Vijesti iz Crne Gore – Sjever Crne Gore

Živković: Ulcinj je crnogorski grad

R.O. — Tue, 04 Aug 2026 12:49:17 +0000

Izvor: CdM

Foto: DPS

Piše: Danijel Živković, predsjednik Demokratske partije socijalista Crne Gore

Malo je država u Evropi u kojima se na tako malom geografskom prostoru susrijeće toliko različitosti – nacionalnih, vjerskih, jezičkih i kulturoloških. I sve te različitosti, kroz istoriju, izgradile su se zajednički i jedinstveni prostor – današnjoj Crnu Goru.

I upravo jedan čine Crnu Goru i savremenim fenomenom – državu koja je u vremenu ratova i uzavrelih nacionalizama u regionu uspjela da sačuva mir – zahvaljujući moćnom državnom rukovodstvu ali prije svega zahvaljujući mudrosti crnogorskih građana. Ipak, taj fenomen ima svoju cijenu – krhkost i potrebu da se građanski karakter neprestano snaži, različitosti uvažavaju i da se razumije kako naša najveća vrijednost – uz malo nepažnje, može postati i naša bolna tačka.

Zato moramo biti posebno pažljivi kada u javnom prostoru počnu da se izgovaraju riječi koje svjesno dovode u pitanje ono što je temelj našeg društva – građanski karakter države i osjećaj pripadnosti zajedničkoj kući.

Nedavna izjava da je ulcinjski „albanski grad“ otvorila je pitanje koje je mnogo važnije od jedne političke izjave i jedne političke polemike.

Naravno da je Ulcinj grad u kojem većinu stanovništva čine Albanci. Naravno da albanska zajednica ima pravo da njeguje svoj identitet, jezik, kulturu, tradiciju i vrijednosti. To pravo nije samo legitimno – ono je jedno od temeljnih bogatstava naše države.
Ali postoji velika razlika između toga da kažemo da je Ulcinj grad sa većinskim albanskim stanovništvom i da kažemo da je Ulcinj „albanski grad“. Prvo je činjenica.

Drugo je politička poruka. I to veoma opasna, jer nas ta poruka vodi ka pitanju na koje svi moramo dati odgovor: ako je jedan grad „albanski“ zato što u njemu većinu čine Albanci, da li onda postoje i „bošnjački“, „srpski“ ili „crnogorski“ gradovi?

Ako prihvatimo tu logiku – da je Cetinje crnogorsko, da je Andrijevica srpska, da je Rožaje bošnjačko a Ulcinj albanski, onda Crna Gora prestaje biti država već postaje zbir nacionalnih teritorija što je ujedno i savršen recept za njen nestanak. Jer takva federacija nacionalnosti, koja bi bila potpuno nefunkcionalna nikome nije potrebna – a ponajmanje građanima koji žele prije svega samo jednu stvar – bolji život i standard koji je konkurentan Evropi i regionu.

Zbog toga, svaki grad u Crnoj Gori pripada svim njenim građanima, jer to nije pitanje etničke pripadnosti. To je pitanje državne pripadnosti.

Građanska Crna Gora ne znači da bilo ko treba da se odriče svog identiteta. Naprotiv. Građanska država postoji upravo zato da bi svaki čovjek imao pravo da bude ono što jeste, da njeguje svoju vjeru i kulturu, da čuva tradiciju svojih predaka i da se slobodno izjašnjava o svojoj nacionalnoj pripadnosti.

Ali isto tako, građanski koncept znači da nijedan identitet ne može imati pravo da prisvoji državu. Crna Gora pripada svim građanima i niko ne može svojatati bilo koji dio njene teritorije, jer država pripada svima jednako.

To je temelj savremene Crne Gore.

I zato je Ulcinj – crnogorski.

cdm. me

Tijelo muškarca nađeno u Savi kod Zagreba: Na njemu bili tragovi krvi

R.O. — Tue, 04 Aug 2026 12:44:01 +0000

Foto: Emica Elvedji/Pixsell | Policijski uviđaj na mjestu pronalaska tijela

T.R.04.08.2026 07:42

ZAGREB – Tijelo za sada nepoznatog muškarca pronađeno je u ponedjeljak uveče u koritu rijeke Save u Zagrebu, a prema nezvaničnim informacijama, na njemu su bili vidljivi tragovi krvi.

Kako prenose hrvatski mediji, tijelo je uočeno u plićaku, uzvodno od Jadranskog mosta, nakon čega su na mjesto događaja izašli policijski službenici.

Uviđaj je trajao satima i nastavljen je duboko u noć, uprkos mraku i otežanim uslovima rada. Istražioci su detaljno pregledali mjesto pronalaska i prikupljali tragove koji bi mogli pomoći u rasvjetljavanju okolnosti smrti.

Nepoznat identitet

Policija za sada nije saopštila identitet preminulog niti je iznijela zvanične informacije o mogućem uzroku smrti.

Prema nezvaničnim navodima koje prenose 24sata, na tijelu su bili vidljivi tragovi krvi, ali za sada nije poznato kako su nastali, niti da li su povezani sa smrću muškarca.

Tijelo je tokom noći prevezeno u Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku, gdje će biti obavljena obdukcija koja bi trebalo da utvrdi tačan uzrok smrti.

Istraga o ovom slučaju je u toku.

nevazne. com

Trump tražio od naftnih kompanija snize cijene goriva: “Zaradili ste previše novca”

R.O. — Tue, 04 Aug 2026 12:24:25 +0000

Piše: F. H.

3h 56min

Predsjednik SAD-a Donald Trump (Foto: EPA-EFE)

Predsjednik Donald Trump u ponedjeljak je pozvao američke naftne kompanije da poduzmu mjere kako bi snizile cijene goriva, poručivši da su energetski giganti “zaradili previše novca” zahvaljujući visokim cijenama nafte tokom rata s Iranom.

Trumpove izjave uslijedile su nakon što je cijena nafte Brent, međunarodnog referentnog standarda, u ponedjeljak pala za više od četiri posto na oko 84 dolara po barelu, usljed nade u diplomatski napredak ka okončanju sukoba.

Ipak, cijene nafte i dalje su znatno više nego prije rata, dok cijena benzina u SAD-u premašuje četiri dolara po galonu, u odnosu na oko tri dolara prije početka sukoba.

Prema nedavnoj anketi CBS Newsa, oko polovine Amerikanaca smatra da im visoke cijene goriva uzrokuju finansijske poteškoće. Oko osam od deset ispitanika ocijenilo je da Trumpova administracija ne posvećuje dovoljno pažnje snižavanju potrošačkih cijena.

Trump je u ponedjeljak rekao da će cijene nafte “dramatično pasti” kada se sukob s Iranom završi. Posebno je kritikovao kompanije Chevron i ExxonMobil zbog ostvarivanja velikih profita zahvaljujući rastu cijena nafte, koje su naglo porasle jer je rat gotovo zaustavio protok sirove nafte kroz Hormuški moreuz.

“Ali zaradili su previše novca, previše novca. Chevron, previše novca. Exxon Mobil, također. Previše novca”, rekao je Trump u Ovalnom uredu tokom potpisivanja izvršne uredbe.

Predsjednik je pozvao naftne kompanije da učine više kako bi pomogle potrošačima.

“Kada vidite kompaniju koja je zaradila 12 puta više nego prethodne godine, dio toga treba vratiti građanima i moraju sniziti maloprodajne cijene, cijene za potrošače. Reći ću to glasno i jasno: nisam zadovoljan”, rekao je Trump.

Trumpov prethodnik u Bijeloj kući, Joe Biden, također je kritikovao naftne kompanije zbog velikih profita u vrijeme snažnog rasta inflacije tokom svog mandata.

Ranije u ponedjeljak Trump je u intervjuu za Fox News dodatno kritikovao izvršnog direktora Chevrona Mikea Wirtha. U objavi na društvenim mrežama optužio ga je da nije odao priznanje njegovoj administraciji za pomoć energetskom sektoru.

“Jedino što je zgodno zaboravio spomenuti jeste da bi bez genijalnosti, dalekovidnosti, snage i stabilnosti Trumpove administracije naftna industrija, pa čak i naša država, bile mrtve!”, napisao je Trump.

Trump je također rekao da Chevron ostvaruje korist zahvaljujući poslovanju u Venecueli. Izvršni direktori kompanije ranije su izjavili da povećani uvoz sirove nafte iz Venecuele pomaže u obuzdavanju rasta cijena goriva u SAD-u.

Naftne kompanije, međutim, ne određuju direktno cijene goriva u SAD-u. Prema podacima američke Uprave za energetske informacije (EIA), cijena sirove nafte čini oko 51 posto ukupne cijene jednog galona benzina, što je najveći pojedinačni faktor koji određuje cijene na benzinskim pumpama.

Troškovi marketinga i distribucije, koji uključuju transport goriva do benzinskih stanica i operativne troškove trgovaca, čine dodatnih 11 posto cijene goriva. Rafiniranje sirove nafte, odnosno proces njene prerade u različite derivate, učestvuje sa oko 20 posto u konačnoj cijeni goriva.

klix.ba

Nova pravila od 7. avgusta: Kazne zbog trotineta i nepropisnog prevoženja djece, ograničenja za mlade vozače

R.O. — Tue, 04 Aug 2026 12:18:50 +0000

12:34 12:34

Izvor: Roditelji.me

Ilustracija

Djeca mlađa od 16 godina od 7. avgusta neće smjeti da voze električne trotine na javnim putevima, a roditelji ili staratelji koji im to dozvoljavaju rizikuju kaznu od 150 do 400 eura. Počinju davaže i nova ograničenja za vozače mlađe od 21 godine – zabrana vožnje od ponoći do pet časova i upravljanja automobilima snažnim od 80 kilovata bez pratnje vozača koji najmanje pet godina ima dozvolu B kategorije, piše portal Roditelji.

Izmjenama Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima su prvi put detaljnije uređeni uslovi za korišćenje lakih električnih vozila, u koja spadaju električne trotineti određenih karakteristika. Propisana je najniža starosna granica za njihovo korišćenje na javnim putevima, odgovornost roditelja, kao i kazne za prevoz drugih osoba, kretanje nedozvoljenim putevima i vožnju trotinetom bez propisanih oznaka.

Nova ograničenja uvedena su i za vozače mlađe od 21 godine, dok su povećane kazne za nekorišćenje sigurnosnog pojasa i nepropisno prevoženje djece u automobilu. Zakon je Skupština usvojila 23. jula.

Dijete mlađe od 16 godina ne smije voziti trotinet na javnom putu

Dijete mlađe od 16 godina neće smjeti da upravlja lakim električnim vozilom na javnim putevima. Odgovornost za poštovanje je kod roditelja ili staratelja koji dozvoljavaju djetetu mlađem od 16 godina da koristi takvo vozilo na javnom putu i može biti kažnjen od 150 do 400 eura.

Zabrana se odnosi na javne puteve, dok korišćenje takvog vozila u privatnom dvorištu ili na drugoj površini koja nema status javnog puta nije obuhvaćeno ovim odredbom.

Koji trotinet zakon prepoznaje kao lako električno vozilo?

Lako električno vozilo je, prema novoj definiciji, motorno vozilo koje nije razvrstano ni u jednu drugu kategoriju, a ima:

-najmanje dva točka;
-mehanički upravljač;
-nema mjesto za sjedenje;
-trajnu nominalnu snagu motora do 0,6 kilovata;
-najveću konstruktivnu brzinu do 25 kilometara na vreme;
-masu praznog vozila do 35 kilograma.

To znači da se nova pravila ne moraju automatski odnositi na svako vozilo koje se u prodaji ili svakodnevnom govoru naziva električnim trotinetom. Vozila sa sjedištem, većom snagom, brzinom ili masom ne odgovaraju zakonskoj definiciji lakog električnog vozila.

Gdje smiju da ih voze maloljetnici stariji od 16 godina?

Električni trotinet treba prvenstveno voziti biciklističkim stazom, biciklističkim trakom ili biciklističkim putem. Kada nijedna od tih površina ne postoji, maloljetni vozač može da se kreće kolovozom samo na putu na kojem je brzina ograničena na najviše 30 kilometara na vrijeme.

Punoljetni vozač u toj situaciji može koristiti kolovoz na kojem je ograničenje najviše 50 kilometara na vrijeme.

U kaznenim odredbama zakona, međutim, ostala je neusaglašenost. Jednom odredbom propisana je kazna od 150 do 400 eura za maloljetnog vozača koji se kreće kolovozom na kojem je ograničenje veće od 30 kilometara na vrijeme. Drugom se za vozača od 16 do 18 godina pominje put na kojem je ograničenje veće od 50 kilometara na sat i kazna od 200 do 400 eura.

Osnovno pravilo iz zakona je jasno – kada nema biciklističke infrastrukture, osoba mlađa od 18 godina trotinetom može voziti kolovoz samo ako je brzina ograničena na najviše 30 kilometara na vrijeme.

Različite kaznene formulacije zahtijevaju pojašnjenje nadležnih organa.

Na jednom trotinetu samo jedna osoba

Vozač lakog električnog vozila neće smjeti da prevozi drugu osobu. Zabranjeno je i da se trotinetom vuče prikolica, drugo vozilo ili neko drugo prevozno sredstvo. Za prevoz druge osobe ili vučenje prikolice i druga vozila propisana je cijena od 150 do 300 eura.

Na vozače trotine primjenjivaće se i pravila prema kojima moraju da upravljaju tako da ne umanjuju stabilnost vozila i ne ometaju druge učesnike. Neće smjeti da ispuštaju upravljač, pridržavaju se za drugo vozilo, teretni teret koji utiče na stabilnost niti da koriste slušalice u jednom ili oba uha na način zabranjen zakonom.

Za takve prekršaje kazna može iznositi od 80 do 250 eura.

Kada se više vozača trotineta kreće u grupi, moraće da se kreću jedan za druge.

Trotinet mora imati naljepnicu proizvođača

Lako električno vozilo moći će da učestvuje u saobraćaju samo ako na njemu postoji naljepnica proizvođača sa podacima o:

nominalnoj snazi elektromotora;
najvećoj konstruktivnoj brzini;
masi praznog vozila.

Vožnja bez propisane naljepnice kažnjavaće se od 150 do 400 eura. Roditelji bi zato prije kupovine trebalo da provjere ne samo maksimalnu brzinu i snagu trotineta, već i da li vozilo ima odgovarajuću fabričku oznaku.

Izmjenama nije uvedena posebna zakonska obaveza nošenja zaštitne kacige za vozače lakih električnih vozila. To, međutim, ne znači da kaciga nije važna mjera zaštite, posebno za djecu i mlade.

Vozači mlađi od 21 godine neće smjeti da voze noću

Nova ograničenja odnose se i na mlade koji su već položili vozački ispit. Vozač koji nije završio 21 godinu neće smjeti da upravlja motornim vozilom u periodu od ponoći do pet časova. Neće smjeti ni da vozi automobil B kategorije čija snaga motora prelazi 80 kilovata, osim ako se u vozilu nalazi osoba koja ima važeću dozvolu B kategorije najmanje pet godina.

Zakon ne propisuje da ta osoba mora biti član porodice. Dovoljno je da bude u vozilu, ima odgovarajuću važeću dozvolu i najmanje pet godina vozačkog iskustva u toj kategoriji.

Za kršenje ovih zabrana predviđena je kazna od 300 do 600 eura, uz obaveznu zabranu upravljanja motornim vozilom u trajanju od 60 dana. Ograničenja se ne odnose na vozačka vozila sa prvenstvom prolaza i vozila pod pratnjom.

Roditelj kao vlasnik automobila moraće da navede ko je vozio

Kada policija utvrdi prekršaj, a nije poznato ko je upravljao automobilom, vlasnikom ili korisnikom vozila moraće da dostavi vjerodostojan podatak o vozaču.

Vjerodostojnim podatkom smatra se ovjerena izjava osobe koja potvrđuje da je upravljao automobilom u određeno vrijeme ili drugi podatak na osnovu kojeg se nesporno može utvrditi njen identitet.

Rok za dostavljanje podataka je osam dana od prijema obavještenja o prekršaju. Vlasnik koji to ne uradi može biti kažnjen od 300 do 600 eura.

Ovo se odnosi i na roditelje čiji automobil koriste punoljetna ili maloljetna djeca koja imaju pravo da upravljaju vozilom.

U određenim slučajevima može biti privremeno oduzet i porodični automobil

Policijski službenik će moći privremeno da oduzme vozilo kojim počinje određeni teži saobraćajni prekršaj ako je učiniolac u prethodne dvije godine već pravosnažno osuđivan za neki od prekršaja obuhvaćenih zakonom.

Privremeno oduzimanje može trajati do završetka sudskog postupka, a trošak čuvanja vozila snosi osobe koje je ono oduzeto.

Odredba govori o vozilu kojim je počinjen prekršaj i ne vezuje ovu mjeru izričito za vlasništvo učinioca. Zbog toga bi u praksi mogao biti privremeno oduzet i automobil roditelja ili drugog člana porodice kojim je upravljao povratnik u činjenju teških prekršaja.

Veće kazne za pojaseve i nepropisno prevoženje djece

Obaveza korištenja sigurnosnog pojasa nije nova, ali se mijenja visina kazne.

Vozač ili putnik koji ne koristi pojas na način koji je predvidio proizvođač vozila moći će da bude kažnjen od 150 do 300 eura. Dosadašnja kazna iznosila je od 50 do 90 eura.

Pravila o prijevozu djece nisu promijenjena. Dijete mlađe od 12 godina ne smije se prevoziti na prednjem sjedištu, dok dijete do pet godina mora biti u odgovarajućem bezbjednosnom sjedištu ili korpi, pravilno pričvršćenoj za vozilo.

Povećana je, međutim, kazna za vozača koji dijete do pet godina ne prevozi u bezbjednosnom sjedištu ili ga u sjedištu nije pravilno vezao. Umjesto dosadašnjih 50 do 90 eura, iznosiće od 80 do 250 eura.

Proširena pravila i za djecu na biciklu

Dijete mlađe od 11 godina moći će da upravlja biciklom u zoni škole i na nekategorisanom putu ako je pod nadzorom osobe starije od 16 godina.

Takva mogućnost do sada je za djecu mlađu od 11 godina bila izričito predviđena samo u zoni usporenog saobraćaja. Za lokalne puteve i ulice i dalje važi da dijete može samostalno voziti bicikl kada navrši 14 godina, dok na magistralnim i regionalnim putevima biciklom ne smiju upravljati mlađim od 16 godina.

Školske zone ubuduće dio obaveznog planiranja saobraćaja

Zakon sada izričito navodi školske zone među prostorima za koje se u naselju utvrđuju posebne saobraćajno-tehničke mjere.

Za njihovo sprovođenje moraće da bude izrađen saobraćajni projekat i postavljeni odgovarajuća signalizacija, oprema i uređaji.

To ne znači da će sve školske zone automatski biti uređeno stupanjem zakona na snagu, ali lokalnim upravama i upravljačima puteva daje jasniju obavezu da režim saobraćaja oko škole urede kroz projekat i odgovarajuće mjere zaštite djece.

Nove odredbe stupaju na snagu 7. avgusta, a podzakonski akti treba da budu usklađeni sa zakonom u roku od godine dana.

cdm.me

Mandić: Četvrti avgust za svaku Srbinu predstavlja datum bolne tišine

R.O. — Tue, 04 Aug 2026 12:11:23 +0000

Mi. M.

04.08.2026.08:27 >> 08:33

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić poručio je povodom godišnjice Predsjednik „Oluje“ da je 4. avgusta za Srbe datum stradanja i sjećanja na izbjegličke kolone iz Krajine, ističući da je trajna obaveza političkih predstavnika srpskog naroda u Crnoj Gori da čuvaju mir, život i slogu.

Andrija Mandić (Foto: Skupština Crne Gore)

Njegovu izjavu dostavljamo integralno:

„Četvrti avgust za svaku Srbinu predstavlja datum bolne tišine – datum kada svi mi, bar na trenutak, postajemo Krajišnici. Toga dana sjećamo se nepreglednih kolona našeg naroda, prinuđenog da napusti svoja vjekovna ognjišta, svetinje i grobove predaka, ne ponijevši sa sobom ništa osim žive glave i molitve na usnama.

To je dan kada se podsjećamo na to šta se događa kada netrpeljivost preovlada među narodima koji su dijelili istu državu i kada iz dubokih, starih rana prokulja mržnja. Ali to je i dan kada treba da se prisjetimo posledica nerazumijevanja i nesloge u srpskom narodu.

Danas se sjećamo naše braće Krajišnika i izražavamo im najdublje poštovanje. Proživjevši još jednu od velikih seoba svojstvenih istorije našeg naroda, oni su svojim primjerom pokazali neuništivost srpskog duha i snagu našeg naroda da opstane iu najtežim vremenima.

Srbima u Crnoj Gori srce je ispunjeno što je naša zemlja tog mračnog avgusta 1995. godine, iako je geografski mala, mogla da primi dio naših izgnanika i pruži pomoć braći u nevolji.

Zbog svega navedenog, trajna obaveza političkih predstavnika srpskog naroda u Crnoj Gori jeste da čuvaju mir, život i slogu. Na tim vrijednostima počiva izgradnja bolje budućnosti za nove naraštaje, koji će biti zahvalni svojim precima što su uspjeli sačuvati zdrave tradicionalne vrijednosti našeg naroda, istovremeno gradeći zemlju slobodnih, srećnih i bogatih ljudi“, naveo je Mandić.

rtcg.me

Više ulica i puteva u Podgorici privremeno zatvoreno zbog radova

R.O. — Tue, 04 Aug 2026 12:07:58 +0000

Korejska Republika

04.08.2026.10:02 >> 10:02

Sekretarijat za saobraćaj Glavnog grada najavio je privremene obustave saobraćaja na više lokacija u Podgorici zbog izvođenja radova na rekonstrukciji i adaptaciji lokalnih puteva.

Podgorica (Foto: RTCG)

Od 5. do 31. avgusta biće zatvoren saobraćaj za sve vrste motornih vozila na dijelu Brskutske ulice (Ulica Branka Ćopića), zbog druge faze rekonstrukcije saobraćajnice. Za vrijeme radova saobraćaj će se odvijati alternativnim pravcima.

Od 8. do 31. avgusta biće obustavljen saobraćaj u Ulici cara Lazara, na dionici od raskrsnice sa Ulicom Zmaj Jovine do raskrsnice sa Ulicom Radovana Zogovića, zbog rekonstrukcije saobraćajnice. Tokom trajanja radova autobuske linije L15 i L8/53 saobraćaće okolnim ulicama.

Od 12. do 31. avgusta saobraćaj će biti obustavljen na području Pipera, odnosno u naselju Radovče, Seoce, Gornji Crnci, Donji Crnci, Drezga, Zavala, Lopate, Stijena i Stanjevića rupe, zbog adaptacije lokalnih javnih puteva. Za vrijeme izvođenja radova saobraćaj će biti preusmjeren na okolne saobraćajnice.

rtcg.me

Šaranović: Za tri dana izbačeno preko 280 tona vode na požarišta u Baru i na Cetinju

R.O. — Tue, 04 Aug 2026 12:03:11 +0000

Mi. M.

04. 08. 2026.13:35 >> 13:31

Vazduhoplovi Avio-helikopterske jedinice Direktorata za zaštitu i spašavanje su, u prethodna tri dana, tokom pomoganja gašenja požara na području Bara i Cetinja, izbacili preko 280 tona vode, kazao je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović.

Danilo Šaranović (Foto: Vlada Crne Gore)

„Naši avioni AT 802 ostvarili su 44 leta i na požarištu izbacili 138 tona vode, dok je avion AN-32 realizovao 18 letova i odbacio 144 tona vode“, rekao je Šaranović.

On je, kako je saopšteno iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), rekao da su za samo tri dana izvedena 62 godine, tokom kojih je na požarištu izbačeno čak 282 tona vode.

„Posebno želim da istaknem profesionalnost, požrtvovanost i posvećenost posade Avio-helikopterske jedinice, koje u koordinaciji sa Operativno-komunikacionim centrom 112 i službama zaštite i spašavanja na terenu nastavljaju da pružaju podršku u gašenju požara, štiteći građane, njihovu imovinu i prirodna bogatstva Crne Gore“, naveo je Šaranović.

On je apelovao na sve građane da se ponašaju odgovorno i naknadno poštujući zabranu loženja i upotrebu vatre na otvorenom, koja je na snazi zbog povećanog rizika od izbijanja i širenja požara.

„Samo zajedničkim odgovornim odnosom možemo sačuvati ljudski život, imovinu i našu prirodu“, poručio je Šaranović.

rtcg.me

Četiri godine od tragedije u Medovini: Cetinjani traže odgovore institucija

R.O. — Tue, 04 Aug 2026 11:56:52 +0000

Korejska Republika

04.08.2026.12:13 >> 12:13

Grupa građana sa Kruševog ždrijela pozvala je građane Cetinje i Crne Gore da im se 12. avgusta pridruže na obilježavanju četvrte godišnjice tragedije u Medovini, poručujući da žrtve ne smiju biti zaboravljene i da njihove porodice i dalje čekaju odgovore i pravdu.

(Foto: Građani Kruševog ždrijela)

Okupljanje će biti održano u 15 časova kod spomenika Lovćenska vila, odakle će učesnici deset minuta kasnije krenuti prema Medovini. U 15.20 časova, minutom ćutanja, polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća, biće odata počast stradalima.

“Sjećanje nije samo čin pijeteta. Ono je naša ljudska, moralna i društvena obaveza. Dugujemo ga onima koji više nisu među nama, njihovim porodicama i generacijama koje dolaze, kako se ovakav zločin nikad i nikome više ne ponovi”, navodi se u saopštenju.

Iz grupe građana podsjećaju da su gotovo godinu dana građani Cetinja i porodice žrtava svakodnevno protestovali na Kruševom ždrijelu tražeći istinu, pravdu i odgovornost, ali da ni četiri godine nakon tragedije nisu dobili odgovore koje očekuju.

„Nažalost, ni četiri godine kasnije nijesmo dobili odgovore koje žrtve i njihove porodice zaslužuju. Zato ćemo i ovoga 12. avgusta, dostojanstveno iu tišini, još jednom pokazati da Cetinje ne zaboravlja“, poručili su su.

Oni su podsjetili državne institucije na ranije podatke obećanja i poručili da očekuju da će se rasvijetliti sve okolnosti tragedije i utvrditi odgovornost.

„Sjećanje ćemo čuvati, ali sjećanje nije dovoljno. Žrtve zaslužuju istinu. Porodice zaslužuju pravdu. Cetinje zaslužuje odgovore, kao i cjelokupna javnost. Zato još jednom upozoravamo – ne zaboravljamo podatke obećanja i iskreno vjerujemo da nas neće ponovo primorati na blokade. Da ne bi bio naš poraz, već poraz države“, navodi se u saopštenju.

Građani su pozvali sve koji žele da odaju počast žrtvama da im se pridruže 12. avgusta na Cetinju.

rtcg.me

Vučić: Zvanična Crna Gora učestvuje u proslavi ‘Oluje’, niko nije poslao u Mrkonjić Grad, hvala Vladi Crne Gore

R.O. — Tue, 04 Aug 2026 11:51:30 +0000

Mi. M.

04.08.2026.10:24 >> 10:24

Aleksandar Vučić kritikovao je odluku Vlade Crne Gore da pošalje svog predstavnika na obeležavanje akcije “Oluja” u Kninu, navodeći da istovremeno nije poslala predstavnika na komemoraciju srpskim žrtvama u Mrkonjić Gradu, prenosi RTS.

Vučić (Foto: Beta/Predsjedništvo Srbije/Dimitrije Gol)

“Zvanična Crna Gora učestvuje u proslavi ‘Oluje’, a niko nije poslao na komemorativno sećanje na stradale Srbe u Mrkonjić Gradu. Hvala Vladi Crne Gore. Ovo nije kraj, već je početak takvih odluka”, tvrdi predsjednik Srbije.

Ocjenjuje da su očekivanja dijela javnosti nakon političkih promjena u Crnoj Gori 2020. godine bila prevelika i poručuje da Srbija mora da nastavi da pruža podršku Srpskoj i srpskom narodu u Crnoj Gori.

“Dobro je da sve te činjenice možemo da saberemo, jer ćemo biti pripremljeni za političke događaje koji dolaze. Treba da budemo svjesni svih problema i podjela koje su nam nametnuli”, zaključuje Vučić.

rtcg.me

Poništeno čak 5.375 vozačkih dozvola u BiH zbog četiri kaznena boda, među njima gotovo 90 posto muškaraca

R.O. — Mon, 03 Aug 2026 12:58:44 +0000

Piše: I. S. P.

1h 50min

Foto: V. D./Klix.ba

Prema podacima Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA BiH), do danas je zbog sticanja četiri kaznena boda poništeno ukupno 5.375 vozačkih dozvola.

Podaci pokazuju da se među vozačima kojima je po ovom osnovu poništena vozačka dozvola nalazi 4.793 muškaraca i 582 žene. Muškarci tako čine približno 89 posto ukupnog broja, dok je udio žena približno 11 posto.

Ovi podaci ukazuju na značaj dosljednog poštovanja saobraćajnih propisa i odgovornog ponašanja svih učesnika u saobraćaju.

“Kazneni bodovi predstavljaju jednu od mjera kojima se nastoji utjecati na smanjenje saobraćajnih prekršaja i povećanje sigurnosti na putevima u Bosni i Hercegovini. IDDEEA BiH kontinuirano unapređuje dostupnost podataka iz evidencija koje vodi, omogućavajući građanima, medijima, istraživačima i drugim zainteresovanim korisnicima jednostavan pristup relevantnim statističkim pokazateljima”, saopćeno je iz ove agencije.

Navedeni podaci, kao i druge dostupne statističke informacije, mogu se provjeriti na Portalu otvorenih podataka IDDEEA-e BiH OVDJE.

Napomenimo da za vozače početnike u BiH vrijede strožija pravila. Ukoliko u prve dvije godine od izdavanja vozačke dozvole prikupe četiri kaznena boda, dozvola im se poništava te moraju ponovo polagati vozački ispit.

klix.ba

Saobraćajna nesreća na Dobrinji: Povrijeđen biciklista

R.O. — Mon, 03 Aug 2026 12:50:00 +0000

Piše: F. H.

1h 13min

Saobraćajna nesreća na Dobrinji (Foto: Čitatelj)

Danas oko 12 sati došlo je do saobraćajne nesreće u sarajevskom naselju Dobrinja u kojoj su učestvovali bicikl i motorno vozilo.

Do saobraćajne nesreće je došlo na raskrsnici ulica, a motorno vozilo marke Dacia imalo je sudar s biciklom.

Kako je potvrđeno iz Operativnog centra MUP-a Kantona Sarajevo u nesreći je povrijeđena osoba koja je upravljala biciklom, a radi se o lakšim tjelesnim povredama.

Prema fotografijama s mjesta događaja do nesreće je došlo na dijelu puta na kojem postoji ucrtana biciklistička staza.

klix.ba

Vučić stigao u posjetu BiH, obilazi gradove s Dodikom: “Teško vam je izgovoriti RS, a očekujete poštovanje od Srba”

R.O. — Mon, 03 Aug 2026 12:44:59 +0000

Piše: I. S. P.

1h 49min

Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije najavio je posjetu nekoliko gradova i mjesta u BiH (Foto: RTRS)

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i danas boravi u posjeti Bosni i Hercegovini gdje je s liderom SNSD-a Miloradom Dodikom obišao Janjske otoke kod Šipova, nakon čega će posjetu nastaviti u drugim gradovima.

“Sve što tražimo je da poštujete nas Srbe, i da nas nazivate Srbima, ne vojvođanskim, ni istočnosrpskim, ni bosanskim, ni hrvatskim, mi smo svi Srbi”, poručio je Vučić.

Naveo je da je u tišini godinama uvođen termin Srbijanac, i zapitao je zašto niko ne kaže da je Usame Zukorlić Srbijanac.

“Neće da vam kažu Srbijanac Suljo Ugljanin. Nego kažu bošnjački lider. To i ja kažem, ali mu ja ne izmišljam imena druga. Sve što tražimo je da poštujete nas Srbe i da nas nazivate Srbima. Ni vojvođanski, ni istočnosrpski, ni bosanski, ni hrvatski. Svi smo Srbi, nema razlike među nama ni u vjeri, ni u kulturi”, glasila je jedna od njegovih poruka.

Istakao je da postoje političari koji neće da izgovore “Republika Srpska”, ali traže poštovanje srpskog naroda.

“Teško vam je to da izgovorite, a onda očekujete ljubav i poštovanje od Srba”, rekao je on.

Dodik je naveo kako susjedna zemlja, u vremenu dok je predsjednik Vučić, najviše čini za Republiku Srpsku.

Srbijanski predsjednik je najavio posjetu mjestima Janj, Šipovo, Čipuljić kod Bugojna…

klix.ba

Dvije osobe povrijeđene u prevrtanju kajaka na Skadarskom jezeru

R.O. — Mon, 03 Aug 2026 12:31:48 +0000

“Povrijeđenima je pružena prva pomoć, a potom su bezbjedno prevezeni do pristaništa u Virpazaru”

Foto: NPCG

D.C.

03.08.2026. 13:52h

Nacionali parkovi Crne Gore saopštili su da su brzom reakcijom pripadnika Službe zaštite NP Skadarsko jezero su u reonu Virpazarskog kanala spašene dvije osobe, nakon prevrtanja kajaka.

“Povrijeđenima je pružena prva pomoć, a potom su bezbjedno prevezeni do pristaništa u Virpazaru”, piše u objavi Nacionalnih parkova na Fejsbuk stranici.

Dodaju da je na licu mjesta sačinjen i foto-elaborat o cijeloj akciji.

“Zahvaljujući brzoj i koordinisanoj intervenciji, akcija je završena uspješno”, saopšteno je iz Nacionalnih parkova.

vijesti.me

Zadržana zbog krađe u barskoj bolnici: Osumnjičena da je iz torbe ukrala novčanik, pa sa kartice podigla 1.000 eura

R.O. — Mon, 03 Aug 2026 12:25:06 +0000

11:56 11:56

Izvor: CdM

Ilustracija

Dežurni tužilac Osnovnog državnog tužilaštva u Baru odredio je zadržavanje do 72 sata S.T., koja se sumnjiči za krivična djela krađa i falsifikovanje i zloupotreba kreditnih kartica i kartica za bezgotovinsko plaćanje.

Kako je saopšteno iz Osnovnog državnog tužilaštva u Baru, osumnjičena je, u namjeri da sebi pribavi protivpravnu imovinsku korist, iz prostorije koja se koristi kao biblioteka u Opštoj bolnici „Blažo Orlandić“ u Starom Baru ukrala novčanik iz torbe oštećene R.S.

„U novčaniku se nalazio novac u iznosu većem od 220 eura, kao i bankovna kartica, čime je osumnjičena sebi pribavila protivpravnu imovinsku korist i izvršila krivično djelo krađa“, naveli su iz ODT Bar.

Tužilaštvo sumnja da je S.T. istog dana neovlašćeno iskoristila ukradenu platnu karticu na bankomatu CKB banke u naselju Čeljuga u Baru, gdje je u četiri navrata podigla ukupno 1.000 eura.

„Upotrebom tuđe platne kartice koju je prethodno neovlašćeno pribavila, osumnjičena je sebi pribavila protivpravnu imovinsku korist u iznosu od 1.000 eura, čime je izvršila krivično djelo falsifikovanje i zloupotreba kreditnih kartica i kartica za bezgotovinsko plaćanje“, saopšteno je iz ODT Bar.

cdm.me

Dukaj: MJU pokrenulo postupak nadzora nad radom SO Mojkovac zbog slučaja Delića

R.O. — Mon, 03 Aug 2026 12:20:50 +0000

Upravo 14:11

Izvor: CdM

Foto: Vlada

Povodom informacije da je predsjednik opštine Mojkovac Vesko Delić pravosnažno osuđen u krivičnom postupku, Ministarstvo javne uprave pokrenulo je postupak upravnog nadzora nad radom Skupštine opštine Mojkovac u dijelu primjene odredaba Zakona o lokalnoj samoupravi koje se odnose na prestanak mandata predsjednika opštine, saopštio je ministar javne uprave Maraš Dukaj.

Ministar napominje da su zakonom propisani slučajevi kad predsjedniku opštine mandat prestaje po sili zakona, kao i obaveze Skupštine opštine u tom smislu.

“Ministarstvo će dati nalaz nadzora i jasne smjernice Skupštini opštine Mojkovac u pogledu pravilne primjene Zakona o lokalnoj samoupravi. Onima koji vole da napominju i opominju ministra javne uprave, nažalost uz političku konotacuju, odgovor je uvijek isti: svaka njihova inicijativa će biti razmotrena, a ministar sa timom MJU postupa zakonito i jednako u svakoj situaciji, bez političkih uticaja, na osnovu dokumentacije koja je dostupna. To je jedini put za jedinstvenu i pravilnu primjenu propisa, kao i zaštitu principa zakonitosti”, poručio je Dukaj u objavi na mreži X.

Podsjećamo, Apelacioni sud potvrdio je presudu Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici kojom je Vesko Delić, predsjednik opštine Mojkovac oglašen krivim zbog zloupotrebe službenog položaja za koje mu je izrečena uslovna osuda. Utvrđena je kazna zatvora u trajanju od šest mjeseci i istovremeno određeno da se ista neće izvršiti ako u roku od dvije godine po pravosnažnosti presude ne učini novo krivično djelo.

Delić je poručio da će nastaviti da obavlja funkciju predsjednika Opštine, te da mu je savjest čista.

cdm.me

Određeno zadržavanje zbog mučenja psa u Budvi

R.O. — Mon, 03 Aug 2026 12:10:57 +0000

Mi. M.

03. 08. 2026.11:55 >> 11:57

Dežurni tužilac Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru odredio je zadržavanje osumnjičenom M.L. (26) iz Budve zbog postojanja osnovane sumnje da je učinio krivično djelo ubijanje i mučenje životinja i razaranje njihovog staništa, saopšteno je iz tog tužilaštva.

(Foto: ODT Kotor)

“Osumnjičeni je mučio psa na način što ga je držao vezanog za konopac na balkonu stana u Budvi i zadavao mu udarce, o čemu postoji video snimak. Po nalogu tužioca pas je pregledan od strane veterinara i oduzet od vlasnika”, navodi se u saopštenju.

rtcg.me

Upozorenje: Zabranjeno kupanje na više plaža u Crnoj Gori, poznat razlog

R.O. — Wed, 29 Jul 2026 18:20:20 +0000

Budva / Ilustracija / Arhiv

A. P. |29.07.2026. (20:07)

Kupanje je privremeno zabranjeno na nekoliko plaža u Crnoj Gori nakon što su analize pokazale da morska voda nije bezbjedna za kupače.

Na barskoj plaži Žukotrlica u Šušnju uvedena je zabrana kupanja na mjestima “Žukotrlica 02” i “Žukotrlica 03” nakon što su analize pokazale loš kvalitet morske vode.

Crvene zastavice postavljene su i na kupalištima “Slovenska plaža 01” i “Pržno” u Budvi.

Do problema je došlo nakon što je primjećeno izlivanje otpadnih voda u more kod plaže u Šušnju, uz pojavu mutne vode i neprijatan miris. Nadležne službe su obaviještene, a na mjestima gdje je voda nesigurna za kupanje ostaje zabrana dok se ne utvrdi poboljšanje kvaliteta.

Mediji su i ranije izvještavali da je kupače na Šušanjskoj plaži u Baru ove sedmice neprijatno iznenadilo izlivanje kanalizacije u more na najmanje dva mjesta. Nakon niza neprijatnih situacija, uslijedila je i reakcija roditelja djece koja ljetuju u Crnoj Gori.

Tamošnje ambulante su pune mališana koji imaju iste simptome, a to su dijareja, povraćanje, malaksalost i temperatura, dok pedijatri upozoravaju da su glavni uzrok bakterije u plićaku koje se javljaju, između ostalog, kao posljedica izlivanja kanalizacije u more.

oslobodjenje. ba

Bijelo Polje: Stigla vještačka trava, niču tribine i novi parking

R.O. — Wed, 29 Jul 2026 18:15:37 +0000

Foto: B. ČOKOVIĆ

RADOVI U ZAVRŠNOJ FAZI: Kamp na Lješnici

Autor:B. Čoković

Objavljeno: 29.07.2026. 19:25

Izgradnja fudbalskog kampa u prigradskom naselju Lješnica ulazi u završnu fazu – saopštio je za Pobjedu potpredsjednik Opštine i predsjednik FK „Jedinstvo“ Nermin Bećirović.

On je naveo da su pri završetku unutrašnji radovi u objektu u kojem se nalaze svlačionice, kancelarije, vešeraj, ekonomat, teretana i drugi sadržaji, a istovremeno se postavlja i drvena fasada. Paralelno sa tim, uređuju okolni prostor i saobraćajnice, te su postavljeni rasvjeta i stope za reflektore na terenima.

– Pri kraju su gipsani radovi unutar objekta, nakon čega slijedi postavljanje keramike i sanitarija. Rokovi za završetak radova nijesu probijeni, već je investitor, Fudbalski savez Crne Gore, imao intervencije u pogledu izmjena projekta koje su naknadno dogovorene nakon obilaska rukovodstva FSCG-a i lokalne uprave. To se odnosi na izgradnju dodatnih tribina za gledaoce, kao i na dodatne radove koji su se, usljed pojave podzemnih voda, pokazali neophodnim. Radi se o izradi dodatnih drenažnih kanala i šahti, kao i proširenju parking prostora i drugim izmjenama – kazao je Bećirović.

Obaveza Opštine jeste da obezbijedi uredno vodosnabdijevanje i izgradi vodovod, zbog čega je potrebno prekopati kompletnu saobraćajnicu od marketa Idea do kampa.

– Rukovodstvo Opštine je odlučilo da se to iskoristi kako bi se pojačao pritisak i omogućilo kvalitetnije vodosnabdijevanje za domaćinstva u Lješnici. Tender za tu namjenu biće objavljen u narednih nekoliko dana. Osim toga, naknadno je dogovoreno i opremanje enterijera objekta, koje nije bilo predviđeno prvobitnim projektom, tako da ćemo po završetku dobiti potpuno funkcionalan kamp. Inače, oba terena su pripremljena za nasipanje završnih slojeva šljunka i sitnog materijala, vještačka trava je stigla i spremna je za postavljanje, a ugovoreno je i postavljanje prirodne trave. Planirano je da kamp bude u funkciji početkom septembra – najavio je Bećirović.

Kamen-temeljac položen je 7. maja 2025. godine. Tada je najavljeno da je predviđeni rok za završetak radova osam mjeseci. Saopšteno je da ukupna vrijednost projekta iznosi 3,30 miliona eura, a finansiraju ga Fudbalski savez Crne Gore sa 75 odsto sredstava i Opština Bijelo Polje sa 25 odsto.

Radove izvode preduzeća „Konstruktor Group“ iz Bijelog Polja i „Ding“ iz Podgorice.

pobjeda. me

U pretresima granične policije oduzete automatska puška, dvije lovačke puške i 170 metaka

R.O. — Wed, 29 Jul 2026 18:11:34 +0000

T.R.

Službenici Sektora granične policije u pojačanim kontrolama na području svih regionalnih centara pronašli su više komada ilegalnog oružja i municije. U Plavu su oduzete automatska puška sa pet okvira, dvije lovačke puške i 170 komada municije, dok je u Bijelom Polju pronađen gasni pištolj. Povodom slučaja u Plavu izjasniće se Osnovno državno tužilaštvo nakon sprovedenih vještačenja.

(Foto: Uprava policije)

Kako se navodi, tokom pojačanih kontrola je na području Regionalnog centra granične policije „Sjever“ pronađeno više komada vatrenog oružja i municije u ilegalnom posjedu.

“Na području opštine Plav, tokom pretresa jedne lokacije koju koristi Ž.R. iz Andrijevice, policijski službenici su pronašli i oduzeli automatsku pušku sa pet okvira, dvije lovačke puške, 170 komada municije različite vrste i kalibra, četiri kompenzatora trzaja za automatsku pušku, gasni pištolj marke „Blow“, u ilegalnom posjedu”, piše u saopštenju.

Iz Uprave policije poručuju da je sa događajem upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Plavu, koji će se nakon sprovedenih potrebnih vještačenja i prikupljenih obavještenja izjasniti o pravnoj kvalifikaciji djela.

Takođe, kako navode, pretresom lokacije koju koristi E.H. iz Bijelog Polja pronađen je i oduzet jedan gasni pištolj.

“Službenici Sektora granične policije nastaviće sa pojačanim aktivnostima na svim nivoima i u svim regionalnim centrima, uz proaktivno djelovanje usmjereno na otkrivanje i procesuiranje izvršilaca krivičnih djela, suzbijanje prekograničnog kriminala i jačanje bezbjednosti državne granice”, zaključili su u saopštenju.

rtcg. me

Toplotni talas gasi nuklearne reaktore u Jugoistočnoj Evropi

R.O. — Wed, 29 Jul 2026 17:50:45 +0000

Mađarska nuklearna elektrana Paks ugasiće danas poslijepodne jedan od četiri reaktora zbog rekordno niskog vodostaja Dunava, čija se voda koristi za rashladni sistem, objavio je operater elektrane MVM.

Foto: Unsplash

Ilustracija

Portal AnalitikaIzvor

Paks ima četiri ruska nuklearna reaktora kombinovanog kapaciteta od dva gigavata i proizvodi gotovo polovinu mađarske električne energije. Već prekjuče nuklearka je smanjila proizvodnju u drugoj jedinici za 254 megavata.

Zatvaranjem jednog reaktora proizvodnja električne energije u Paksu pašće na otprilike 60 posto kapaciteta. Krizne mjere nuklearka je sprovodila već u junu, tokom proteklog toplotnog talasa, kad su je vlasti izuzele od ograničenja za ispuštanje vode iz rashladnog sistema.

Otada je vodostaj Dunava pao na novi najniži nivo otkad se vodi evidencija, što je izazvalo poremećaje u prevozu tereta i u turizmu. Mađarski ministar ekologiuje Laszlo Gajdos rekao je nekoliko sati ranije da su državne vodoprivredne agencije u pripravnosti kako bi pomogle osigurati snabdijevanje Paksa vodom za potrebe rashladnog sistema.

U blizini Paksa već su postavljena četiri pontona s pumpama i dvije plutajuće dizalice, budući da bi se, prema prognozama, vodostaj Dunava trebao u nadolazećim danima spustiti na još niži nivo, rekao je ministar.

Rumunska državna kompanija Nuclearelectrica ugasila je preventivno reaktor u nuklearnoj elektrani Cernavodă već juče zbog rekordno niskog vodostaja Dunava, navodi ministarstvo energetike, uz obrazloženje da je cilj mjere zaštita sistema za hlađenje.

Portal Romania Insider navodi da se vršna potrošnja električne energije u Rumuniji ove sedmice procjenjuje na oko 7300 megavata, a domaća proizvodnja doseže do 4300 megavata, pa će razlika biti pokrivena uvozom.

portalanalitika. me

Jeziv slučaj u Crnoj Gori: Državljanin BiH osumnjičen za obljubu sina

R.O. — Wed, 29 Jul 2026 17:45:54 +0000

Foto: Anadolija | Jeziv slučaj u Crnoj Gori: Državljanin BiH osumnjičen za obljubu sina

R.B.29.07.2026 18:36

HERCEG NOVI – Državljanin BiH, sa boravkom u Herceg Novom, uhapšen je zbog seksualnog zlostavljanja maloljetnog sina nakon što ga je prijavila supruga i određen mu je jednomjesečni pritvor.

Saopštila je to Uprava policije Crne Gore navodeću da se osumnjičeni tereti da je počinio krivična djela nedozvoljene polne radnje i obljuba sa djetetom mlađim od 14 godina.

Policija je postupala po nalogu Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, a kako su naveli kriminalistička obrada upućuje na sumnju da je osumnjičeni krivična djela počinio u porodičnom stanu u Herceg Novom.

Supruga prijavila

Iz policije su naveli da je oca djeteta prijavila policiji njegova supruga 17. jula i da je on istog dana uhapšen, ali da se do sada nisu oglašavali u vezi sa ovim slučajem kako bi zaštitili identitet i dostojanstvo maloljetne žrtve i spriječili njenu sekundarnu viktimizaciju.

“Na ogromno interesovanje medija, ovim potvrđujemo da se događaj desio, kako bi javnost znala da je osumnjičeno lice policija pronašla i lišila slobode istog dana”, navedeno je u saopštenju.

Iz Uprave policije su istakli da je djetetu odmah nakon prijave pružena stručna pomoć i podrška, te da se ono nalazi sa majkom.

Osumnjičeni se trenutno nalazi u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija, nakon što mu je određen jednomjesečni pritvor, a policija je apelovala da se prilikom izvještavanja ne objavljuju detalje koji bi mogli da otkriju identitet djeteta.

nezavisne. com

Trgovci zaobilaze zabranu rada nedjeljom, PKCG traži hitne izmjene zakona

R.O. — Wed, 29 Jul 2026 17:41:48 +0000

Glavna tržišna inspektorka Marina Radulović predstavila je iskustva tržišne inspekcije u primjeni člana 35b Zakona o unutrašnjoj trgovini, navodeći da se inspektori na terenu svakodnevno suočavaju sa pokušajima zaobilaženja zakona, posebno kroz zloupotrebu statusa kioska, specijalizovanih prodavnica i drugih objekata koji predstavljaju zakonske izuzetke

Sa sjednice, Foto: PKCG

Ne.V.

29.07.2026. 16:49h

Sve izraženije zloupotrebe zakonskih izuzetaka koji omogućavaju rad pojedinih trgovinskih objekata nedjeljom, državnim i drugim praznicima narušavaju tržišnu ravnopravnost i zahtijevaju hitnu reakciju nadležnih institucija.

To je, kako je saopšteno iz Privredne komore Crne Gore (PKCG), ocijenjeno na sjednici Odbora udruženja trgovine PKCG, posvećenoj izazovima u primjeni propisa koji uređuju ovu oblast.

“Ukazano je da pojedini trgovci kroz preregistraciju objekata, izmjene njihove organizacije ili druga kreativna tumačenja zakonskih odredbi koriste mogućnost rada nedjeljom, dok privredni subjekti koji poštuju propise posluju u nepovoljnijem položaju. Ocijenjeno je da ovakva praksa narušava pravnu sigurnost, stvara neravnopravne uslove poslovanja i zahtijeva odlučnije institucionalno djelovanje”, piše u saopštenju.

“Tržišna inspekcija kontinuirano sprovodi kontrole i zatvara objekte koji posluju suprotno propisima, ali postojeća kaznena politika nije dovoljno odvraćajuća, zbog čega se isti prekršioci često ponavljaju”, istakla je Radulović.

U tom smislu je, piše u saopštenju PKCG, tokom rasprave i ukazano na potrebu izmjene kaznene politike kako bi se efikasnije sankcionisalo kršenje propisa i spriječile zloupotrebe koje narušavaju tržišnu konkurenciju, posebno kod subjekata koji ponavljaju prekršaje.

“U raspravi je naglašeno da je potrebno preciznije definisati zakonske izuzetke, uključujući asortiman robe koji se može prodavati u objektima kojima je dozvoljen rad nedjeljom, ali i unaprijediti kapacitete i koordinaciju svih inspekcijskih organa”, kazali su iz PKCG.

Predsjednica PKCG Nina Drakić je naglasila da je neophodno unaprijediti međuinstitucionalnu koordinaciju, preciznije definisati zakonske izuzetke i nastaviti rad na izmjenama propisa kako bi njihova primjena bila jasna, efikasna i jednaka za sve učesnike na tržištu.

“Rješavanje ovog pitanja ne može se posmatrati isključivo kroz rad tržišne inspekcije, već zahtijeva djelovanje svih nadležnih institucija”, ocijenila je Drakić.

U saopštenju piše da je na sjednici zaključeno da će PKCG predsjedniku Vlade Milojku Spajiću i nadležnim ministarstvima uputiti inicijativu sa konkretnim predlozima za unapređenje zakonodavnog okvira.

“Inicijativa će obuhvatiti predloge koji se odnose na preciznije definisanje zakonskih izuzetaka, unapređenje kaznene politike i jačanje koordinacije nadležnih inspekcijskih organa, sa ciljem sprječavanja zloupotreba, obezbjeđivanja jednakih uslova poslovanja i dosljedne primjene propisa”, rekli su iz PKC

vijesti. me

Uhapšen osumnjičeni za seksualno zlostavljanje sina

R.O. — Wed, 29 Jul 2026 17:36:37 +0000

Izvor: CdM

Foto: UIKS

Hercegnovska policija uhapsila je državljanina Bosne i Hercegovine BiH sa boravkom u Herceg Novom zbog sumnje da je na štetu svog maloljetnog sina počinio krivična djela nedozvoljene polne radnje u vezi sa krivičnim djelom obljuba sa djetetom mlađim od 14 godina. Osumnjičeni jeuhapšen istog dana kada ga je prijavila supruga, a trenutno se nalazi u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS).

Iz Uprave policije saopštili su da su službenici Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi 17. jula, po nalogu državnog tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, uhapsili punoljetnog muškarca zbog sumnje da je izvršio navedena krivična djela na štetu svog maloljetnog sina.

Kako navode, prijavu je policiji istog dana podnijela supruga osumnjičenog, odnosno majka djeteta, nakon čega su policijski službenici odmah reagovali i lišili ga slobode.

„Kriminalistička obrada upućuje na sumnju da je otac djeteta navedena krivična djela izvršio u njihovom stanu u Herceg Novom“, saopšteno je iz Uprave policije.

Osumnjičeni je dan kasnije, uz krivičnu prijavu, priveden državnom tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, koji mu je odredio zadržavanje do 72 sata. Nakon saslušanja, sudija za istragu Višeg suda u Podgorici odredio mu je pritvor do 30 dana, i sproveden je u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija UIKS Spuž, gdje se i dalje nalazi.

Iz policije su istakli da je djetetu odmah nakon prijave pružena potrebna stručna pomoć i podrška, te da se ono trenutno nalazi sa majkom.

Objašnjavajući zbog čega se do sada nijesu oglašavali, iz Uprave policije navode da je razlog zaštita identiteta i integriteta djeteta, kao i sprečavanje njegove sekundarne viktimizacije.

„Na ogromno interesovanje medija, ovim potvrđujemo da se događaj desio, kako bi javnost znala da je osumnjičeno lice Policija pronašla i lišila ga slobode istog dana. Ujedno koristimo priliku da uputimo apel medijima da se prilikom izvještavanja o ovom i sličnim događajima drže najviših etičkih i profesionalnih standarda u zaštiti prava djece i maloljetnika, te da ne objavljuju bilo koji detalj koji eventualno nezvanično posjeduju iz drugih izvora, a koji bi mogao da ukaže na identitet žrtve“, poručili su iz Uprave policije.

cdm. me

Uhapšen osumnjičeni za pucnjavu na kuću policajca u Podgorici

R.O. — Wed, 29 Jul 2026 17:33:55 +0000

K. R

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica uhapsili su Vuka Strahinjića (27), koji se sumnjiči da je prije četiri dana pucao na porodičnu kuću policijskog službenika Mervana Eća u Podgorici, saopšteno je iz Uprave policije.

Kako navode, policija je intenzivnim operativnim i obavještajnim radom u kratkom roku rasvijetlila događaj koji se dogodio 25. jula oko 2.50 časova, kada je nepoznata osoba iz pištolja ispalila pet hitaca u pravcu kuće policijskog službenika.

„Sprovedene policijsko-tužilačke aktivnosti rezultirale su identifikacijom osumnjičenog lica, gdje su kroz dalje aktivnosti obezbijeđeni dokazi koji su rezultirali lišenjem slobode osumnjičenog lica“, saopšteno je iz Uprave policije.

Po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, nakon sprovedene kriminalističke obrade, uhapšen je Strahinjić.

„V.S. je lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo izazivanje opšte opasnosti u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija“, naveli su iz policije.

Iz Uprave policije poručili su da će nastaviti odlučne aktivnosti na otkrivanju teških krivičnih djela i procesuiranju njihovih izvršilaca.

„Uprava policije osuđuje svaki oblik ugrožavanja bezbjednosti građana i policijskih službenika i poručuje da će, u saradnji sa nadležnim tužilaštvom, preduzeti sve zakonom propisane mjere radi zaštite lične i imovinske sigurnosti građana, kao i stvaranja uslova da policijski službenici svoje poslove obavljaju sigurno, profesionalno i nesmetano“, zaključuje se u saopštenju.

rtcg. me

Podgoričanin upao u redakciju portala “Standard”, prijetio novinarkama i tražio da mu se “nacrta” direktorica

R.O. — Wed, 29 Jul 2026 10:53:30 +0000

Podgoričanin Nikola Marović upao je juče u redakciju “Standarda” i, kako piše taj portal, povišenim tonom, agresivnim ponašanjem i prijetnjama zastrašivao novinarke, zahtijevajući da razgovara sa izvršnim direktorikom Jasminom Muminovićem.

29.07.2026.12:22Izvor:Standardno

Ilustracija, fotografija: Envato

U trenutku incidenta u redakciji su se nalazile zamjenice glavne urednice Amre Tahirović i novinarke Kristine Perković.

Marović je, piše Standard, povišenim tonom zahtijeva da direktorica odmah dođe u redakciju, raspitivao se gdje živi i tražio od novinara da je odmah pozovu – da mu se “nacrta”.

Dodaju da je vikao na njih, unosio im se u lice, pokušavao da ih zastraši, udario pesnicom udario o sto…

Slučaj je odmah prijavljen policiji, koja je izašla na lice mjesta, a ubrzo za njima stigla je i Muminović, koja je Marovića zatekla u hodniku redakcije, u prisustvu dva policijska službenika.

Policija je na licu mjesta prikupila osnovno obavještenje, nakon čega je Marović priveden.

Muminović, Tahirović i Perković dale su izjave u podgoričkoj policiji.

Pred Sudom za prekršaje sinoć su saslušani Marović, zamjenica urednice i novinarka kao svjedokinje, te izvršna direktorica.

Novinarkama, piše Standard, nisu bili poznati motivi takvog ponašanja, zbog čega je postojala sumnja da je upad motivisan nezadovoljstvom rada portala. Međutim, Marović je u odbrani pred Sudom naveo da su razlozi njegovog dolaska i ponašanja bili komunalne prirode.

Iz Suda za prekršaje kazali su Standardu da će sutkinja odluka donijeti u zakonskom roku od 15 dana, iz čega zaključuje taj portal, proizlazi da je Marović pušten da se brani sa slobode.

adria.tv

Crvena zvezda večeras dočekuje Larn (uživo, Adria TV, 20h); Kostov odmara, Bukari sigurno igra

R.O. — Wed, 29 Jul 2026 10:44:19 +0000

Fudbaleri Crvene zvezde večeras imaju jedan od najlakših zadataka u ovom vijeku kada su u pitanju evropske kvalifikacije – da rutinski, još jednom, savladaju Larn i zvanično se plasiraju u treće kolo kvalifikacija za Ligu šampiona.

29.07.2026.08:37Izvor:Adria.tv

Foto: Aleksandar Dimitrijević/Sportal

U razgovoru sa medijima uoči poslednjeg treninga na renoviranom pomoćnom terenu pored „Marakane“, Dejan Stanković ne želi da izdiktira startnih jedanaest, ali je jasno rekao da će Vasilije Kostov odmoriti, a Osman Bukari započeti susret, baš kao i za vikend u derbiju protiv Vojvodine (3:1).

Raspoloženje na treningu je bilo dobro, a među igračima je bio i Rade Krunić , koji se oporavio od lakše povrede.

Na golu “zacementirano” mjesto ima Brazilac Mateus , a ni bekovske pozicije Jung-Vu Seola i Naira Tiknizjana ne bi trebalo da se dovode u pitanje.

Na štoperskim pozicijama bi moglo da dođe do određenih promjena. Milošu Veljkoviću bi društvo mogao da pravi Frenklin Tebo Učena umjesto Strahinje Erakovića.

Na sredini bi, u ponovnom odsustvu Krunića, mogli opet da igraju Timi Maks Elšnik i Mohamad Abu Fani , dok bi prvu minutu od početka trebalo da upiše Muhamed Čam , umjesto Kostova.

Desno treba očekivati Bukarija , lijevo kapiten Mirko Ivanić, au špicu Bruna Duartea, osim ako se Stanković ne odluči da “ohladi” Brazilca i na teren pošalje iskusnog Aleksandra Kataija ili možda Marka Arnautovića.

Utakmica počinje u 20 sati uz direktan prijenos na programu televizije Adria.

adria.tv

Uhapšen Podgoričanin: Ukrao motocikl na Maloj plaži, bježao policija pa izazvao nezgodu

R.O. — Wed, 29 Jul 2026 10:36:49 +0000

Ulcinjska policija juče je uhapsila Podgoričanina JA (41) koji je, nakon krađe motocikla, bježao policiju, izazvao saobraćajnu nezgodu i vozio pod dejstvom alkohola.

29.07.2026.09:13Izvor:Adria.tv

Ilustracija, foto: UP

Kako je saopšteno iz Uprave policije, Dežurne službe Odjeljenja bezbjednosti Ulcinj juče je oštećena prijava da mu je sa Male plaže ukraden motocikl marke Piaggio Beverly, koji je bio parkiran na toj lokaciji.

“Odmah po prijemu prijave, policijski službenici su preduzeli intenzivne aktivnosti na terenu i nakon kraće potrage uočili predmetni motocikl, kao i lice koje je njime upravljalo. U trenutku kada je primetio policijski službenici, vozač se dao u bijestvo. Tokom pokušaja bjekstva policije, osumnjičeni su za saobraćajnu nesreću tako što je prednjim zidom dodali ugostiteljski objekt”, izazvao je prednji dio motociklističkog objekta.

Kako kažu, utvrđeno je da se radi o JA, koji je u nezgodi lakše povrijeđen.

“Testiranjem je utvrđeno da je imao koncentraciju alkohola u organizmu od 1,84 g/kg, zbog čega je lišen slobode shodno Zakonu o bezbjednosti saobraćaja na putevima. Nakon sprovedenih policijskih mjera i radnji, po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Ulcinju, protiv JA je podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo zbog sumnje da je počinio krivično djelo.

adria.tv

Nevjerovatan podvig Airbusa: Avion od Australije do Francuske letio 24 sata bez zaustavljanja

R.O. — Wed, 29 Jul 2026 10:28:39 +0000

Piše: N. Ž.

2h 8min

Avion Airbus A350-1000 (Foto: Reuters)

Airbus je uspješno završio maratonski testni let koji je trajao više od 24 sata, nakon što je avion A350, razvijen za obaranje rekorda u komercijalnom zračnom saobraćaju, u utorak sletio u Francusku iz Melbournea.

Test predstavlja ključni korak u okviru Qantasovog projekta “Sunrise”, čiji je cilj pokretanje najdužih komercijalnih putničkih letova na svijetu i preoblikovanje dugolinijskog zračnog saobraćaja ukidanjem međuslijetanja između Australije i Evrope.

Posebno prilagođeni avion A350-1000ULR trebao bi od 2027. godine biti uveden na Qantasovu direktnu liniju Sydney – London. Airbus od juna provodi dvomjesečnu testnu kampanju ovog aviona.

Iz Airbusa su saopćili da je avion, koji ima posebno projektovan dodatni rezervoar za gorivo, u zraku proveo 24 sata i 24 minute te bez zaustavljanja preletio 23.075 kilometara prije nego što je sletio u Airbusovu fabriku u Toulouseu u Francuskoj.

Servis za praćenje letova Flightradar24 saopćio je da je riječ o drugom najpraćenijem letu u historiji njihove platforme, odmah iza leta iz 2024. godine kojim je prevezen kovčeg kraljice Elizabete II, pri čemu je više od 3,6 miliona ljudi pratilo njegovo napredovanje prema sjeveru preko Kanade.

Raniji rekord za najduži let zabilježen je 2005. godine, kada je avion Boeing 777-200LR Worldliner preletio 21.601 kilometar od Hong Konga do Londona za 22 sata i 42 minute.

Qantas je naručio 12 modificiranih aviona A350-1000ULR, projektovanih za povezivanje istočne obale Australije s Londonom i New Yorkom za približno 20 sati leta.

Cilj ovih letova je da nekadašnje petodnevno putovanje takozvanom “Kengur rutom” do Londona pretvore u jedan let koji traje između 19 i 21 sat, u zavisnosti od rute i vremenskih uslova.

Prvi avion, koji može ponijeti dodatnih 20.000 litara goriva i prevoziti 238 putnika, trebao bi biti isporučen u aprilu 2027. godine. Qantas očekuje da će od oktobra 2027. svakodnevno obavljati direktne letove između Sydneyja i Londona.

klix.ba

Žena iz Čapljine sjekirom demolirala auto bivšeg partnera iz Čajniča, prijeti joj i do dvije godine zatvora

R.O. — Wed, 29 Jul 2026 10:24:10 +0000

Piše: N. V.

26min

Osnovni sud u Foči

Okružno javno tužilaštvo u Trebinju podiglo je optužnicu protiv G. M. (63) iz Čapljine zbog sumnje da je sjekirom razbila automobil bivšeg partnera K. Ž. iz Čajniča.

Incident se dogodio 18. maja ove godine, a optužnica protiv osumnjičene je podignuta nedavno te je potvrđena u Osnovnom sudu u Foči.

Riječ je o krivičnom djelu Oštećenje tuđe stvari koje je počinjeno u ulici Srpskih vojvoda u Čajniču.

Šteta koju je napravila na vozilu procijenjena je na 3.000 KM, a oštećena su zadnja stop svjetla, zadnje vjetrobransko staklo, pneumatik, zadnje desno bočno staklo, desni retzrovizor, prednje vjetrobransko staklo, hauba, prednji desni far, prednja maska vozila, prednji lijevi far, lijevi retrovizor, zadnji lijevi pneumatik i instrument tabla.

Ukoliko se dokaže krivica G. M. prijeti joj novčana kazna ili kazna zatvora do dvije godine, piše ATV.

klix.ba

Širenje fronta: Iran planirao napad na ukrajinsku luku nakon udara na brod u Kaspijskom moru

R.O. — Wed, 29 Jul 2026 10:16:13 +0000

Piše: D. Dž.

1h 57min

Fotografija je ilustrativnog karaktera (Foto: EPA-EFE)

Iran je razmatrao odmazdu protiv ukrajinske luke nakon što je u subotu pogođen iranski teretni brod u Kaspijskom moru, ali su diplomatski kontakti zasad smirili tenzije.

Prema navodima iranskih i zapadnih zvaničnika, Ukrajina je pogodila iranski komercijalni teretni brod u Kaspijskom moru, pri čemu je poginuo jedan civilni mornar. Iranske vlasti potom su najavile odgovor, a dio izvora upozorio je da se razmatrao balistički projektil s manjom bojevom glavom kao simbolična poruka uz ograničenu štetu.

Drugi zvaničnici naveli su da je vjerovatna meta bila jedna od ukrajinskih luka na Crnom moru. Takav potez predstavljao bi ozbiljnu eskalaciju u odnosima dvije zemlje, koje su već opterećene ukrajinskim optužbama da Iran i Rusija međusobno podržavaju vojne operacije.

Do smirivanja situacije došlo je nakon diplomatskih kontakata. Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi u nedjelju je ocijenio da je ukrajinski napad kršenje Povelje Ujedinjenih nacija i poručio da incident “ne može ostati bez odgovora”.

Ipak, nakon što su ukrajinski diplomati pokušali ublažiti krizu, Araghchi je u utorak razgovarao s ukrajinskim kolegom Andrijem Sjibihom.

Poslije razgovora saopćio je da je Sjibiha napad na teretni brod opisao kao nenamjeran. Araghchi je potom poručio: “Iran također ne traži eskalaciju, ali je jasno stavio do znanja da je svaki napad na naše građane ili interese neprihvatljiv. Mora postojati naknada za gubitke.”

Iranski šef diplomatije rekao je i da je o načinima smanjenja napetosti u regiji razgovarao s Kajom Kallas, visokom predstavnicom Evropske unije za vanjsku politiku.

Istovremeno, ostaje neizvjesno koliko dugo će tenzije ostati pod kontrolom, posebno jer Kijev tvrdi da Rusija pomaže Iranu u ratu sa Sjedinjenim Američkim Državama, dok Ukrajina godinama upozorava na rusku upotrebu iranskih dronova u napadima na njenoj teritoriji.

klix.ba

Brisel zapošljava prevodioce za crnogorski jezik

R.O. — Wed, 29 Jul 2026 10:08:56 +0000

Kako je za Politiko rekao diplomata uključen u pregovore o pristupanju uz uslov anonimnosti, Crna Gora će koristiti latinicu a ne ćirilicu za dokumenta EU

Foto: Shutterstock

Beta

29.07.2026. 11:13h

Dok se Crna Gora približava članstvu u EU, Brisel zapošljava službenike koji govore crnogorski, čime počinje praktičan rad potreban da taj jezik postane 25. zvanični jezik u Uniji.

Pravna služba Savjeta EU traži asistente da pomognu u izradi ugovora o pristupanju Crne Gore EU, koji sadrži pravila pod kojima se zemlja pridružuje bloku, kao i kod prevođenja zakona, piše danas briselski portal Politiko.

“Otvaraju se prve mogućnosti za građane Crne Gore da grade karijere u institucijama EU”, rekla je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.

Crna Gora je zatvorila polovinu poglavlja u pregovorima o članstvu u EU i želi da postane 28. članica bloka do 2028. Pošto uđe u EU, crnogorski će biti uključen među zvanične jezike EU.

Kako je za Politiko rekao diplomata uključen u pregovore o pristupanju uz uslov anonimnosti, Crna Gora će koristiti latinicu a ne ćirilicu za dokumenta EU. U zemlji se inače oba pisma uče u školama ali se latinično više koristi.

“Crnogorski jezik razumiju oni koji govore hrvatski, srpski i bosanski i između tih jezika postoje manje razlike. Sličnosti među južnoslovenskim jezicima veće su od 95 procenata”, rekao je za Politiko profesor lingvistike na Univerzitetu Crne Gore Igor Lakić.

EU zapošljava armiju prevodilaca kako bi osigurala da se njeno zakonodavstvo razumije na 24 zvanična jezika, što košta oko milijardu eura godišnje. Ako crnogorski postane 25. jezik, blok će morati da zaposli još prevodilaca i tumača, uprkos sličnostima tog jezika sa hrvatskim.

Lakić smatra da su prevodioci za crnogorski potrebni, uprkos sličnosti sa hrvatskim, jer se ne radi samo o lingvističkom pitanju, već i o “političkim, ekonomskim i drugim karakteristikama… koje jedino prevodioci iz te četiri zemlje mogu pravilno da prenesu na različite jezike”.

Jezička politika na Balkanu inače je zaoštrena. Podgorica je stavila crnogorski jezik u ustav i uspješno je nastojala da se međunarodno prizna dok ga je susjedna Srbija napala kao politički izum.

vijesti.me

ASK: Radunović prekršio zakon zbog glasanja o zakupu prostora od firme u kojoj je suvlasnik

R.O. — Wed, 29 Jul 2026 10:03:54 +0000

Postupak je pokrenut po službenoj dužnosti, nakon što je utvrđeno da je Vlada na sjednici održanoj 29. maja 2025. usvojila informaciju o zakupu prostora “Srpske kuće” za korišćenje konferencijskih sala Uprave za državnu imovinu. Za tu informaciju glasao je i Radunović, koji je ujedno jedan od osnivača firme

Radunović, Foto: Đorđe Cmiljanić

Jelena Kočanović

29.07.2026. 11:19h

Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer je na sjednici Vlade učestvovao u razmatranju i usvajanju informacije o zakupu poslovnog prostora od firme “Srpska kuća”, u kojoj posjeduje 3,83 odsto udjela.

U odluci ASK-a, objavljenoj na sajtu te institucije, navodi se da se Radunović nije izuzeo iz odlučivanja niti se uzdržao od glasanja iako je postojao rizik od sukoba interesa.

“Utvrđuje se da je javni funkcioner Slaven Radunović, obavljajući javnu funkciju kao ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, izazvao sukob interesa na način što je učestvovao u predlaganju i usvajanju Informacije o potpisivanju ugovora o zakupu poslovnog prostora sa privrednim društvom ‘Srpska kuća’ d.o.o. Podgorica, čiji je osnivač i član sa 3,83 odsto udjela u ovom privrednom društvu, odnosno nije se uzdržao od preduzimanja radnje za koju postoji rizik od postojanja sukoba interesa”, piše u odluci.

Radunović je u izjašnjenju ASK-u potvrdio da posjeduje 3,83 odsto udjela, ali je tvrdio da nema materijalni interes u tom društvu. Naveo je da osnivački akt ne predviđa pravo na dio dobiti, da se udio može prenijeti samo uz saglasnost ostalih članova i bez naknade, kao i da nasljednici nemaju pravo da naslijede udio.

Tvrdio je i da nije mogao da se izuzme iz predlaganja zaključka na sjednici Vlade, jer kao resorni ministar nije mogao tražiti da ga neko drugi zastupa, kao i da nije smatrao da treba da traži mišljenje ASK-a pošto, prema njegovom stavu, nije imao privatni interes.

Generalni sekretarijat Vlade obavijestio je ASK da se niko od prisutnih članova Vlade nije izuzeo tokom razmatranja te tačke dnevnog reda. Iz zapisnika je, kako se navodi u odluci, utvrđeno da ni Radunović nije tražio izuzeće.

ASK nije prihvatila njegovo obrazloženje da ne može ostvariti ličnu korist od poslovanja firme.

“Agencija je cijenila mišljenje javnog funkcionera u predmetnoj stvari, da ni on, kao ni bilo koji od ostalih osnivača ne može ostvariti nikakvu ličnu korist od poslovanja privrednog društva ‘Srpska kuća’, jer nema pravo na podjelu dobiti, nema pravo da svoj dio proda, založi ili optereti, a u slučaju njegove smrti njegovi zakonski nasljednici nemaju pravo da naslijede udio u preduzeću, ali isto nije od uticaja na drugačiju odluku ovog organa”, navodi se u obrazloženju.

Agencija je ocijenila da privatni interes nije ograničen samo na finansijsku dobit, već obuhvata vlasnički i drugi materijalni ili nematerijalni interes funkcionera ili sa njim povezanog lica.

“Navedeno posebno pri činjenici da je imenovani mogao da pribavi mišljenje Agencije upravo u cilju sprečavanja sukoba interesa u vršenju javnih funkcija”, piše u odluci.

vijesti.me

Izbori onima koji o njima pojma nemaju: Milica Kovačević o predlozima izmjena izbornih zakona

R.O. — Wed, 29 Jul 2026 09:57:11 +0000

Svođenje uslova za članstvo u CIK-u na biračko pravo, završen fakultet i 10 godina radnog iskustva, od čega pet u široko postavljenim oblastima izbora, znači da član može biti neko ko ispunjava administrativni minimum, kaže Kovačević

Ograničenja za kandidate s partijskom prošlošću nedovoljna, stručne kvalifikacije morale bi biti brana njihovom izboru

Dok su preporuke za zakon o finansiranju partija išle u pravcu ograničavanja finansijske prednosti velikih stranaka, vlast i opozicija postarale su se da tu prednost dodatno zaštite

Foto: BORIS PEJOVIC

N D

Nikola Dragaš

29.07.2026. 08:06h

Stavljanjem kriterijuma za izbor šefa i članova Centralne izborne komisije (CIK) u drugi plan, odnosno davanjem prioriteta formalnim uslovima potrebnim za konkurisanje za te pozicije, partije vlasti i opozicije omogućiće da u instituciju koja će sprovoditi izbore uđu ne samo njihovi ljudi, nego i oni koji se nikad nisu bavili tim procesom, niti o tome i izbornom zakonodavstvu znaju išta više od prosječnog birača.

Tim riječima programska direktorica Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Milica Kovačević komentariše za “Vijesti” juče predložene izmjene Zakona o izboru odbornika i poslanika, najavljene – uz niz drugih stvari – nedavnim dogovorom vlasti i dijela opozicije, koji je postignut uz posredovanje EU, kako bi otpočeo proces promjena u Ustavu, važnih zbog pregovora s Briselom.

CDT je bio član neformalne radne grupe koja je radila na izmjenama izbornih zakona. Nju su još činili najjači subjekti vlasti i opozicije, Pokret Evropa sad (PES) i Demokratska partija socijalista (DPS), predstavnici Vlade, Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), ODIHR-a (Kancelarija OESB-a) i Centra za monitoring. Predloge su Skupštini podnijeli Vasilije Čarapić (PES) i Nikola Rakočević (DPS).

U izmjene zakona ušlo se jer se duže od pola godine ne nazire rješenje za konstituisanje CIK-a, odnosno za transformaciju Državne izborne komisije (DIK) u CIK. Pet pokušaja uspostavljanja te institucije propalo je jer oni koji su se javljali na oglase nisu ispunjavali kriterijume koji bi se mogli kolokvijalno nazvati “izbornim iskustvom”.

To su, između ostalog: dodatno obrazovanje o izbornom sistemu i izborima, iskustvo u izbornim procesima, saradnja s državnim organima koji su sprovodili zakone ili vršili druge aktivnosti povezane s izborima, javna prepoznatljivost u oblasti izbornih procesa, saradnja s relevantnim međunarodnim institucijama i organizacijama koje se bave izborima…

Ti kriterijumi sada bi, prema naumu stranaka vlasti i opozicije, trebalo da budu skrajnuti, odnosno – da ne budu više obavezni, već samo da budu “plus” onima koji ih ispunjavaju. Tako sad u fokus dolaze jedino formalni uslovi: biračko pravo, najmanje VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja iz oblasti pravnih i političkih nauka (političke nauke uvode se izmjenama), te najmanje deset godina radnog iskustva u struci, od čega najmanje pet treba da bude iz oblasti izbora, izbornog sistema, političkih sistema, pravosuđa i zaštite ljudskih prava.

Kvalifikacije jedina brana partijcima

Milica Kovačević ukazuje da su postojali objektivni razlozi za preispitivanje odredaba o izboru predsjednika i članova CIK-a, ali navodi da su, umjesto da riješe problem, vlast i opozicija odlučili da “snize ljestvicu”.

Podsjeća da je CDT podržao proširenje kruga potencijalnih kandidata za CIK, tako da se, osim pravnika, na konkurse mogu prijavljivati i politikolozi. Dodaje da su predlagali i da se konkurs otvori za stručnjake iz drugih relevantnih oblasti – prije svega informacionih tehnologija i finansija, odnosno upravljanja projektima, objašnavajući da je to nužnost u savremenim izbornim procesima. Međutim, ističe da je u Crnoj Gori teško zagovarati razvoj institucije kad partije u njoj vide samo instrument koji treba da odlučuje o izbornim prigovorima, i to, ako je moguće, u njihovu korist.

Problem je, tvrdi Kovačević, što je, uz opravdano proširenje kruga kandidata, napravljena “štetna intervencija”.

“Stručni i profesionalni kriterijumi prevedeni su iz obaveznih u dodatne i praktično dobrovoljne. Obrazovanje u oblasti izbora, iskustvo u izbornim procesima, doprinos unapređenju izbornog zakonodavstva, obuke, naučni radovi, javna prepoznatljivost i poznavanje izbornog prava – više nijesu uslovi za izbor. Predlog zakona tu suštinsku promjenu pokušava da zamaskira nezgrapnom formulacijom: ono što je ranije bilo osnov za ocjenjivanje i izbor kandidata, sad više nijesu obavezni uslovi, već samo ‘elementi’ koje će komisija (za izbor) uzimati u obzir prilikom ocjene”, objašnjava ona.

Uslovi za članstvo u CIK-u tako su, prema riječima Kovačević, praktično svedeni na biračko pravo, završen fakultet i deset godina radnog iskustva – od kojih pet u široko postavljenim oblastima izbora, političkog sistema, pravosuđa ili zaštite ljudskih prava. To, kaže ona, znači samo jedno.

“Da za člana CIK-a može biti izabran neko ko ispunjava administrativni minimum, a da se nikad nije bavio izborima, niti o izbornom zakonodavstvu i izbornim procesima zna išta više od prosječnog birača”, naglašava sagovornica.

Iako su, kako navodi Kovačević, u predlogu zakona zadržana ograničenja za kandidate s partijskom prošlošću, to, tvrdi ona, neće biti dovoljno. Ta ograničenja odnose se na to da u CIK ne mogu poslanici/odbornici, članovi Vlade, čelnici i potpredsjednici opština, ljudi koji su u posljednjih pet godina obavljali stranačke funkcije, odnosno koji su članovi partija…

“Partijske biografije u Crnoj Gori skrivaju se uspješno. Upravo zato su stručne i profesionalne kvalifikacije morale biti brana izboru partijskih kandidata. CDT je predlagao da se makar najvažnije stručne i profesionalne kvalifikacije propišu kao obavezni uslovi, kako bi kandidati morali da pokažu da ih njihovo znanje, iskustvo i biografija zaista preporučuju za ovu funkciju. Ti predlozi nijesu prihvaćeni”, rekla je Kovačević.

Kako su “Vijesti” objavile prije nekoliko dana, među onima koji su konkurisali za CIK bilo je ljudi koji su bili članovi stranaka i njihovih tijela, kandidati na izbornim listama, donatori partija…

Delegacija EU u Podgorici pozvala je nedavno da se CIK uspostavi najkasnije do kraja avgusta.

Sitne korekcije, ne reforma

Analizirajući juče predložene izmjene, Kovačević podvlači da treba jasno reći da krupne izborne reforme nije bilo, niti da je u ovakvom formatu moglo biti. Prema njenim riječima, o otvorenim listama, jednom od ključnih pitanja demokratizacije izbornog sistema, nije se ni razgovaralo, a nisu, tvrdi, razmatrane ni brojne preporuke koje zahtijevaju ustavne, konceptualne ili ozbiljnije zakonske promjene.

“Nije sprovedena kodifikacija izbornog zakonodavstva, nije temeljno reformisan način medijskog predstavljanja, niti je preispitan sistem kandidovanja. Nije bilo ozbiljne rasprave ni o broju odbornika u lokalnim parlamentima, neposrednom izboru gradonačelnika i drugim pitanjima koja bi zaista mogla promijeniti način na koji izborni sistem funkcioniše”, kaže ona.

Sagovornica tvrdi da je direktno blokiran pokušaj da se unaprijede odredbe o zaštiti biračkog prava, navodeći da je tako zadržana “nerazumna norma” prema kojoj se nije moguće žaliti na odluku izborne komisije kojom je prigovor usvojen, bez obzira na posljedice takve odluke.

Odbijeno je, dodaje, i sprovođenje preporuke OEBS-a da se izbori ne poništavaju zbog proceduralnih propusta koji nisu mogli uticati na rezultat. Zbog toga ćemo, ukazuje, i ubuduće rizikovati ponavljanje izbora, promjene izbornih ishoda i blokiranje cijelog procesa zbog formalnih nepravilnosti bez stvarnog uticaja na volju birača, poput nekoliko nestalih kontrolnih kupona.

“Posebno je zanimljivo što nije predloženo brisanje člana 64b, kojim je predviđeno formiranje skupštinskog odbora za praćenje primjene zakona u dijelu koji se odnosi na medije. Iako su svi akteri, i javno i na sastancima, bili saglasni da tu štetnu normu treba ukloniti, ona je nekako preživjela. Riječ je o odredbi koja omogućava politički nadzor nad medijskim izvještavanjem i koja se do sada, pukom srećom, nije primjenjivala”, rekla je programska direktorica CDT-a.

No, predlog ipak, kaže ona, sadrži nekoliko korisnih unapređenja. To, dodaje, treba pošteno konstatovati. Građanima je, objašnjava, omogućeno da potpisom podrže više od jedne liste, trajanje kampanje usklađeno je sa Zakonom o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja (od raspisivanja do proglašenja preliminarnih rezultata izbora), a ublažena je i “nerazumno duga” zabrana objavljivanja istraživanja javnog mnjenja. Preciznije je, kaže, definisano šta je zabranjeno tokom izborne ćutnje, što bi moglo olakšati primjenu zakona, a uvedena je i jasna zabrana zloupotrebe odricanja kandidatkinja od mandata radi zaobilaženja rodne kvote.

“Sve su to korisne korekcije, ali zbir nekoliko tehničkih poboljšanja ne postaje izborna reforma samo zato što ga partije tako nazovu. Nijedno od njih ne rješava ključne, godinama otvorene probleme izbornog sistema”, ocjenjuje Kovačević.

Prema njenim riječima, pojedina nova rješenja su i sporna. Problematično je, kaže, definisan nadzor Agencije za audiovizuelne medijske usluge nad kampanjom, “uz sankcije koje nijesu dovoljno promišljene ni precizne da bi zadovoljile standarde zaštite slobode izražavanja”. Posebno zabrinjava, navodi, to što se od nezavisnog regulatora traži da za bliže uređivanje poslova iz sopstvene nadležnosti prethodno pribavi saglasnost CIK-a, a to, tvrdi, postaje posebno opasno ako ni sam CIK ne bude stvarno nezavisan od partijskih interesa.

“Ni izmjene kaznenih odredaba ne djeluju kao rezultat ozbiljnog promišljanja. Više liče na pokušaj da se stvori predstava da je ispunjena još poneka preporuka. Tako Zakon o izboru odbornika i poslanika sada sudovima propisuje pravila o odmjeravanju kazne, iako je ta materija već uređena Zakonom o prekršajima”, ukazuje Kovačević.

Veliki ne daju pare

PES i DPS predali su juče parlamentu i predlog izmjena Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja. Kovačević ocjenjuje da su planirane promjene u tom propisu, u odnosu na one iz Zakona o izboru odbornika i poslanika, promjene još manje. Kaže da je cijela intervencija u materijalni dio zakona svedena na svega šest amandmana, dok se preostale izmjene odnose na kaznene odredbe. U tih šest amandmana, naglašava, nema praktično ničega što bi se moglo izdvojiti kao važan reformski iskorak.

“Kaznene odredbe jesu donekle dopunjene, prije svega tako što su uvedene sankcije za pojedine povrede koje je raniji zakon propustio da sankcioniše. Međutim, kazne su ostale u okvirima Zakona o prekršajima, pa nijesu ni srazmjerne, ni odvraćajuće. Maksimalna kazna od 20.000 eura može zvučati ozbiljno samo dok se ne uporedi s finansijskom i političkom koristi koju partija može ostvariti kršenjem zakona. CDT je zato predlagao da se najteže povrede pravila o finansiranju stranaka i izbornih kampanja propišu kao krivična djela. Taj predlog nije prihvaćen”, navodi Kovačević.

Ona je rekla da nisu ispunjene ni ključne preporuke ODIHR-a iz mišljenja iz juna ove godine, čija je suština da je postojeći sistem finansiranja partija neravnopravan i nepravedan, jer najvećim parlamentarnim strankama obezbjeđuje ogromnu početnu prednost, a na šta CDT ukazuje već godinama.

“Upravo u taj dio sistema ni vlast ni opozicija nijesu željele ozbiljno da diraju”, podvlači sagovornica.

Nije, prema njenim riječima, predviđeno ni budžetsko finansiranje vanparlamentarnih partija koje osvoje relevantan broj glasova, ali ne pređu izborni prag, nije preispitan niti smanjen ukupan nivo javnog finansiranja partija, kao ni limiti potrošnje i iznosi budžetskog finansiranja kampanja.

Nije, dodaje Kovačević, jasno određeno za šta se mogu koristiti sredstva namijenjena ženskim organizacijama unutar partija, niti je uvedena podrška za političko uključivanje drugih marginalizovanih grupa, poput mladih i osoba s invaliditetom. Nisu, kaže, uvedeni ni limiti za privatne donacije vezani za objektivne ekonomske pokazatelje, neotplaćeni zajmovi i dugovi nisu izričito tretirani kao donacije, sredstva koja partije prenose u sopstvene kampanje nisu ograničena na iznos koji može donirati drugo pravno lice, a nije dovoljno uređeno ni ko može finansirati kampanju preko trećih strana. Nije, napominje, ojačan ni nadzor ASK-a.

“Naprotiv, u posljednjoj verziji predloga dodate su još dvije odredbe kojima se dodatno garantuje da partije mogu bez ograničenja prenositi novac s redovnog računa na račun izborne kampanje. Dakle, dok su preporuke išle u pravcu ograničavanja finansijske prednosti velikih partija, vlast i opozicija su se postarale da tu prednost dodatno zaštite. Zato se ovdje ne može govoriti o reformi finansiranja partija. Dobili smo nekoliko tehničkih korekcija, kazne koje se najmoćnijima mogu isplatiti i dodatne garancije da veliki ostanu veliki”, konstatuje Kovačević.

Mijenjaju samo ono oko čega ih okupe interesi

Na pitanje da li su predložene izmjene dva propisa nakon usvojenih prošlogodišnjih, koje su obuhvatale i povećanje izdvajanja za partije, još jedan dokaz da prave izborne reforme ne može biti u Crnoj Gori, Milica Kovačević odgovara da je najbolji dokaz da reforme nema i da joj partije ne pristupaju s potrebnom voljom jeste to što vlast i opozicija već dvije i po godine zajednički izbjegavaju ključna pitanja.

Podsjeća da je skupštinski Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu formiran u januaru 2024. godine, a da je za dvije godine održao svega 11 sjednica.

Jedini period intenzivnijeg rada zabilježen je, kaže, tokom nekoliko sedmica u julu prošle godine, kad je u velikoj žurbi, bez javne rasprave i konsultacija s relevantnim međunarodnim ekspertskim institucijama, usvojena reforma koja je predstavljena kao značajan uspjeh. Njen dio bio je da svi lokalni izbori budu održani istog dana 2027, da se DIK “oslobodi partijaca”, da na izbornim listama bude 40 odsto žena…

“Sada se, jedva godinu kasnije, ta ista rješenja već mijenjaju”, navodi Kovačević.

Ona ocjenjuje da ni najnoviji postupak ne uliva povjerenje, jer je stručna rasprava o izmjenama trajala svega tri dana. Teško je, ističe, očekivati da se na taj način može doći do sveobuhvatne, kvalitetne i održive reforme.

“Umjesto takve reforme, ponovo smo dobili dogovor partija da u kratkom i nedovoljno otvorenom postupku promijene samo ona pitanja oko kojih su uspjele da usaglase sopstvene interese”, zaključuje sagovornica.

vijesti.me

Milionske obaveze na „leđima” preduzeća – izvještaj o radu gradskih preduzeća u Podgorici

R.O. — Wed, 29 Jul 2026 09:47:29 +0000

Odbornik DPS-a Andrija Klikovac tvrdi da gradski menadžment nije uspio da riješi ključne probleme u “Vodovodu” i “Putevima”

Andrija Klikovac, Foto: Boris Pejović

Nikola Saveljić

29.07.2026. 07:58h

Dug podgoričkih “Puteva” od više od dva miliona, od čega 1,3 miliona eura samo prema dobavljačima, mogao bi ozbiljno da ugrozi poslovanje tog preduzeća, dok gradski “Vodovod i kanalizacija” i ove godine bilježi loše rezultate, ocijenio je juče za “Vijesti” odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Klikovac.

On je naveo i da gubitak vode na mreži od 51 odsto pokazuje da “gradski menadžment nije uspio da riješi “ključne probleme” u funkcionisanju ‘Vodovoda’”.

Prema Izvještaju o radu “Puteva” za prošlu godinu, koji je objavljen na sajtu gradskog parlamenta, obaveze prema dobavljačima iznose 1.369.846 eura. Piše i da su kratkoročne obaveze iznosile više od dva miliona eura.

“’Putevi’ su tokom 2025. godine, po osnovu obavljanja komunalne djelatnosti na teritoriji Glavnog grada, realizovale aktivnosti u ukupnoj vrijednosti od 10.399.928 eura sa porezom na dodatu vrijednost (PDV), što je za 66 procenata više od planiranih prihoda po tom osnovu… U skladu sa planom javnih nabavki za 2025. godinu, sredstvima opredijeljenim iz Budžeta Glavnog grada i iz sopstvenih, preduzeće je tokom 2025. godine investiralo 3.246.279 eura”, stoji u dokumentu, koji potpisuje doskorašnji direktor Radoš Zečević.

Klikovac ističe da bi se zbog toga poslovanje lokalnih “Puteva” moglo ugroziti “ako dobavljači odluče da blokiraju račun preduzeća”.

“Na osnovu Izvještaja o radu za 2025. godinu ‘Puteva’ može se jasno zaključiti da je u pitanju preduzeće koje nije likvidno, odnosno koje nema finansijski kapacitet da redovno izmiruje obaveze. Uzrok takvog lošeg i nedomaćinskog poslovanja jeste bahatost menadžmenta, gomilanje administracije, sumnjive javne nabavke i zaduženost prema dobavljačima. ‘Putevi’ duguju 400 hiljada eura ‘Hifa oil’, 132 hiljade ‘Bemaxu’, ‘Montenegro bonus’ firmi duguju 144 hiljade eura, ‘Sincommerce’ duguju 33 hiljade eura. Ukoliko se desi blokada isporuke brojnih dobavljača, preduzeće neće imati osnovna sredstva za rad”, izjavio je Klikovac, istakavši da lokalni “Putevi” “godišnje dobijaju 7,6 miliona eura novca građana”.

Odbornici će danas u Skupštini Glavnog grada, s početkom u 10 sati, početi raspravu, pored ostalog, o radu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića, kao i više javnih ustanova i preduzeća.

Više od polovine vode izgubi se na mreži

Osim poslovanja “Puteva”, koje je do skoro vodio Zečević, Klikovac se osvrnuo i na rad “Vodovoda” za prethodnu godinu.

Tvrdi da to preduzeće “nastavlja da bilježi katastrofalne rezultate” i naglašava da im je dug po osnovu poreza i doprinosa za zaposlene veći od dva miliona eura.

“U svakom trenutku Poreska uprava Crne Gore može blokirati račune ovog preduzeća, a onda zaposleni ostaju bez isplate zarada. Dug prema dobavljačima je 2,1 milion eura. Stanje je alarmantno i neophodno je ispitivanje rada Odbora direktora ovog preduzeća. Nekompetentni kadrovi, kao i nepoznavanje sistema ovog preduzeća moraju postati prošlost”, poručio je odbornik DPS-a.

U dokumentu o prošlogodišnjem radu “Vodovoda i kanalizacije”, koji potpisuje direktor Aleksandar Nišavić, navodi se da su obaveze prema zaposlenima lani iznosile 2.632.355 eura. Piše i da su kreditne obaveze “Vodovoda i kanalizacije” lani iznosile 473.774 eura.

U izvještaju stoji i da je “na osnovu podataka o potisnutoj i isporučenoj količini vode za 2025. godinu, utvrđeno da gubici iznose 22.015.607 metara kubnih ili 51,80 procenata”.

U dokumentu se navodi i da su ostvareni prihodi u ukupnom iznosu od 13.518.171 eura.

“Prihodi po osnovu održavanja atmosferske kanalizacije realizovani su u iznosu od 145.308 eura, dok je budžetom bilo planirano 654.205. Obaveze po osnovu kreditnog aranžmana sa Razvojnom bankom Crne Gore, za izgradnju i proširenje vodovodne mreže na teritoriji Opštine Tuzi i Opštine Zeta, su Ugovorom o preuzimanju ispunjenja duga preuzete od Glavnog grada, u iznosu od 437. 330 eura za 2025. godinu”, navodi se.

Ističe se i da su rashodi za 4,19 procenata veći u odnosu na planirane i da iznose 16.010.398 eura.

“Evidentno je da je preduzeće vodilo restriktivnu politiku troškova i samim tim ostvarilo manje troškove materijala, troškova ostalih ličnih primanja i troškove proizvodnih usluga u odnosu na planirane… Najveće odstupanje imamo kod vanrednih rashoda, gdje imamo značajno povećanje troškova, zbog prenosa prava svojine na infrastrukturi i instalacijama koje se nalaze na teritoriji Opštine Tuzi, shodno Odluci o privremenom uređenju odnosa između Glavnog grada i Opštine Tuzi do konačne raspodjele imovine…”, navodi se.

Ukupni prihodi, piše, iznose 17 miliona, a “čine ih poslovni prihodi koji obuhvataju one od osnovne djelatnosti u iznosu od 13.518.171 eura”:

“Dok ostali prihodi čine 3.289.043 eura i vanredni prihodi su 396.907 eura”.

vijesti.me

Njemački mediji upozoravaju: Ako ljetujete u Hrvatskoj, budite na oprezu

R.O. — Wed, 29 Jul 2026 09:36:50 +0000

Foto: Pexels/Ilustracija | Njemački mediji upozoravaju: Ako ljetujete u Hrvatskoj, budite na oprezu

M.B.29.07.2026 10:28

Njemački mediji posljednjih dana upozoravaju svoje građane koji ljetuju u Hrvatskoj na povećan rizik od krađa na plažama.

Među njima je i portal Merkur, piše kako lopovi, naročito na području Kvarnerskog zaliva, iskorištavaju trenutak kada turisti ostave svoje stvari bez nadzora i uđu u more.

Hrvatska policija objavila niz preporuka

Iako je broj prijavljenih krađa manji nego prošle godine, hrvatska policija poziva na oprez i objavila je niz preporuka kako zaštititi lične stvari tokom odmora.

Полиција

Na meti su ponajprije mobilni telefoni, novčanici, nakit, fotoaparati, laptopi i gotovina, a krađe se događaju ne samo na plažama nego i u svlačionicama, tuševima te ugostiteljskim objektima uz obalu.

Manje prijavljenih slučajeva, ali oprez ostaje nužan

Prema dostupnim podacima, ove je godine zabilježen manji broj prijavljenih krađa nego u istom periodu prošle godine, ali policija naglašava da turisti ne bi trebalo da spuštaju gard.

U junu su na području ostrva Krka, Crikvenice i Malog Lošinja prijavljena četiri slučaja krađe, što predstavlja pad od 20 odsto u odnosu na jun prošle godine. Tokom prve dvije sedmice jula evidentirano je još pet krađa na području Krka, Rijeke i Opatije, odnosno gotovo 29 odsto manje nego u istom periodu prošle godine.

Policija objavila tri ključna savjeta

Policijska uprava primorsko-goranska savjetuje turistima da vrijedne predmete nikada ne ostavljaju bez nadzora na peškiru ili u otvorenim torbama.

Na plažu je preporučljivo ponijeti samo onoliko gotovine koliko je potrebno, dok nakit i druge vrijednosti treba ostaviti na sigurnom mjestu.

Ako se odlazi na kupanje ili do obližnjeg kafića, preporučuje se zamoliti prijatelja ili člana porodice da pripazi na lične stvari.

Policija takođe upozorava da nije poželjno javno pokazivati veću količinu novca ili skupe elektronske uređaje jer time turisti mogu privući pažnju lopova.

Ne ostavljajte vrijednosti u automobilu

Osim na plaži, oprez je potreban i na parkinzima. Policija upozorava da vozila uvijek treba zaključati te zatvoriti sve prozore i vrata.

Torbe, mobilni telefoni, laptopi i drugi vrijedni predmeti ne bi smjeli ostajati na vidljivim mjestima u automobilu.

Bicikle je, takođe, preporučljivo zaključati za čvrsti oslonac kako bi se smanjio rizik od krađe, prenosi Fenix magazin.

Šta učiniti ako postanete žrtva krađe?

Ako do krađe ipak dođe, policija savjetuje da se slučaj odmah prijavi pozivom na broj 192 ili u najbližoj policijskoj stanici.

Ako policijski službenici pronađu ukradena dokumenta ili vrijedne predmete, oni se čuvaju u nadležnoj stanici, a u slučaju stranih državljana obavještava se i njihovo diplomatsko ili konzularno predstavništvo. Nerijetko se pronađena dokumenta i dio ukradenih stvari uspiju vratiti vlasnicima.

Hrvatska i dalje među bezbjednijim destinacijama

Uprkos upozorenjima njemačkih medija, među kojima je i Merkur, Hrvatska se i dalje smatra jednom od bezbjednijih turističkih destinacija u Evropi. Policija ističe da se većina krađa može spriječiti osnovnim mjerama opreza, a turistima poručuje da tokom odmora ne ostavljaju vrijedne predmete bez nadzora te da budu posebno oprezni na prometnim i posjećenim plažama.

nezavisne.com

Šipovljanin osumnjičen da je nakon svađe sjekirom povrijedio pet krava

R.O. — Wed, 29 Jul 2026 09:31:54 +0000

Foto: Pexels | Šipovljanin osumnjičen da je nakon svađe sjekirom povrijedio pet krava

Ljiljana Radić29.07.2026 10:20

ŠIPOVO – Policija sumnjiči M.M. iz Šipova da je nakon verbalne rasprave, sjekirom posjekao pet krava u vlasništvu oštećenog.

Naime, policijskoj stanici Šipovo juče 28. jula oko 9.15 časova prijavljen je slučaj u kojem je, prema navodima policije, pet grla krupne stoke zadobilo povrede.

“Policijskim provjerama utvrđeno je da postoje osnovi sumnje da je M.M. iz Šipova, nakon verbalne rasprave koja se dogodila 26. juna ove godine, sjekirom nanio posjekotine na pet krava u vlasništvu oštećenog”, navode iz Policijske uprave Mrkonjić Grad.

O svemu je obaviješten dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka, koji je naložio da se nakon kompletiranja predmeta protiv osumnjičenog dostavi izvještaj zbog sumnje da je počinio krivično djelo “Mučenje i ubijanje životinja”.

nezavisne.com

Tragedija koja je potresla Srbiju: Tužilaštvo istražuje pogibiju trudnice i njenog sina

R.O. — Wed, 29 Jul 2026 09:26:29 +0000

Foto: Screenshot/Instagram/mmijatovic_official/društvene mreže | Tragedija koja je potresla Srbiju: Tužilaštvo istražuje pogibiju trudnice i njenog sina

J.T.29.07.2026 11:08

Tužilac Osnovnog javnog tužilaštva u Somboru je u saradnji sa pripadnicima Policijske uprave u Somboru izvršio uviđaj na pružnom prelazu Odžaci – Lalić, gdje je u ponedjeljak, 27. jula, voz udario u automobil, u kojem su poginuli majka i sin.

Аутомобили и возила

Naime, kako prenosi Telegraf. rs, Tužilaštvo Osnovnog javnog tužilaštva u Somboru, u saradnji sa pripadnicima Policijske uprave u Somboru, sprovodi obimne radnje na prikupljanju svih dokaza, izuzimanju snimaka sa nadzornih kamera i provjeri funkcionisanja signalizacije na pružnom prelazu kako bi se utvrdile sve tačne okolnosti pod kojima je došlo do stravične nesreće u kojoj su ugašena tri života.

U nastavku postupka od nadležnih organa i službi biće pribavljena kompletna dokumentacija koja se odnosi na tehničko stanje i način funkcionisanja uređaja na samom prelazu, a naložena su i odgovarajuća vještačenja.

Krenula na trudnički pregled, sin bio u sjedištu

Kako piše ovaj medij, stravična nesreća dogodila se 27. jula, oko 9 časova ujutru, na pružnom prelazu između Odžaka i Lalića. U automobilu marke fijat nalazila se Viktorija Stojkov (27) i njen trogodišnji sin.

Kako saznaje Telegraf, Viktorija je bila u sedmom mjesecu trudnoće i čekala je svoje treće dijete. Kobnog jutra krenula je iz svog mjesta na redovni ljekarski pregled u Odžake, a sa njom je bio i sin kojeg je uredno smjestila u dječje sjedište na zadnjoj klupi.

Voz vukao automobil više od 100 metara

Prema nezvaničnim informacijama iz istrage, sumnja se da je automobil na pružnom prelazu pokušao da zaobiđe spuštenu rampu u trenutku kada je nailazio putnički voz. Naletio je na vozilom punom brzinom, udar je bio silovit.

Od jačine udara, voz je smrskani automobil gurao ispred sebe više od 100 metara prije nego što je uspio da se zaustavi. Za trudnicu i njenog trogodišnjeg sina, nažalost, nije bilo spasa, ljekari hitne pomoći po dolasku na lice mjesta mogli su samo da konstatuju smrt.

Аутомобили и возила

Istraga u toku: Provjeravaju se “crna kutija” i kamere

Dežurni tužilac i pripadnici policije odmah su obavili uviđaj i obezbijedili mjesto nesreće. Pored provjere ispravnosti pružnog sistema i rampe, naloženo je i tehničko vještačenje putničkog vozila, kao i očitavanje CDR uređaja (tzv. “crne kutije” automobila) kako bi se precizno utvrdila brzina kretanja neposredno prije kontakta.

Očekuje se da će analiza izuzetih video-snimaka i nalaza vještaka dati konačan odgovor na pitanje kako je došlo do ove nezapamćene tragedije koja je potresla čitavu Srbiju.

Mještani u šoku nakon tragedije

Kako pišu Večernje novosti, mještani Kule su duboko potreseni tragedijom koja je zadesila porodicu mlade žene, koja je uskoro trebalo da treći put postane majka, te kažu da joj je možda nešto u tom momentu odvratilo pažnju i da nije čula niti vidjela da nailazi voz.

“Kod kuće je tog jutra ostavila bebu od godinu dana i sa starijim sinom išla da prekontroliše trudnoću kod lekara u Odžacima”, kaže jedna mještanka Kule.

“Strašna je ovo nesreća. Malo dete, beba, ostalo je bez majke. Verujemo da će se istragom utvrditi zbog čega se desila ova velika tragedija”, kaže mještanka.

nezavisne.com

Tjerala sedmogodišnju bratanicu da prosi?

R.O. — Wed, 29 Jul 2026 09:15:55 +0000

Okrivljenoj se stavlja na teret da je od 11. do 18. maja, na teritoriji opštine Ulcinj, zloupotrebom odnosa zavisnosti, teških prilika, kao i primjenom sile i prijetnje, vrbovala svoju sedmogodišnju bratanicu radi prosjačenja

Ilustracija, Foto: Shutterstock

D.C.

29.07.2026. 08:28h

Više državno tužilaštvo u Podgorici podiglo je optužnicu protiv Z.K. zbog osnovane sumnje da je izvršila krivično djelo trgovina ljudima.

“Okrivljenoj se stavlja na teret da je u periodu od 11. do 18. maja 2026. godine, na teritoriji opštine Ulcinj, zloupotrebom odnosa zavisnosti, teških prilika, kao i primjenom sile i prijetnje, vrbovala svoju sedmogodišnju bratanicu radi prosjačenja, te je, u slučajevima kada traženi iznos ne bi bio prikupljen, oštećena bila izložena fizičkom kažnjavanju”, saopšteno je iz Višeg državnog tužilaštva u Podgorici.

Optužnica je dostavljena Višem sudu u Podgorici radi potvrđivanja.

vijesti.me

Ne nestaju samo naša sela. Nestaje sposobnost Crne Gore da proizvodi hranu

R.O. — Wed, 29 Jul 2026 09:10:47 +0000

Pražnjenje sela, klimatske promjene i sve veća zavisnost od uvoza hrane nijesu odvojeni problemi. To je jedna ista priča o budućnosti Crne Gore

Foto: Pixabay

Željko Vidaković

29.07.2026. 09:01h

Pišem ovo kao čovjek koji je više od četiri decenije proveo u poljoprivredi. Preživio sam kao poljoprivrednik suše, poplave, požare, snjegolome i razorne oluje sa gradom. Ali moram priznati da nikada nijesam bio zabrinutiji za budućnost crnogorskog sela i domaće poljoprivrede nego danas.

Nedavno objavljeni podaci Monstata morali bi zabrinuti svakoga kome je stalo do ove zemlje. Crna Gora danas ima 74 naselja bez ijednog stanovnika, dok u još 304 naselja živi deset ili manje ljudi.

U najvećem broju tih sela ostala su uglavnom staračka domaćinstva.

Ti brojevi nijesu samo statistika. Oni predstavljaju tihu promjenu koja traje decenijama. Kada nestaje selo, ne nestaje samo nekoliko kuća na geografskoj karti. Nestaju ljudi koji obrađuju zemlju, čuvaju stoku, održavaju prostor i prenose znanje koje se stiče generacijama.

Ali demografsko pražnjenje sela nije jedina prijetnja.

Na preostalu domaću poljoprivrednu proizvodnju sve snažnije utiču klimatske promjene – sve duže suše, razorne poplave, požari, kasni proljećni mrazevi i sve češće oluje sa gradom. Istovremeno, dok sela ostaju bez ljudi, a proizvodnja postaje sve neizvjesnija, Crna Gora svake godine izdvaja ogroman novac za uvoz hrane.

Zato pražnjenje sela, klimatski rizici i rastuća zavisnost od uvoza nijesu tri odvojene vijesti.

To su tri lica iste krize – krize sposobnosti Crne Gore da proizvodi hranu.

Poljoprivreda nije samo proizvodnja hrane. Ona je politika očuvanja domaćina, ruralnog prostora, ekonomije i slobode jedne države

Ne gubimo samo stanovništvo na selu. Gubimo ljude koji proizvode hranu, sigurnost da će proizvodnja opstati i novac kojim svake godine plaćamo tuđu proizvodnju.

To više nije samo pitanje poljoprivrede. To je pitanje budućnosti države.

Milijarda eura za tuđu hranu

Dok se naša sela gase, Crna Gora se sve više oslanja na hranu proizvedenu na tuđim njivama, voćnjacima i farmama.

Ogroman novac koji izdvajamo za uvoz hrane nije samo podatak iz spoljne trgovine. On pokazuje koliko smo postali zavisni od proizvodnje drugih država, međunarodnih trgovačkih lanaca i tržišnih poremećaja na koje gotovo da nemamo nikakav uticaj.

Teško je objasniti kako zemlja koja raspolaže izuzetnim vodnim bogatstvom, obradivim zemljištem, pašnjacima i čak tri klimatske zone može dozvoliti da njena prehrambena sigurnost u tolikoj mjeri zavisi od drugih.

Naravno, nijedna država ne proizvodi sve što troši. Uvoz će uvijek biti dio savremene ekonomije i Crna Gora ne treba da teži ekonomskoj izolaciji.

Ali postoji ogromna razlika između normalne trgovinske razmjene i opasne zavisnosti od uvoza osnovnih životnih namirnica.

Država koja ne čuva sopstvenog proizvođača ne gubi samo radna mjesta, tržište i novac. Postepeno gubi mogućnost da samostalno odlučuje o jednoj od svojih najvažnijih potreba – proizvodnji hrane.

Svaki kamion hrane koji uđe u Crnu Goru nije problem sam po sebi.

Problem nastaje kada iz naše zemlje istovremeno izlazi novac, dok iz naših sela odlaze ljudi koji su tu hranu mogli proizvesti.

Nepogoda prođe, ali ko će ponovo da uzore?

Prethodnih dana ledene kugle grada za svega nekoliko minuta uništile su mjesece rada poljoprivrednika u Bjelopavlićima, Lješkopolju i Zetskoj ravnici. Stradali su kukuruz, stočna hrana, povrće, voće i vinogradi.

Jedni su izgubili hranu za stoku. Drugi ovogodišnji rod. Mnogi desetine hiljada eura prihoda.

Za većinu građana to je bila još jedna vijest koja će za nekoliko dana nestati iz medija.

Za mene nije.

Jer najveća opasnost nijesu ni grad, ni suša, ni poplava, ni bolesti biljaka i životinja.

Poljoprivreda je oduvijek živjela sa rizikom.

Problem je što danas te rizike dočekuju sela u kojima više nema dovoljno radno sposobnih ljudi da poslije štete ponovo ustanu, obnove proizvodnju i nastave dalje.

Kada nepogoda pogodi selo u kojem živi dvadesetak mladih domaćinstava, šteta će biti velika, ali će se ponovo orati, sijati i saditi.

Kada ista nepogoda pogodi selo u kojem je ostalo svega nekoliko starijih ljudi, posljedica nije samo izgubljen rod.

Često tada nestane i posljednja ozbiljna proizvodnja u tom mjestu.

A bez ljudi nema sela.

Bez sela nema domaće proizvodnje hrane.

I zato zaboravljamo jednu jednostavnu činjenicu.

Nema dugoročne sigurnosti ni za grad ako selo propadne.

Kada selo oslabi, njegov ceh prije ili kasnije plaćaju svi građani – kroz skuplju hranu, veći uvoz, prazniji prostor, izgubljena radna mjesta i sve veću zavisnost države.

Najveća šteta nastaje kada domaćin izgubi volju da se bavi poljoprivredom

Posljednjih godina među poljoprivrednicima sve češće čujem jednu rečenicu koja me iskreno plaši:

“Gubim volju da se više bavim poljoprivredom.”

To je, po mom dubokom uvjerenju, najveći gubitak koji jedna država može doživjeti u svom agraru.

Nije najveća šteta kada propadne jedan urod- berba ili jedna proizvodna sezona.

Najveća šteta nastaje onda kada domaćin izgubi volju da ponovo sije, sadi i dalje proizvodi.

Još je veća kada iza njega nema nasljednika koji će nastaviti ono što je porodica stvarala generacijama.

Tada ne gubimo samo jednog proizvođača.

Gubimo čovjeka koji poznaje svaki pedalj svoje zemlje, biološke potrebe svoje farme, vremenske cikluse i iskustvo koje se ne može kupiti niti naučiti iz udžbenika.

Zato godinama ponavljam jednu jednostavnu istinu:

Država ne smije da spašava samo rod i proizvodnju. Mora da sačuva domaćina.

Ako sačuvamo domaćina, on će ponovo proizvoditi hranu i ostati živjeti na svom imanju, i imaćemo živo selo.

Ako izgubimo domaćina, uzalud će biti svi fondovi, strategije i programi, jer više neće imati ko da ih sprovede.

Jesmo li mladima dali razlog da ostanu na selu?

Često čujemo da mladi neće da ostanu na selu.

Ali krajnje je vrijeme da kao društvo postavimo jedno mnogo važnije pitanje:

Jesmo li im dali razlog da ostanu?

Svi volimo svoju zemlju, svoje selo i đedovinu iz koje potičemo.

Ali sama ljubav ne plaća račune, ne podiže porodicu i ne školuje djecu.

Nijedan mlad čovjek neće ostati na selu ako od svog rada ne može pristojno da živi.

Neće ostati ako je njegova proizvodnja svake godine izložena suši, gradu, bolestima, neuređenom tržištu i neizvjesnoj podršci države.

Zato agrarna politika više ne smije biti prvenstveno socijalna politika.

Njena osnovna misija mora biti da omogući da poljoprivreda postane sigurna, profitabilna, tehnološki savremena i društveno cijenjena djelatnost.

Samo takva poljoprivreda može zadržati mlade na selu, vratiti dio onih koji su otišli i privući novu generaciju obrazovanih proizvođača.

U suprotnom, izgubićemo mnogo više od nekoliko hiljada hektara neobrađene zemlje.

Izgubićemo generaciju ljudi koja je trebalo da nastavi proizvodnju hrane.

Poljoprivreda je upravljanje rizicima

Nekada je najveća briga poljoprivrednika bila kako da proizvede više. Danas je podjednako važno kako da sačuva ono što proizvede do berbe ili žetve.

U 21. vijeku poljoprivreda se od klimatskih udara i ekstrema ne može braniti samo nadom i molitvom.

Potrebni su nam savremeni sistemi protivgradne zaštite, pouzdano navodnjavanje, pristupačno osiguranje koje zaista pokriva rizike proizvodnje, efikasna veterinarska i fitosanitarna služba, kao i krizni fond sa jasnim pravilima i brzom isplatom nakon procjene štete.

Potrebna nam je i funkcionalna seoska infrastruktura: kvalitetni putevi, stabilno napajanje električnom energijom, voda, brz internet, dostupno obrazovanje, organizovan prevoz djece i zdravstvena zaštita.

To nijesu privilegije, ovo su osnovni uslovi života. I naravno osnovni uslovi za održivu proizvodnje hrane.

Danas uspješna poljoprivreda više nije samo pitanje znanja i vrijednog rada. Ona je prije svega sposobnost upravljanja rizicima.

A sposobnost države da tim rizicima upravlja postaje pitanje njene prehrambene sigurnosti, ekonomske stabilnosti i strateške otpornosti.

Ozbiljne države ne čekaju da šteta nastane. One ulažu da je spriječe.

Zemljište nije samo broj u katastru

Obradivo zemljište nije samo nekretnina niti broj u katastru. Poljoprivredno zemljište je fabrika hrane pod otvorenim nebom.

Kada se proizvodnja jednom ugasi, a ljudi odu, njeno ponovno pokretanje postaje mnogo teže, sporije i skuplje nego što danas često mislimo.

Zato svako ugašeno porodično gazdinstvo mora postati državni problem, a ne samo porodična tragedija.

Crna Gora više nema pravo da izgubi još jednu generaciju poljoprivrednih proizvođača.

Ne treba nam još jedna strategija koja će, nakon svečanog usvajanja, ostati na policama ministarstava.

Potreban nam je operativni program obnove sela i domaće proizvodnje hrane, sa jasno definisanim ciljevima, odgovornostima, rokovima, izvorima finansiranja i mjerljivim rezultatima.

Za to je potreban i znatno snažniji razvojni agrarni budžet. Ne kao socijalni trošak. Nego kao investicija.

Jer svaki euro uložen u domaću proizvodnju hrane višestruko se vraća kroz preradu, transport, trgovinu, zapošljavanje, poreske prihode i razvoj ruralnih područja.

Zato agrarni budžet nije rashod države.

On je ulaganje u njenu buduću ekonomsku otpornost.

Istovremeno, domaći proizvođač mora dobiti uslove da bude konkurentan.

Ne možemo očekivati da se ravnopravno takmiči sa proizvođačima iz država koje decenijama ulažu višestruko više u svoje poljoprivrednike, infrastrukturu, nauku i tržišnu organizaciju.

Tri lica iste krize

Crnogorska poljoprivredna kriza nije samo kriza količine proizvedene hrane.

To je istovremeno demografska, klimatska i ekonomska kriza.

Kada nestaju ljudi sa sela, smanjuje se domaća proizvodnja.

Kada preostalu proizvodnju sve češće pogađaju klimatske nepogode, ona postaje još nesigurnija.

Kada domaće proizvodnje nema dovoljno, prazninu popunjava uvoz.

A kada uvoz raste, domaći proizvođač postaje sve manje konkurentan i još više ljudi napušta selo.

Tako nastaje začarani krug.

Manje ljudi na selu – manja proizvodnja – veći uvoz – slabiji domaći proizvođač – još manje ljudi na selu.

Taj krug neće prekinuti tržište samo od sebe.

Može ga prekinuti jedino država jasnom, dugoročnom i razvojnom agrarnom politikom.

I zato vjerujem da svaka buduća agrarna strategija treba da počiva na tri jednostavna prioriteta:

1. Sačuvati domaćina.

2. Zaštititi proizvodnju.

3. Povećati domaću proizvodnju hrane.

Sve ostale mjere trebalo bi da služe ostvarivanju upravo ta tri cilja.

Pitanje slobode i suvereniteta

Prehrambena sigurnost n svake pa i naše države nije samo ekonomsko pitanje.

Ona je pitanje društvene stabilnosti, javnog zdravlja, nacionalne otpornosti i suvereniteta.

Država koja nije sposobna da proizvede makar najveći dio osnovnih životnih namirnica postaje zavisna od odluka drugih država, poremećaja na međunarodnim tržištima, transportnih pravaca, cijena energenata i globalnih kriza.

Zbog toga ulaganje u selo nije trošak. To je ulaganje u sigurnost države.

Poslije više od četiri decenije provedene u poljoprivredi i dalje vjerujem da Crna Gora može promijeniti ovaj trend.

Ali to neće biti moguće ako selo budemo posmatrali samo kroz subvencije, socijalne mjere i obeštećenja nakon elementarnih nepogoda.

Vrijeme je da ga počnemo posmatrati kao jedan od temelja razvoja države.

Jer država koja izgubi domaću proizvodnju hrane ne gubi samo jednu privrednu granu.

Gubi dio svoje ekonomske slobode.

A sloboda se, kao i povjerenje, najteže vraća onda kada je jednom izgubimo.

Crna Gora još uvijek ima priliku da promijeni ovaj trend.

Ali vremena za odlaganje više nema.

Autor je poljoprivredni proizvođač i osnivač rasadnika EKOPLANT

vijesti.me

Ruski mediji: Pet državljana BiH poginulo na planini Elbrus

R.O. — Mon, 27 Jul 2026 11:31:02 +0000

Foto: Pexels/Ilustracija | Tragedija na planini Elbrus.

J.T.

Мапе 26.07.2026 09:16 09:21

Pet državljana Bosne i Hercegovine poginulo je tokom uspona na planinu Elbrus u Rusiji, dok su samo dva člana alpinističke ekspedicije preživjela, prenose ruski mediji.

Prema informacijama koje je objavio portal Lenta.ru, pozivajući se na Telegram kanal Shot, jedan od preživjelih uspio je sam sići s planine i pozvati pomoć, dok su drugog pronašli spasioci. Obojica su prevezena u bolnicu, gdje im je ukazana ljekarska pomoć, prenosi Avaz.

Vremenski uslovi naglo se pogoršali

Drama na najvišem vrhu Evrope počela je juče, 25.jula, kada je sedmočlana grupa krenula u uspon. Iako su vremenski uslovi u početku bili povoljni, situacija se ubrzo promijenila. Vjetar je dostizao brzinu od 45 kilometara na sat, a do jutra je pojačao na oko 70 kilometara na sat, što je dodatno otežalo boravak na planini.

Географске референце

Ruski Istražni komitet za Kabardino-Balkariju saopštio je da je jedan od alpinista uspio sići i prijaviti kako je dvojici članova grupe pozlilo na visini od oko 5.100 metara. Tada je navedeno da se pretpostavlja da su preminuli, dok se za preostala četiri člana tragalo.

Kasnije su potvrđene najcrnje slutnje – ukupno je stradalo pet alpinista iz Bosne i Hercegovine, dok je od četvero nestalih spasena samo još jedna osoba.

Elbrus poznat po opasnim uslovima

Elbrus, najviši vrh Rusije i Evrope, poznat je po izuzetno surovim i nepredvidivim vremenskim uslovima. Ruski mediji podsjećaju da je na toj planini prije nekoliko dana, 19. jula, tokom uspona poginuo i jedanaestogodišnji dječak, dok je njegov otac zadobio teške povrede.

nezavisne.com