u regionu.</p>
<p>Dok mlađa publika uglavnom čita lektiru i popularnu literaturu, stičući tako čitalačke navike, stariji se okreću savremenoj književnosti, beletristici, istorijskim romanima.</p>
<p><strong>Stranice moraju da se okreću rukama</strong></p>
<p><strong>Posetioci </strong>Međunarodnog sajma knjiga u Beogradu uvereni su u opstanak knjiga, jer njihovo postojanje predstavlja kontinuitet u razvoju čovečanstva.</p>
<p>„Opstaće definitivno. Mora knjiga da se drži u rukama, moraju stranice da se okreću“, <a href="https://www.kosovo-online.com/vesti/drustvo/posetioci-sajma-knjiga-u-beogradu-opstace-knjige-jer-su-ljudima-potrebne-1-11-2026">kazala je za Kosovo onlajn</a> profesorka srpskog jezika u Srednjoj tehničkoj školi u Velikoj Plani Jelica Milićević.</p>
<p>Ipak, iz iskustva upozorava da deca manje čitaju, jer im je u eri veštačke inteligenije dostupno prepričano delo i analiza likova „na klik“.</p>
<p>„Mozak, kao i svaki drugi organ, atrofira ako ga ne vežbamo. A, bojim se da sa informacijama na klik neće moći da vežbaju vijuge. Informacije dobijaju brzo i ne mogu da misle o tome, ne mogu da razvijaju kritičko mišljenje, da imaju svoje sudove, ne mogu argumentovano da govore o svojim stavovima i to je problem“, rekla je Milićević.</p>
<p>Da ima čitalaca i među mlađom populacijom, dokaz je osamnaestogodišnji Mihajlo iz Beograda, koji rado čita. Kaže da ga čitanje smiruje.</p>
<p>„ Bolje od telefona svakako“, kaže ovaj učenik srednje škole.</p>
<p>Žarko Radaković, pisac i prevodilac dela Petera Handkea, kazao je da generalno čita sve, iako najčešće one na kojima sam radi.</p>
<p>Na pitanje da li će se knjiga izboriti sa digitalizacijom, odgovara da – neće, ali će svakako opstati.</p>
<p>„Kao nešto jedinstveno, da ne kažem arhaično. Ljudima je to potrebno. Ne može se digitalizacija izbeći, to nas sve vuče u jednom smeru, ali kao nešto što je kontinuitet u nama, to mora da opstane. Čitaoci će biti kao neka vrtsa sekte, onaj ko to voli &#8211; biće u toj grupi, a neko neće uopšte. Vidim da na ulicama svi gledaju u telefone, ali postoje čitaoci i postojaće, a da li će sajam postojati u ovom obliku, to ne znam“, rekao je Radaković za Kosovo onlajn.</p>
<p>I utisak izdavača je da se čita više nego ranije.</p>
<p>„Knjige malo menjaju obim. Pažnja ne traje kao nekada, ali mislim da knjiga ne gubi ništa. Digitalni sadržaj, elektronske verzije knjige ili audio knjige koje se pojavljuju sve više su prateći element brzog života. Knjiga je više za udobnost doma, a drugi oblici su za situacije u kojima je nemoguće izvaditi knjigu. Ali, i to je knjiga, austorska prava su uvek zaštićena. Autori su zadovoljni, izdavači ne gube mnogo. Bitno je da se čita, izvor nije toliko važan“, naveo je urednik u izdavačkoj kući „Prometej“ Aleksandar Tanurdžić.</p>
<p>Dodaje da se čitaoci okreću geopolitičkim knjigama, koje zadiru duboko u prošlost.</p>
<p><strong>Za mlađe lektira, stariji biraju savremenu književnost</strong></p>
<p>Jedna od najvažnijih kulturnih institucija u Leposaviću, Narodna biblioteka „Sveti Sava“ ljubiteljima knjige nudi brojne naslove i utočište kada pritisnu svakodnevni problemi. U toj ustanovi nastoje da knjigu približe svim generacijama, posebno najmlađima, i da obezbede što veću dostupnost uprkos svim izazovima.</p>
<p>Po iskustvu bibliotekarke <strong>Tanje Nićiforović</strong> među najtraženijim knjigama je školska lektira, dok stariji čitaoci najčešće biraju savremenu književnost, bestselere, krimi romane, ali i istorijske i porodične priče.</p>
<p>„Deca najčešće traže školsku lektiru, a među naslovima bih izdvojila &#8216;Lesi se vraća kući&#8217;, &#8216;Dečake Pavlove ulice&#8217; i &#8216;Mamac&#8217;. Kod odraslih čitalaca zastupljena je savremena književnost, bestseleri, krimi romani, ali i istorijske i porodične priče. Među trenutno najtraženijim autorima su Nora Roberts i Ju Nesbe“, <a href="https://www.kosovo-online.com/vesti/drustvo/citanje-u-regionu-knjiga-i-dalje-ima-svoje-mesto-medju-citaocima-30-10-2026">rekla je Nićiforović za Kosovo onlajn</a>.</p>
<p>Ukazuje da važnu ulogu u razvijanju ljubavi prema knjizi imaju porodica i roditelji, koji svojim primerom mogu uticati na stvaranje čitalačkih navika još u najranijem detinjstvu.</p>
<p>„Veoma je važno da dete odrasta uz knjigu. Kada mu se čita, kada raste kroz priče i slikovnice, knjiga postaje prirodan deo njegovog odrastanja. I nekoliko minuta zajedničkog čitanja dnevno veliki je korak ka tome da dete zavoli knjigu i razvije interesovanje za pisanu reč“, ističe ona.</p>
<p>Napominje da je posebno važno da i stanovnici manjih sredina imaju jednake mogućnosti da dođu do kvalitetnih književnih sadržaja.</p>
<p>„Ulaganje u knjižni fond zapravo je ulaganje u obrazovanje, a samim tim i u kulturni razvoj čitave zajednice. Naša biblioteka nastoji da čitaocima obezbedi što veću dostupnost knjiga, uprkos svim izazovima sa kojima se susrećemo na Kosovu i Metohiji“, rekla je Nićiforović.</p>
<p>Zato ističe da knjigu ne treba posmatrati kao obavezu, već kao priliku za učenje, upoznavanje sebe i sveta koji nas okružuje, jer knjiga širi vidike, obogaćuje znanje i pomaže nam da bolje razumemo sebe i druge.</p>
<p><strong>Priština: Manje se čita, ali knjiga i dalje ima svoje ljubitelje </strong></p>
<p>Pojedini <strong>građani Prištine</strong> i dalje uživaju u čitanju i ne odustaju od štampanih knjiga, ali ima i onih koji, nažalost, priznaju da im je literatura sve ređe u rukama. Prodavci nezadovoljno zbog slabijeg interesovanje, ali ljubitelji pisane reči ne odustaju i veruju da knjige ikada neće izgubiti vrednost.</p>
<p>Jedna od njih <a href="https://www.kosovo-online.com/vesti/drustvo/gradjani-pristine-o-citalackim-navikama-knjiga-i-dalje-ima-svoje-ljubitelje-ali-se">kazala je za Kosovo onlajn</a> da mnogo čita, voli klasike i bestselere, a preporučuje knjigu „Kaži mi ko sam“.</p>
<p>„Mladi treba da čitaju kako bi obogatili fond reči, da bi maštali o nečemu što je bolje od sadašnjosti“, rekla je ona.</p>
<p>S druge strane, jedan mladić priznaje da ne čita mnogo i da slobodno vreme radije provodi gledajući sadržaje.</p>
<p>„Ne čitam, samo gledam. Dosta sam čitao u školi, sada ne toliko“, priznaje.</p>
<p>Jedan advokat ističe da zbog prirode posla čita mnogo stručne literature, ali da mu za druge knjige nedostaje vremena. Kao preporuku izdvaja delo srpskog nobelovca Ive Andrića.</p>
<p>„Preporučujem &#8216;Na Drini ćuprija&#8217; Ive Andrića. Ima puno lepih knjiga za čitanje, ima interneta, mogućnosti su različite, širok je spektar štiva, ali je malo vremena zbog porodičnih, profesionalnih i životnih obaveza“, naveo je on.</p>
<p>Ipak, utisak uličnih prodavaca knjiga nešto je drugačiji. Čini im se da ljudi manje čitaju, jer slabije pazare knjige.</p>
<p>„Ne znam zašto je tako, možda ljudi danas nisu kao ranije, mi smo više čitali. Neki kažu da je to zbog tehnologije i da čitaju u drugim formatima. Možda je tako, ali se vidi da ljudi zaostaju. Nemaju bogat rečnik, jer kada neko čita i razgovarate s njim, odmah primetite da je načitan“, rekao je prodavac knjiga Fljorim Bećiri.</p>
<p><strong>Makedonci čitaju i okreću se domaćim autorima</strong></p>
<p>Poptuno suprotan utisak u Skoplju. <strong>Elizabeta Popovska</strong> iz izdavačke kuće „Matica“ kaže da interesovanje za knjige i dalje postoji, a možda je za neku nijansu čak i povećano, kao i da se makedonska čitalačka publika uglavnom okreće knjigama koje opuštaju, a sve više i domaćim autorima.</p>
<p>Slobodno mogu da kažem da interesovanje za knjige i dalje postoji. Možda je za neku nijansu i povećano. A šta čitaju – nema pravila. Beletristiku najviše, ali ima onih koji vole knjige iz oblasti nauke, politike, istorije“, <a href="https://www.kosovo-online.com/vesti/drustvo/popovska-makedonska-publika-sve-vise-cita-domace-pisce-1-11-2026">rekla je Popovska za Kosovo onlajn</a>.</p>
<p>Posebno je zadovoljna što se sve više čitaju domaći pisci i što se sve više makedonskih autora pojavljuje na sceni.</p>
<p>„Njima se daje šansa, publika ih čita, oni dalje stvaraju i to je odlično“, konstatovala je sagovornica.</p>
<p>Navodi da knjige najviše kupuju čitaoci u dobi od 20 ili 25 godina pa sve do onih koji imaju 50, 60 godina. Raduje je što i mnogo penzionera čita.</p>
<p>„Penzioneri koji imaju 70 i više godina čitaju, redovno dolaze da kupuju, što je zaista dobar znak da čitaju i starije grupe, iako možda imaju problem sa vidom. Ali, ta srednja dob je najzastupljenija. Ne znači da mlađi ne čitaju, imamo mi i mladu čitalačku publiku, tinejdžere, pa i mlađe, ali su oni manje zastupljeni“, rekla je Popovska.</p>
<div class="article__time">1. Novembar 2026. • 15:00</div>
<div class="article__source">Izvor: Kosovo Online</div>
</div>
</div>
</div>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">199071</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Žabljak osvanuo pod snijegom, temperatura se spustila ispod nule</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/zabljak-osvanuo-pod-snijegom-temperatura-se-spustila-ispod-nule/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 01 Nov 2026 10:32:13 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Hronika]]></category>
		<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<category><![CDATA[Ne propustite]]></category>
		<category><![CDATA[Politika]]></category>
		<category><![CDATA[Prvih 5]]></category>
		<category><![CDATA[Sjever]]></category>
		<category><![CDATA[Turizam i ekologija]]></category>
		<category><![CDATA[Vijesti iz Crne Gore]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=199000</guid>

					<description><![CDATA[1. novembar, 2026. 09:52 &#160; Žabljak je jutros bio najhladnija crnogorska opština Foto;Portal Analitika Portal AnalitikaIzvor Stanovnike Žabljaka prvog dana novembra dočekao je snijeg, koji je jutros zabijelio ulice i okolinu. Foto;Portal Analitika Prema podacima Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, Žabljak je jutros bio najhladnija crnogorska opština. U 7.30 časova izmjerena je temperatura od minus [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>1. novembar, 2026. 09:52</p>
<p>&nbsp;</p>
<p><em>Žabljak je jutros bio najhladnija crnogorska opština</em></p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-199001" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/1793522993bnqxcokzwxmcdh73-i_1920x1280.jpg" alt="" width="1920" height="1280" srcset="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/1793522993bnqxcokzwxmcdh73-i_1920x1280.jpg 1920w, https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/1793522993bnqxcokzwxmcdh73-i_1920x1280-300x200.jpg 300w, https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/1793522993bnqxcokzwxmcdh73-i_1920x1280-1024x683.jpg 1024w, https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/1793522993bnqxcokzwxmcdh73-i_1920x1280-768x512.jpg 768w, https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/1793522993bnqxcokzwxmcdh73-i_1920x1280-1536x1024.jpg 1536w" sizes="(max-width: 1920px) 100vw, 1920px" /></p>
<p><span class="text-14 leading-[0.75]">Foto;Portal Analitika</span></p>
<p><span class="text-14 leading-[0.75]">Portal Analitika</span><span class="text-12 text-gray-dark-200">Izvor</span></p>
<p>Stanovnike Žabljaka prvog dana novembra dočekao je snijeg, koji je jutros zabijelio ulice i okolinu.</p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-199002" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/1000064338.jpg" alt="" width="480" height="640" srcset="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/1000064338.jpg 480w, https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/1000064338-225x300.jpg 225w" sizes="(max-width: 480px) 100vw, 480px" /></p>
<p><span class="text-14 leading-[0.75]">Foto;Portal Analitika</span></p>
<p>Prema podacima Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, Žabljak je jutros bio najhladnija crnogorska opština. U 7.30 časova izmjerena je temperatura od minus 0,8 stepeni.</p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-199003" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/1793523328rpgywneylyhz8qh7-i_1920x1280.jpg" alt="" width="1920" height="1280" srcset="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/1793523328rpgywneylyhz8qh7-i_1920x1280.jpg 1920w, https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/1793523328rpgywneylyhz8qh7-i_1920x1280-300x200.jpg 300w, https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/1793523328rpgywneylyhz8qh7-i_1920x1280-1024x683.jpg 1024w, https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/1793523328rpgywneylyhz8qh7-i_1920x1280-768x512.jpg 768w, https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/11/1793523328rpgywneylyhz8qh7-i_1920x1280-1536x1024.jpg 1536w" sizes="(max-width: 1920px) 100vw, 1920px" /></p>
<p><span class="text-14 leading-[0.75]">Foto;Portal Analitika</span></p>
<p>Iz ZHMS-a su za danas najavili snijeg i susnježicu u višim planinskim predjelima na sjeveru zemlje.</p>
<p>&nbsp;</p>
<p><span class="text-14 leading-[0.75]">Portal Analitika</span></p>
<p>&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">199000</post-id>	</item>
		<item>
		<title>World Justice Project: Crna Gora na 57. poziciji, pala za dva mjesta</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/world-justice-project-crna-gora-na-57-poziciji-pala-za-dva-mjesta/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 22 Oct 2026 16:58:42 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Dijaspora]]></category>
		<category><![CDATA[Društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Film]]></category>
		<category><![CDATA[Ne propustite]]></category>
		<category><![CDATA[Politika]]></category>
		<category><![CDATA[Prvih 5]]></category>
		<category><![CDATA[Region]]></category>
		<category><![CDATA[Sjever]]></category>
		<category><![CDATA[Svijet]]></category>
		<category><![CDATA[Vijesti iz Crne Gore]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=196742</guid>

					<description><![CDATA[Crna Gora zauzima 57. mjesto među 143 države svijeta prema Indeksu vladavine prava za 2026. godinu, koji je objavila međunarodna organizacija Svjetski projekat pravde (World Justice Project – WJP). Crna Gora, pravda &#8211; SHUTTERSTOCK 22/10/2026. u 15:21 h DAN portal Riječ je o međunarodnom istraživanju koje ocjenjuje koliko se u državama poštuje vladavina prava &#8211; od nezavisnosti [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Crna Gora zauzima 57. mjesto među 143 države svijeta prema Indeksu vladavine prava za 2026. godinu, koji je objavila međunarodna organizacija Svjetski projekat pravde (World Justice Project – WJP).</p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-196743" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/10/O-1010466-1000.webp" alt="" width="1000" height="666" srcset="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/10/O-1010466-1000.webp 1000w, https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/10/O-1010466-1000-300x200.webp 300w, https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/10/O-1010466-1000-768x511.webp 768w" sizes="(max-width: 1000px) 100vw, 1000px" /></p>
<div class="se-article_content--media">
<div class="se-media--wrapper">
<div class="se-caption_credit--wrapper">
<div class="se-caption se-caption--article-image main-gallery-image-caption">
<p>Crna Gora, pravda</p>
</div>
<div class="se-credit se-credit--article-image main-gallery-image-credit">&#8211; SHUTTERSTOCK</div>
</div>
</div>
</div>
<div class="se-article--wrapper">
<div class="se-article_content--left">
<div class="se-article--published">22/10/2026. u 15:21 h</div>
<div class="se_article_authors"><a class="se-article--author" href="https://www.dan.co.me/autor/dan-portal/">DAN portal</a></div>
<div></div>
<div>
<p>Riječ je o međunarodnom istraživanju koje ocjenjuje koliko se u državama poštuje vladavina prava &#8211; od nezavisnosti pravosuđa i borbe protiv korupcije do zaštite osnovnih prava i ograničenja vlasti.</p>
<p>Naša država ostvarila je ocjenu 0,57, na skali od nula do jedan, pri čemu veća vrijednost označava viši stepen poštovanja vladavine prava.</p>
<p>Prema dostavljenim podacima, Crna Gora je u odnosu na prošlogodišnju listu nazadovala za dva mjesta, sa 55. na 57. poziciju, dok je njena ocjena, zaokružena na dvije decimale, ostala nepromijenjena.</p>
<p>Od zemalja regiona najbolje je rangirana Slovenija, koja zauzima 26. mjesto sa ocjenom 0,68, dok je Hrvatska na 44. poziciji sa 0,61 bodom. Neposredno iza Crne Gore nalazi se Kosovo, na 59. mjestu, sa ocjenom 0,56.</p>
<p>Sjeverna Makedonija zauzima 65. poziciju sa 0,54 boda, Bosna i Hercegovina je na 70. mjestu sa 0,52, dok je Albanija na 91. poziciji sa 0,48 bodova. Srbija je rangirana na 95. mjestu, sa ocjenom 0,46.</p>
<p>Nacionalni ekspert za Crnu Goru bio je prof. dr <strong>Branislav Radulović</strong>, predsjednik Udruženja pravnika.</p>
<p>Indeks vladavine prava obuhvata osam oblasti: ograničenja državne vlasti, odsustvo korupcije, otvorenost vlasti, osnovna prava, red i bezbjednost, sprovođenje propisa, građansko pravosuđe i krivično pravosuđe.</p>
<p>Rezultati se zasnivaju na istraživanjima i procjenama koje treba da pokažu kako vladavina prava funkcioniše u praksi, a ne samo kakva su zakonska rješenja usvojena. Zbog toga ovaj indeks predstavlja jedan od međunarodnih pokazatelja stanja institucija, odgovornosti vlasti i pristupa građana pravdi.</p>
<p>Na vrhu svjetske liste nalazi se Danska, sa ocjenom 0,90, a slijede Norveška sa 0,89 i Finska sa 0,87. Na začelju je Venecuela, koja zauzima 143. mjesto sa ocjenom 0,26.</p>
<p>Pozicija Crne Gore pokazuje da je ispred većine država Zapadnog Balkana, ali i da zaostaje za članicama Evropske unije iz neposrednog okruženja. Posebno je značajno što se vladavina prava nalazi u središtu pregovora Crne Gore o pristupanju EU, prije svega kroz poglavlja 23 i 24, koja obuhvataju pravosuđe, osnovna prava, pravdu, slobodu i bezbjednost.</p>
<div class="se-ad se-ad--articletext">
<div class="position_item_center_04"></div>
</div>
<p>Više detalja možete pronaći na <a href="https://worldjusticeproject.org/rule-of-law-index/?utm_source=chatgpt.com" target="_blank" rel="noopener">linku</a>.</p>
<p>Dan portal</p>
</div>
</div>
</div>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">196742</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Dobitnica Nobelove nagrade za ekonomiju: Majčinstvo ne bi smjelo da bude kazna za karijeru</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/dobitnica-nobelove-nagrade-za-ekonomiju-majcinstvo-ne-bi-smjelo-da-bude-kazna-za-karijeru/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 18 Oct 2026 17:43:36 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Dijaspora]]></category>
		<category><![CDATA[Društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Hronika]]></category>
		<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<category><![CDATA[Ne propustite]]></category>
		<category><![CDATA[Politika]]></category>
		<category><![CDATA[Prvih 5]]></category>
		<category><![CDATA[Sjever]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=195894</guid>

					<description><![CDATA[Žene mogu imati isto obrazovanje, sposobnosti i ambicije kao muškarci, ali se njihove karijere često počinju razilaziti nakon rođenja djeteta. Klaudija Goldin JOSH REYNOLDS/ Guliver/AP 18/10/2026. u 15:00 h Mili Prelević Razlog nije nužno nedostatak profesionalnih mogućnosti, već način na koji je organizovano tržište rada, koje posebno nagrađuje one koji poslu mogu da posvete gotovo [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Žene mogu imati isto obrazovanje, sposobnosti i ambicije kao muškarci, ali se njihove karijere često počinju razilaziti nakon rođenja djeteta.</p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-195895" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/10/O-1008872-1000.webp" alt="" width="1000" height="667" /></p>
<div class="se-article_content--media">
<div class="se-media--wrapper">
<div class="se-caption_credit--wrapper">
<div class="se-caption se-caption--article-image main-gallery-image-caption">
<p>Klaudija Goldin</p>
</div>
<div class="se-credit se-credit--article-image main-gallery-image-credit">JOSH REYNOLDS/ Guliver/AP</div>
</div>
</div>
</div>
<div class="se-article--wrapper">
<div class="se-article_content--left">
<div class="se-article--published">18/10/2026. u 15:00 h</div>
<div class="se_article_authors"><a class="se-article--author" href="https://www.dan.co.me/autor/mili-prelevic/">Mili Prelević</a></div>
<div>
<p>Razlog nije nužno nedostatak profesionalnih mogućnosti, već način na koji je organizovano tržište rada, koje posebno nagrađuje one koji poslu mogu da posvete gotovo neograničeno vrijeme. Na to ukazuje američka ekonomistkinja <strong>Klaudija Goldin</strong>, dobitnica Nobelove nagrade za ekonomiju 2023, čija su istraživanja promijenila razumijevanje položaja žena na tržištu rada, u knjizi &#8220;Karijera i porodica: Stogodišnji put žena ka ravnopravnosti&#8221;.</p>
<p>– Danas se, više nego ikada, parovi suočavaju sa teškoćama u usklađivanju zaposlenja i porodice, poslovnog i privatnog života – napisala je Goldin u knjizi, ukazujući na to da briga o porodici ima svoju ekonomsku cijenu, koja se ogleda u izgubljenim prihodima i ograničenim mogućnostima napredovanja.</p>
<p>Na ideju da ovu temu približimo čitaocima &#8220;Dana&#8221; došli smo nakon komunikacije sa nobelovkom. Pozvali smo je da za naš list odgovori na šest pitanja o ekonomskom položaju žena, ali nam je odgovorila da zbog brojnih obaveza nema vremena za intervjue i pisane izjave. Istovremeno nas je uputila na svoju knjigu Career and Family: Women&#8217;s Century-Long Journey Toward Equity, uz napomenu da vjeruje kako se u njoj nalaze odgovori na većinu naših pitanja. I mi smo te odgovore potražili i našli.</p>
<p>Jedno od najvažnijih objašnjenja koje Goldin nudi jeste pojam &#8220;pohlepnog posla&#8221;. Takvi poslovi ne nagrađuju samo znanje i rezultate već i spremnost zaposlenog da radi uveče, vikendom i onda kada poslodavac to zatraži. Oni koji mogu da budu stalno dostupni često zarađuju nesrazmjerno više od kolega kojima je potrebno predvidivije radno vrijeme.</p>
<p>– Rad je, za mnoge koji grade karijeru, pohlepan – kaže Goldin u svojoj knjizi, objašnjavajući da zaposleni koji rade prekovremeno, vikendom ili uveče mogu ostvarivati znatno veće prihode, čak i kada se zarada posmatra po radnom satu.</p>
<p>Kada se rodi dijete, oba roditelja ne mogu uvijek nastaviti da rade pod takvim uslovima. Neko mora da bude dostupan za porodične obaveze, a tu ulogu u mnogim domaćinstvima češće preuzimaju žene. Zbog toga mogu birati fleksibilnije, ali slabije plaćene poslove, dok drugi roditelj nastavlja karijeru koja donosi veće prihode.</p>
<p>– Uticaj na unapređenje, napredovanje i zaradu je očigledan – istakla je Goldin, opisujući posljedice podjele porodičnih i profesionalnih obaveza između roditelja.</p>
<p>Koliko su ova pitanja važna i za Crnu Goru pokazuju podaci Monstata. Žene su 2024. godine činile 32,3 odsto zaposlenih na menadžerskim pozicijama, dok su bile nosioci vlasništva nad 26,3 odsto aktivnih poslovnih subjekata obuhvaćenih istraživanjem. Njihova zastupljenost među nosiocima vlasništva nad velikim preduzećima bila je još manja – svega 15,3 odsto.</p>
<p>Ovi podaci ne dokazuju da je majčinstvo uzrok manje zastupljenosti žena na rukovodećim pozicijama. Za takav zaključak bila bi potrebna posebna istraživanja o kretanju zarada i karijera žena i muškaraca nakon rođenja djece. Ipak, statistika pokazuje da ekonomska moć u Crnoj Gori nije ravnomjerno raspoređena.</p>
<p>&nbsp;</p>
<div class="se-embed se-embed--infobox se-embed--infobox-boks">
<div class="se__title">
<p>Samo devet velikih preduzeća u vlasništvu žena</p>
</div>
<div class="se__text">
<p>Prema podacima Monstata za 2024. godinu, žene su bile nosioci vlasništva nad devet od 59 velikih aktivnih poslovnih subjekata obuhvaćenih istraživanjem, odnosno 15,3 odsto.</p>
<p>Njihov udio bio je veći kod mikropreduzeća, 26,5 odsto, i malih, 22,4 odsto, dok je kod srednjih iznosio 16,4 odsto.</p>
<p>Među opštinama najmanji udio žena među nosiocima vlasništva zabilježen je u Petnjici, 13,6 odsto, a najveći u Kolašinu, 34,9 odsto.</p>
<p>Podaci se odnose na poslovne subjekte obuhvaćene Monstatovom statistikom, a ne na sve oblike preduzetništva.</p>
</div>
</div>
<p>Goldin upozorava da se razlike ne mogu otkloniti samo pojedinačnim mjerama koje ne mijenjaju način organizacije rada.</p>
<p>– Ako želimo da uklonimo ili makar smanjimo jaz u zaradama, moramo najprije dublje istražiti korijen ovih problema – naglasila je nobelovka, ukazujući na potrebu da se preispita sistem koji nesrazmjerno nagrađuje stalnu dostupnost poslu.</p>
<p>Za Crnu Goru to otvara pitanja dostupnosti vrtića, fleksibilnog radnog vremena, mogućnosti napredovanja nakon roditeljskog odsustva i ravnopravnije podjele porodičnih obaveza. Jednako je važno utvrditi koliko roditeljstvo zaista utiče na zarade žena, jer bez takvih podataka nije moguće precizno sagledati razmjere problema.</p>
<p>&nbsp;</p>
<div class="se-embed se-embed--infobox se-embed--infobox-boks">
<div class="se__title">
<p>Šta je &#8220;pohlepni posao&#8221;</p>
</div>
<div class="se__text">
<p>Pojam &#8220;pohlepni posao&#8221; odnosi se na rad koji donosi nesrazmjerno veće prihode onima koji su spremni da rade duže, prihvataju nepredvidive obaveze i budu dostupni poslodavcu i van uobičajenog radnog vremena.</p>
<p>Kada oba roditelja imaju takve poslove, usklađivanje karijere i brige o djeci postaje naročito teško. Jedan od njih često bira fleksibilnije zaposlenje, ali time može izgubiti dio prihoda i mogućnosti napredovanja.</p>
<p>Klaudija Goldin ukazuje da rješenje nije samo u tome da se žene više trude ili drugačije biraju poslove već i u promjeni načina na koji se rad organizuje i nagrađuje.</p>
</div>
</div>
<p>Knjiga Klaudije Goldin nije napisana o Crnoj Gori, ali njene poruke imaju značaj i za naše društvo. Ravnopravnost se, pokazuju njena istraživanja, ne postiže samo time što žene imaju pravo da rade i napreduju. Potrebno je i da pravila profesionalnog uspjeha ne budu takva da briga o porodici postaje prepreka karijeri.</p>
<div class="se-ad se-ad--articletext">
<div class="position_item_center_05"></div>
</div>
<p><em><strong>(Citati su prevedeni sa engleskog iz odlomka knjige Klaudije Goldin &#8220;Career and Family: Women&#8217;s Century-Long Journey Toward Equity&#8221; (Princeton University Press, 2021), koji je objavio Harvard Gazette)</strong></em></p>
<p>Dan portal</p>
</div>
</div>
</div>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">195894</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Podgorica: Dva izvršna direktora osumnjičena za utaju poreza u iznosu od preko 188.000 eura</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/podgorica-dva-izvrsna-direktora-osumnjicena-za-utaju-poreza-u-iznosu-od-preko-188-000-eura/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 16 Oct 2026 18:27:45 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Hronika]]></category>
		<category><![CDATA[Ne propustite]]></category>
		<category><![CDATA[NVO]]></category>
		<category><![CDATA[Politika]]></category>
		<category><![CDATA[Pozorište]]></category>
		<category><![CDATA[Prvih 5]]></category>
		<category><![CDATA[Sjever]]></category>
		<category><![CDATA[Vijesti iz Crne Gore]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=195589</guid>

					<description><![CDATA[14:59 14:59 Izvor: CdM Novac/Ilustracija/Shutterstock Podgorička policija podnijela je krivičnu prijavu protiv Z.J. (71) i J.M. (70) osnivača i izvršnih direktora u privrednom društvu „T. C.“ d.o.o. Podgorica, zbog sumnje na utaju poreza u iznosu od preko 188.000 eura, saopšteno je iz Uprave policije. “Službenici Sektora za borbu protiv kriminala – Odsjeka za suzbijanje složenih [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div class="meta-item herald-date"><span class="updated">14:59 14:59</span></div>
<p><span class="meta-source">Izvor: <a href="https://www.cdm.me/source/cdm/" rel="tag">CdM</a></span></p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-195590" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/10/novac-foto-shutterstock-1000x555-1.jpg" alt="" width="1000" height="555" /></p>
<div class="herald-post-thumbnail herald-post-thumbnail-single">
<figure class="wp-caption-text">Novac/Ilustracija/Shutterstock</figure>
</div>
<div class="entry-content herald-entry-content">
<div class="code-block code-block-12"></div>
<p>Podgorička policija podnijela je krivičnu prijavu protiv <strong>Z.J.</strong> (71) i<strong> J.M.</strong> (70) osnivača i izvršnih direktora u privrednom društvu „T. C.“ d.o.o. Podgorica, zbog sumnje na utaju poreza u iznosu od preko 188.000 eura, saopšteno je iz Uprave policije.</p>
<p>“Službenici Sektora za borbu protiv kriminala – Odsjeka za suzbijanje složenih oblika ekonomskog kriminala i sprovođenje finansijskih istraga, borbu protiv korupcije i ekološkog kriminala, u saradnji sa službenicima Sektora za finansijsko-obavještajne poslove, a po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, podnijeli su danas krivičnu prijavu protiv Z. J. (71) i J. M. (70), odgovornih osoba u privrednom društvu „T. C.“ d.o.o. Podgorica, zbog sumnje da su izvršili krivično djelo utaja poreza i doprinosa”, navodi se u saopštenju.</p>
<p>Sumnja se da su Z.J, u svojstvu osnivača i izvršnog direktora, tokom 2020, 2021, 2022, 2023, 2024. i 2025. godine, a J. M, u svojstvu osnivača i izvršnog direktora, tokom 2025. godine, neobračunavanjem poreza na lična primanja utajili porez u iznosu od 116.219,82 eura, kao i da su po osnovu poreza na dobit firmi utajili porez u iznosu od 71.935,42 eura.</p>
<div class="code-block code-block-13"></div>
<p>Na taj način, kako se sumnja, za sebe i prijavljenu firmu ostvarili su protivpravnu imovinsku korist u ukupnom iznosu od 188.155,24 eura, na direktnu štetu budžeta Crne Gore.</p>
<p>“Službenici Uprave policije svakodnevno, u saradnji sa nadležnim državnim tužilaštvom i drugim institucijama, sprovode aktivnosti usmjerene na otkrivanje, suzbijanje i procesuiranje krivičnih djela iz oblasti ekonomskog kriminala, posebno onih kojima se nanosi šteta budžetu Crne Gore”, zaključili su.</p>
<p>CdM portal</p>
</div>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">195589</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Gutić: Crna Gora mora biti zemlja u kojoj mladi žele da grade svoju budućnost</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/gutic-crna-gora-mora-biti-zemlja-u-kojoj-mladi-zele-da-grade-svoju-buducnost/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 16 Oct 2026 14:41:13 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<category><![CDATA[Ne propustite]]></category>
		<category><![CDATA[Politika]]></category>
		<category><![CDATA[Prvih 5]]></category>
		<category><![CDATA[Vijesti iz Crne Gore]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=195505</guid>

					<description><![CDATA[Ministar socijalnog staranja Ministar socijalnog staranja Damir Gutić kazao je da je cilj Crne Gore nije samo da bude dio Evropske unije, već i da mladi ljudi i nakon članstva ostanu da žive u našoj državi. Izvor:Adria.tv Gutić je učestvovao je na panelu „Otvorene granice, nove mogućnosti – kako zadržati talente?”, održanom u Evropskoj kući [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Ministar socijalnog staranja</p>
<p>Ministar socijalnog staranja Damir Gutić kazao je da je cilj Crne Gore nije samo da bude dio Evropske unije, već i da mladi ljudi i nakon članstva ostanu da žive u našoj državi.</p>
<div id="brxe-a1325a" class="brxe-code" data-script-id="a1325a">
<div class="article-meta"><span class="article-meta-item">Izvor:<strong>Adria.tv</strong></span></div>
<div>
<figure id="attachment_195506" aria-describedby="caption-attachment-195506" style="width: 1290px" class="wp-caption alignnone"><img loading="lazy" decoding="async" class="size-full wp-image-195506" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/10/IMG_2931-1.jpeg" alt="" width="1290" height="968" /><figcaption id="caption-attachment-195506" class="wp-caption-text">Screenshot</figcaption></figure>
<p>Gutić je učestvovao je na panelu „Otvorene granice, nove mogućnosti – kako zadržati talente?”, održanom u Evropskoj kući u Bijelom Polju, gdje je govorio o demografskim izazovima, migracijama mladih i stvaranju uslova za njihov ostanak i povratak u Crnu Goru.</p>
<p>“Naš cilj nije da mladi biraju između Evrope i Crne Gore. Naš cilj je da mogu da budu dio Evrope, a da Crna Gora bude njihov izbor za život”, istakao je Gutić.</p>
<p>Govoreći o razlozima odlaska mladih, ministar je naglasio da odgovor na demografske izazove mora biti sveobuhvatan, uz povezivanje ekonomskog razvoja, zapošljavanja, stanovanja, obrazovanja i podrške porodicama, sa posebnim fokusom na sjever Crne Gore.</p>
<p>“Ne možemo očekivati da mladi ostanu samo zato što vole svoju zemlju – moramo im pružiti stvarne mogućnosti da u njoj rade, napreduju, osnivaju porodice i grade svoju budućnost”, naglasio je on.</p>
<p>Ministar je istakao značaj cirkularnih migracija i snažnije saradnje sa dijasporom, naglašavajući da odlazak mladih ne mora značiti trajni gubitak za državu, već može biti prilika za prenos znanja, iskustava i novih ideja.</p>
<p>U tom kontekstu, kako se navodi, Ministarstvo je započelo rad na Demografskoj strategiji Crne Gore za period 2027–2037. godine, uz razvoj međuresornog pristupa demografskoj revitalizaciji sjevera, sa ciljem stvaranja održivih uslova za kvalitetniji život i ravnomjerniji regionalni razvoj.</p>
<p>Demografska politika, poručuju iz resora socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, znači stvaranje Crne Gore u kojoj mladi imaju mogućnosti da ostvare svoje potencijale i u kojoj budućnost mogu da grade po svom izboru.</p>
<p>adria.tv</p>
<p>&nbsp;</p>
</div>
</div>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">195505</post-id>	</item>
		<item>
		<title>U timu Jakšić Stojanović čak 12 državnih funkcionera</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/u-timu-jaksic-stojanovic-cak-12-drzavnih-funkcionera/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 15 Oct 2026 07:12:22 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<category><![CDATA[Ne propustite]]></category>
		<category><![CDATA[NVO]]></category>
		<category><![CDATA[Politika]]></category>
		<category><![CDATA[Prvih 5]]></category>
		<category><![CDATA[Sjever]]></category>
		<category><![CDATA[Vijesti iz Crne Gore]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=195415</guid>

					<description><![CDATA[Samo neto plate za ministarku prosvjete, nauke i inovacija Anđelu Jakšić Stojanović i najuže rukovodstvo u tom resoru, koje čini 13 državnih funkcionera, na mjesečnom nivou budžet koštaju skoro 20.000 eura (19.710), odnosno preko 230.000 godišnje. Jakšić Stojanović 15/10/2026. u 07:13 h Natalija Mrdak Jakšić Stojanović u svom timu ima čak osam generalnih direktora direktorata, [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Samo neto plate za ministarku prosvjete, nauke i inovacija Anđelu Jakšić Stojanović i najuže rukovodstvo u tom resoru, koje čini 13 državnih funkcionera, na mjesečnom nivou budžet koštaju skoro 20.000 eura (19.710), odnosno preko 230.000 godišnje.</p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-195416" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/10/O-1007740-1000.webp" alt="" width="1000" height="1026" /></p>
<div class="se-article_content--media">
<div class="se-media--wrapper">
<div class="se-caption_credit--wrapper">
<div class="se-caption se-caption--article-image main-gallery-image-caption">
<p>Jakšić Stojanović</p>
</div>
</div>
</div>
</div>
<div class="se-article--wrapper">
<div class="se-article_content--left">
<div class="se-article--published">15/10/2026. u 07:13 h</div>
<div class="se_article_authors"><a class="se-article--author" href="https://www.dan.co.me/autor/natalija-mrdak/">Natalija Mrdak</a></div>
<div>
<p>Jakšić Stojanović u svom timu ima čak osam generalnih direktora direktorata, tri državna sekretara i jednog sekretara. To pokazuju podaci o septembarskim zaradama rukovodilaca u MPNI koje je objavila Vlada. Njihove neto plate su na nivou onih koje su primali u januaru ove godine.</p>
<p>Ministarka Anđela Jakšić Stojanović primila je neto platu od 1.843 eura. Nakon nje, najveće neto plate imaju državni sekretari Dragan Marković – 1.696 eura, Tatjana Ćalasan –1.683 eura i Fikret Lulanaj – 1.650 eura.</p>
<p>Od osam generalnih direktora najveću neto platu imala je Mladenka Perić – 1.427 eura, a nakon nje Dragana Ćetković – 1.389, Marko Vukašinović – 1.374 eura, Svetlana Drobnjak – 1.369 eura, Jasna Jovanović – 1.358 eura, Marica Melović – 1.342 eura, Marija Gošović – 1.296 eura i Savica Vujičić – 1.285 eura.</p>
<p>Sekretar MPNI Marko Šljukić primio je u septembru 1.288 eura.</p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-195417" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/10/O-1007739-1000.webp" alt="" width="1000" height="1140" /></p>
<div class="se-ad se-ad--articletext position_item_center_02_top">
<div id="div-gpt-ad-1618480950926-0" class="ad--align" data-google-query-id="CLCEhoy7u5cDFXgJBgQdMkMYMw">
<div class="se-embed se-embed--image">
<div class="se-caption se-caption--article-image main-gallery-image-caption">
<p>Septembarske neto zarade 13 funkcionera u MPNI</p>
</div>
</div>
<p>Predsjednik Sindikata prosvjete Crne Gore Radomir Božović saopštio je prije tri mjeseca da se prosječna plata nastavnika trenutno kreće između 1.050 i 1.100 eura, ali je upozorio da veliki broj prosvjetnih radnika i dalje nije zadovoljan položajem profesije i njenim statusom u društvu.</p>
<p>On je podsjetio da je prosječna zarada u obrazovanju prije nekoliko godina iznosila oko 530 eura, dok danas na nivou kompletnog sektora iznosi oko 950 eura. Prosječna zarada nastavnika u Crnoj Gori iznosi od 1.050 i 1.100 eura, zavisno od dužine radnog staža i dodatnih zaduženja (razredno starješinstvo, prekovremeni rad&#8230;).</p>
<p>Zarade direktora škola i njihovih pomoćnika iznose od 1.200 do 1.350 eura, sa posebnim dodatkom za vrijeme trajanja mandata.</p>
<p>Dan portal</p>
<div class="se-ad se-ad--articletext">
<div class="position_item_center_03"></div>
</div>
<p>&nbsp;</p>
</div>
</div>
</div>
</div>
</div>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">195415</post-id>	</item>
		<item>
		<title>„Crna truba“ najbolja po izboru publike na Mojkovačkoj filmskoj jeseni</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/crna-truba-najbolja-po-izboru-publike-na-mojkovackoj-filmskoj-jeseni/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 11 Oct 2026 11:54:43 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Film]]></category>
		<category><![CDATA[Ne propustite]]></category>
		<category><![CDATA[Politika]]></category>
		<category><![CDATA[Prvih 5]]></category>
		<category><![CDATA[Sjever]]></category>
		<category><![CDATA[Vijesti iz Crne Gore]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=195072</guid>

					<description><![CDATA[Nagrade za glavne uloge pripale su Radošu Bajiću i Lei Co Sa ceremonije dodjele nagrada, Foto: Privatna arhiva Dragana Šćepanović 11.10.2026. 13:09h Radoš Bajić dobitnik je nagrade za najbolju glavnu mušku ulogu u filmu „Čuvar ikone Svetog Đorđa“ na 51. Mojkovačkoj filmskoj jeseni, dok je priznanje za najbolju glavnu žensku ulogu pripalo Lei Cok za [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Nagrade za glavne uloge pripale su Radošu Bajiću i Lei Co</p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-195073" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/10/5765418_fb-img-1791711655403_ls.jpg" alt="" width="1000" height="666" /></p>
<div class="mainArticleImg">
<div class="articleImageWrap imgCover">
<div class="articleImageCaption">Sa ceremonije dodjele nagrada, Foto: Privatna arhiva</div>
</div>
</div>
<div class="articleTxt fixed">
<div class="grid2 authorRow">
<div class="authorWrap">
<div class="author">
<div class="aLine"><a href="https://www.vijesti.me/autor/54/dragana-scepanovic">Dragana Šćepanović</a></div>
</div>
</div>
<div class="artTime"><span class="datePublished">11.10.2026. 13:09h</span></div>
</div>
<p><strong>Radoš Bajić </strong>dobitnik je nagrade za najbolju glavnu mušku ulogu u filmu „Čuvar ikone Svetog Đorđa“ na 51. Mojkovačkoj filmskoj jeseni, dok je priznanje za najbolju glavnu žensku ulogu pripalo <strong>Lei Cok </strong>za ostvarenje „Belo se pere na devedeset“.</p>
<p>Za najbolju epizodnu mušku ulogu nagrađen je <strong>Marko Janketić </strong>za film „Crna truba“, a nagradu za najbolju epizodnu žensku ulogu dobila je <strong>Aleksandra Janković </strong>za film „Koke“.</p>
<p>Nagrada „Spasoje Pajo Grdinić“, za najbolji film po izboru publike, pripala je „Crnoj trubi“, reditelja <strong>Bojana Stijovića.</strong></p>
<p>Nagrade su uručili predsjednik Opštine Mojkovac <strong>Vesko Delić </strong>i direktorica Festivala i Centra za kulturu „Nenad Rakočević“ <strong>Zorica Manojlović. </strong>Program svečanog zatvaranja vodila je glumica <strong>Darija Vučko.</strong></p>
<p>O nagradama za glumačka ostvarenja odlučivao je žiri kojim je predsjedavao scenarista i producent <strong>Miloš Avramović, </strong>a članovi su bili glumac <strong>Danilo Čelebić </strong>i scenaristkinja <strong>Nataša Drakulić. </strong>Laureatima, uz novčanu nagradu, pripada i festivalsko priznanje Brskovski groš.</p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-195074" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/10/5765417_fb-img-1791711596054_ff.jpg" alt="" width="1000" height="1333" /></p>
<figure class="elWrap imgFull"><figcaption><span class="imgCaption">Bajić</span><span class="imgSource withCaption">foto: Privatna arhiva</span></figcaption></figure>
<p>Dodjelom priznanja i umjetničkim programom 10. oktobra završena je 51. Mojkovačka filmska jesen. Festival posvećen glumačkim ostvarenjima otvoren je 6. oktobra u Centru za kulturu „Nenad Rakočević“, projekcijom filma „Čuvar ikone Svetog Đorđa“, rediteljke <strong>Jelene Bajić Jočić.</strong></p>
<p>U takmičarskom programu prikazano je pet filmova. Nakon ostvarenja kojim je otvoren festival, uslijedile su projekcije „Crne trube“ Bojana Stijovića, „Koka“ <strong>Igora Jelinovića </strong>i slovenačkog filma „Belo se pere na devedeset“ <strong>Marka Naberšnika. </strong>Takmičarski dio zaključen je filmom „Kako je ovde tako zeleno“, reditelja <strong>Nikole Ležajića.</strong></p>
<p>Umjetnički direktor festivala bio je glumac i profesor glume <strong>Slaviša Čurović, </strong>dok je selekciju potpisao reditelj, scenarista, producent i profesor filmske režije <strong>Danilo Bećković.</strong></p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-195075" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/10/5765419_fb-img-1791711640137_ff.jpg" alt="" width="1000" height="1333" /></p>
<figure class="elWrap imgFull"><figcaption><span class="imgSource">foto: Privatna arhiva</span></figcaption></figure>
<p>U pratećem programu prikazan je dugometražni dokumentarni film „Planina“, reditelja <strong>Biljane Tutorov </strong>i <strong>Petra Glomazića, </strong>ovogodišnji crnogorski kandidat za nagradu Oskar. Održane su i projekcije filmova „Južni vetar“, „Južni vetar 2: Ubrzanje“, „Trag divljači“, „Duplikat“, „Indigo kristal“ i „Volja sinovljeva“.</p>
<p>Filmske projekcije pratili su likovni i književni sadržaji. Tokom festivala otvorena je autorska izložba <strong>Mladena Blaževića, </strong>a predstavljena je i knjiga „Antologija filma i poetika reditelja“ <strong>Radoslava T. Stanišića.</strong></p>
<p>Završne večeri, nakon dodjele nagrada, izveden je muzičko-poetski kabare „Da, to su bili dani“, u kojem su nastupili <strong>Nebojša Dugalić, Boris Pingović </strong>i muzičari.</p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-195076" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/10/5765418_fb-img-1791711655403_ls-1.jpg" alt="" width="1000" height="666" /></p>
<figure class="elWrap imgFull"><figcaption><span class="imgSource">foto: Privatna arhiva</span></figcaption></figure>
<p>Organizatori su zahvalili umjetničkom direktoru i selektoru na posvećenosti i doprinosu oblikovanju programa, kao i članovima žirija na profesionalnom vrednovanju glumačkih ostvarenja.</p>
<p>„Zahvaljujemo svim glumcima, filmskim stvaraocima, gostima, partnerima, saradnicima i publici koji su bili dio ovogodišnjeg festivala. Posebnu zahvalnost dugujemo Nebojši Dugaliću, Borisu Pingoviću i muzičarima, koji su kabareom ‘Da, to su bili dani’ zaokružili festivalske dane večeri ispunjenom emocijama, muzikom, glumom i nostalgijom. Podrška svih učesnika potvrđuje da je Mojkovačka filmska jesen tradicija koja okuplja umjetnike i publiku, čuva kulturne vrijednosti i povezuje generacije“, poručili su organizatori.</p>
<p>vijesti</p>
</div>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">195072</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Zvijezda serije ‘Hiljadu i jedna noć’ otvorila dušu: “Važnije mi je da budem srećna nego da budem u pravu”</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/zvijezda-serije-hiljadu-i-jedna-noc-otvorila-dusu-vaznije-mi-je-da-budem-srecna-nego-da-budem-u-pravu/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Sat, 10 Oct 2026 11:59:22 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Film]]></category>
		<category><![CDATA[Hronika]]></category>
		<category><![CDATA[Ne propustite]]></category>
		<category><![CDATA[Politika]]></category>
		<category><![CDATA[Prvih 5]]></category>
		<category><![CDATA[Sjever]]></category>
		<category><![CDATA[Zanimljivosti]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=194954</guid>

					<description><![CDATA[B.Bu.[ Klix.ba ] 09. 10. 2026.11:29 &#62;&#62; 11:29 Turska glumica Berguzar Korel govorila je o životnim promjenama kroz koje je prošla posljednjih godina, otkrivajući kako danas posmatra odnose s ljudima, ličnu sreću i vlastite prioritete. Berguzar Koler (Foto: Instagram) Poznata glumica istakla je u razgovoru za turske medije da se nalazi u životnom razdoblju u kojem joj [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p class="author-source"><span class="author">B.Bu.</span><span class="source">[ Klix.ba ]</span></p>
<div class="dateTimeIconComment"><span class="eventDate">09. 10. 2026.</span><span class="releaseUpdateTime">11:29 &gt;&gt; 11:29</span></div>
<div>Turska glumica Berguzar Korel govorila je o životnim promjenama kroz koje je prošla posljednjih godina, otkrivajući kako danas posmatra odnose s ljudima, ličnu sreću i vlastite prioritete.</div>
<div><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-194955" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/10/resize_506x900.jpg" alt="" width="750" height="422" /></div>
<div>
<div class="box-center box900">
<div class="boxImage"><span class="boxImageCaption">Berguzar Koler (Foto: Instagram)</span></div>
</div>
<p>Poznata glumica istakla je u razgovoru za turske medije da se nalazi u životnom razdoblju u kojem joj je unutrašnji mir važniji od potrebe da uvijek bude u pravu. Kako je priznala, s godinama je naučila pojednostaviti život, osloboditi se nepotrebnog tereta i pažljivije birati ljude kojima poklanja svoje povjerenje.</p>
<p>“Nalazim se u periodu u kojem mi je važnije da budem srećna nego da budem upravu i u kojem sam se oslobodila tereta”, kazala je Korel.</p>
<p>Glumica je pojasnila i da su je životno iskustvo i godine učinili istovremeno hrabrijom i smirenijom, ali i da danas drugačije pristupa međuljudskim odnosima.</p>
<p>“Hrabrija sam, ali i smirenija. Pojednostavila sam svoj život. Prihvatila sam mnoge stvari. Uvijek sam spremna voljeti svakoga, ali u svoj život puštam samo iskrene ljude”, poručila je.</p>
<p>Njene riječi odražavaju promjenu prioriteta koju mnogi ljudi prepoznaju tek nakon godina iskustva. Umjesto dokazivanja i nepotrebnih rasprava, Korel danas, kako je sama istakla, više cijeni iskrenost, emocionalnu stabilnost i odnose koji joj donose zadovoljstvo.</p>
<p><strong>U braku s Halitom Ergenčom od 2009. godine</strong></p>
<p>Berguzar Korel jedna je od prepoznatljivijih turskih glumica, a regionalna publika posebno je pamti po ulozi Šeherezade u popularnoj seriji „Hiljadu i jedna noć“. Tokom karijere ostvarila je zapažene uloge i u projektima poput serija „Karadayi“, „Vatanım Sensin“, „Prvi i posljednji“ i „Čvor“.</p>
<p>Njen privatni život takođe je često predmet interesovanja javnosti. Od avgusta 2009. godine u braku je s turskim glumcem Halitom Ergenčom, s kojim ima troje djece.</p>
<p>Njihov najstariji sin Ali rođen je 2010. godine, dok je sin Han rođen 2020. godine, a kćerka Leyla 2021. godine.</p>
<p>Iako je godinama prisutna na televizijskim ekranima, Korel svojim izjavama pokazuje da joj je, izvan glumačke karijere, sve važnije pronaći ravnotežu između poslovnih obaveza, porodice i lične sreće.</p>
<p>rtcg</p>
</div>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">194954</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Spajić čestitao izbor budućoj rektorki Orović</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/spajic-cestitao-izbor-buducoj-rektorki-orovic/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Sat, 10 Oct 2026 09:09:00 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Hronika]]></category>
		<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<category><![CDATA[Ne propustite]]></category>
		<category><![CDATA[NVO]]></category>
		<category><![CDATA[Politika]]></category>
		<category><![CDATA[Prvih 5]]></category>
		<category><![CDATA[Sjever]]></category>
		<category><![CDATA[Vijesti iz Crne Gore]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=194880</guid>

					<description><![CDATA[Uvjeren sam da ćete sa svojim timom uspjeti da realizujete predstavljeni Program razvoja koji će značiti modernizaciju, bolji kvalitet nastave, veću konkurentnost i prepoznatljivost našeg državnog Univerziteta u međunarodnoj akademskoj zajednici, poručio je predsjednik Vlade Milojko Spajić novoizabranoj rektorki Univerziteta Crne Gore Ireni Orović. 10. oktobar 2026. 10:48 / Izvor vijesti: RTV PG Foto: Vlada [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p class="single-excerpt">Uvjeren sam da ćete sa svojim timom uspjeti da realizujete predstavljeni Program razvoja koji će značiti modernizaciju, bolji kvalitet nastave, veću konkurentnost i prepoznatljivost našeg državnog Univerziteta u međunarodnoj akademskoj zajednici, poručio je predsjednik Vlade Milojko Spajić novoizabranoj rektorki Univerziteta Crne Gore Ireni Orović.</p>
<div class="single-meta">10. oktobar 2026. 10:48 / Izvor vijesti: RTV PG</div>
<div><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-194881" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/10/spajicor-1024x683-1.webp" alt="" width="1024" height="683" /></div>
<div>
<figure class="single-figure"><figcaption>Foto: Vlada CG</figcaption></figure>
<div class="single-content">
<p class="wp-block-paragraph">Spajić se sastao sa Orović koja je izabrana da predvodi Univerzitet za mandatni period 2027–2030.</p>
<p class="wp-block-paragraph">Spajić je, kako je saopšteno iz Vladem tokom sastanka poručio da je prosvjeta esencijalna za budućnost države, a naročito u kontekstu velikih promjena koje donose moderne tehnologije.</p>
<p class="wp-block-paragraph">Uvjeren sam da ćete sa svojim timom uspjeti da realizujete predstavljeni Program razvoja koji će značiti modernizaciju, bolji kvalitet nastave, veću konkurentnost i prepoznatljivost našeg državnog Univerziteta u međunarodnoj akademskoj zajednici. U periodu koji je za Crnu Goru ključan i sa aspekta članstva u Evropskoj uniji, Univerzitet će imati važnu ulogu i, siguran sam dati snažan impuls kvalitetu daljih reformskih procesa – kazao je.</p>
<p class="wp-block-paragraph">Ministarka prosvjete nauke i inovacija, Anđela Jakšić-Stojanović, čestitala je budućoj rektorki na izboru.</p>
<p class="wp-block-paragraph">Vlada Crne Gore i resorno ministarstvo imaju izuzetnu saradnju sa Univerzitetom Crne Gore, a sudeći po temama koje smo pokrenuli na današnjem sastanku, a u kontekstu aktuelnog pristupanja Crne Gore EU, u narednom periodu nas očekuje još intenzivniji rad na projektima koji će doprinijeti što boljem pozicioniranju Univerziteta Crne Gore u evropskom istraživačkom prostoru – istakla je.</p>
<p class="wp-block-paragraph">Ključna tema razgovora, navodi se, bilo je unaprjeđenje studijskih programa tako da se studenti školuju za tržište koje se mijenja brže nego ikad.</p>
<p class="wp-block-paragraph">Zaključeno je da programi moraju prilagođeni aktuelnom momentu.</p>
<p class="wp-block-paragraph">Raduju nas planovi daljeg razvoja Univerziteta Crne Gore i snažnije povezivanje visokog obrazovanja sa potrebama privrede, koji su bili su u fokusu današnjeg sastanka. U narednom periodu fokus će biti na zajedničkom radu na razvoju studijskih programa u oblastima biznisa, biznis marketinga i STEM disciplina, kao i na kratke programe obuka, dokvalifikacije i prekvalifikacije, koji bi omogućili brže sticanje savremenih i tržišno relevantnih znanja i vještina – naglasila je nakon sastanka Orović.</p>
</div>
<section class="topic-tags">
<h4>GRADSKI.ME</h4>
</section>
</div>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">194880</post-id>	</item>
		<item>
		<title>U stručne škole upisano 5.370 đaka, u gimnazije samo 1.717</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/u-strucne-skole-upisano-5-370-daka-u-gimnazije-samo-1-717/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 05 Oct 2026 06:45:42 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Hronika]]></category>
		<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<category><![CDATA[Ne propustite]]></category>
		<category><![CDATA[NVO]]></category>
		<category><![CDATA[Prvih 5]]></category>
		<category><![CDATA[Vijesti iz Crne Gore]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=194098</guid>

					<description><![CDATA[Podaci Informacionog sistema crnogorskog obrazovanja pokazuju da su i ove školske godine đaci radije upisivali srednje stručne škole nego gimnazije. Na konkursu za upis u prvi razred u crnogorske srednje škole upisano je 7.087 prvaka. U stručnom obrazovanju je njih 5.370, odnosno tri četvrtine svih upisanih učenika – 75,8 odsto. Za gimnazijske programe opredijelilo se [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p class="single-excerpt">Podaci Informacionog sistema crnogorskog obrazovanja pokazuju da su i ove školske godine đaci radije upisivali srednje stručne škole nego gimnazije. Na konkursu za upis u prvi razred u crnogorske srednje škole upisano je 7.087 prvaka. U stručnom obrazovanju je njih 5.370, odnosno tri četvrtine svih upisanih učenika – 75,8 odsto. Za gimnazijske programe opredijelilo se 1.717 učenika, što čini preostalih 24,2 odsto od ukupnog broja upisanih prvaka.</p>
<div class="single-meta">5. oktobar 2026. 08:19 // Izvor vijesti: Pobjeda</div>
<div><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-194099" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/10/gimnazija-pocetak-skolske-godine-mara-babovic.webp" alt="" width="960" height="600" /></div>
<div>
<figure class="single-figure"><figcaption>Foto: Pobjeda</figcaption></figure>
<div class="single-content">
<p class="wp-block-paragraph">Ove podatke Pobjedi je dostavio Centar za stručno obrazovanje. Prema njihovim nalazima, rast interesovanja za srednje stručne škole rezultat je predanog rada na podizanju opšteg kvaliteta, savremenosti i privlačnosti ovog sistema obrazovanja. Ove škole, kažu oni, nude učenicima brz i siguran prolaz do tržišta rada, ali istovremeno daju i odličnu teorijsku i praktičnu bazu za nastavak školovanja na fakultetima.</p>
<p class="wp-block-paragraph"><strong>Analize za gimnazije</strong></p>
<p class="wp-block-paragraph">Resorno ministarstvo prije dvije godine objavilo je Program razvoja opšteg srednjeg obrazovanja u Crnoj Gori za 2024-2026. godinu, u sklopu kojeg su analizirali i stanje u gimnazijama. Konstatovano je tada da se, sagledavajući broj upisanih đaka, u tim školama u posljednjih deset školskih godina bilježi opadajući trend. Školske 2015/16. godine u crnogorskim gimnazijama bilo je ukupno 9.429 učenika, a 2023/24. godine 7.823.</p>
<p class="wp-block-paragraph">U dokumentu resornog ministarstva ocijenjeno je da evidentan trend pada može imati različite uzroke i implikacije na obrazovni sistem.</p>
<p class="wp-block-paragraph">„Može se pripisati određenom broju faktora, kao što su: demografski trendovi – smanjenje broja djece školskog uzrasta; promjene u obrazovnom sistemu – uvođenje novih obrazovnih programa, kao što su stručne škole, može privući neke učenike/ce koji bi se inače opredijelili za opšte srednje obrazovanje; promjene društvenih tokova – promjene društvenih vrijednosti i aspiracija mladih mogu uticati na njihov izbor srednje škole…“, navedeno je u tom dokumentu.</p>
<p class="wp-block-paragraph">Da bi se osigurao kontinuitet upisa u gimnazije, kako je tada poručeno, potrebno je odraditi dodatne i dublje analize da bi se stekla potpunija slika o promjenama u upisu. U tom dokumentu je precizirano da bi promjene, odnosno novine u nastavnim planovima i programima i promocija upisa u gimnaziju mogli da privuku nove prvake…</p>
<p class="wp-block-paragraph">No, ni nakon objave tog dokumenta stanje se nije promijenilo nabolje. U gimnazijama su 2023/24. godine bila ukupno 7.823 učenika, godinu kasnije bilo ih je 7.862, a prošle godine 7.736. U istom periodu u stručnim školama 2023/24. godine bila su ukupno 17.904 učenika, godinu kasnije 18.853, te lani 19.268.</p>
<p class="wp-block-paragraph">Dok su ranije pojedine gimnazije brojale nekoliko odjeljenja koja imaju više od 20 učenika, nedavno su pojedine bilježile da se u prvom upisnom roku prijavilo samo 38 đaka.</p>
<p class="wp-block-paragraph">Od Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija Pobjeda očekuje odgovore na ovu temu. Pitali su ih u kojim gimnazijama je zabilježeno najmanje upisanih prvaka, šta konkretno ove škole treba da promijene u svojim programima, te sa kojim ključnim izazovima se suočavaju. Odgovore očekuju i od Unije poslodavaca Crne Gore.</p>
<p class="wp-block-paragraph">Pojedini direktori gimnazija u proteklom periodu navodili su da bi bilo dobro da isplaniraju određene vrste specijalizacije, odnosno usmjerenja unutar gimnazija, koje bi se primjenjivale po završetku prve godine.</p>
<p class="wp-block-paragraph">Nedavno je Pobjedi, uoči upisa prvaka, direktor podgoričke gimnazije „Slobodan Škerović“ Zoran Pejović kazao da oni i dalje imaju veće interesovanje učenika za upis u prvi razred od ponuđenih mjesta i da im odziv ne predstavlja problem. Pejović je istakao da se već duže u toj školi broj učenika koje traže ne mijenja, pa otuda ni broj đaka u školi.</p>
<p class="wp-block-paragraph">„Godinama je između 1.850 i 1.950 učenika, zavisno od broja novoupisanih odjeljenja“, naveo je Pejović.</p>
<p class="wp-block-paragraph"><strong>Fali zanatlija, privreda ih traži</strong></p>
<p class="wp-block-paragraph">Iz Centra za stručno obrazovanje kažu da oni kontinuirano rade na promociji stručnog obrazovanja, reviziji postojećih i izradi novih obrazovnih programa kako bi oni direktno pratili potrebe privrede i moderne tehnološke trendove.</p>
<p class="wp-block-paragraph">„Prateći evropske standarde, posebnu pažnju posvećujemo integrisanju digitalnih i zelenih vještina u nastavne planove. Dodatno, kroz jačanje dualnog obrazovanja i sistemsku saradnju sa privrednim sektorom, učenicima je omogućeno sticanje praktičnih znanja i vještina u realnom radnom okruženju“, navode oni.</p>
<p class="wp-block-paragraph">Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija na konkursu za upis prvaka u srednje škole u Crnoj Gori ponudilo je ukupno 9.281 mjesto, od čega je upisano 7.087 učenika, a ostalo su 2.194 mjesta koja su nepopunjena. Dok podaci o upisu pokazuju da učenici biraju stručne škole, analize ukazuju i da unutar samog stručnog obrazovanja postoji određena neravnoteža.</p>
<p class="wp-block-paragraph">„Učenici u velikoj mjeri biraju četvorogodišnje obrazovne programe (IT, medicina, ekonomija i dr.) radi nastavka školovanja, dok trogodišnji zanatski i uslužni programi ostaju slabije popunjeni uprkos potrebama privrede“, kažu iz Centra za stručno obrazovanje.</p>
<p class="wp-block-paragraph">Oni su obrazložili da na ove trendove dodatno utiču demografska kretanja: na sjeveru se bilježi veći broj slobodnih mjesta usljed manjeg broja osnovaca, dok na Primorju postoji prostor za dodatno podsticanje interesovanja za ugostiteljska i uslužna zanimanja.</p>
<p class="wp-block-paragraph">„Aktivnosti Centra za stručno obrazovanje primarno su usmjerene na dalju modernizaciju sistema i njegovo još bliže usklađivanje sa dinamičnim potrebama tržišta rada, što je jasno predviđeno ključnim strateškim dokumentima: Strategijom reforme obrazovanja 2025–2035, Planom rasta, kao i Strategijom karijernog vođenja i savjetovanja“, kažu iz ove institucije.</p>
<p class="wp-block-paragraph">U skladu sa ovim okvirom, kako dodaju, jedan od njihovih glavnih prioriteta jeste kontinuirani rad na promociji svih nivoa stručnog obrazovanja, a poseban akcenat je stavljen na afirmativno približavanje trogodišnjih zanatskih i uslužnih zanimanja mladima, kako bi prepoznali njihovu realnu vrijednost i brze mogućnosti zaposlenja.</p>
<p class="wp-block-paragraph">„Paralelno s tim, posvećeni smo redovnom unapređenju i reviziji obrazovnih programa kroz uvođenje savremenih digitalnih i zelenih vještina, čime pratimo evropske trendove i standarde kvaliteta“, istakli su oni.</p>
<p class="wp-block-paragraph">Kažu da posebno vode računa o specifičnostima naših regija, nastojeći da ponudu obrazovnih profila dodatno prilagode potrebama lokalnih privreda, bilo da je riječ o razvoju turizma na jugu ili podršci privrednim potencijalima na sjeveru.</p>
<p class="wp-block-paragraph">„Takođe, kroz intenzivniju saradnju sa osnovnim školama i privrednim sektorom nastavljamo da jačamo karijerno informisanje učenika i širimo mrežu poslodavaca u dualnom obrazovanju. Naš cilj ostaje stvaranje podsticajnog ambijenta u kojem svaki učenik tokom školovanja stiče kvalitetna, primjenljiva znanja i vještine, kao sigurnu osnovu za svoju buduću karijeru“, navode iz Centra za stručno obrazovanje.</p>
<p class="wp-block-paragraph"><strong>Prodavači, konobari…</strong></p>
<p class="wp-block-paragraph">Podaci iz MEIS-a Centru za stručno obrazovanje pomažu da prepoznaju obrazovne programe kod kojih je ostao najveći prostor za popunu kapaciteta nakon što je okončan upis u prvi razred srednje škole. Razlike između ponuđenih mjesta i interesovanja učenika, prema njihovim riječima, vidljive su i na trogodišnjim i na četvorogodišnjim obrazovnim programima.</p>
<p class="wp-block-paragraph">Oni ističu da se na osnovu pregleda programa na kojima je ostalo najviše nepopunjenih mjesta dolazi do podataka da je na trogodišnjem obrazovnom programu (nivo III) za prodavača bilo 140 slobodnih mjesta – ponuđeno 252 / upisano 112; na programu konobara ostalo je 89 slobodnih mjesta – ponuđeno 210 / upisano 121; za instalatera termotehničkih sistema broje 65 slobodnih mjesta, odnosno ponuđeno 127 / upisano 62; za pekara i proizvođača prehrambenih proizvoda ostala su 53 slobodna mjesta (ponuđeno 98 / upisano 45).</p>
<p class="wp-block-paragraph">Njihova statistika dalje pokazuje da je na programu elektroinstalatera, autoelektričara i montera elektronske komunikacione infrastrukture ostalo 49 slobodnih mjesta (ponuđeno 175 / upisano 127); za bravara-zavarivača i limara-autolimara 41 slobodno mjesto (ponuđeno 70 / upisano 29); za automehaničara i mehaničara energetskih postrojenja: 35 slobodnih mjesta (ponuđeno 182 / upisano 147); za kuvara: 25 slobodnih mjesta (ponuđeno 308 / upisano 283).</p>
<p class="wp-block-paragraph"><strong>Posjete osnovnim školama</strong></p>
<p class="wp-block-paragraph">Profesionalna orijentacija u osnovnim školama predstavlja ključni korak u prepoznavanju dječjih sklonosti, a Centar za stručno obrazovanje i srednje stručne škole aktivno pružaju podršku tom procesu kroz blisku saradnju, poručuju iz ove institucije. Kažu da se poseban fokus stavlja na karijerno vođenje i usmjeravanje učenika završnih razreda osnovne škole, kako bi na vrijeme prepoznali svoje afinitete i informisano izabrali buduće zanimanje. Srednje stručne škole uz podršku Centra za stručno obrazovanje organizuju Dane otvorenih vrata i posjete osnovnim školama, gdje učenicima predstavljaju obrazovne programe i mogućnosti koje stručno obrazovanje nudi.</p>
<p class="wp-block-paragraph">„Kroz ove promocije, ali i organizaciju lokalnih i državnih takmičenja u vještinama, osnovcima se pruža prilika da praktično osjete šta konkretna zanimanja nose i lakše prepoznaju sopstvene talente. Na taj način, zajedničkim djelovanjem pomažemo učenicima da premoste jaz između osnovnog obrazovanja i prvih realnih koraka ka budućoj karijeri“, zaključuju iz Centra za stručno obrazovanje.</p>
<p class="wp-block-paragraph"><strong>Upražnjena mjesta na četvorogodišnjem programu</strong></p>
<p class="wp-block-paragraph">Kada je riječ o četvorogodišnjem obrazovnom programu, podaci Centra za stručno obrazovanje pokazuju da su ostala nepopunjena mjesta za određena zanimanja. Za elektrotehničara za razvoj veb i mobilnih aplikacija ostalo je 69 slobodnih mjesta, najviše u Plavu, Cetinju, Beranama i Bijelom Polju; za agrotehničara i veterinarskog tehničara broje 68 slobodnih mjesta, mahom u Šavniku, Zeti, Plavu i Baru. Upražnjeno je 67 mjesta i na programu za tehničara gastronomije i hotelsko-turističkog tehničara – najviše u Pljevljima, Zeti, Nikšiću i Beranama. Za elektrotehničara elektronike i elektrotehničara energetike zabilježena su 54 slobodna mjesta – najviše u Bijelom Polju, Beranama, Nikšiću, Podgorici i Tivtu; za prehrambenog tehničara i tehničara hemijsko-farmaceutskih procesa i ispitivanja 36 je slobodnih mjesta (u Nikšiću i Podgorici); za brodomašinskog tehničara i tehničara automehatronike je 25 slobodnih mjesta (u Baru i Nikšiću); za elektrotehničara računarskih sistema i mreža 25 je slobodnih mjesta (u Nikšiću i Pljevljima); za grafičkog tehničara i tehničara modnog dizajna je, takođe, 25 slobodnih mjesta (u Podgorici), a za tehničara za špediciju, carinu i organizaciju transporta ostalo je deset slobodnih mjesta – u Pljevljima.</p>
<p>gradski.me</p>
</div>
</div>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">194098</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Davor Sedlarević dobitnik međunarodne nagrade za istraživanje kulturnog nasljeđa</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/davor-sedlarevic-dobitnik-medunarodne-nagrade-za-istrazivanje-kulturnog-nasljeda/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Sat, 03 Oct 2026 11:59:41 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Kolašin Mojkovac]]></category>
		<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<category><![CDATA[Ne propustite]]></category>
		<category><![CDATA[NVO]]></category>
		<category><![CDATA[Politika]]></category>
		<category><![CDATA[Prvih 5]]></category>
		<category><![CDATA[Sjever]]></category>
		<category><![CDATA[Turizam i ekologija]]></category>
		<category><![CDATA[Vijesti iz Crne Gore]]></category>
		<category><![CDATA[Некатегоризовано]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=193861</guid>

					<description><![CDATA[Upravo 13:42 Izvor: CdM Davor Sedlarević sa grupom Đude čiji je osnivač, Foto: Privatna arhiva Davor Sedlarević osvojio je prestižnu nagradu na šestoj ediciji Sharjah International Award for Cultural Heritage – Međunarodne nagrade Šardže za kulturno nasljeđe. Organizatori su Sedlarevića naveli kao pobjednika međunarodne kategorije u oblasti „Best Research and Studies in Cultural Heritage“, odnosno [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div class="meta-item herald-date"><span class="updated">Upravo 13:42</span></div>
<p><span class="meta-source">Izvor: <a href="https://www.cdm.me/source/cdm/" rel="tag">CdM</a></span></p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-193863" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/10/Davor-Sedlarevic-sa-grupom-Dude-ciji-je-osnivac-1000x555-1.jpg" alt="" width="1000" height="555" /></p>
<div class="herald-post-thumbnail herald-post-thumbnail-single">
<figure class="wp-caption-text">Davor Sedlarević sa grupom Đude čiji je osnivač, Foto: Privatna arhiva</figure>
</div>
<div class="entry-content herald-entry-content">
<div class="code-block code-block-12"></div>
<p>Davor Sedlarević osvojio je prestižnu nagradu na šestoj ediciji <strong>Sharjah</strong> <strong>International Award for Cultural Heritage</strong> – <strong>Međunarodne nagrade Šardže za kulturno nasljeđe</strong>. Organizatori su Sedlarevića naveli kao pobjednika međunarodne kategorije u oblasti <strong>„Best Research and Studies in Cultural Heritage“</strong>, odnosno „<strong>N</strong><strong>ajbolj</strong><strong>a</strong><strong> istraživanja i studij</strong><strong>e</strong><strong> kulturnog nasljeđa</strong><strong>.“</strong></p>
<div class="code-block code-block-8"></div>
<p>Nagrada Šardže ustanovljena je odlukom šeika dr Sultan bin Mohamada Al Kasimija, vladara Šardže. Riječ je o priznanju za doprinos proučavanju, prenošenju i održivosti kulturnog nasljeđa. Svaka oblast ima lokalnu, arapsku i međunarodnu kategoriju za ljude koji baštine, prenose i praktikuju kulturno nasljeđe, istraživače koji ga dokumentuju i proučavaju, kao i institucije i projekte koji rade na njegovoj održivosti.</p>
<p><strong>Višegodišnji rad na tradicionalnim plesovima Crne Gore</strong></p>
<div class="code-block code-block-13"></div>
<p>Sedlarevićevi nagrađeni istraživački radovi vezani su prvenstveno za tradicionalne plesne (igračke) prakse Paštrovića, a posebno za njihovo terensko dokumentovanje, proučavanje i praktičnu revitalizaciju. Jedan od najznačajnijih segmenata predstavlja komparacija naučno-istraživačkog pristupa kolašinskom i paštrovskom nasljeđu. U njegovom opusu posebno mjesto imaju autohtonost izvođenja, varijantnost, rad sa kazivačima i razlikovanje dokumentovane tradicije od kasnijih scenskih stilizacija. Jedan od benefita tog rada jeste i institucionalno prepoznavanje <strong>KUD-a „Mijat Mašković“</strong> kao nosioca nematerijalnog kulturnog dobra u Crnoj Gori. Upravo se u tom spoju navedenih angažovanja može se posmatrati širi kontekst međunarodnog priznanja u Šardži.</p>
<p>„Ovo priznanje doživljavam prije svega kao potvrdu vrijednosti dugogodišnjeg proučavanja tradicionalnog plesnog i muzičkog nasljeđa Crne Gore. Posebno mi je važno to što je međunarodno prepoznata aktivnost koja je nastajala na terenu i kroz nastojanje da se prikupljena građa analizira, obrađuje, klasifikuje i učini dostupnom narednim generacijama. Nagrada nije samo lično, već i priznanje ljudima i zajednicama od kojih sam učio i sa kojima sam sarađivao. Naročito zahvaljujem <strong>Institut</strong><strong>u</strong><strong> za </strong><strong>nasljeđe</strong><strong> Šardže</strong> (<em>Sharjah Institute for Heritage</em> – SIH) iz Ujedinjenih Arapskih Emirata na mogućnosti da svoja istraživanja plasiram na jednoj tako respektabilnoj platformi koja je među najcijenjenijim u svijetu“, kazao je Sedlarević, dodajući da „za istraživanje tradicionalnih plesova i nematerijalnog kulturnog nasljeđa Crne Gore ovo priznanje otvara prostor za međunarodnu valorizaciju tema koje su do sada pretežno bile posmatrane kroz prizmu amaterske prakse i estradne stilizacije u folklornim ansamblima, a manje kroz strogo naučni diskurs. Nadam se da će ovo biti motivacija i mlađim kolegama koji bi željeli da se usavršavaju u ovim sferama.“</p>
<p>Dok crnogorsko nematerijalno kulturno nasljeđe na globalnoj sceni dobija najviša priznanja, Crna Gora u svom formalnom obrazovnom sistemu još uvijek nema usmjerene programe za tradicionalni ples i muziku. Ova nagrada utoliko je značajnija jer dolazi kao plod individualnog istraživačkog napora i lične inicijative.</p>
<p>CdM portal</p>
</div>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">193861</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Čitanje knjiga može smanjiti stres i usamljenost: Ova navika pomaže i mozgu da duže ostane vitalan</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/citanje-knjiga-moze-smanjiti-stres-i-usamljenost-ova-navika-pomaze-i-mozgu-da-duze-ostane-vitalan/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Sat, 03 Oct 2026 10:00:15 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<category><![CDATA[Ne propustite]]></category>
		<category><![CDATA[Prvih 5]]></category>
		<category><![CDATA[Sjever]]></category>
		<category><![CDATA[Zdravlje i fintes]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=193787</guid>

					<description><![CDATA[TIHA TERAPIJA Čitanje može smanjiti stres i usamljenost, poboljšati mentalno blagostanje i pomoći u očuvanju kognitivnih sposobnosti Čitanje može biti jednostavan način za odmor uma. Lindsey Elmore I. Š. Čitanje knjiga iz zadovoljstva nije samo način da ispunimo slobodno vrijeme. Ova jednostavna navika može imati pozitivan utjecaj na raspoloženje, osjećaj povezanosti s drugima i očuvanje [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>TIHA TERAPIJA</p>
<p>Čitanje može smanjiti stres i usamljenost, poboljšati mentalno blagostanje i pomoći u očuvanju kognitivnih sposobnosti</p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-193788" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/10/c6396e57-0c33-4908-ab3c-3a2f63dc0d78.jpeg" alt="" width="938" height="527" /></p>
<div class="mt-[1.5rem] md:mt-[2.5rem]">
<div>
<div class=" mx-[2rem] mt-[1rem]">
<p class="text-[12px] leading-[18px] font-Roboto md:text-[16px] md:leading-[22px] text-[#8B8B8B]">Čitanje može biti jednostavan način za odmor uma. <span class="italic">Lindsey Elmore</span></p>
</div>
</div>
</div>
<div class="mt-[2rem] md:mt-[3.6rem] px-[2rem]">
<div class="grid grid-cols-2">
<div class="flex">
<div class="flex flex-col">
<div class="mb-[0.7rem]"><span class="font-Roboto text-[12px] leading-[14px] md:text-[16px] md:leading-[22px] text-[#333333} ">I. Š.</span></div>
</div>
</div>
</div>
</div>
<div class="mt-[2.5rem] md:mt-[3rem] ">
<div class="relative px-[2rem] space-y-[2rem]">
<div class="article-content font-Roboto ">
<p>Čitanje knjiga iz zadovoljstva nije samo način da ispunimo slobodno vrijeme. Ova jednostavna navika može imati pozitivan utjecaj na raspoloženje, osjećaj povezanosti s drugima i očuvanje mentalnih sposobnosti.</p>
<div class="article-content font-Roboto ">
<p>Kada se izgubimo u dobroj knjizi, pažnja se na određeno vrijeme udaljava od svakodnevnih briga. Upravo zato čitanje mnogima predstavlja oblik odmora i način da se nakratko isključe od obaveza, napetosti i užurbanog života.</p>
<h2>Knjiga kao predah</h2>
<p>Istraživanja pokazuju da veliki broj ljudi čitanje doživljava kao jedan od omiljenih načina opuštanja.</p>
</div>
<div class="article-content font-Roboto ">
<p>Za neke je knjiga utočište nakon napornog dana, dok drugima pruža osjećaj smirenosti i pomaže da lakše obrade vlastite emocije.</p>
</div>
<div class="article-content font-Roboto ">
<p>Čitanje također može imati važnu emocionalnu ulogu. Priče o različitim ljudima, njihovim iskustvima i problemima mogu pomoći čitaocima da bolje razumiju osjećaje drugih.</p>
<p>Kroz književne likove možemo se susresti s načinima razmišljanja koji su potpuno drugačiji od naših. To može potaknuti veću otvorenost prema drugačijim stavovima, iskustvima i životnim okolnostima.</p>
<h2>Može ublažiti usamljenost</h2>
<p>Iako knjiga ne može zamijeniti stvarne društvene kontakte, čitanje može pomoći da se čovjek osjeća manje usamljeno.</p>
<p>Posebno je značajan osjećaj prepoznavanja koji se može javiti dok čitamo o liku koji prolazi kroz slične emocije, strahove ili životne probleme.</p>
<p>Čitanje u grupi, poput čitateljskih klubova, dodatno može povećati osjećaj pripadnosti. Razgovor o pročitanom otvara prostor za upoznavanje drugih ljudi, razmjenu mišljenja i stvaranje novih poznanstava.</p>
<h2>Čuva mentalnu aktivnost</h2>
<p>Čitanje zahtijeva koncentraciju, razumijevanje, pamćenje i povezivanje informacija. Zbog toga predstavlja svojevrsnu mentalnu vježbu.</p>
<p>Kod starijih osoba istraživanja su pronašla povezanost između čitanja i sporijeg slabljenja kognitivnih sposobnosti.</p>
<p>U nekim dugoročnim istraživanjima osobe koje su redovno čitale imale su manji rizik od demencije i Alzheimerove bolesti. Jedna istraživanja pokazala su 33 posto manji rizik od Alzheimerove bolesti, dok je druga zabilježila 35 posto manji rizik od demencije među osobama koje su čitale.</p>
<p>Druga dugoročna praćenja također su ukazala na sporije slabljenje kognitivnih sposobnosti kod osoba koje često čitaju, bez obzira na nivo obrazovanja.</p>
<p>Ipak, važno je naglasiti da ovakvi rezultati pokazuju povezanost, ali ne dokazuju da čitanje samo po sebi može spriječiti demenciju ili Alzheimerovu bolest.</p>
<p>Čitanje zato vrijedi posmatrati kao jednostavnu naviku koja može obogatiti svakodnevni život pružiti trenutak mira, potaknuti razmišljanje, pomoći u razumijevanju drugih i održavati um aktivnim.</p>
<p>Dovoljno je nekoliko stranica dnevno da knjiga postane mali ritual odmora od svakodnevnog stresa.</p>
<p>avaz.ba</p>
</div>
</div>
</div>
</div>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">193787</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Psiholog &#8211; Djeca bez discipline kasnije plaćaju cijenu</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/psiholog-djeca-bez-discipline-kasnije-placaju-cijenu/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 01 Oct 2026 11:36:39 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<category><![CDATA[Ne propustite]]></category>
		<category><![CDATA[Prvih 5]]></category>
		<category><![CDATA[Sjever]]></category>
		<category><![CDATA[Zanimljivosti]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=193653</guid>

					<description><![CDATA[B.Bu.[ n1.hr ] 01. 10. 2026.12:12 &#62;&#62; 12:12 &#160; Roditelji koji odluče da svoju djecu neće učiti disciplini, otvaraju vrata lošim navikama koje bi ih mogle pratiti i u odraslom dobu. ilustracija (Foto: Freepik) Bilo da je riječ o popustljivim roditeljima koji zauzimaju pasivan stav ili o nezrelim roditeljima koji očekuju da se djeca sama odgajaju, posljedice [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p class="author-source"><span class="author">B.Bu.</span><span class="source">[ n1.hr ]</span></p>
<div class="clear-fix"></div>
<div class="clear-fix"></div>
<div class="dateTimeIconComment"><span class="eventDate">01. 10. 2026.</span><span class="releaseUpdateTime">12:12 &gt;&gt; 12:12</span></div>
<p>&nbsp;</p>
<p class="lead">Roditelji koji odluče da svoju djecu neće učiti disciplini, otvaraju vrata lošim navikama koje bi ih mogle pratiti i u odraslom dobu.</p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-193654" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/10/ciri_biri_bajka_BLOG_kako-da-vas-djeca-pocnu-slusati-01_600x900.jpg" alt="" width="900" height="600" /></p>
<div class="box-center box900">
<div class="boxImage"><span class="boxImageCaption">ilustracija (Foto: Freepik)</span></div>
</div>
<p>Bilo da je riječ o popustljivim roditeljima koji zauzimaju pasivan stav ili o nezrelim roditeljima koji očekuju da se djeca sama odgajaju, posljedice nedostatka discipline mogu se osjećati dugo nakon djetinjstva.</p>
<p>Djeca koja odrastaju u domovima bez ikakve discipline mogu imati poteškoće sa osnovnom kontrolom impulsa i razviti stav da im sve pripada, što im kasnije u životu neće koristiti. Djeca koja kod kuće nemaju nikakva pravila ni disciplinu ne izrastaju nužno u odrasle osobe sposobne da se nose sa situacijama u kojima ne dobijaju ono što žele.</p>
<p>Ovakva djeca mogu naučiti da će dobiti ono što žele bez posljedica i da mogu raditi šta žele, a da ih niko neće pozvati na odgovornost. Dosljedna disciplina djecu uči samoregulaciji i promjeni ponašanja.</p>
<p>Granice ne služe za kontrolisanje tuđeg ponašanja, već ljudima pružaju priliku da se u odnosima ponašaju drugačije, uz poštovanje i svjesnu namjeru. Djeca koja nauče da poštuju granice i vremenom mijenjaju svoje ponašanje često su kod kuće bila izložena jasnim pravilima i disciplini.</p>
<p>S druge strane, djeca koja nisu naučena disciplini u odraslom dobu mogu biti sklonija navikama poput lijenosti i manjka motivacije, odlaganju obaveza, izbjegavanju odgovornosti i očekivanju da neko drugi riješi njihove probleme.</p>
<p>rtcg.me</p>
<div class="clear-fix"></div>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">193653</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Ana Brnabić vršiteljka dužnosti predsednice Srbije, od Vučića buket cveća za rođendan</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/ana-brnabic-vrsiteljka-duznosti-predsednice-srbije-od-vucica-buket-cveca-za-rodendan/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 28 Sep 2026 11:50:54 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<category><![CDATA[Ne propustite]]></category>
		<category><![CDATA[Politika]]></category>
		<category><![CDATA[Prvih 5]]></category>
		<category><![CDATA[Sjever]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=193305</guid>

					<description><![CDATA[[ BBC ] 28. 09. 2026.13:06   &#62;&#62;  13:40 Posle podnošenja ostavke Aleksandra Vučića na mesto predsednika Srbije, Ana Brnabić, kao predsednica skupštine u tehničkom mandatu, preuzela privremeno vođenje države. RTS/screenshot Srbija nikada u istoriji nije imala predsednicu države, ali jeste imala tri žene koje su obavljale ovu funkciju kao vršiteljke dužnosti. Posle Nataše Mićić, početkom [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p class="author-source-bbc"><span class="source">[ <a href="https://www.bbc.com/serbian/articles/c3y0zepewz47o/lat?xtor=AL-73-%5Bpartner%5D-%5Brtcg.me%5D-%5Bheadline%5D-%5Bserbian%5D-%5Bbizdev%5D-%5Bisapi%5D" target="_blank" rel="noopener">BBC</a> ]</span></p>
<div class="clear-fix"></div>
<p class="eventDate_releaseUpdateTime_iconNew_commentCount"><span class="eventDate">28. 09. 2026.</span><span class="releaseUpdateTime">13:06   &gt;&gt;  13:40</span></p>
<p class="lead">Posle podnošenja ostavke Aleksandra Vučića na mesto predsednika Srbije, Ana Brnabić, kao predsednica skupštine u tehničkom mandatu, preuzela privremeno vođenje države.</p>
<div class="clear-fix"></div>
<div class="clear-fix"></div>
<div><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-193307" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/09/50505350-bb08-11f1-913f-9dfd502f2fcc.jpg" alt="" width="1536" height="864" /></div>
<div>
<figure>
<footer>RTS/screenshot</footer>
</figure>
<p>Srbija nikada u istoriji nije imala predsednicu države, ali jeste imala tri žene koje su obavljale ovu funkciju kao vršiteljke dužnosti.</p>
<p>Posle <a href="https://www.b92.net/o/info/vesti/index?nav_id=79903">Nataše Mićić</a>, početkom 2000-ih, i <a href="https://www.danas.rs/vesti/drustvo/potpredsednica-sps-na-celu-srbije/">Slavice Đukić Dejanović</a> iz Socijalističke partije Srbije pred izbore 2012. godine, od danas do izbora novog predsednika, vršiteljka dužnosti predsednice biće Ana Brnabić, trenutna predsednica Skupštine Srbije u tehničkom mandatu.</p>
<p>Aleksandar Vučić, koji je do 27. septembra bio predsednik Srbije, <a href="https://www.bbc.com/serbian/articles/c65y5eglq55eo/lat?xtor=AL-73-%5Bpartner%5D-%5Brtcg.me%5D-%5Blink%5D-%5Bserbian%5D-%5Bbizdev%5D-%5Bisapi%5D">podneo je ostavku na tu funkciju</a>, a prema Ustavu i zakonima, najvišu dužnost u zemlji preuzima predsedavajući skupštine.</p>
<p>„Ovde su ti finansijski izveštaj, izveštaj o radu Predsedništva, sudskim sporovima, odluke o pomilovanjima, evidencija o umetničkim delima, poklonima i drugim čudima koje smo dobijali ja, Tomislav Nikolić i Boris Tadić (raniji predsednici)&#8221;, rekao je Vučić Ani Brnabić pred kamerama tokom primopredaje dužnosti u Predsedništvu Srbije, u centru Beograda.</p>
<p>„I ovo ti je najvažnije: pečat predsednika Republike&#8221;, dodao je Vučić, uručujući joj crvenu kutiju.</p>
<p>„Čitav život sam se borila protiv pečata, da ih ukinemo, a sad dobih najvažniji pečat&#8221;, rekla je Brnabić novinarima.</p>
<p>Ana Brnabić je tako postala prva u Srbiji koja je bila na sve tri najvažnije političke funkcije u zemlji: predsednica vlade, predsednica skupštine i v.d. predsednica Republike.</p>
<p>Pre nego što se obratila novinarima, Brnabić je od Vučića dobila buket cveća za rođendan.</p>
<p>„Želim da zahvalim predsedniku Vučiću na njegovoj borbi za Srbiju, mislim da nikada pre nismo imali takvog predsednika, niti će Srbija ikada imati predsednika koji se toliko borio za zemlju i koji je sve ostavljao po strani zarad Srbije&#8221;, rekla je Brnabić.</p>
<p>„Čast mi je što sam primila dužnost od takvog čoveka i sada je na meni da čuvam ovu poziciju dok narod ne izabere sledećeg predsednika Srbije&#8221;, dodala je.</p>
<p>Pošto je Vučić odlučio da skrati drugi mandat na mestu predsednika Srbije, sada Ana Brnabić treba da raspiše izbore za novog šefa države.</p>
<p>Prema članu 10. Zakona o izboru predsednika Republike, ako predsedniku prestane mandat pre vremena na koje je izabran, izbori se raspisuju tako da glasanje bude održano najkasnije tri meseca od dana kada predsedniku Republike prestane mandat.</p>
<p>Isti član propisuje da od dana raspisivanja izbora do dana glasanja ne može da protekne manje od 30 ni više od 60 dana.</p>
<p>Najkasniji datum za održavanje predsedničkih izbora je 27. decembar.</p>
<p>Srbija će tako u kratkom vremenskom roku imati dva izborna ciklusa: <a href="https://www.bbc.com/serbian/articles/c1m15385kdxo/lat?xtor=AL-73-%5Bpartner%5D-%5Brtcg.me%5D-%5Blink%5D-%5Bserbian%5D-%5Bbizdev%5D-%5Bisapi%5D">25. oktobra se bira 250 poslanika za novi saziv Skupštine Srbije</a>, a potom i novi predsednik države.</p>
<p>Vršilac dužnosti predsednika Republike ovlašćen je da predstavlja Srbiju u zemlji i inostranstvu, da prima opozivna i akreditivna pisma stranih diplomatskih predstavnika, da raspiše izbore za Narodnu skupštinu, da predlaže Narodnoj skupštini kandidata za predsednika Vlade, da vrši nadležnosti u oblasti odbrane Srbije i da komanduje Vojskom Srbije, prema Zakonu o predsedniku Republike.</p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-193308" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/09/4a1aedf0-bb2c-11f1-a9b8-670e5d9d8eee.jpg" alt="" width="1500" height="843" /></p>
<figure>
<footer>Fonet</footer><figcaption>Vučić je dva puta biran za predsednika Srbije i obavljao je tu funkciju skoro 10 godina</figcaption></figure>
<h2>Ko je Ana Brnabić?</h2>
<ul>
<li>Rođena je 1975. godine u Beogradu</li>
<li>Ima master diplomu (MBA) sa Univerziteta Hal iz Velike Britanije</li>
<li>Avgusta 2016. izabrana je za ministarku državne uprave i lokalne samouprave u Vladi Srbije</li>
<li>U dva navrata je bila predsednica vlade (od 29. juna 2017. do 6. februara 2024.) kao otvoreno gej premijerka</li>
<li>Od 2024. do danas je bila predsednica Skupštine Srbije</li>
<li>Pre izbora u Vladu Srbije, bila je direktorka kompanije „Kontinental vind Srbija&#8221;, predsednica Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj (NALED)</li>
<li>U politiku Srbije ušla je kao nestranačka ličnost, ali je od 2019. postala članica vladajuće Srpske napredne stranke, a vremenom i jedan od njenih istaknutijih predstavnika i najbliža Vučićeva saradnica</li>
</ul>
<p><em>BBC na srpskom je od sada i na TikToku, pratite nas </em><a href="https://www.tiktok.com/@bbcnewsnasrpskom"><em>OVDE.</em></a></p>
<p><em>Pratite nas na </em><a href="https://www.facebook.com/BBCNewsnasrpskom"><em>Fejsbuku</em></a><em>, </em><a href="https://x.com/bbcnasrpskom"><em>Tviteru</em></a><em>, </em><a href="https://www.instagram.com/bbcnewsnasrpskom/"><em>Instagramu</em></a><em>, </em><a href="https://www.youtube.com/@bbcnewsnasrpskom/videos"><em>Jutjubu</em></a><em>, </em><a href="https://invite.viber.com/?g2=AQBkI0TIwObQ%2F05%2FHQsq%2FNA%2BAuEYxNlidvvazJnHYqbAGJhHDn0L%2BccoktcFf57s"><em>Vajberu</em></a><em>. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk</em></p>
<ul>
<li><a href="https://www.bbc.com/serbian/articles/c65y5eglq55eo/lat?xtor=AL-73-%5Bpartner%5D-%5Brtcg.me%5D-%5Blink%5D-%5Bserbian%5D-%5Bbizdev%5D-%5Bisapi%5D">Vučić podneo ostavku, pred Srbijom izbor novog predsednika</a></li>
<li><a href="https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-51196329?xtor=AL-73-%5Bpartner%5D-%5Brtcg.me%5D-%5Blink%5D-%5Bserbian%5D-%5Bbizdev%5D-%5Bisapi%5D">Zašto je važna podela vlasti u 100 i 500 reči</a></li>
<li><a href="https://www.bbc.com/serbian/articles/cmwyz1293rr5o/lat?xtor=AL-73-%5Bpartner%5D-%5Brtcg.me%5D-%5Blink%5D-%5Bserbian%5D-%5Bbizdev%5D-%5Bisapi%5D">Šta može da donese preplitanje predsedničkih i parlamentarnih izbora</a></li>
<li><a href="https://www.bbc.com/serbian/articles/c3d19y83yj8o/lat?xtor=AL-73-%5Bpartner%5D-%5Brtcg.me%5D-%5Blink%5D-%5Bserbian%5D-%5Bbizdev%5D-%5Bisapi%5D">Ko je sve i zbog čega podnosio krivične prijave protiv predsednika Srbije Vučića</a></li>
<li><a href="https://www.bbc.com/serbian/articles/ckddv55d91ejo/lat?xtor=AL-73-%5Bpartner%5D-%5Brtcg.me%5D-%5Blink%5D-%5Bserbian%5D-%5Bbizdev%5D-%5Bisapi%5D">Vodič kroz izbore u Srbiji: Ko je ko i ko je s kim</a></li>
<li><a href="https://www.bbc.com/serbian/articles/ckvgyd00xz1jo/lat?xtor=AL-73-%5Bpartner%5D-%5Brtcg.me%5D-%5Blink%5D-%5Bserbian%5D-%5Bbizdev%5D-%5Bisapi%5D">Deset odgovora na vaše nedoumice o izborima u Srbiji</a></li>
</ul>
<p>rtcg.me</p>
</div>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">193305</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Počinje Međunarodni festival književnosti: Kroz 40 programa gosti iz regiona i svijeta</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/pocinje-medunarodni-festival-knjizevnosti-kroz-40-programa-gosti-iz-regiona-i-svijeta/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 28 Sep 2026 11:42:47 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<category><![CDATA[Ne propustite]]></category>
		<category><![CDATA[Prvih 5]]></category>
		<category><![CDATA[Sjever]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=193302</guid>

					<description><![CDATA[B.B. 28. 09. 2026.12:57 &#62;&#62; 12:57 Drugo izdanje Međunarodnog festivala književnosti u Podgorici, počinje sjutra, 29. septembra i trajaće do 4. oktobra na Trgu nezavisnosti. Tokom šest festivalskih dana biti organizovano više od 40 programa, uz učešće gostiju iz Crne Gore, Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Albanije, Italije i Malte. (Foto: Sekretarijat za kulturu Glavnog grada) Sekretarka [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p class="author-source"><span class="author">B.B.</span></p>
<div class="clear-fix"></div>
<div class="clear-fix"></div>
<div class="dateTimeIconComment"><span class="eventDate">28. 09. 2026.</span><span class="releaseUpdateTime">12:57 &gt;&gt; 12:57</span></div>
<div>
<p class="lead">Drugo izdanje Međunarodnog festivala književnosti u Podgorici, počinje sjutra, 29. septembra i trajaće do 4. oktobra na Trgu nezavisnosti. Tokom šest festivalskih dana biti organizovano više od 40 programa, uz učešće gostiju iz Crne Gore, Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Albanije, Italije i Malte.</p>
<div class="clear-fix"></div>
</div>
<div class="box-center box900"><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-193303" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/09/JA3A6084_600x900.jpg" alt="" width="900" height="600" /></div>
<div>
<div class="box-center box900">
<div class="boxImage"><span class="boxImageCaption">(Foto: Sekretarijat za kulturu Glavnog grada)</span></div>
</div>
<p>Sekretarka Sekretarijata za kulturu Glavnog grada Lina Lakić, istakla je da je važnost knjige za savremeno globalno društvo neupitna, naglašavajući da svako ozbiljno društvo svoje temelje gradi na znanju, obrazovanju i kulturi.</p>
<p>„Knjiga nije samo predmet koji čitamo – ona je prostor u kojem čuvamo znanje, razvijamo kritičko mišljenje, učimo da razumijemo druge i gradimo odnos prema svijetu koji nas okružuje. Zato je važno da knjizi vratimo mjesto koje joj pripada u našem društvu&#8221;, poručila je Lakić na konferenciji za novinare.</p>
<p>Predstavnica GRAWE osiguranja, Anđela Laketić iskazala je zadovoljstvo što je kompanija ove godine partner Festivala književnosti u Podgorici, naglašavajući značaj podrške kulturnim sadržajima i inicijativama koje doprinose razvoju zajednice.</p>
<p>Umjetnički direktor Aleksandar Ćuković kazao je da je ovogodišnji program koncipiran s namjerom da potvrdi centralno mjesto knjige, ali i da otvori prostor za njeno povezivanje sa drugim umjetničkim formama, generacijama i različitim oblastima znanja.</p>
<p>&#8220;Namjera nam je bila da ovogodišnjim programom napravimo svojevrsno čvorište u kojem će se riječ susretati i iskušavati drugom riječju, slikom, pokretom i različitim generacijskim iskustvima. Željeli smo da otvorimo pitanja o neuralgičnim tačkama savremenih književnih stremljenja, ali i da podsjetimo na vrijednosti i domete na kojima danas gradimo sopstvenu kulu od riječi. Festival ove godine okuplja značajna imena književne i kulturne scene iz Crne Gore i regiona, ali i goste iz Italije i Malte. Među njima su Pero Zubac, Srđan Valjarević, Imanuel Mifsud, Uroš Petrović, Miodrag Majić, Andrija Radulović, Virđil Muči, Jovica Aćin, Mirsad Pašović, Nikola Marković, Miodrag Lekić i Robert Perišić, uz brojne druge autore i umjetnike. Poseban segment programa posvećen je filozofiji, arheologiji i drugim oblastima koje otvaraju prostor za širi razgovor o kulturi i društvu, dok će Festival biti obogaćen i pozorišnim, filmskim, muzičkim i likovnim sadržajima, radionicama i programima za najmlađe. Posebnu pažnju posvetili smo i važnim savremenim pitanjima – od kulture čitanja do autorstva u eri vještačke inteligencije”, najavio je Ćuković.</p>
<p>Istakao je da će tokom šest festivalskih dana biti organizovano više od 40 programa, uz učešće gostiju iz Crne Gore, Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Albanije, Italije i Malte.</p>
<p>Posebno mjesto u programu imaju gostovanje Pece Popovića, monodrama „Na Drini ćuprija“ u izvođenju Tihomira Stanića, predstavljanje monografije povodom vijeka FK Budućnost, kao i brojni programi namijenjeni djeci i mladima.</p>
<p>Međunarodni festival književnosti svečano će biti otvoren u utorak, 29. septembra u 17 časova na Trgu nezavisnosti, a trajaće do 4. oktobra. Nakon ceremonije otvaranja slijede promocije knjiga Srđana Gagića i Srđana Valjarevića, interaktivna radionica sa Urošem Petrovićem, a prvi festivalski dan biće zaključen razgovorom sa Robertom Perišićem.</p>
<p>Vizuelni identitet Festivala potpisuje Aleksandar Ostojić, dok je logotip uradio grafičar, prof. Mirko Toljić.</p>
<p>Sve informacije, program i najave događaja dostupne su na sajtu Glavnog grada i na zvaničnim profilima Festivala na društvenim mrežama.</p>
<p>rtcg.me</p>
</div>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">193302</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Univerzitet u Sarajevu kupuje robota za skeniranje knjiga za 175.620 KM</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/univerzitet-u-sarajevu-kupuje-robota-za-skeniranje-knjiga-za-175-620-km/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 27 Sep 2026 09:46:33 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Kulturne aktivnosti]]></category>
		<category><![CDATA[Ne propustite]]></category>
		<category><![CDATA[NVO]]></category>
		<category><![CDATA[Politika]]></category>
		<category><![CDATA[Prvih 5]]></category>
		<category><![CDATA[Region]]></category>
		<category><![CDATA[Sjever]]></category>
		<category><![CDATA[Zanimljivosti]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=192998</guid>

					<description><![CDATA[Oprema za biblioteku Foto: ScannerBangladesh Univerzitet u Sarajevu nabavlja naprednu opremu za skeniranje, uključujući i prvi robotski skener za novu Univerzitetsku biblioteku. Vrijednost nabavke je 175.620 KM. Univerzitet je 25. septembra objavio Obavještenje o nabavci, a predmet ugovora je Robot za skeniranje knjiga s pratećom opremom. Rok za preuzimanje tenderske dokumentacije je 16. oktobar, a [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Oprema za biblioteku</p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-192999" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/09/b_260927018.webp" alt="" width="800" height="533" /></p>
<p>Foto: ScannerBangladesh</p>
<p>Univerzitet u Sarajevu nabavlja naprednu opremu za skeniranje, uključujući i prvi robotski skener za novu Univerzitetsku biblioteku. Vrijednost nabavke je 175.620 KM.</p>
<p>Univerzitet je 25. septembra objavio Obavještenje o nabavci, a predmet ugovora je Robot za skeniranje knjiga s pratećom opremom.</p>
<p>Rok za preuzimanje tenderske dokumentacije je 16. oktobar, a javna nabavka će biti provedena kroz otvoreni postupak. Kriterij za dodjelu ugovora je najniža ponuđena cijena, uz e-aukciju.</p>
<p>U tenderskoj dokumentaciji su precizirani uslovi i predmet javne nabavke, a sudeći prema ponuđenoj vrijednosti ugovora, postoji više proizvođača koji bi mogli odgovarati uslovima.</p>
<p>Qidenusov robotski skener bi s pratećom opremom bio unutar cjenovne vrijednosti ugovora ove javne nabavke i bio bi najjeftiniji, ali je moguće kupiti i Treventus ScanRobot i 4DigitalBooks skenere, koji su znatno skuplji.</p>
<p>Ovakav robotski skener bio bi prvi u Bosni i Hercegovini i trebalo bi da značajno ubrza proces digitalizacije.</p>
<p>klix.ba</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">192998</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Viši sud: Svetlana Babačić osuđena na četiri godine i 5 mjeseci robije: Vrbovala tri djevojke za prostituciju i uzimala proviziju od 50 odsto</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/visi-sud-svetlana-babacic-osudena-na-cetiri-godine-i-5-mjeseci-robije-vrbovala-tri-djevojke-za-prostituciju-i-uzimala-proviziju-od-50-odsto/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 25 Sep 2026 16:51:52 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<category><![CDATA[Ne propustite]]></category>
		<category><![CDATA[NVO]]></category>
		<category><![CDATA[Politika]]></category>
		<category><![CDATA[Prvih 5]]></category>
		<category><![CDATA[Sjever]]></category>
		<category><![CDATA[Vijesti iz Crne Gore]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=192720</guid>

					<description><![CDATA[25.09.2026.bizniscg Svetlana Babačić (Babachich) osuđena je na ukupno četiri godine i pet mjeseci zatvora jer je, prema ocjeni Višeg suda u Podgorici, koristeći težak materijalni položaj tri sunarodnice, iskoristila njihovu ranjivost i uvela ih u prostituciju. Istom presudom B. M. i S. Đ. oslobođeni su optužbe da su joj pomagali u trgovini ljudima. Obrazlažući presudu, [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>25.09.2026.bizniscg</p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-192721" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/09/Screenshot_20260925_093704_Chrome-1024x534-1.webp" alt="" width="1024" height="534" /></p>
<p><strong>Svetlana Babačić</strong> (<strong>Babachich</strong>) osuđena je na ukupno četiri godine i pet mjeseci zatvora jer je, prema ocjeni Višeg suda u Podgorici, koristeći težak materijalni položaj tri sunarodnice, iskoristila njihovu ranjivost i uvela ih u prostituciju. Istom presudom <strong>B. M.</strong> i <strong>S. Đ.</strong> oslobođeni su optužbe da su joj pomagali u trgovini ljudima.</p>
<p>Obrazlažući presudu, sudija <strong>Ivan Perović</strong> juče je u Višem sudu u Podgorici kazao da je tokom suđenja utvrđeno da je Babačić umišljajno, predstavljajući sebe kao osobu koja želi da pomogne od 15. decembra 2021. do 13. aprila 2022. godine zloupotrebom odnosa zavisnosti i teških prilika, vrbovala <strong>K. N.</strong>, <strong>K. A.</strong> i <strong>F. O.</strong> za prostituciju.</p>
<p>Prema ocjeni suda, ovaj slučaj vrbovanja žena za pružanje seksualnih usluga je specifičan jer Babačić nije primjenjivala fizičku silu, prijetila sunarodnicama ili im ograničavala kontrolu kako bi nad njima uspostavila kontrolu.</p>
<p>– U konkretnom slučaju nema držanja oštećenih u zatvorenim prostorima, nema ukidanja ili ograničavanja slobode kretanja, nema ucjenjivanja, ali je Babačić vlast nad oštećenim ženama realizovala mnogo suptilnije i mnogo komplikovanije za dokazivanje – kazao je Perović.</p>
<p>Ipak, kako je objasnio to što su one mogle da odbiju nekog klijenta i to što im je ona ostavljala mobilni telefon kada bi otputovala u inostranstvo ne znači da je postojala suštinski njihova sloboda odlučivanja kao što takvu slobodu ne potvrđuje ni to što su oštećene prihvatile da pružaju seksualne usluge za novac.</p>
<h3>EKSPLOATACIJA</h3>
<p>Perović je obrazložio zbog čega je sud zaključio da je riječ o trgovini ljudima, a ne samo o organizovanju prostitucije.</p>
<p>Kod jedne od oštećenih, kako je naveo, utvrđeno je da je bila samohrana majka, razvedena, da je sama brinula o djetetu, radila za malu platu i imala čak pet kredita i da takve okolnosti predstavljaju stanje posebne ranjivosti.</p>
<p>Jedna od oštećenih je, kako se navodi u kratkom obrazloženju presude, u Crnu Goru došla sa svega 200 eura, koje je brzo potrošila, a Babačić joj ponudila mogućnost zarade kroz masažu, ali joj istovremeno pokazala da se mnogo više novca može zaraditi prostitucijom pokazujući joj evidenciju prihoda od pružanja seksualnih usluga.</p>
<p>Sudija Perović je dodao da je sud zaključio da je Babačić na taj način postepeno lomila njen psihološki otpor i uvodila je u prostituciju.</p>
<p>Sličan obrazac, prema Perovićevim riječima, sud je utvrdio i kod druge dvije žene. Jedna je u Crnu Goru došla sa bolesnim suprugom, bez posla i novca dok je za treću oštećenu utvrđeno da je u Rusiji imala više dugova, dva posla i velike finansijske obaveze.</p>
<h3>SEKSUALNE USLUGE</h3>
<p>Sud je, prema njegovim riječima, kao nesporno utvrdio da su se u kući u barskom naselju Utjeha pružale seksualne usluge. Tvrdnje Babačić da je samo povezivala muškarce i žene radi sklapanja brakova i organizovala masaže, te da ako je bilo pružanja seksualnih usluga to je činjeno bez njenog znanja, sud nije prihvatio.</p>
<p>Perović je ukazao na to da su mušterije kontaktirale upravo preko njenog telefona, kao i da je ona dogovarala njihove dolaske. Od novca dobijenog za seksualne usluge koje su pružale oštećene, Babačić je za sebe uzimala 50 odsto.</p>
<p>Kao dokaze da se nije radilo samo o masaži, sud je cijenio iskaze više svjedoka, ali i komunikaciju Babačić sa klijentima presretnute mjerama tajnog nadzora.</p>
<p>Sud je kao dokaz cijenio i fotografije pronađene u njenom telefonu, na kojima su, prema obrazloženju, žene u erotskim kostimima i izazovnim pozama.</p>
<h3>OSLOBAĐAJUĆI DIO PRESUDE</h3>
<p>Za razliku od Babačić, sud nije mogao da utvrdi krivičnu odgovornost B. M. iako je utvrđeno da je koristio seksualne usluge u kući optužene Ruskinje.</p>
<p>B. M. nije negirao da je dolazio u kuću Babačić i koristio seksualne usluge, ali, kako je sudija Perović naveo, nema dokaza da je znao pod kojim okolnostima su žene vrbovane.</p>
<p>Osim toga ukazao je da telefonski razgovori B. M. i Babačić ne pokazuju da je znao za materijalne prilike žena niti da su one zbog svoje ranjivosti uvedene u prostituciju.</p>
<p>Sudija Perović navodi da tokom suđenja tužilaštvo nije pružilo dokaze da je taksista S. Đ. znao da su tri sunarodnice Babačić žrtve trgovine ljudima.</p>
<p>– Utvrđeno je da je S. Đ. svojim klijentima ukazivao na kuću Babačić kao mjesto gdje se mogu dobiti seksualne usluge, da je klijente dovozio i čekao dok im usluge budu pružene – kazao je sudija Perović i dodao da to samo po sebi nije bilo dovoljno za osuđujuću presudu za pomaganje u trgovini ljudima.</p>
<p>Sudija Perović je naveo da će Babačić, ukoliko ovu presudu potvrdi Apelacioni sud, izdržati još dva mjeseca zatvorske kazne koliko joj je ostalo nakon što od ukupne kazne odbijeno vrijeme koje je provela u pritvoru i pod mjerom zabrane napuštanja stana.</p>
<p>bizniscg.me</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">192720</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Promotivni film „Artbat Budva“ TO Budve nagrađen na Festivalu turističkog filma TEF Krk 2026</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/promotivni-film-artbat-budva-to-budve-nagraden-na-festivalu-turistickog-filma-tef-krk-2026/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 24 Sep 2026 18:36:59 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Film]]></category>
		<category><![CDATA[Ne propustite]]></category>
		<category><![CDATA[Politika]]></category>
		<category><![CDATA[Prvih 5]]></category>
		<category><![CDATA[Sjever]]></category>
		<category><![CDATA[Vijesti iz Crne Gore]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=192507</guid>

					<description><![CDATA[Primorski Portal 24.09.2026 11:30 Promotivni film TO Budva „Artbat Budva“ predstavio Budvu na Festivalu turističkog filma na TEF Krk 2026 Foto: TO Budva U jakoj konkurenpciji turističkih spotova i filmova iz cijelog regiona, „Artbat Budva“ osvojio je jednu od nagrada na Festivalu turističkog filma TEF Krk 2026, čime je još jednom potvrđen kvalitet i prepoznatljivost [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<ul class="post-meta">
<li class="post-author"><a href="https://primorski.me/author/primorski22admin/">Primorski Portal</a></li>
<li class="post-meta-date"><i class="ts-icon ts-icon-clock-regular"></i> 24.09.2026 11:30</li>
</ul>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-192509" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/09/1000137299-scaled-1.webp" alt="" width="850" height="560" /></p>
<p>Promotivni film TO Budva „Artbat Budva“ predstavio Budvu na Festivalu turističkog filma na TEF Krk 2026 Foto: TO Budva</p>
<p class="wp-block-paragraph"><strong>U jakoj konkurenpciji turističkih spotova i filmova iz cijelog regiona, „Artbat Budva“ osvojio je jednu od nagrada na Festivalu turističkog filma TEF Krk 2026, čime je još jednom potvrđen kvalitet i prepoznatljivost Budve kao destinacije koja uspješno spaja turizam, kulturu, manifestacije i savremenu kreativnu produkciju.</strong></p>
<p class="wp-block-paragraph">Na ovogodišnji festival pristigla su <strong>104 filma iz 63 turističke organizacije, muzeja i etno udruženja iz regiona</strong>, što dodatno govori o značaju ovog priznanja.</p>
<p class="wp-block-paragraph">Turistička organizacija opštine Budva za ovogodišnje izdanje festivala kandidovala je svoje promotivne spotive, a <strong>poziv za učešće proslijedila je i Akademiji znanja iz Budve</strong>, koja se predstavila u kategoriji promotivnog filma ostvarenjem <strong>„Barka“</strong>.</p>
<p class="wp-block-paragraph">Na taj način će se sjutra u Krku, kroz učešće dvije budvanske ustanove, na najljepši način predstaviti različite kreativne priče našeg grada, objedinjene istim ciljem – <strong>promocijom Budve i njene turističke, kulturne i stvaralačke ponude</strong>.</p>
<p class="wp-block-paragraph">Predstavnici Turističke organizacije opštine Budva danas kreću put Krka, gdje će sjutra, na svečanoj dodjeli Festivala TEF Krk 2026, preuzeti nagradu. Zajedničko prisustvo predstavnika Budve biće još jedna lijepa prilika da se grad predstavi regionalnoj publici i stručnoj javnosti, <strong>na ponos Budve i svih koji doprinose njenoj promociji i prepoznatljivosti</strong>.</p>
<p>primorski.me</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">192507</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Umro Merdžan iz filma &#8220;Dom za vešanje&#8221;</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/umro-merdzan-iz-filma-dom-za-vesanje/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 24 Sep 2026 16:43:57 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Film]]></category>
		<category><![CDATA[Ne propustite]]></category>
		<category><![CDATA[Prvih 5]]></category>
		<category><![CDATA[Region]]></category>
		<category><![CDATA[Sjever]]></category>
		<category><![CDATA[Vijesti iz Crne Gore]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=192419</guid>

					<description><![CDATA[autor: Telegraf Sudbine 13:31 Foto:IMDB Preminuo je Husnija Hašimović, glumac kojeg su generacije gledalaca zapamtile po ulozi Merdžana u kultnom filmu &#8220;Dom za vešanje&#8221; Emira Kusturice. Hašimović je preminuo 22. septembra u Francuskoj, gde je živeo poslednjih nekoliko decenija. Hašimović je u Kusturičinom filmu iz 1988. godine igrao Perhanovog ujaka, a iako nije imao veliki [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div class="flex text-sm/[20px] font-bold text-themePrimary mb-2" data-testid="article-authors">
<p><span class="text-defaultGray capitalize mr-2">autor:</span></p>
<div><a class="" href="https://nova.rs/autor/telegraf/" rel="noopener" data-testid="article-author-1"><span class="author-name">Telegraf</span></a></div>
</div>
<div class="flex flex-col xl:flex-row gap-4 justify-between w-full">
<div class="flex items-center gap-4">
<div id="category" class="flex items-center"><a class="category cursor-pointer text-ellipsis overflow-hidden whitespace-nowrap text-sm/[20px] font-bold text-themePrimary uppercase" href="https://nova.rs/zabava/sudbine/" data-testid="article-category">Sudbine</a></div>
<div class="flex items-center">
<div class="timestamp flex gap-1.5 text-sm/[20px] font-bold text-dark " data-testid="article-published-time"><span data-timestamp="1790249467" data-format="d. b. Y. H:i" data-role="" data-published="" data-selector="timestamp">13:31</span></div>
</div>
</div>
</div>
<div data-testid="article-published-time"><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-192429" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/09/1790249394_husnija_hasimovic_fot.format-avif.width-1200-1.avif" alt="" width="1200" height="674" /></div>
<div data-testid="article-published-time">Foto:IMDB</div>
<div data-testid="article-published-time"></div>
<div class="flex flex-col xl:flex-row gap-4 justify-between w-full">
<div class="flex items-center gap-4">
<div class="flex items-center">
<div data-testid="article-published-time">Preminuo je Husnija Hašimović, glumac kojeg su generacije gledalaca zapamtile po ulozi Merdžana u kultnom filmu &#8220;Dom za vešanje&#8221; Emira Kusturice.</div>
<div data-testid="article-published-time">
<div class="article-content-wrapper w-full " data-selector="article-content-wrapper" data-testid="article-content-wrapper-0">
<div class="rich-text-block break-words text-base leading-relaxed text-textPrimary " data-testid="rich-text-block">
<p data-ad-valid="true" data-block-key="yrf2e">Hašimović je preminuo 22. septembra u Francuskoj, gde je živeo poslednjih nekoliko decenija.</p>
</div>
</div>
<div class="article-content-wrapper w-full " data-selector="article-content-wrapper" data-testid="article-content-wrapper-1">
<div class="rich-text-block break-words text-base leading-relaxed text-textPrimary " data-testid="rich-text-block">
<p data-ad-valid="true" data-block-key="61g08">Hašimović je u Kusturičinom filmu iz 1988. godine igrao Perhanovog ujaka, a iako nije imao veliki broj uloga, lik Merdžana ostao je jedan od upečatljivijih u ostvarenju koje je obeležilo jugoslovensku kinematografiju</p>
<div class="article-content-wrapper w-full " data-selector="article-content-wrapper" data-testid="article-content-wrapper-5">
<div class="rich-text-block break-words text-base leading-relaxed text-textPrimary " data-testid="rich-text-block">
<p data-ad-valid="true" data-block-key="bqius">Merdžan je bio grub, nepredvidiv i istovremeno komičan lik, a Hašimović ga je odigrao na način koji je ostao upamćen i decenijama nakon premijere filma.</p>
</div>
</div>
<div class="article-content-wrapper w-full " data-selector="article-content-wrapper" data-testid="article-content-wrapper-6">
<div class="rich-text-block break-words text-base leading-relaxed text-textPrimary " data-testid="rich-text-block">
<p data-ad-valid="true" data-block-key="9v986">&#8220;Dom za vešanje&#8221; postao je jedno od međunarodno najpoznatijih ostvarenja jugoslovenske kinematografije, a Hašimovićevo ime ostalo je vezano gotovo isključivo za ovu ulogu. Dostupne filmske baze navode još njegovo pojavljivanje u televizijskoj verziji &#8220;Doma za vešanje&#8221;.</p>
</div>
</div>
<div class="article-content-wrapper w-full " data-selector="article-content-wrapper" data-testid="article-content-wrapper-7">
<div class="rich-text-block break-words text-base leading-relaxed text-textPrimary " data-testid="rich-text-block">
<p data-ad-valid="true" data-block-key="24fci">Husnija Hašimović rođen je u Bijeljini 19. septembra 1961. godine. Prema dostupnim podacima, nakon uspeha &#8220;Doma za vešanje&#8221; preselio se u Francusku, gde je proveo poslednje decenije života. Povremeno je dolazio u rodni grad i obilazio kuću u naselju Dašnica.</p>
</div>
</div>
<div class="article-content-wrapper w-full " data-selector="article-content-wrapper" data-testid="article-content-wrapper-8">
<div class="rich-text-block break-words text-base leading-relaxed text-textPrimary " data-testid="rich-text-block">
<p data-ad-valid="true" data-block-key="8uac2">O njegovom životu nakon filma ostalo je malo javno dostupnih podataka, a za razliku od mnogih glumaca iz kultnog ostvarenja, Hašimović se tokom godina retko pojavljivao u javnosti.</p>
</div>
</div>
<div class="article-content-wrapper w-full " data-selector="article-content-wrapper" data-testid="article-content-wrapper-9">
<div class="rich-text-block break-words text-base leading-relaxed text-textPrimary " data-testid="rich-text-block">
<p data-ad-valid="true" data-block-key="2eoqa">Njegov trag sačuvan je i u RomArchiveu, međunarodnom digitalnom arhivu romske kulture, gde postoji posebna arhivska jedinica posvećena njemu, uključujući fotografiju iz Berlina iz 1996. godine.</p>
</div>
</div>
<div class="article-content-wrapper w-full " data-selector="article-content-wrapper" data-testid="article-content-wrapper-10">
<div class="rich-text-block break-words text-base leading-relaxed text-textPrimary " data-testid="rich-text-block">
<p data-ad-valid="true" data-block-key="c8l29">Ipak, publici je ostao poznat pre svega kao Merdžan, lik iz jednog od filmova koji su obeležili kinematografiju bivše Jugoslavije.</p>
</div>
</div>
<div class="article-content-wrapper w-full " data-selector="article-content-wrapper" data-testid="article-content-wrapper-11">
<div class="rich-text-block break-words text-base leading-relaxed text-textPrimary " data-testid="rich-text-block">
<p data-ad-valid="true" data-block-key="digbl">Husnija Hašimović preminuo je u 65. godini, ali će njegovo ime ostati zauvek vezano za &#8220;Doma za vešanje&#8221; i ulogu po kojoj ga pamte brojne generacije gledalaca.</p>
<p data-ad-valid="true" data-block-key="digbl">nova,rs</p>
</div>
</div>
</div>
</div>
</div>
</div>
</div>
</div>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">192419</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Milan Radović i Neđeljko Rudović kandidati za Savjet AMU</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/milan-radovic-i-nedeljko-rudovic-kandidati-za-savjet-amu/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 22 Sep 2026 06:34:14 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<category><![CDATA[Ne propustite]]></category>
		<category><![CDATA[NVO]]></category>
		<category><![CDATA[Politika]]></category>
		<category><![CDATA[Prvih 5]]></category>
		<category><![CDATA[Sjever]]></category>
		<category><![CDATA[Vijesti iz Crne Gore]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=191765</guid>

					<description><![CDATA[Društvo Milan Radović iz Građanske alijanse i Neđeljko Rudović, doskorašnji direktor Direktorata za medije i dugogodišnji novinar, kandidati su za člana Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU), saznajemo od nevladinih organizacija koje su ih kandidovale. 22. septembar 2026. 08:21 / Izvor vijesti: RTV PG Foto: Google maps Oni su kandidovani za mjesto u Savjetu [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Društvo</p>
<p class="single-excerpt">Milan Radović iz Građanske alijanse i Neđeljko Rudović, doskorašnji direktor Direktorata za medije i dugogodišnji novinar, kandidati su za člana Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU), saznajemo od nevladinih organizacija koje su ih kandidovale.</p>
<div class="single-meta">22. septembar 2026. 08:21 / Izvor vijesti: RTV PG</div>
<div><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-191766" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/09/AMU.webp" alt="" width="900" height="546" /></div>
<div>
<figure class="single-figure"><figcaption>Foto: Google maps</figcaption></figure>
<div class="single-content">
<p class="wp-block-paragraph">Oni su kandidovani za mjesto u Savjetu koje pripada nevladinim organizacijama iz oblasti ljudskih prava. Biće izabran kandidat koji dobije veću podršku ovlašćenih predlagača.</p>
<p class="wp-block-paragraph">Rok za podnošenje prijava završen je juče.</p>
<p class="wp-block-paragraph">Radović i Rudović do objavljivanja teksta nijesu odgovorili na pitanja i pozive našeg portala.</p>
<p class="wp-block-paragraph">Izborom jednog od njih, biće kompletiran Savjet, koji čine Niko Martinović, Dragoljub Vuković, Branko Bošković i Andrej Raspopović.</p>
<p>gradski.me</p>
</div>
</div>
<div></div>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">191765</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Urednici Informera Vučićević i Vukelić krivično osuđeni zbog vređanja Emira Kusturice</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/urednici-informera-vucicevic-i-vukelic-krivicno-osudeni-zbog-vredanja-emira-kusturice/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 21 Sep 2026 10:36:43 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Film]]></category>
		<category><![CDATA[Ne propustite]]></category>
		<category><![CDATA[Politika]]></category>
		<category><![CDATA[Prvih 5]]></category>
		<category><![CDATA[Sjever]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=191566</guid>

					<description><![CDATA[autor: N1 Beograd21. sep. 2026. 11:52 &#124;Vesti AFP/ PAVEL BEDNYAKOV Sudija Drugog osnovnog suda u Beogradu Snežana Trifunović osudila je danas Dragana Vučićevića i Dejana Vukelića zbog izvršenja krivičnih dela uvrede na štetu Emira Kusturice, na novčane kazne, saopštila je advokatska kancelarija Tomanović. Krivične osude zbog upotrebe neistina i uvreda radi osvetničkih napada Informerovih urednika [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div class="flex items-center"><span class="author-label capitalize text-sm leading-5 font-normal font-exo2 text-textAuthor mr-1.5 hidden lg:flex">autor:</span></div>
<p><a class="flex items-center " href="https://n1info.rs/autor/n1-beograd/" rel="noopener" data-testid="article-author-1"><span class="author-name text-sm md:text-base leading-5 md:leading-6 font-normal text-textAuthors font-exo2">N1 Beograd</span></a>21. sep. 2026. 11:52</p>
<div id="category" class="flex items-center"><span class="text-articleMetaDataDivider leading-[10px] text-[10px] mx-1.5">|</span><a class="category
          uppercase
          cursor-pointer
          font-exo2
          text-ellipsis overflow-hidden whitespace-nowrap
          text-sm leading-5 font-semibold text-textAuthors" href="https://n1info.rs/vesti/" data-testid="article-category">Vesti</a></div>
<div><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-191567" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/09/1789984061_Emir_Kusturica_000_79.format-avif.width-1200.avif" alt="" width="1024" height="682" /></div>
<div>
<div data-testid="featured-zone">
<figure class="mb-4 lg:mb-5">
<div>
<div></div>
</div><figcaption class="image-caption mt-1.5 font-exo2 text-sm leading-5 text-textSecondary border-b border-borderPrimary pb-1.5" data-selector="image-info"><span class="italic inline" data-selector="image-copyright" data-testid="image-copyright">AFP/ PAVEL BEDNYAKOV</span></figcaption></figure>
</div>
<p class="mb-4
                              lg:mb-5
                              text-textPrimary
                              font-exo2
                              text-xl
                              leading-8
                              font-semibold" data-testid="article-lead-text">Sudija Drugog osnovnog suda u Beogradu Snežana Trifunović osudila je danas Dragana Vučićevića i Dejana Vukelića zbog izvršenja krivičnih dela uvrede na štetu Emira Kusturice, na novčane kazne, saopštila je advokatska kancelarija Tomanović.</p>
<div class="article-content-wrapper w-full " data-selector="article-content-wrapper" data-testid="article-content-wrapper-0">
<div class="rich-text-block break-words">
<p data-ad-valid="true" data-block-key="8n9wc">Krivične osude zbog upotrebe neistina i uvreda radi osvetničkih napada Informerovih urednika na čast, dostojanstvo i ugled <a href="https://n1info.rs/tag/emir-kusturica/" target="_blank" rel="noopener"><b>Emira Kusturice</b></a> su značajna i neophodna sudska zaštita od onih koji višak uzurpirane moći koriste radi diskvalifikacije i omalovažavanja neitomišljenika, navedeno je u saopštenju.</p>
</div>
</div>
<div class="article-content-wrapper w-full " data-selector="article-content-wrapper" data-testid="article-content-wrapper-1">
<div class="rich-text-block break-words">
<p data-ad-valid="true" data-block-key="e4ajg">&#8220;Zajednički poduhvat brojnih propagandnih glasila režima i političkog vrha države u kampanji neistina i uvreda kao matrice političke koristi, ipak ima ograničen efekat kada naspram sebe kao prepreku imaju profesionalni i lični integritet&#8221;, naveli su iz kancelarije Tomanović.</p>
</div>
</div>
</div>
<div id="comments-count" class="flex items-center gap-1.5">n1info.rs</div>
<div></div>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">191566</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Za napad na nastavnika &#8211; kazna zatvora</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/za-napad-na-nastavnika-kazna-zatvora/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Sat, 19 Sep 2026 19:22:52 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<category><![CDATA[Ne propustite]]></category>
		<category><![CDATA[NVO]]></category>
		<category><![CDATA[Politika]]></category>
		<category><![CDATA[Prvih 5]]></category>
		<category><![CDATA[Sjever]]></category>
		<category><![CDATA[Vijesti iz Crne Gore]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=191289</guid>

					<description><![CDATA[Izmijenjenim Krivičnim zakonikom unaprijeđen status zaposlenih u prosvjeti Državni sekretar u Ministarstvu pravde Sergej Sekulović kaže za Pobjedu da će osobe koje su u obrazovno &#8211; vaspitnom sistemu sada biti snažnije zaštićene pri obavljanju djelatnosti. Predstavnik Prosvjetne zajednice Petar Špadijer podsjeća da je ta zajednica naročito kroz proteste koje je organizovala u prethodnih osam godina [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<h3 class="ui-article__headline rubik word-break fw-300">Izmijenjenim Krivičnim zakonikom unaprijeđen status zaposlenih u prosvjeti</h3>
<p><em>Državni sekretar u Ministarstvu pravde <strong>Sergej Sekulović </strong>kaže za Pobjedu da će osobe koje su u obrazovno &#8211; vaspitnom sistemu sada biti snažnije zaštićene pri obavljanju djelatnosti. Predstavnik Prosvjetne zajednice Petar Špadijer podsjeća da je ta zajednica naročito kroz proteste koje je organizovala u prethodnih osam godina cijelo vrijeme insistirala da se nastavnicima dodijeli status službenog lica, zbog specifičnosti posla koji obavljaju</em></p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-191290" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/09/1623412082-nastavnik-ilustracija-620x391-i_960x600.jpeg" alt="" width="960" height="600" /></p>
<p>Foto: Ilustracija</p>
<div>
<div class="mb-sm">
<div class="mb-xs">
<div class="d-flex a-center j-flex-start"><span class="d-flex flex-dir-column"><span class="ui-avatar__copy text-stone rubik fw-300">Autor:</span><span class="ui-avatar__name text-antracite rubik fw-500 d-flex"><a class="ui-avatar__link text-antracite fw-500" href="https://www.pobjeda.me/pretraga?author=37">Nada Đurđevac</a></span></span></div>
</div>
</div>
</div>
<p><time class="ui-article__time rubik"><span class="fw-300">Objavljeno:</span> <span class="fw-500">19.09.2026. 07:24</span></time></p>
<p><strong>Ako neko nastavniku nanese lakšu tjelesnu povredu ili mu zdravlje lako naruši, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do dvije godine. Ako mu neko nanese povredu oružjem, opasnim oruđem ili drugim sredstvom kazniće se zatvorom od tri mjeseca do četiri godine.</strong></p>
<p>To, pored ostalog, proističe iz izmijenjenog Krivičnog zakonika koji je ove sedmice usvojen u Skupštini Crne Gore. Tim aktom je precizirano da se posao lica koja obavljaju obrazovno-vaspitne djelatnosti tretiraju od javnog značaja. Kazne zatvora su propisane i u slučaju teškog govora mržnje.</p>
<p>Vlada je još 2024. godine usvojila informaciju o potrebi sagledavanja mogućnosti uvođenja posebnog krivičnog djela napada na lica koja rade u oblasti obrazovanja i vaspitanja. Tada se izvršna vlast pozivala na istraživanja koja su upozoravala da je svaki četvrti zaposleni u prosvjeti doživio neku vrstu nasilja, bilo verbalnog ili fizičkog. Pobjeda je ove godine pisala i o slučaju nastavnice, koja predaje u jednoj školi u Crnoj Gori, a bila je žrtva neprimjerenog ponašanja roditelja učenika. Roditelj je došao u školu da je vrijeđa, omalovažava, a kasnije je zaprijetio da će da je &#8211; ubije. Prijetnje je upućivao i njenoj porodici. Ova prosvjetna radnica rekla je tada <em>Pobjedi </em>da nije zadovoljna kako su je institucije zaštitile, jer se nije osjećala sigurno, pa je morala da angažuje – privatno obezbjeđenje.</p>
<h2>Novine</h2>
<p>Državni sekretar u Ministarstvu pravde <strong>Sergej Sekulović</strong> kazao je juče Pobjedi da se kroz izmjene Krivičnog zakonika u značenju izraza proširila definicija poslova od javnog značaja u koji su sada uvrštena i lica koja obavljaju obrazovno-vaspitne djelatnosti, što znači da će nastavnici biti snažnije zaštićeni.</p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-191291" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/09/1789753233-sergej-sekulovic-sjednica-skupstine-crne-gore-2907-2026-foto-skupstina-cg1290.jpg" alt="" width="1920" height="1280" /></p>
<p>&nbsp;</p>
<p><em>Sergej Sekulović / Foto: Skupština<br />
</em></p>
<p>Ove sedmice je ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić- Stojanović saopštila da je usvajanjem Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore napravljen važan korak u jačanju zaštite nastavničke profesije. Ona je zahvalila ministru pravde Bojanu Božoviću što je uvažio inicijativu resora kojim rukovodi da se nastavničko zanimanje u tom zakonu prepozna kao djelatnost od javnog značaja i da nastavnici na taj način dobiju adekvatnu zaštitu. Ukazala je na važnost što se ovim zajedničkim korakom ne štite samo nastavnici, već da potvrđuju koliko je njihova uloga važna za društvo. Poručila je da nastavnička profesija mora imati mjesto, poštovanje i zaštitu koje joj pripadaju.</p>
<p>&#8211; To je odgovornost koju kao društvo dugujemo onima koji svakodnevno oblikuju znanje, vrijednosti i budućnost naših generacija &#8211; zaključila je ministarka.</p>
<p>Iz Vlade je ranije poručivano da je neophodno raditi na osnaživanju položaja nastavnika u društvu, između ostalog, i kroz pružanje krivično pravne zaštite u toku obavljanja obrazovno-vaspitnog rada, odnosno u vezi sa poslovima koje obavljaju prosvjetni radnici.</p>
<h2>Kazne</h2>
<p>Državni sekretar u Ministarstvu pravde Sergej Sekulović kaže za Pobjedu u konkretnom ako bi se licu koje obavlja poslove od javnog značaja nanijele lake tjelesne povrede pri obavljanju ili u vezi sa obavljanjem ovih poslova to bi povlačilo kvalifikovani oblik izvršenja ovog krivičnog djela, što povlači težu kaznu. Takođe, kao oblik teškog ubistva za koje je moguće izreći dugotrajnu kaznu zatvora &#8211; četrdeset godina, predviđeno je ubistvo lica koje obavlja poslove od javnog značaja.</p>
<p>&#8211; Osobe koje su u obrazovno &#8211; vaspitnom sistemu sada će biti snažnije zaštićene pri obavljanju djelatnosti – kazao je Sekulović.</p>
<p>Državni sekretar Sekulović detaljnije je obrazložio kroz izmijenjeni Krivični zakonik da su kroz nove članove uređene sankcije za kršenje propisa. Tako je dodat novi član koji uređuje lake tjelesne povrede, odnosno propisano je članom 151c: (1) Ko drugog lako tjelesno povrijedi ili mu zdravlje lako naruši, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Ako je takva povreda nanesena oružjem, opasnim oruđem ili drugim sredstvom podobnim da tijelo teško povrijedi ili zdravlje teško naruši, učinilac će se kazniti zatvorom do tri godine. (3) Sud može učiniocu djela iz stava 2 ovog člana izreći sudsku opomenu, ako je učinilac bio izazvan nepristojnim ili grubim ponašanjem oštećenog. (4) Ko djelo iz st. 1 i 2 ovog člana izvrši prema licu koje obavlja poslove od javnog značaja pri obavljanju ili u vezi sa obavljanjem tih poslova, kazniće se za djelo iz stava 1 ovog člana zatvorom od šest mjeseci do dvije godine, a za djelo iz stava 2 ovog člana zatvorom od tri mjeseca do četiri godine. (5) Gonjenje za djelo iz stava 1 ovog člana preduzima se po privatnoj tužbi.“</p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-191292" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/09/1789753232-andjela-jaksic-ministarka-prosvjete-nauke-i-inovacija-2705-2024-vlada77.jpg" alt="" width="1920" height="1280" /></p>
<p><em>Anđela Jakšić-Stojanović / gov.me</em></p>
<p>Kada je riječ o teškom govoru mržnje, članom 370 a, propisano je: (1) ko javno ispoljava mržnju prema grupi ili članu grupe koja je određena na osnovu nacionalne ili etničke pripadnosti, pripadnosti rasi ili vjeroispovijesti, državljanstva ili zbog razlika u pogledu političkog ili drugog ubjeđenja, pola, jezika, boje kože, obrazovanja, društvenog položaja, profesionalne orijentacije, porijekla, seksualne orijentacije, rodnog identiteta ili invaliditeta ili nekog drugog ličnog svojstva, na način koji može dovesti do nasilja ili izazvati mržnju prema grupi lica ili članu takve grupe, kazniće se zatvorom od tri mjeseci do tri godine. (2) Ko djelo iz stava 1 ovog člana učini prema licu koje obavlja poslove od javnog značaja kazniće se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.“</p>
<h2>Traže bezbjednost</h2>
<p>Pobjeda je juče razgovarala sa pojedinim profesorima koji i štite prava zaposlenih u prosvjeti, ali su nam kazali da zbog određenih obaveza nijesu mogli detaljno da analiziraju šta je konkretno izmijenjeno kroz zakon, da će to učiniti, a onda će da komentarišu stanje.</p>
<p>Predstavnik Prosvjetne zajednice profesor <strong>Petar Špadijer</strong> kazao je <em>Pobjedi </em>da još nije sagledao kako je detaljno izmijenjen propis, ali je podsjetio da Prosvjetna zajednica, još od osnivanja, a naročito kroz proteste koje je organizovala u prethodnih osam godina, cijelo vrijeme insistirala da se nastavnicima dodijeli status službenog lica, zbog specifičnosti posla koji obavljaju.</p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-191293" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/09/1678831763-protest-roditelja-protiv-vrsnjackog-nasilja-1103-2023-dragan-mijatovic-16.jpg" alt="" width="1920" height="1280" /></p>
<p><em>Petar Špadijer / Foto: Pobjeda<br />
</em></p>
<p>&#8211; Ovo i danas smatramo izuzetno bitnim, a u cilju nesmetanog obavljanja izuzetno odgovornog posla kao i zbog vraćanja poštovanja profesiji. Nadamo se da će izmjene Krivičnog zakonika nama omogućiti bezbjednost, a profesiji vratiti poštovanje koje zaslužuje – poručio je Špadijer.</p>
<h2>Istraživanje</h2>
<p>Sindikat prosvjete Crne Gore tokom školske 2022/23. godine uradio je, kako su kazali, prvo istraživanje u našoj zemlji o nasilju koje trpe nastavnici. Tada je anketirano 1.200 prosvjetnih radnika, te se ispostavilo da je svaki četvrti osjetio neki vid nasilja od učenika, roditelja, kolege ili uprave škole… Ocijenjeno je i da gotovo nema slučaja koji je procesuiran i gdje su izrečene neke kazne. Iz Sindikata prosvjete su saopštavali da nema dana kada im se neki nastavnik ne požali da je žrtva nasilja.</p>
<p>Osim izmjena Krivičnog zakonika, status nastavnika ranije je unaprijeđen i kroz izmjene Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju gdje je prvi put prepoznato nasilje i uznemiravanje koje nastavnici doživljavaju od učenika ili roditelja…, te je obrazovna ustanova dužna da pokreće zakonski postupak protiv učinilaca tog djela.</p>
<p>pobjeda</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">191289</post-id>	</item>
		<item>
		<title>8 najgorih knjiga na svetu: 4 su od jednog istog autora i bile su veliki hit u Srbiji</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/8-najgorih-knjiga-na-svetu-4-su-od-jednog-istog-autora-i-bile-su-veliki-hit-u-srbiji/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Sat, 19 Sep 2026 17:58:24 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Hronika]]></category>
		<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<category><![CDATA[Ne propustite]]></category>
		<category><![CDATA[Prvih 5]]></category>
		<category><![CDATA[Sjever]]></category>
		<category><![CDATA[Zanimljivosti]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=191223</guid>

					<description><![CDATA[autor: Nova.rs Lifestyle 14:00 Knjižara, ilustracija / AA/ABACA / Abaca Press / Profimedia Goodreads i dalje važi za najveću svetsku platformu za ljubitelje knjiga i preporuke za čitanje, pa se njene liste uglavnom smatraju relevantnim. Ipak, ne dobijaju sve knjige pohvale, neke izazivaju upravo suprotan efekat. Korisnici su tako sastavili listu naslova koji su ih [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div class="flex text-sm/[20px] font-bold text-themePrimary mb-2" data-testid="article-authors"><span class="text-defaultGray capitalize mr-2">autor:</span></p>
<div><a class="" href="https://nova.rs/autor/nova-rs/" rel="noopener" data-testid="article-author-1"><span class="author-name">Nova.rs</span></a></div>
</div>
<div class="flex flex-col xl:flex-row gap-4 justify-between w-full">
<div class="flex items-center gap-4">
<div id="category" class="flex items-center"><a class="category cursor-pointer text-ellipsis overflow-hidden whitespace-nowrap text-sm/[20px] font-bold text-themePrimary uppercase" href="https://nova.rs/magazin/lifestyle/" data-testid="article-category">Lifestyle</a></div>
<div class="flex items-center">
<div class="timestamp flex gap-1.5 text-sm/[20px] font-bold text-dark " data-testid="article-published-time"><span data-timestamp="1789819200" data-format="d. b. Y. H:i" data-role="" data-published="" data-selector="timestamp">14:00</span></div>
<div data-testid="article-published-time"><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-191224" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/09/1777460886_profimedia-1095173114.format-avif.width-1200.avif" alt="" width="1200" height="799" /></div>
<div data-testid="article-published-time"><span class="inline" data-selector="image-author">Knjižara, ilustracija</span> <span class="inline">/</span> <span class="inline" data-selector="image-copyright" data-testid="image-copyright">AA/ABACA / Abaca Press / Profimedia</span></div>
</div>
<div data-testid="article-published-time">Goodreads i dalje važi za najveću svetsku platformu za ljubitelje knjiga i preporuke za čitanje, pa se njene liste uglavnom smatraju relevantnim. Ipak, ne dobijaju sve knjige pohvale, neke izazivaju upravo suprotan efekat.</div>
<div data-testid="article-published-time">
<div class="article-content-wrapper w-full " data-selector="article-content-wrapper" data-testid="article-content-wrapper-0">
<div class="rich-text-block break-words text-base leading-relaxed text-textPrimary " data-testid="rich-text-block">
<p data-ad-valid="true" data-block-key="l3xfm">Korisnici su tako sastavili listu naslova koji su ih najviše razočarali. Zanimljivo je da se jedan autor našao čak četiri puta među najgorima. Evo koje su, prema mišljenju čitalaca, najlošije knjige svih vremena.</p>
</div>
</div>
<div class="article-content-wrapper w-full " data-selector="article-content-wrapper" data-testid="article-content-wrapper-2">
<div class="rich-text-block break-words text-base leading-relaxed text-textPrimary " data-testid="rich-text-block">
<p data-ad-valid="true" data-block-key="3lfp3"><b>„Scientology: The Fundamentals of Thought“ (Sajentologija: Osnovi razmišljanja) &#8211; L. Ron Hubbard</b></p>
</div>
</div>
<div class="article-content-wrapper w-full " data-selector="article-content-wrapper" data-testid="article-content-wrapper-4">
<div class="rich-text-block break-words text-base leading-relaxed text-textPrimary " data-testid="rich-text-block">
<p data-ad-valid="true" data-block-key="acqbi">S obzirom na to koliko je sajentologija kontroverzna tema, ne čudi što se ova knjiga našla na listi. Autor u njoj objašnjava osnovne principe i ideje tog učenja i pokušava da pokaže kako može da unapredi život pojedinca. Međutim, mnogi čitaoci su istakli da ih je knjiga više zbunila nego što im je nešto razjasnila.</p>
<div class="article-content-wrapper w-full " data-selector="article-content-wrapper" data-testid="article-content-wrapper-8">
<div class="rich-text-block break-words text-base leading-relaxed text-textPrimary " data-testid="rich-text-block">
<p data-ad-valid="true" data-block-key="5rqi3"><b>„Guilty: Liberal ‘Victims’ and Their Assault on America“ (Krivi: Liberalne „žrtve“ i njihov napad na Ameriku) &#8211; Ann Coulter</b></p>
</div>
</div>
<div class="article-content-wrapper w-full " data-selector="article-content-wrapper" data-testid="article-content-wrapper-10">
<div class="rich-text-block break-words text-base leading-relaxed text-textPrimary " data-testid="rich-text-block">
<p data-ad-valid="true" data-block-key="8plkk">U ovoj provokativnoj knjizi, napisanoj oštrim tonom, Ann Coulter tvrdi da se liberali često predstavljaju kao žrtve, dok su, po njenom mišljenju, zapravo oni ti koji napadaju. Knjiga je izazvala dosta polemika, ali očigledno nije naišla na dobar prijem kod šire publike.</p>
</div>
</div>
<div class="article-content-wrapper w-full " data-selector="article-content-wrapper" data-testid="article-content-wrapper-12">
<div class="rich-text-block break-words text-base leading-relaxed text-textPrimary " data-testid="rich-text-block">
<p data-ad-valid="true" data-block-key="ej9e1"><b>„Miles to Go“ &#8211; Miley Cyrus</b></p>
</div>
</div>
<div class="article-content-wrapper w-full " data-selector="article-content-wrapper" data-testid="article-content-wrapper-14">
<div class="rich-text-block break-words text-base leading-relaxed text-textPrimary " data-testid="rich-text-block">
<p data-ad-valid="true" data-block-key="fquva">Napisana na početku karijere, ova autobiografija otkriva detalje iz života mlade Majli Sajrus u Tenesiju – od porodice i škole do svakodnevnih obaveza na farmi. Poseban fokus je na njenom naglom usponu nakon serije „Hannah Montana“. Danas, međutim, mnogi smatraju da je knjiga zastarela.</p>
</div>
</div>
<div class="article-content-wrapper w-full " data-selector="article-content-wrapper" data-testid="article-content-wrapper-16">
<div class="rich-text-block break-words text-base leading-relaxed text-textPrimary " data-testid="rich-text-block">
<p data-ad-valid="true" data-block-key="2sj4j"><b>„Fifty Shades of Grey“ (Pedeset nijansi sive)– E. L. James</b></p>
<p data-ad-valid="true" data-block-key="2sj4j"><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-191227" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/09/1777460526_profimedia-0167950400.format-avif.width-900.avif" alt="" width="900" height="602" /></p>
<div class="article-content-wrapper w-full " data-selector="article-content-wrapper" data-testid="article-content-wrapper-18">
<div class="" data-testid="image-with-caption-block">
<figure class="relative mb-6 md:mb-4 3xl:mb-6 "><figcaption class="image-caption word-break font-FiraSans text-xs text-textLight-secondary mt-0.5" data-selector="image-info"><span class="inline" data-selector="image-author">Pedeset nijansi sive</span> <span class="inline">/</span> <span class="inline" data-selector="image-copyright" data-testid="image-copyright">tech gadgets / Alamy / Profimedia</span></figcaption></figure>
</div>
</div>
<div class="article-content-wrapper w-full " data-selector="article-content-wrapper" data-testid="article-content-wrapper-20">
<div class="rich-text-block break-words text-base leading-relaxed text-textPrimary " data-testid="rich-text-block">
<p data-ad-valid="true" data-block-key="b7tgc">Roman koji je svojevremeno bio globalni fenomen, ali i meta kritika. Priča prati studentkinju Anastasiju Stil i njen odnos sa bogatim i misterioznim Kristijanom Grejem. Knjiga je često osporavana zbog stila pisanja i eksplicitnog sadržaja, a pojedini čitaoci su je upoređivali sa „Sumrak sagom“, ali sa znatno provokativnijim elementima.</p>
</div>
</div>
<div class="article-content-wrapper w-full " data-selector="article-content-wrapper" data-testid="article-content-wrapper-22">
<div class="rich-text-block break-words text-base leading-relaxed text-textPrimary " data-testid="rich-text-block">
<p data-ad-valid="true" data-block-key="2j42p"><b>„Eclipse“ (Pomračenje) – Stephenie Meyer</b></p>
<p data-ad-valid="true" data-block-key="2j42p"><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-191228" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/09/1777460637_profimedia-0215946607.format-avif.width-900.avif" alt="" width="900" height="597" /></p>
<div class="article-content-wrapper w-full " data-selector="article-content-wrapper" data-testid="article-content-wrapper-24">
<div class="" data-testid="image-with-caption-block">
<figure class="relative mb-6 md:mb-4 3xl:mb-6 "><figcaption class="image-caption word-break font-FiraSans text-xs text-textLight-secondary mt-0.5" data-selector="image-info"><span class="inline" data-selector="image-author">Kinjga Pomračenje Stefani Majer</span> <span class="inline">/</span> <span class="inline" data-selector="image-copyright" data-testid="image-copyright">Daniel Mogan / Alamy / Profimedia</span></figcaption></figure>
</div>
</div>
<div class="article-content-wrapper w-full " data-selector="article-content-wrapper" data-testid="article-content-wrapper-26">
<div class="rich-text-block break-words text-base leading-relaxed text-textPrimary " data-testid="rich-text-block">
<p data-ad-valid="true" data-block-key="7ln41">Treći deo popularnog serijala „Sumrak“ našao se visoko na ovoj listi. Dok se u Sijetlu dešavaju misteriozna ubistva, Bela se ponovo nalazi u opasnosti i mora da bira između Edvarda i Džejkoba. Mnogi čitaoci su zamerili spor razvoj likova i težinu čitanja.</p>
</div>
</div>
<div class="article-content-wrapper w-full " data-selector="article-content-wrapper" data-testid="article-content-wrapper-28">
<div class="rich-text-block break-words text-base leading-relaxed text-textPrimary " data-testid="rich-text-block">
<p data-ad-valid="true" data-block-key="7ohf6"><b>„New Moon“ (Mlad mesec) – Stephenie Meyer</b></p>
</div>
</div>
<div class="article-content-wrapper w-full " data-selector="article-content-wrapper" data-testid="article-content-wrapper-30">
<div class="rich-text-block break-words text-base leading-relaxed text-textPrimary " data-testid="rich-text-block">
<p data-ad-valid="true" data-block-key="7epct">Druga knjiga iz serijala prati Belu koja shvata koliko je opasno voleti vampira. Iako je Edvard već jednom spasio njen život, njihova veza postaje sve komplikovanija. Kritike su slične kao i za „Eclipse“, a čitaoci su isticali da im je roman zamoran.</p>
</div>
</div>
<div class="article-content-wrapper w-full " data-selector="article-content-wrapper" data-testid="article-content-wrapper-32">
<div class="rich-text-block break-words text-base leading-relaxed text-textPrimary " data-testid="rich-text-block">
<p data-ad-valid="true" data-block-key="f1eo2"><b>„Breaking Dawn“ (Praskozorje) – Stephenie Meyer</b></p>
<p data-ad-valid="true" data-block-key="f1eo2"><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-191229" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/09/1777460689_profimedia-0092681700.format-avif.width-900.avif" alt="" width="900" height="1350" /></p>
<div class="article-content-wrapper w-full " data-selector="article-content-wrapper" data-testid="article-content-wrapper-34">
<div class="" data-testid="image-with-caption-block">
<figure class="relative mb-6 md:mb-4 3xl:mb-6  md:[&amp;_img]:h-[420px] md:[&amp;_img]:object-contain md:[&amp;_img]:object-center md:[&amp;_img]:bg-verticalImageBackground "><figcaption class="image-caption word-break font-FiraSans text-xs text-textLight-secondary mt-0.5" data-selector="image-info"><span class="inline" data-selector="image-author">Sumark saga knjige</span> <span class="inline">/</span> <span class="inline" data-selector="image-copyright" data-testid="image-copyright">Cristina Fumi / Alamy / Profimedia</span></figcaption></figure>
</div>
</div>
<div class="article-content-wrapper w-full " data-selector="article-content-wrapper" data-testid="article-content-wrapper-36">
<div class="rich-text-block break-words text-base leading-relaxed text-textPrimary " data-testid="rich-text-block">
<p data-ad-valid="true" data-block-key="b8qgr">Završnica sage donosi niz dramatičnih događaja nakon Belinog izbora. Ipak, čitaoci su knjigu kritikovali zbog prevelikog obima i predvidivog raspleta, smatrajući da nije opravdala očekivanja.</p>
</div>
</div>
<div class="article-content-wrapper w-full " data-selector="article-content-wrapper" data-testid="article-content-wrapper-38">
<div class="rich-text-block break-words text-base leading-relaxed text-textPrimary " data-testid="rich-text-block">
<p data-ad-valid="true" data-block-key="7c5dn"><b>„Twilight“ (Sumrak) – Stephenie Meyer</b></p>
</div>
</div>
<div class="article-content-wrapper w-full " data-selector="article-content-wrapper" data-testid="article-content-wrapper-40">
<div class="rich-text-block break-words text-base leading-relaxed text-textPrimary " data-testid="rich-text-block">
<p data-ad-valid="true" data-block-key="5uta6">Na prvom mestu našla se upravo knjiga koja je pokrenula čitav fenomen. „Sumrak“ upoznaje čitaoce sa Belom, Edvardom i svetom vampira, ali uprkos ogromnoj popularnosti i uspehu filmske franšize, mnogi korisnici Goodreads-a ocenili su je kao jednu od najlošijih knjiga koje su čitali.</p>
</div>
</div>
<div class="article-content-wrapper w-full " data-selector="article-content-wrapper" data-testid="article-content-wrapper-41">
<div class="rich-text-block break-words text-base leading-relaxed text-textPrimary " data-testid="rich-text-block">
<p data-block-key="2gtb1">
</div>
</div>
<div class="article-content-wrapper w-full " data-selector="article-content-wrapper" data-testid="article-content-wrapper-42">
<div class="rich-text-block break-words text-base leading-relaxed text-textPrimary " data-testid="rich-text-block">
<p data-ad-valid="true" data-block-key="1cfbl">Iako su ove knjige na ovoj listi zbog negativnih ocena, zanimljivo je da su neke od njih postigle ogroman komercijalni uspeh, što pokazuje da mišljenja publike često mogu biti potpuno podeljena.</p>
<p data-ad-valid="true" data-block-key="1cfbl">nova.rs</p>
</div>
</div>
</div>
</div>
</div>
</div>
</div>
</div>
</div>
</div>
</div>
</div>
</div>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">191223</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Šon Koneri ostao bez 450 miliona dolara posle odbijanja uloge</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/son-koneri-ostao-bez-450-miliona-dolara-posle-odbijanja-uloge/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 18 Sep 2026 06:47:15 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Film]]></category>
		<category><![CDATA[Hronika]]></category>
		<category><![CDATA[Ne propustite]]></category>
		<category><![CDATA[Prvih 5]]></category>
		<category><![CDATA[Sjever]]></category>
		<category><![CDATA[Svijet]]></category>
		<category><![CDATA[Zanimljivosti]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=190937</guid>

					<description><![CDATA[U kom trenutku odlučujete da zanemarite svoja viša načela zarad velike zarade? Šonu Koneriju se mora odati priznanje jer je jednom pri likom ostao dosledan sebi, čak i kada mu je ponuđena uloga koja bi mu, zapravo, donijela honorar od 450 miliona dolara EPA-EFE/JASON SZENES 17/9/2026. u 20:42 h DAN portal Možda je Šon Koneri jednostavno imao [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>U kom trenutku odlučujete da zanemarite svoja viša načela zarad velike zarade? Šonu Koneriju se mora odati priznanje jer je jednom</p>
<p>pri likom ostao dosledan sebi, čak i kada mu je ponuđena uloga koja bi mu, zapravo, donijela honorar od 450 miliona dolara <img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-190938" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/09/O-998307-1000.webp" alt="" width="1000" height="667" /></p>
<div class="se-article_content--media">
<div class="se-media--wrapper">
<div class="se-caption_credit--wrapper">
<div class="se-credit se-credit--article-image main-gallery-image-credit">EPA-EFE/JASON SZENES</div>
</div>
</div>
</div>
<div class="se-article--wrapper">
<div class="se-article_content--left">
<div class="se-article--published">17/9/2026. u 20:42 h</div>
<div class="se_article_authors"><a class="se-article--author" href="https://www.dan.co.me/autor/dan-portal/">DAN portal</a></div>
<div>
<p>Možda je Šon Koneri jednostavno imao i previše novca kada je odbio tako vrtoglavu sumu, ali je očigledno dovoljno dobro poznavao sebe da ne prihvati ulogu u kojoj, kako je znao, ne bi uživao. Ipak, to je zanimljivo, jer nije riječ o tome da mu je ponuđena uloga koja bi zahtijevala da pogazi svoja moralna načela ili da se osramoti. Jednostavno nije razumio taj film, piše Farout magazin.</p>
<p>Krajem devedesetih ponuđeno mu je da se pridruži ekipi trilogije „&#8221;Gospodar prstenova&#8221;, čije je snimanje trebalo da bude održano na Novom Zelandu. Koneri je bio zainteresovan za ponudu, pa je počeo da čita prvu knjigu iz serijala Dž. R. R. Tolkina, &#8220;Družinu prstena&#8221;.</p>
<p>Ipak, složeni svijet fantastike nije uspio da ga zainteresuje. Uloga Gandalfa, čarobnjaka duge bijele kose, bila je namijenjena njemu, ali je Koneri na kručio da je odbije. Godinama kasnije za New Zealand Herald objasnio je da je pokušao da razumije priču na sve načine:</p>
<p>&#8220;Pročitao sam knjigu. Pročitao sam scenario. Pogledao sam film. I dalje ga ne razumijem&#8221;, rekao je glumac.</p>
<p>Konerijevo odbijanje došlo je u trenutku kada je produkcija razmatrala i druga velika glumačka imena. Među onima koji su bili povezivani sa ulogom bili su Patrik Stjuart, Entoni Hopkins, Patrik Mekguan i Sem Nil, ali je Gandalf na kraju pripao Ijanu Makelenu. Danas je teško zamisliti nekog drugog u toj ulozi, posebno imajući u vidu koliko je Mekelenov Gandalf postao prepoznatljiv. Međutim, Konerijeva odluka bila je posebno skupa.</p>
<p>Za ulogu je trebalo da dobije 10 miliona dolara, uz 15 odsto profita od sva tri filma. S obzirom na ogromnu zaradu koju je trilogija ostvarila u bioskopima, njegov udio bi mu, prema procjenama, donio oko 450 miliona dolara.</p>
<p>Koneriju, međutim, ni takva ponuda nije bila dovoljna da prihvati nešto u čemu se nije pronalazio. Glumac je iza sebe već imao ulogu Džejmsa Bonda, koja mu je donijela svjetsku slavu, ali i brojne druge značajne filmove, pa očigledno nije bio spreman da prihvati projekat samo zbog ogromnog honorara.</p>
<p>Reditelj trilogije Piter Džekson kasnije je rekao da mu je zapravo drago što je Koneri odbio ulogu. Smatrao je da bi teško mogao da zamisli glumca u ulozi Gandalfa na način na koji je to uradio Mekelen.</p>
<p>Konerijeva odluka tako je ostala jedna od najpoznatijih propuštenih prilika u istoriji Holivuda – ne zato što je odbio veliki film, već zato što je rekao &#8220;ne&#8221; ulozi koja je mogla da mu donese bogatstvo kakvo je malo koji glumac ikada zaradio.</p>
<p>Dan portal</p>
</div>
</div>
</div>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">190937</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Mijajlović: Do juče nijesam vjerovao da ima pravde u ovoj državi, od juče se nešto mijenja</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/mijajlovic-do-juce-nijesam-vjerovao-da-ima-pravde-u-ovoj-drzavi-od-juce-se-nesto-mijenja/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 17 Sep 2026 19:20:13 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<category><![CDATA[Ne propustite]]></category>
		<category><![CDATA[Politika]]></category>
		<category><![CDATA[Prvih 5]]></category>
		<category><![CDATA[Vijesti iz Crne Gore]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=190871</guid>

					<description><![CDATA[bizniscg Do juče nijesam vjerovao da postoji pravda u ovoj državi, a od juče se ponešto mijenja, rekao je danas biznismen Aleksandar-Aco Mijajlović, aludirajući na odluku kojom je tročlano vijeće Višeg suda u Podgorici, na čelu sa sudijom Zoranom Radovićem, obustavilo postupak protiv njega i kriminalne grupe koju je, navodno, formirao kako bi, koristeći uticaj [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>bizniscg</p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-190873" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/09/aleksandar-mijajlovic-luka-zekovic-vijesti.webp" alt="" width="1000" height="666" /></p>
<p>Do juče nijesam vjerovao da postoji pravda u ovoj državi, a od juče se ponešto mijenja, rekao je danas biznismen Aleksandar-Aco Mijajlović, aludirajući na odluku kojom je tročlano vijeće Višeg suda u Podgorici, na čelu sa sudijom Zoranom Radovićem, obustavilo postupak protiv njega i kriminalne grupe koju je, navodno, formirao kako bi, koristeći uticaj u državnim institucijama, bezbjednosnim službama i medijima, pomogao bivšoj vlasti DPS-a Mila Đukanovića. Pred vijećem kojim, takođe, predsjedava sudija Radović, Mijajlović je danas negirao nove optužbe Specijalnog državnog tužilaštva – da je učestvovao u švercu četiri tone kokaina.</p>
<p>Ocijenio je apsurdnim tvrdnje tužilaštva da mu je šef u tom kriminalnom poslu bio suspendovani policajac <strong>Petar Lazović</strong>, kako je rekao, sin njegovog prijatelja <strong>Zorana Lazovića</strong>.</p>
<p>Okrivljeni biznismen danas je zamolio sudsko vijeće, u kojem su, osim Radovića, i sudije <strong>Boris Savić</strong> i <strong>Branislav Leković</strong>, da pročita i najnoviju optužnicu kako bi, ironično je apelovao, “vidjeli kakav je ajvan bio, pa je kupio drogu koja je već bila zaplijenjena”.</p>
<p>“Prvo su me 2024. optužili da sam švercer cigareta. Jednoj političkoj partiji, koja tone, to nije bilo dovoljno, pa su mi prišili novi državni udar. Jedini državni udar u istoriji gdje se medijski rad prikazao kao pokušaj puča… Kad nijesu uspjeli da mi napakuju, odradili su naprizemnije, na teret mi stavili šverc kokaina. Kad mi je to prezentovano u SDT-u, pitao sam – “Je li ovo skrivena kamera””, kazao je  Mijajlović na današnjoj kontroli nove optužnice.</p>
<p>Optužen je, rekao je on, za posao u koji nije uložio ni banke.</p>
<p>“Kažu da sam bio zadužen da pronađem luku za dvije tone kokaina… Nigdje nije napisano nađoh li te luke na kraju, ni koja je moja korist bila u svemu tome. Terete me da sam na odloženo trgovao pet kilograma kokaina od ukupno dvije tone. Ja se pitam koliko sam bio glup kad je od dvije tone moj udio bio 37.100 eura… A imam firme s milionskim obrtima”, naveo je Mijajlović.</p>
<p><strong>“Petar Lazović mi je bio šef. Ni u ludilu ne bi mogao da me pita”</strong></p>
<p>Šef u svemu tome mu je, kazao je on pozivajući se na navode iz optužnice, bio Petar Lazović.</p>
<p>“Dvadeset godina mlađi od mene. On me je vrbovao. On ni u ludilu nije mogao da me pita nešto tako. Ne zato jer se plaši. Svi znamo da je fizički jači. Nego, njegov otac <strong>Zoran</strong> je moj prijatelj. Da mi je bilo šta rekao, ja bih otišao kod Zorana i sve mu ispričao. Ni moja djeca od pet godina ne bi mogla da povjeruju da mi je Petar Lazović šef”, rekao je Mijajlović.</p>
<p>Optužbe su danas negirali i ostali okrivljeni, koji su dostupni državnim organima – braća<strong> Vuk</strong> i <strong>Vlado Banićević</strong> zvani <strong>Gorčilo</strong>, te bivši policajci <strong>Milan Popović</strong> i <strong>Vladimir Bajčeta</strong>.</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>ADRIA</p>
<p>bizniscg.me</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">190871</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Film Planina crnogorski kandidat za nagradu Oskar u 2026. godini</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/film-planina-crnogorski-kandidat-za-nagradu-oskar-u-2026-godini/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 17 Sep 2026 18:42:34 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Film]]></category>
		<category><![CDATA[Ne propustite]]></category>
		<category><![CDATA[Prvih 5]]></category>
		<category><![CDATA[Sjever]]></category>
		<category><![CDATA[Vijesti iz Crne Gore]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=190841</guid>

					<description><![CDATA[Film Planina crnogorski kandidat za 99. nagradu Američke akademije filmske umjetnosti i nauke Oskar u kategoriji Međunarodna filmska nagrada u 2026. godini. Kadar iz filma FCCG 17/9/2026. u 12:38 h Danica Tomašević Dugometražni dokumentarni film „Planina“, prema scenariju i u režiji Biljane Tutorov i Petra Glomazića, producentske kuće ARDOR FILMS iz Podgorice i ™WAKE UP [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Film Planina crnogorski kandidat za 99. nagradu Američke akademije filmske umjetnosti i nauke Oskar u kategoriji Međunarodna filmska nagrada u 2026. godini.</p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-190842" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/09/O-998223-1000.webp" alt="" width="1000" height="563" /></p>
<div class="se-article_content--media">
<div class="se-media--wrapper">
<div class="se-caption_credit--wrapper">
<div class="se-caption se-caption--article-image main-gallery-image-caption">
<p>Kadar iz filma</p>
</div>
<div class="se-credit se-credit--article-image main-gallery-image-credit">FCCG</div>
</div>
</div>
</div>
<div class="se-article--wrapper">
<div class="se-article_content--left">
<div class="se-article--published">17/9/2026. u 12:38 h</div>
<div class="se_article_authors"><a class="se-article--author" href="https://www.dan.co.me/autor/danica-tomasevic/">Danica Tomašević</a></div>
<div>Dugometražni dokumentarni film „Planina“, prema scenariju i u režiji Biljane Tutorov i Petra Glomazića, producentske kuće ARDOR FILMS iz Podgorice i ™WAKE UP FILMS iz Novog Sada, nastao u koprodukciji sa Les films de l’oeil sauvage (Francuska), Cvinger Film (Slovenija), Kinematograf (Hrvatska) – crnogorski je kandidat za 99. nagradu Američke akademije filmske umjetnosti i nauke Oskar u kategoriji Međunarodna filmska nagrada u 2026. godini, saopšteno e iz Ministarstva  kulture i medija.</div>
<div>Odluku je donijela Selekciona komisija Ministarstva kulture i medija u sastavu: Dubravka Drakić, glumica – predsjednica i članovi: Nikola Vukčević, Nemanja Bečanović, Bojan Stijović, filmski i televizijski reditelji, Marija Perović, filmska i televizijska rediteljka, Sanja Jovanović, producentkinja i Edin Jašarović, producent.</div>
<div>
<p>Na ovogodišnji javni poziv Ministarstva kulture i medija koji je bio otvoren od 4. avgusta do 4. septembra 2026. godine, bila su prijavljena dva dugometražna igrana filma i jedan dugometražni dokumentarni film: „15 i po“ u režiji Milivoja Miša Obradovića, „Vidra“ u režiji Srđana Vuletića i „Planina“ u režiji Biljane Tutorov i Petra Glomazića.</p>
<p>&#8211; Odluka je donijeta jednoglasno, tajnim glasanjem, a na osnovu Specijalnih pravila Američke akademije filmske umjetnosti i nauke i Pravila Ministarstva kulture i medija &#8211;  ističu.</p>
<p>Dan portal</p>
</div>
<div class="se__article--share"></div>
</div>
</div>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">190841</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Šakal ušao u šator i izujedao dete iz Srbije! Horor u Grčkoj: Mališan HITNO prebačen u bolnicu u Solunu!</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/sakal-usao-u-sator-i-izujedao-dete-iz-srbije-horor-u-grckoj-malisan-hitno-prebacen-u-bolnicu-u-solunu/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 14 Sep 2026 21:18:16 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<category><![CDATA[Ne propustite]]></category>
		<category><![CDATA[Prvih 5]]></category>
		<category><![CDATA[Sjever]]></category>
		<category><![CDATA[Svijet]]></category>
		<category><![CDATA[Zdravlje i fintes]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=190246</guid>

					<description><![CDATA[Prenosi:Kurir Web Pon, 14.09.2026. 23:02h  Foto: Shutterstock, Ilustracija Šakal je navodno ušao u kamp kod Neos Marmarasa i napao dete iz Srbije, koje je ugrizeno za lice i zbrinuto u bolnici u Solunu. Lovačka federacija Makedonije i Trakije navodi da je u toku potraga za životinjom, a slučaj je prijavljen i Šumskoj upravi Poligirosa. Šakal je [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div class="author-list" data-v-50d3f2fd=""><span class="article-header-author-prefix" data-v-50d3f2fd="">Prenosi:</span><a class="author" href="https://www.kurir.rs/autor/15794/kurir-web" data-v-50d3f2fd="">Kurir Web</a></div>
<div class="article-header-date" data-v-50d3f2fd=""><time class="article-header-date-published" datetime="2026-09-14T23:02:59" data-v-50d3f2fd="">Pon, 14.09.2026. 23:02h </time></div>
<div data-v-50d3f2fd=""><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-190247" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/09/2617440.jpg" alt="" width="688" height="459" /></div>
<div data-v-50d3f2fd="">
<div class="article-big-image" data-v-d7ab34b4="">
<figure class="big-image-container" data-v-d7ab34b4=""><figcaption class="big-image-source" data-v-d7ab34b4=""><span class="big-image-source-copy" data-v-d7ab34b4="">Foto: Shutterstock, Ilustracija</span></figcaption></figure>
</div>
<div class="article-rte article-content-summary">
<ul>
<li>Šakal je navodno ušao u kamp kod Neos Marmarasa i napao dete iz Srbije, koje je ugrizeno za lice i zbrinuto u bolnici u Solunu.</li>
<li>Lovačka federacija Makedonije i Trakije navodi da je u toku potraga za životinjom, a slučaj je prijavljen i Šumskoj upravi Poligirosa.</li>
</ul>
<p><a href="https://kurir.rs/tag/22420/sakal?utm_source=kurir&amp;utm_medium=web_article&amp;utm_campaign=adria_internal" target="_blank" rel="noopener">Šakal</a> je navodno tokom noći ušao u <em>Camping Marmaras</em> kod Neos Marmarasa, a potom i <strong>u šator u kojem je boravila porodica iz Srbije sa malim detetom.</strong> Prema navodima grupe &#8220;Grčka info&#8221;, <strong>dete je tom prilikom povređeno</strong></p>
<div class="article-rte paragrafNumber_2" data-v-b529bc79="">
<p>Životinja je, prema navodima, <strong>dete ugrizla za lice, nakon čega je prebačeno u bolnicu, gde mu je rana sanirana i ušivena.</strong></p>
</div>
<div class="article-rte paragrafNumber_3" data-v-b529bc79="">
<p>Danas je o napadu javnost obavestila i Lovačka federacija Makedonije i Trakije. <a href="https://www.kurir.rs/planeta/10101747/sakal-napao-dete-u-neos-marmarasu?utm_source=kurir&amp;utm_medium=single_dontmiss&amp;utm_campaign=adria_internal" target="_blank" rel="noopener">Navode da je dete povređeno</a> i da se u dobrom stanju nalazi na lečenju u državnoj bolnici u Solunu.</p>
</div>
<div class="article-rte" data-v-b529bc79="">
<h2>U toku je potraga za životinjom</h2>
</div>
<div class="article-rte" data-v-b529bc79="">
<p>Grčki mediji navode da dete ima<strong> oko 5 godina</strong>, dok je, prema informacijama kojima raspolaže Grčka info, <strong>dete staro nepune dve godine.</strong></p>
</div>
<div class="article-rte" data-v-b529bc79="">
<p>Federacija je saopštila da su im izvori iz bolnice potvrdili da se radilo o napadu šakala. O slučaju je obaveštena Šumska uprava Poligirosa, a u toku je potraga za životinjom. <strong>U saopštenju se navodi i da je dva dana ranije, na plaži u široj oblasti Neos Marmarasa, <a href="https://kurir.rs/tag/300565/divlja-zivotinja?utm_source=kurir&amp;utm_medium=web_article&amp;utm_campaign=adria_internal" target="_blank" rel="noopener">divlja životinja</a> napala 55-godišnjeg muškarca i povredila ga u predelu vrata.</strong></p>
</div>
<div class="article-rte" data-v-b529bc79="">
<p>Ovaj slučaj izaziva zabrinutost, ukoliko je zaista reč o šakalu, jer se radi o vrsti divlje životinje koja se inače ponaša prilično plašljivo i izbegava ljude.</p>
</div>
<div class="article-rte" data-v-b529bc79="">
<h2>Posebno u večernjim i noćnim satima držite malu decu u neposrednoj blizini</h2>
</div>
<div class="article-rte" data-v-b529bc79="">
<p>Podsećaju takođe da je u septembru 2025. godine na Halkidikiju vuk napao petogodišnju devojčicu.</p>
</div>
<div class="article-rte" data-v-b529bc79="">
<p>Ukoliko tokom boravka u Grčkoj primetite šakala, vuka, lisicu, divlju svinju ili drugu divlju životinju u blizini smeštaja ili kampa, nemojte joj prilaziti niti je hraniti.</p>
</div>
<div class="article-rte" data-v-b529bc79="">
<p><strong>Posebno u večernjim i noćnim satima držite malu decu u neposrednoj blizini, a hranu i otpatke ne ostavljajte napolju.</strong></p>
</div>
<div class="article-rte" data-v-b529bc79="">
<p>Svako neuobičajeno približavanje divlje životinje ljudima prijavite osoblju ili nadležnim službama.</p>
</div>
<div class="article-rte" data-v-b529bc79="">
<p>&nbsp;</p>
</div>
<div class="article-rte" data-v-b529bc79="">
<p>Kurir.rs/Blic</p>
</div>
</div>
</div>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">190246</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Drobnjak: Puška, pronađena u mojoj kući, službeno je oružje i koristio sam je u potjeri za Acom Martinovićem</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/drobnjak-puska-pronadena-u-mojoj-kuci-sluzbeno-je-oruzje-i-koristio-sam-je-u-potjeri-za-acom-martinovicem/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 10 Sep 2026 05:31:18 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Hronika]]></category>
		<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<category><![CDATA[Ne propustite]]></category>
		<category><![CDATA[NVO]]></category>
		<category><![CDATA[Politika]]></category>
		<category><![CDATA[Prvih 5]]></category>
		<category><![CDATA[Sjever]]></category>
		<category><![CDATA[Vijesti iz Crne Gore]]></category>
		<category><![CDATA[Некатегоризовано]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=189620</guid>

					<description><![CDATA[10. septembar, 2026. 06:44 Bivši načelnik policije u Danilovgradu negirao optužbe za članstvo u kriminalnoj organizaciji Radoja Zvicera Drobnjak je kategoričan da nema nikakve veze sa kriminalnom organizacijom. Negirao je da je koristio Skaj aplikaciju i ukazao da je indikativno što je SDT protiv njega pokrenulo postupak četiri i po godine nakon dostavljanja Skaj materijala [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<h4>10. septembar, 2026. 06:44</h4>
<h4 class="text-gray-dark-200 mt-6 mb-4 text-[21px] leading-125 font-sans break-words font-400">Bivši načelnik policije u Danilovgradu negirao optužbe za članstvo u kriminalnoj organizaciji Radoja Zvicera</h4>
<p><em>Drobnjak je kategoričan da nema nikakve veze sa kriminalnom organizacijom. Negirao je da je koristio Skaj aplikaciju i ukazao da je indikativno što je SDT protiv njega pokrenulo postupak četiri i po godine nakon dostavljanja Skaj materijala crnogorskoj policiji i tužilaštvu i nakon njegovih unapređenja na poziciju načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge i narkotika, a potom i na mjesto prvog čovjeka policije u Danilovgradu </em></p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-189621" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/09/1789015413wppylefgrmpz7gos-i_1118x745.jpg" alt="" width="1118" height="745" /></p>
<p>Foto Privatna arhiva</p>
<p><span class="text-14 leading-[0.75]">Pobjeda</span><span class="text-12 text-gray-dark-200">Izvor</span></p>
<p>Bivši načelnik Odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad <strong>Marko Drobnjak</strong> kojeg Specijalno državno tužilaštvo tereti da je dio kriminalne organizacije odbjeglog Kotoranina <strong>Radoja Zvicera</strong> i <strong>Ivana Božovića</strong>, juče je u podgoričkom Višem sudu negirao optužbe i ustvrdio da od okrivlljenih poznaje samo dugogodišnjeg komšiju <strong>Ivana Popovića</strong> sa kojim je u odličnim odnosima.</p>
<p>Kako je objasnio, preko Popovića upoznao je i <strong>Milana Vujotića</strong> koji je šura njegovom komšiji.</p>
<p>&#8211; Za Vujotića i Popovića nikada ništa nijesam uradio kriminalno, niti su oni to od mene tražili. A još manje je tačno da sam od njih uzimao novac za nešto što sam navodno radio za njih – rekao je.</p>
<h2><strong>OKRIVLJENI POTVRDILI NAVODE DROBNJAKA</strong></h2>
<p>Sudija <strong>Ivan Perović</strong> upoznao je Drobnjaka sa prethodno iznijetim odbranama ostalih okrivljenih navodeći da ga niko od njih nije pomenuo u svojim iskazima pred sudom.</p>
<p>Drobnjak je ispričao da je automatska puška koja je pronađena pretresom njegove kuće službeno oružje koje je goristio godinama, a između ostalog i u potjeri za masovnim ubicom <strong>Acom Martinovićem</strong> koji je prvog dana 2025. godine u masakru na Cetinju ubio 13 osoba.</p>
<p>Naveo je da razumije za što ga Specijalno tužilaštvo tereti, ali da ne priznaje krivicu.</p>
<p>&#8211; Nemam nikakve veze sa onim što mi se stavlja na teret i nikada nijesam bio član neke kriminalne organizacije &#8211; kazao je Drobnjak i dodao da će odgovarati samo na pitanja svog advokata <strong>Marka Radovića</strong>.</p>
<p>Drobnjak je pojasnio da je tokom pretresa njegove kuće sam predao automatsku pušku pripadnicima Specijalnog policijskog odjeljenja, navodeći da su kolege potvrdile da je riječ o službenom oružju koje je zadužio u Upravi policije.</p>
<h2><strong>PUŠKU ZADUŽIO KAO OPERATIVAC</strong></h2>
<p>Prema njegovim riječima, pušku mu je dala koleginica <strong>Aleksandra Mihajlović</strong> dok je bio operativac u Odjeljenju za borbu protiv droge.</p>
<p>Nastavio je da je koristi i nakon što je postao načelnik tog odjeljenja, a potom i načelnik policije u Danilovgradu.</p>
<p>&#8211; Nju sam koristio i tokom policijske akcije 1. januara 2025. godine, kada je trajala potjera za Acom Martinovićem – kazao je on.</p>
<p>Govoreći o municiji pronađenoj tokom pretresa, kazao je da „formacijski pripada Upravi policije“.</p>
<p>Pojasnio je da za 15 metaka ne može da precizira odakle su, da je moguće da su njegovi odranije, ali i da su pripadali nekom od njegovih kolega.</p>
<p>Takođe, u službenom automobilu koji je koristio pronađeno je desetak metaka, ali je istakao da vozilo nije koristio samo on, već i raniji načelnici policije u Danilovgradu.</p>
<h2><strong>OPTUŽBE NAKON UNAPREĐENJA</strong></h2>
<p>Drobnjak je negirao da je koristio Skaj aplikaciju i ukazao da je indikativno što je SDT protiv njega pokrenulo postupak četiri i po godine nakon dostavljanja Skaj materijala crnogorskoj policiji i tužilaštvu i nakon njegovih unapređenja na poziciju načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge i narkotika, a potom i na mjesto prvog čovjeka policije u Danilovgradu.</p>
<p>&#8211; Nikada nijesam sam koristio Skaj i nemam iskustva u tome. A kako sam radio taj posao, pitajte moje kolege i građane Danilovgrada – rekao je Drobnjak.</p>
<p>On je ustvrdio da ga je Specijalno tužilaštvo uhapsilo na osnovu netačnih činjenica.</p>
<p>&#8211; Kad su vidjeli da protiv mene nemaju dokaza optužili su me za nedozvoljeno držanje oružja – istakao je Drobnjak.</p>
<p>Drobnjak je uhapšen 9. jula prošle godine, šest mjeseci nakon što je imenovan za načelnika danilovgradskog Odjeljenja bezbjednosti.</p>
<p>Prethodno je gotovo 20 godina bio inspektor Odsjeka za borbu protiv droge i krijumčarenja.</p>
<p>Njegovo ime pominjano je u javnosti u novembru 2017. godine, kada je ranjen u Podgorici dok je pokušavao da spriječi razbojnika da otme torbicu ženi.</p>
<p>U vrijeme njegovog hapšenja objavljeno je da ga istražitelji sumnjiče da je, koristeći policijsku funkciju, pomagao osobama koje su dovođene u vezu sa kavačkim klanom.</p>
<p>Prema tadašnjim nezvaničnim informacijama iz istrage, sumnjalo se da je iz pojedinih policijskih predmeta uklanjao dokaze kako bi spriječio krivično gonjenje određenih osoba, kao i da su informacije iz policije prosljeđivane ljudima povezanim sa kriminalnim strukturama.</p>
<p>Međutim, sumnje protiv Drobnjaka su se u optužnici Specijalnog tužilaštva koja je potvrđena 31. marta ove godine svele na članstvo u kriminalnoj organizaciji koju su organizovali Kotoranin Radoje Zvicer i Ivan Božović i nedozvoljeno držanje oružja.</p>
<p>Osim Drobnjaka optužnicom su obuhvaćeni <strong>Nikola</strong> i <strong>Vladimir Vujotić</strong>, <strong>Goran Čulić</strong>, Ivan Popović, <strong>Stefan Ilić</strong>, <strong>Mato Knežević</strong>, <strong>Žarko Vukadinović</strong>, <strong>Vojin Vučinić</strong> i <strong>Branislav Ivanović</strong>.</p>
<p>Tužilaštvo navodi da je organizacija formirana radi vršenja teških krivičnih djela u Crnoj Gori i drugim državama Evrope i sticanja nezakonite dobiti i moći</p>
<h2><strong>Sud prihvatio jemstvo od 700.000 za slobodu Ivana Popovića</strong></h2>
<p>Viši sud prihvatio je jemstvo od 700.000 eura u nekretninama koje su prijatelji i zet ponudili za slobodu Ivana Popovića kako bi se sa slobode branio od optužbi za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji koju su predvodili Radoje Zvicer i Ivan Božović.</p>
<p>Sudija Višeg suda Ivan Perović na juče održanom suđenju optuženima među kojima je i Popović pojasnio da je sud donio ovu odluku uprkos negativnom mišljenju Specijalnog tužilaštva</p>
<p>&#8211; SDT se protivilo prijedlogu, smatrajući da ponuđeni iznos nije dovoljna garancija da će se Popović odazivati pozivima suda i da neće opstruirati postupak. Tužilaštvo je ukazivalo i na opasnost od bjekstva, pozivajući se na Skaj komunikacije za koje tvrde da pokazuju da je Popović komunicirao sa Vujotićem i da su se, između ostalog, dogovarali o bjekstvu – kazao je sudija Perović.</p>
<p>On je dodao da je za tužilaštvo bila problematičmna i imovina koja je ponuđena kao garancija da Popović neće pobjeći.</p>
<p>&#8211; Specijalno tužilaštvo je navelo da se radi o imovini koja bi mogla biti trajno oduzeta ukoliko se utvrdi da je regularna imovina pomiješana sa imovinom koja potiče od kriminala – precizirao je sudija Perović.</p>
<p>Sud, međutim, nije prihvatio te argumente.</p>
<p>&#8211; Ocijenjeno je da nešto više od 700.000 eura, odnosno dva poslovna prostora kompanije &#8220;Pro Imel&#8221;, dva stana i zemljište, predstavljaju dovoljnu garanciju da Popović neće pobjeći. Posebno iz razloga što su za njega garantovali njemu bliski ljudi, zet i prijatelji – pojasnio je sudija Perović.</p>
<p>On je dodao da su Popoviću određene mjere nadzora zabrane napuštanja Podgorice i periodično javljanje policiji.</p>
<p>Obrazlažući odluku, sudija Perović je kazao da Popović nije pobjegao iako je to mogao učiniti kada je odlukom sudije za istragu nakon hapšenja pušten da se brani sa slobode.</p>
<p>&#8211; Popović je bio dva dana na slobodi, nakon čega mu je vanraspravno vijeće odredilo pritvor. Za ta dva dana on je mogao pobjeći da je to htio &#8211; kazao je Perović.</p>
<p>Popović će biti pušten nakon pravosnažnosti ove odluke.</p>
<p>portal analitika</p>
<div id="Z_inline1" data-ocm-ad="" data-oau-code="/58152244/portalanalitika.me/Z_inline1" data-lazyloaded-by-ocm="" data-google-query-id="CI724M6j45YDFTuUhAcdr84zBg"></div>
<p>&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">189620</post-id>	</item>
		<item>
		<title>Milatović u posjeti Mongoliji</title>
		<link>https://www.sjevercg.me/milatovic-u-posjeti-mongoliji/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[R.O.]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 07 Sep 2026 16:03:14 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<category><![CDATA[Ne propustite]]></category>
		<category><![CDATA[Politika]]></category>
		<category><![CDATA[Prvih 5]]></category>
		<category><![CDATA[Vijesti iz Crne Gore]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.sjevercg.me/?p=189310</guid>

					<description><![CDATA[Na poziv predsjednika Mongolije Ukhnaagiina Khurelsukha, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović boraviće u državnoj posjeti Mongoliji, prvoj posjeti predsjednika Crne Gore toj zemlji od uspostavljanja diplomatskih odnosa, saopšteno je iz njegovog kabineta. Izvor:Adria.tv Predsjednik.me Posjeta dolazi u godini u kojoj Crna Gora i Mongolija obilježavaju dvadeset godina diplomatskih odnosa i predstavlja priliku da veze dvije [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Na poziv predsjednika Mongolije Ukhnaagiina Khurelsukha, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović boraviće u državnoj posjeti Mongoliji, prvoj posjeti predsjednika Crne Gore toj zemlji od uspostavljanja diplomatskih odnosa, saopšteno je iz njegovog kabineta.</p>
<div id="brxe-a1325a" class="brxe-code" data-script-id="a1325a">
<div class="article-meta"><span class="article-meta-item">Izvor:<strong>Adria.tv</strong></span></div>
</div>
<div id="brxe-5206ed" class="brxe-div article-featured"><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-189311" src="https://www.sjevercg.me/wp-content/uploads/2026/09/Milatovic_Khuerelsuekh-1536x1023-1.jpeg" alt="" width="1536" height="1023" /></div>
<div>
<div id="brxe-5206ed" class="brxe-div article-featured">
<figure id="brxe-6c4cc6" class="brxe-image tag caption"><figcaption class="bricks-image-caption">Predsjednik.me</p>
</figcaption></figure>
</div>
<div id="brxe-505f79" class="brxe-post-content sadrzaj">
<p>Posjeta dolazi u godini u kojoj Crna Gora i Mongolija obilježavaju dvadeset godina diplomatskih odnosa i predstavlja priliku da veze dvije države dobiju novi politički i konkretni sadržaj. Tokom posjete predsjednici Milatović i Khurelsukha će potpisati Zajedničku deklaraciju o saradnji Crne Gore i Mongolije, kojom će biti definisani pravci buduće saradnje dvije države”, saopšteno je.</p>
<p>Kako se dodaje, biće potpisano i više dokumenata između institucija Crne Gore i Mongolije, uključujući sporazume o saradnji privrednih komora, akademija nauka, Univerziteta Crne Gore, javnih servisa i ministarstava vanjskih poslova, čime se stvaraju nove direktne veze između institucija dvije zemlje.</p>
<p>“Program državne posjete obuhvatiće i susrete predsjednika Milatovića sa predsjednicima Vlade i Parlamenta Mongolije, kao i događaje posvećene istoriji i kulturnoj baštini zemlje domaćina. U vremenu u kojem se međunarodni odnosi ubrzano mijenjaju, a države sve više nastoje da grade partnerstva izvan svojih neposrednih regiona, Mongolija je posljednjih godina postala jedan od vidljivijih partnera evropskih zemalja u Aziji. Smještena između Rusije i Kine, Mongolija svoju vanjsku politiku zasniva na principu ‘trećeg susjeda’, razvijajući političke, ekonomske i druge veze sa državama i organizacijama izvan svog neposrednog susjedstva, posebno sa Evropskom unijom i njenim državama članicama”.</p>
<p>U saopštenju se ističe i da intenziviranje evropsko-mongolskog političkog dijaloga potvrđuju i državne posjete predsjednika Francuske, Njemačke, Slovenije i Austrije Ulan Batoru tokom prethodnih godina.</p>
<p>“U tom širem evropskom kontekstu, državna posjeta predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića predstavlja priliku da Crna Gora dodatno osnaži svoje bilateralne odnose sa Mongolijom i doprinese snažnijem povezivanju sa zemljom koja ima sve značajniju ulogu u evropskim odnosima sa Azijom”, zaključuje se i saopštenju.</p>
<p>adria.tv</p>
<p>&nbsp;</p>
</div>
</div>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">189310</post-id>	</item>
	</channel>
</rss>
