Ekonomija – Sjever Crne Gore

U Ulcinju uhapšeni strani državljani zbog droge, 19 osoba zatečeno bez prijavljenog boravka

R.O. — Thu, 06 Aug 2026 11:54:23 +0000

Korejska Republika

Kontrolirajte policiju (Foto: Uprava policije)

U protekla 24 časa kontrolisano je blizu 100 osoba, među kojima i operativno interesantna lica.

Kod DJ (19), državljanin Njemačke, FM (19), državljani Kosova i SM (42), državljani Srbije, pronađena je marihuana.

„Navedena lica su lišena slobode zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga i privedena Sudu za prekršaje u Ulcinju“, navodi se u saopštenju.

Tokom akcije policija je zatekla i 19 država koje nisu imale prijavljen boravak u Crnoj Gori.

„Predati su inspektorima za strance radi preduzimanja daljih mjera i radnji iz njihove nadležnosti“, saopšteno je iz Uprave policije.

U pojačanim kontrolama saobraćaja uhapšene su još tri osobe.

Državljanin Srbije SS (22) uhapšen je, kako navode, nakon što je alkotestiranjem utvrđeno da je vozilom upravljao pod dejstvom alkohola.

Uhapšen je i MN (35) iz Budve jer je odbio testiranje na prisustvo psihoaktivnih supstanci, dok je DŽ.D. (26) iz Rožaje uhapšen nakon što je testiranjem utvrđeno da je vozio pod dejstvom kokaina.

rtcg. me

Tijelo muškarca nađeno u Savi kod Zagreba: Na njemu bili tragovi krvi

R.O. — Tue, 04 Aug 2026 12:44:01 +0000

Foto: Emica Elvedji/Pixsell | Policijski uviđaj na mjestu pronalaska tijela

T.R.04.08.2026 07:42

ZAGREB – Tijelo za sada nepoznatog muškarca pronađeno je u ponedjeljak uveče u koritu rijeke Save u Zagrebu, a prema nezvaničnim informacijama, na njemu su bili vidljivi tragovi krvi.

Kako prenose hrvatski mediji, tijelo je uočeno u plićaku, uzvodno od Jadranskog mosta, nakon čega su na mjesto događaja izašli policijski službenici.

Uviđaj je trajao satima i nastavljen je duboko u noć, uprkos mraku i otežanim uslovima rada. Istražioci su detaljno pregledali mjesto pronalaska i prikupljali tragove koji bi mogli pomoći u rasvjetljavanju okolnosti smrti.

Nepoznat identitet

Policija za sada nije saopštila identitet preminulog niti je iznijela zvanične informacije o mogućem uzroku smrti.

Prema nezvaničnim navodima koje prenose 24sata, na tijelu su bili vidljivi tragovi krvi, ali za sada nije poznato kako su nastali, niti da li su povezani sa smrću muškarca.

Tijelo je tokom noći prevezeno u Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku, gdje će biti obavljena obdukcija koja bi trebalo da utvrdi tačan uzrok smrti.

Istraga o ovom slučaju je u toku.

nevazne. com

Toplotni talas gasi nuklearne reaktore u Jugoistočnoj Evropi

R.O. — Wed, 29 Jul 2026 17:50:45 +0000

Mađarska nuklearna elektrana Paks ugasiće danas poslijepodne jedan od četiri reaktora zbog rekordno niskog vodostaja Dunava, čija se voda koristi za rashladni sistem, objavio je operater elektrane MVM.

Foto: Unsplash

Ilustracija

Portal AnalitikaIzvor

Paks ima četiri ruska nuklearna reaktora kombinovanog kapaciteta od dva gigavata i proizvodi gotovo polovinu mađarske električne energije. Već prekjuče nuklearka je smanjila proizvodnju u drugoj jedinici za 254 megavata.

Zatvaranjem jednog reaktora proizvodnja električne energije u Paksu pašće na otprilike 60 posto kapaciteta. Krizne mjere nuklearka je sprovodila već u junu, tokom proteklog toplotnog talasa, kad su je vlasti izuzele od ograničenja za ispuštanje vode iz rashladnog sistema.

Otada je vodostaj Dunava pao na novi najniži nivo otkad se vodi evidencija, što je izazvalo poremećaje u prevozu tereta i u turizmu. Mađarski ministar ekologiuje Laszlo Gajdos rekao je nekoliko sati ranije da su državne vodoprivredne agencije u pripravnosti kako bi pomogle osigurati snabdijevanje Paksa vodom za potrebe rashladnog sistema.

U blizini Paksa već su postavljena četiri pontona s pumpama i dvije plutajuće dizalice, budući da bi se, prema prognozama, vodostaj Dunava trebao u nadolazećim danima spustiti na još niži nivo, rekao je ministar.

Rumunska državna kompanija Nuclearelectrica ugasila je preventivno reaktor u nuklearnoj elektrani Cernavodă već juče zbog rekordno niskog vodostaja Dunava, navodi ministarstvo energetike, uz obrazloženje da je cilj mjere zaštita sistema za hlađenje.

Portal Romania Insider navodi da se vršna potrošnja električne energije u Rumuniji ove sedmice procjenjuje na oko 7300 megavata, a domaća proizvodnja doseže do 4300 megavata, pa će razlika biti pokrivena uvozom.

portalanalitika. me

Trgovci zaobilaze zabranu rada nedjeljom, PKCG traži hitne izmjene zakona

R.O. — Wed, 29 Jul 2026 17:41:48 +0000

Glavna tržišna inspektorka Marina Radulović predstavila je iskustva tržišne inspekcije u primjeni člana 35b Zakona o unutrašnjoj trgovini, navodeći da se inspektori na terenu svakodnevno suočavaju sa pokušajima zaobilaženja zakona, posebno kroz zloupotrebu statusa kioska, specijalizovanih prodavnica i drugih objekata koji predstavljaju zakonske izuzetke

Sa sjednice, Foto: PKCG

Ne.V.

29.07.2026. 16:49h

Sve izraženije zloupotrebe zakonskih izuzetaka koji omogućavaju rad pojedinih trgovinskih objekata nedjeljom, državnim i drugim praznicima narušavaju tržišnu ravnopravnost i zahtijevaju hitnu reakciju nadležnih institucija.

To je, kako je saopšteno iz Privredne komore Crne Gore (PKCG), ocijenjeno na sjednici Odbora udruženja trgovine PKCG, posvećenoj izazovima u primjeni propisa koji uređuju ovu oblast.

“Ukazano je da pojedini trgovci kroz preregistraciju objekata, izmjene njihove organizacije ili druga kreativna tumačenja zakonskih odredbi koriste mogućnost rada nedjeljom, dok privredni subjekti koji poštuju propise posluju u nepovoljnijem položaju. Ocijenjeno je da ovakva praksa narušava pravnu sigurnost, stvara neravnopravne uslove poslovanja i zahtijeva odlučnije institucionalno djelovanje”, piše u saopštenju.

“Tržišna inspekcija kontinuirano sprovodi kontrole i zatvara objekte koji posluju suprotno propisima, ali postojeća kaznena politika nije dovoljno odvraćajuća, zbog čega se isti prekršioci često ponavljaju”, istakla je Radulović.

U tom smislu je, piše u saopštenju PKCG, tokom rasprave i ukazano na potrebu izmjene kaznene politike kako bi se efikasnije sankcionisalo kršenje propisa i spriječile zloupotrebe koje narušavaju tržišnu konkurenciju, posebno kod subjekata koji ponavljaju prekršaje.

“U raspravi je naglašeno da je potrebno preciznije definisati zakonske izuzetke, uključujući asortiman robe koji se može prodavati u objektima kojima je dozvoljen rad nedjeljom, ali i unaprijediti kapacitete i koordinaciju svih inspekcijskih organa”, kazali su iz PKCG.

Predsjednica PKCG Nina Drakić je naglasila da je neophodno unaprijediti međuinstitucionalnu koordinaciju, preciznije definisati zakonske izuzetke i nastaviti rad na izmjenama propisa kako bi njihova primjena bila jasna, efikasna i jednaka za sve učesnike na tržištu.

“Rješavanje ovog pitanja ne može se posmatrati isključivo kroz rad tržišne inspekcije, već zahtijeva djelovanje svih nadležnih institucija”, ocijenila je Drakić.

U saopštenju piše da je na sjednici zaključeno da će PKCG predsjedniku Vlade Milojku Spajiću i nadležnim ministarstvima uputiti inicijativu sa konkretnim predlozima za unapređenje zakonodavnog okvira.

“Inicijativa će obuhvatiti predloge koji se odnose na preciznije definisanje zakonskih izuzetaka, unapređenje kaznene politike i jačanje koordinacije nadležnih inspekcijskih organa, sa ciljem sprječavanja zloupotreba, obezbjeđivanja jednakih uslova poslovanja i dosljedne primjene propisa”, rekli su iz PKC

vijesti. me

Potpisan sporazum između vlada Crne Gore i SAD o saradnji u implementaciji strateških projekata

R.O. — Fri, 24 Jul 2026 19:51:31 +0000

Iz Ministarstva javnih radova saopštili su da potpisivanje Sporazuma u Vašingtonu predstavlja značajan iskorak u daljem razvoju snažnih prijateljskih i savezničkih odnosa Crne Gore i SAD i potvrđuje zajedničku posvećenost partnerstvu koje donosi konkretne i dugoročne rezultate

Foto: Ministarstvo javnih uprava

MINA

24.07.2026. 21:14h

Ministarka javnih radova Majda Adžović i pomoćnik američkog državnog sekretara za ekonomska, energetska i poslovna pitanja, Kejleb Or, potpisali su Međudržavni sporazum između vlada Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država (SAD) o saradnji u implementaciji strateških projekata.

vijesti

RADUNOVIĆ: Za stanove na Veljem brdu, čija gradnja počinje u decembru, cijena će biti 1.000 eura po kvadratu

R.O. — Fri, 24 Jul 2026 15:17:32 +0000

24.07.2026. /

Vlada će ostati pri građanima obećanoj cijeni od 1.000 eura po kvadratu za Velje brdo za stanove koje se počinju graditi u decembru, poručio je ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović u intervjuu za Pobjedu. On je saopštio da rast troškova gradnje neće promijeniti osnovnu ideju projekta Velje brdo, te najavljuje da bi izgradnja prvih šest zgrada sa 185 stanova trebalo da počne u decembru.

Radunović otkriva i da bi istog mjeseca javnosti trebalo da bude dostupna baza državne imovine, sa podacima o njenom korišćenju i pravnom osnovu. Istovremeno upozorava vlasnike neupisanih bespravnih objekata da do 14. avgusta pokrenu postupak upisa u katastar, jer se u suprotnom mogu suočiti sa njihovim uklanjanjem. U intervjuu govori i o projektu Slovenske plaže kao i spornoj gradnji u Baošićima, ali i o odgovornosti institucija zbog zakašnjelih reakcija.

POBJEDA: Projekat Velje brdo predstavljen je kao odgovor države na visoke cijene nekretnina. U kojoj se fazi projekat danas nalazi i možete li saopštiti precizan rok za početak izgradnje prvih stambenih zgrada?

RADUNOVIĆ: Projekat Velje brdo danas je u fazi u kojoj se planske odluke pretvaraju u konkretne radove na terenu. Ministarstvo javnih radova je 22. juna raspisalo tender za izradu glavnog projekta Bloka A1 i izvođenje prve faze izgradnje stambenog kompleksa sa pratećom infrastrukturom, što predstavlja jedan od najvažnijih koraka ka početku realizacije.

Istovremeno, 10. juna raspisan je i tender za izgradnju bulevara Velje vrdo, jer želimo da buduće naselje od samog početka ima kvalitetnu saobraćajnu i komunalnu infrastrukturu. Ne gradimo samo zgrade, već planiramo čitavo urbano naselje koje će svojim sadržajima obezbijediti kvalitetan život budućim stanovnicima.

POBJEDA

prenijeto sa portala bizniscg.me

Cijena nafte probila granicu od 100 dolara po barelu: Situacija na tržištu se sve više komplikuje

R.O. — Thu, 23 Jul 2026 14:12:01 +0000

Piše: V. K.

To se prvenstveno odnosi na Brent sirovu naftu čija je cijena prešla 100 dolara. Posljednji put cijena Brent nafte prešla je 100 dolara u martu ove godine

Globalne cijene nafte dostigle su u četvrtak 100 dolara po barelu zbog eskalacije sukoba na Bliskom istoku.

To se prvenstveno odnosi na Brent sirovu naftu čija je cijena prešla 100 dolara. Posljednji put cijena Brent nafte prešla je 100 dolara u martu ove godine.

Cijena američke sirove nafte također je skočila drugi dan zaredom, poskupjevši za više od 5% na gotovo 92 dolara po barelu – što je najviši nivo od 11. juna.

Prema pisanju Guardiana, cijena nafte dostigla je vrhunac od 126 dolara po barelu u aprilu tokom sukoba, ali je krajem maja pala ispod 100 dolara, a početkom jula je pala na čak 71 dolar usred nade u prekid vatre u regiji.

Cijena je ponovo počela rasti nakon što je memorandum o razumijevanju između SAD-a i Irana propao i sukob je ponovno eskalirao.

Novi porast dolazi nakon što su jemenski Huti, koje podržava Teheran, preuzeli odgovornost za napade na dva saudijska tankera s naftom u Crvenom moru, nakon što su najavili pomorsku blokadu kraljevstva.

Prijetnja Huta je uznemirujuća za tržišta nafte jer milioni barela dnevno prolaze kroz moreuz Bab el-Mandeb kako bi stigli do globalnih tržišta.

Oko 12% do 15% globalne pomorske trgovine vrijedne više od bilion dolara prolazi tim plovnim putevima svake godine.

klix.ba

Policija još nije pronašla nož kojim je Amir Uzunović ubio suprugu Zijadu: Evo kolika kazna zatvora mu prijeti

R.O. — Tue, 21 Jul 2026 19:40:18 +0000

Kavc je dalje kazao da se Uzunović nije opirao, da je sarađivao s policijom i bio razuman i priseban

Zijada i Amir. Facebook

S. S.

Prema navodima portala Delo, Amiru Uzunoviću, osumnjičenom za ubistvo supruge Zijade, prijeti najmanje 15 godina zatvora.

Podsjećamo, ubistvo se desilo u Vuhredu u Sloveniji, gdje je bračni par iz Kaknja živio, a tijelo je pronašao njihov maloljetni sin.

Kako dalje ističu, istraga je daleko od završene, a kriminalisti još nisu pronašli oružje kojim je ubistvo počinjeno. Također, motiv krivičnog djela još nije poznat.

Podsjećamo, za njim je tragalo više od 30 policajaca tokom cijelog ponedjeljka, on se skrivao na nepristupačnom terenu, preplivao čak i Dravu, a onda u večernjim satima se vratio na mjesto zločina.

– U ponedjeljak oko 9 sati dobili smo informaciju da bi se osumnjičeni mogao kretati na području groblja u Vuzenici. Tamo smo poslali sve raspoložive jedinice, ali nam je uspio pobjeći. Tražili smo ga cijeli dan i tokom noći. Oko 21 sat u Operativno-komunikacijski centar (OKC) nazvao je građanin i rekao da bi se osumnjičeni mogao nalaziti na mostu u Vuhredu, a navodno je ušao i u autobus prema Muti. Pretpostavljali smo da bi se osumnjičeni mogao vratiti na mjesto zločina, pa smo na lokaciju poslali policajce. Tamo smo ga ispred stambene zgrade uočili u ponedjeljak oko 23.20 sati, uhapsili i odvezli u policijsku stanicu, gdje će biti i ispitan – rekao je Boštjan Kavc iz Policijske uprave Celje.

Kavc je dalje kazao da se Uzunović nije opirao, da je sarađivao s policijom i bio razuman i priseban.

avaz.ba

Sindikat: Aerodromima Crne Gore omogućiti da investiraju brzinom koju zahtijeva vazdušni saobraćaj

R.O. — Tue, 21 Jul 2026 12:05:54 +0000

Nema opravdanog razloga da Aerodromi godinama budu sputani procedurama koje onemogućavaju pravovremena ulaganja, kazao je predsjednik Sindikata ACG-a Damjan Radulović

Aerodrom Podgorica (ilustracija)br, Foto: Luka Zeković

B.H.

21.07.2026. 08:33h

Sindikat Aerodroma Crne Gore smatra da povlačenje konzorcijuma predvođenog kompanijom Incheon International Airport Corporation mora predstavljati trenutak u kojem će Vlada “konačno preispitati” ne samo dalji tok koncesionog postupka, već i dosadašnji odnos države prema razvoju sopstvenog aerodromskog preduzeća.

Povlačenje prvorangiranog ponuđača, napominju, ne znači automatski da je koncesioni postupak završen.

“Prema javno saopštenim informacijama, Vlada i dalje može nastaviti postupak sa drugorangiranim ponuđačem ili donijeti odluku o njegovom poništenju. Sindikat zato zahtijeva da Vlada bez odlaganja formalno i obrazloženo okonča ovaj postupak i da se Aerodromi Crne Gore više ne drže u stanju višegodišnje neizvjesnosti”, saopštio je predsjednik sindikata Damjan Radulović.

Istovremeno, Vlada bi trebalo pod hitno da razmotri mogućnost da se ACG potpuno, ili najmanje u dijelu strateških razvojnih i operativnih nabavki, oslobode obaveza koje proizlaze iz sadašnjeg režima Zakona o javnim nabavkama, kazao je on.

“Tražimo da Aerodromima Crne Gore bude omogućena poslovna i investiciona fleksibilnost kakvu već ima nacionalni avio-prevoznik Air Montenegro — ne nužno kroz identičan pravni mehanizam, već kroz rješenje koje će imati isti cilj i efekat: da državno preduzeće koje posluje na otvorenom, međunarodnom i izrazito konkurentnom tržištu može pravovremeno donositi poslovne odluke, zaključivati ugovore i realizovati investicije”, piše u saopštenju.

Radulović je kazao da se aerodromska djelatnost ne može razvijati tempom klasične državne administracije. “Nabavke bezbjednosne opreme, sistema za pregled putnika i prtljaga, vatrogasnih vozila, aerodromske mehanizacije, informacionih sistema, rezervnih djelova i specijalizovanih usluga često se moraju sprovesti u kratkim rokovima i na tržištu na kojem postoji ograničen broj sertifikovanih proizvođača i dobavljača”.

Dodaje i da kod kapitalnih projekata dodatni problem predstavljaju sezonski rokovi.

“Ukoliko se zbog dugotrajnih procedura i žalbenih postupaka propusti jedan građevinski ili operativno pogodan period, početak radova može biti odložen za čitavu godinu. Posljedice takvih kašnjenja ne snose samo Aerodromi, već putnici, avio-kompanije, turistička privreda i cjelokupna ekonomija Crne Gore”.

Radulović je kazao da Aerodromi Crne Gore nisu budžetski potrošač koji traži da država finansira njegove gubitke.

“Riječ je o profitabilnom privrednom društvu koje sopstvenim prihodima finansira poslovanje, puni državni budžet i ima mogućnost da iz sopstvenih sredstava i povoljnih međunarodnih kreditnih aranžmana finansira modernizaciju aerodroma. Planirani prihodi od gotovo 66 miliona eura i dobit od oko 15,7 miliona eura za 2026. godinu potvrđuju da postoji realan finansijski osnov za samostalan investicioni ciklus.”

Zato, kako je rekao, pozivaju Vladu da odmah formira zajednički tim Ministarstva saobraćaja, Ministarstva finansija, ACG-a, nadležnih regulatornih institucija i predstavnika zaposlenih, sa zadatkom da u jasno utvrđenom roku pripremi pravno održiv model za: ciljano izuzimanje strateških aerodromskih nabavki iz redovnog režima javnih nabavki; usvajanje posebnog zakona ili izmjenu postojećeg zakonskog okvira, ukoliko se procijeni da je to najbrži i pravno najsigurniji put; ispitivanje uslova za primjenu zakonskih odredbi koje omogućavaju izuzimanje sektorskih djelatnosti neposredno izloženih tržišnoj konkurenciji; finansiranje modernizacije iz sopstvenih prihoda i međunarodnih kreditnih aranžmana; hitno pokretanje projekata proširenja terminala, rekonstrukcije infrastrukture i nabavke savremene aerodromske opreme.

Radulović je rekao da takvo izuzimanje ne smije značiti ukidanje transparentnosti niti mogućnost netransparentnog ugovaranja.

“Naprotiv, poseban sistem nabavki morao bi sadržati obavezno javno objavljivanje planova i zaključenih ugovora, konkurentsko prikupljanje ponuda kad god je to moguće, stroga pravila o sprečavanju sukoba interesa, nezavisnu reviziju i redovno izvještavanje Vlade, Skupštine, zaposlenih i javnosti.”

Sindikat ACG-a, napominje, ne traži privilegije za menadžment niti prostor za nekontrolisano trošenje novca. Traže, kako je kazao, da kompanija dobije instrumente koji će joj omogućiti da se razvija, ali uz još snažniju javnu kontrolu odgovornosti za svaku odluku i svaki utrošeni euro.

“Država je Air Montenegru omogućila da posluje u skladu sa pravilima i brzinom konkurentnog avio-tržišta. Nema opravdanog razloga da Aerodromi Crne Gore, koji posluju na istom međunarodnom tržištu i predstavljaju osnovnu infrastrukturu crnogorskog turizma i vazdušnog saobraćaja, godinama budu sputani procedurama koje onemogućavaju pravovremena ulaganja”, kazao je predsjednik Sindikata ACG-a.

Vrijeme izgubljeno u koncesionom postupku se ne može vratiti, ali se može spriječiti da “izgubimo još jednu godinu”, dodaje on.

“Aerodromi Crne Gore imaju prihode, znanje, zaposlene i finansijski kapacitet da se razvijaju u državnom vlasništvu. Sada je odgovornost Vlade da im omogući pravni i investicioni okvir u kojem će taj razvoj konačno početi”, piše u saopštenju.

vijesti.me

Brisel traži vize, Crnoj Gori Rusija prva na udaru

R.O. — Thu, 16 Jul 2026 12:48:16 +0000

Državljani Ruske federacije već od ove jeseni najvjerovatnije u Crnu Goru neće moći ući bez vize.

Državljanima Rusije zasad nisu potrebne vize za ulazak u Crnu Goru (ilustracije)

-SHUTTERSTOCK

Ana Ostojić

Harmonizacija crnogorskog viznog režima sa Evropskom unijom (EU) zahteva od crnogorskih vlasti da do kraja 2027. godine usklade viznu politiku sa EU, što će značiti uvođenje viza za ulazak u Crnu Goru za državljane Rusije, Bjelorusije, Turske, Kine, zemalja Bliskog istoka…

Prema saznanjima “Dana”, Vlada Crne Gore bi uskoro mogla donijeti odluku o uvođenju viznog režima za ruske i bjeloruske države, a koja će najvjerovatnije stupiti na snagu 1. oktobra. U drugom krugu harmonizacije viznog režima koji će se nastaviti do kraja ove godine, najvjerovatnije će se naći Turska, a vize će se postepeno uvoditi i za državljane Kine, Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), Kataru, Bahreinu…

U Uredbi o viznom režimu, koji je Vlada donijela 30. aprila ove godine, u članu 12b navodi se da državljani Azerbejdžana mogu do 15. januara 2026. ulaziti, prelaziti preko teritorije i boraviti u Crnoj Gori do 30 dana, sa važećem putnom ispravom, bez vize.

Prema toj uredbi, državljanima Bjelorusije, Perua i Ruske Federacije mogu, saglasno zaključenim međunarodnim ugovorima o uzajamnim putovanjima država, ulaziti, prelaziti preko teritorije i boraviti u Crnoj Gori do 30 dana, sa važećem putnom ispravom izdatom od nadležnih organa tih država.

Izdavanje viza preko specijalizovanih agencija

Prema saznanjima “Dana”, Crna Gora planira da izdaje i uz pomoć međunarodne agencije specijalizovane za ove poslove. U pitanju je VFS Global, najveća svjetska agencija specijalizovana za eksternalizaciju administrativnih poslova u vezi sa izdavanjem viza i konzularnih usluga.

Ta kompanija sarađuje sa većinom država članica Evropske unije, odnosno Šengen zone i drugim svjetskim vladama. Apliciranje za vizu najčešće podrazumijeva da se biometrijski podaci predaju toj agenciji, nakon čega oni zahtjeve i ostalu dokumentaciju prosljeđuju nadležnim ambasadama na odlučivanju.

Zasad i državljani Saudijske Arabije i Turske mogu ulaziti i prelaziti preko teritorije i boraviti u Crnoj Gori do 30 dana, sa važećim putnom ispravom izdatom od nadležnih organa tih država, bez vize.

Crna Gora se obavezala da uskladi viznu politiku sa listom zemalja EU za koje je potrebna, posebno u odnosu na zemlje koje predstavljaju nezakonite migracije ili bezbjednosni rizik za EU, kao i ukidanje sporazuma o slobodnom viznom režimu sa državama (najmanje jednom državom godišnje) za koje EU zahtijeva vizu.

Potpuno usklađivanje viznih politika očekuje se nakon pristupanja EU, ali je Vlada predložila djelimičnu harmonizaciju viznih propisa kao pripremni korak. Do decembra ove godine Crna Gora bi trebalo da započne rad na prikupljanju biometrijskih podataka u skadu sa zahtjevima budućeg članstva u Šengenskoj oblasti.

Kada je riječ o ukidanju sporazuma o slobodnom viznom režimu sa državama (najmanje jednom državom godišnje) za koje zahtijeva EU, u Reformskoj agendi se navodi da je polazna osnova 11 zemalja sa neusaglašenom viznom politikom.

Među zemljama sa kojima će doći do prekida bezviznog režima, nalaze se i one koje su dosad imale veliki ekonomski i turistički uticaj na Crnu Gori, prevashodno Rusija i Turska. Podaci Monstata za 2025. godinu pokazuju da su ruski turisti, uprkos sankcijama i nedostatku direktnih letova, ostvarili čak 16,4 odsto od ukupnog broja noćenja svih stranih gostiju u Crnoj Gori, zauzimajući pritom drugo mjesto po broju noćenja, odmah nakon Srbije.

I građani Turske su poslednjih godina imali značajan uticaj na crnogorski turizam, ali i investicije. Turski turisti su u prošloj godini, prema podacima Monstata, ostvarili značajnih 4,3 odsto od ukupnog broja inostranih noćenja u Crnoj Gori. Prema podacima s kraja prošle godine, regulisani boravak u državi je imao 13.396 turskih država.

dan. co me

Apelacioni sud potvrdio oslobađajuću presudu Dušku Kneževiću i ostalima u slučaju „Aerodromi“

R.O. — Wed, 15 Jul 2026 14:35:25 +0000

ODBIJENA ŽALBA SDT-A

15.07.2026. / Izvor vijesti: RTV PG

Foto: Atlas grupa

Apelacioni sud Crne Gore odbio je kao neosnovane žalbe Specijalnog državnog tužilaštva i punomoćnika oštećenog privrednog društva „Aerodromi Crne Gore“ AD Podgorica i potvrdio presudu Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici, kojom su optuženi Duško Knežević, Marko Nikolić, Dijana Zečević i optuženo pravno lice Atlas banka AD Podgorica u stečaju oslobođeni od optužbe da su izvršili krivično djelo zloupotreba položaja.

Duško Knežević i Marko Nikolić su optuženi za krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju putem podstrekavanja, Dijana Zečević za krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju, a optuženo pravno lice Atlas banka AD Podgorica u stečaju za krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju putem podstrekavanja.

Istom presudom oštećeno privredno društvo „Aerodromi Crne Gore“ AD Podgorica upućeno je na pokretanje parničnog postupka radi ostvarivanja imovinskopravnog zahtjeva.

Na ovaj način presuda Višeg suda u Podgorici postala je pravosnažna.

„Optužnicom Specijalnog državnog tužilaštva optuženima Dušku Kneževiću, Marku Nikoliću kao odgovornom licu – glavnom izvršnom direktoru Atlas banke AD Podgorica i pravnom licu Atlas banka AD Podgorica u stečaju stavljeno je na teret da su sa umišljajem podstrekli optuženu Dijanu Zečević da, kao odgovorno lice – zamjenica izvršnog direktora Atlas banke AD Podgorica, zloupotrijebi svoj položaj na način što nakon isteka roka oročenja novčanih sredstava u iznosu od 3.000.000 eura, koje je oštećeno privredno društvo „Aerodromi Crne Gore“ AD Podgorica oročilo kod te banke po osnovu ugovora o oročenom nenamjenskom depozitu i aneksa istog, navedena novčana sredstva nisu prenesena na transakcioni račun oštećenog privrednog društva, već su zadržana na računu banke“, naveli su iz Apelacionog suda.

Optužnicom je, kako kažu, predstavljeno da su postupajući na ovaj način optuženi nanijeli štetu u iznosu od 3.000.000 eura oštećenom privrednom društvu, a Atlas banci pribavili korist u istom novčanom iznosu.

„Odlučujući o žalbama protiv prvostepene presude, Apelacioni sud ocijenio je da je Viši sud u Podgorici pravilno zaključio da nije dokazano da su optuženi izvršili krivično djelo koje im je stavljeno na teret, jer iz dokaza provedenih tokom postupka pred prvostepenim sudom proizilazi da su sve radnje optuženih preduzete isključivo u cilju produženja ugovora o depozitu, odnosno zaključenja Aneksa II osnovnog ugovora. Na takav zaključak upućuje nesporna komunikacija vođena tim povodom, ugovaranje sastanka radi zaključenja Aneksa II, plaćanje kamate na navedena sredstva od strane banke i insistiranje banke na njegovom potpisivanju“, saopštili su iz Apelacionog suda.

U konačnom, navedena novčana sredstva prenijeta su sa depozitnog računa na transakcioni račun privrednog društva „Aerodromi Crne Gore“ AD Podgorica.

U odluci Apelacionog suda navodi se da je činjenica da je Atlas banka u tom periodu evidentno bila u problemu po pitanju likvidnosti, u smislu da su joj bila blokirana određena sredstva, što ukazuje da je namjera optuženih bila isključivo da dođe do zaključenja Aneksa II, a sve u cilju poboljšanja likvidnosti banke. Takođe se navodi da su postojala određena obećanja od strane Aerodroma da će aneks biti zaključen, pa je ocjena Apelacionog suda da optuženi nisu znali da im predstoji privremena uprava, a potom i stečaj, te da su njihove radnje preduzete kako do privremene uprave, moratorijuma i stečajnog postupka ne bi došlo, jer bi to išlo na štetu banke, a samim tim i svih deponenata.

Prema stanovištu Apelacionog suda, nije dokazano da je usljed ovakvog postupanja optuženih Atlas banci pribavljena protivpravna imovinska korist u iznosu od 3.000.000 eura, niti da su Aerodromi u tom iznosu pretrpjeli štetu, koja mora biti konkretno utvrđena, a ne apstraktna.

„Osim toga, ukazuje se da neispunjenje obaveze po ugovoru ne stvara po automatizmu krivičnu odgovornost, već predstavlja kršenje člana 1138 stav 2 Zakona o obligacionim odnosima, koji reguliše odnos između povjerioca i dužnika kod ugovora o novčanom depozitu u situaciji kada dužnik nije ispunio svoju ugovornu obavezu, što za posljedicu može imati odgovornost po pravilima parničnog postupka“, naveli su iz Apelacionog suda.

gradski.me

Uhapšeni osumnjičeni za nanošenje teških povreda maloljetniku ispred kluba u Budvi

R.O. — Wed, 15 Jul 2026 12:27:23 +0000

Korejska Republika

Budvanska policija rasvijetlila je slučaj u kojem je sedamnaestogodišnji mladić iz Podgorice zadobio teške tjelesne povrede ispred jednog noćnog kluba u Budvi, saopšteno je iz Uprave policije. Zbog sumnje da je počinio krivična djela teška tjelesna povreda i nasilno ponašanje uhapšen je PV (20), dok su protiv još dvojice osumnjičenih podnijete krivične prijave.

(Foto: Pixabay/Ilustracija)

Navode da je dežurna služba Odjeljenja bezbjednosti Budva 14. jula, oko četiri sata poslije ponoći, od zaposlenih u Službi hitne medicinske pomoći obaviještena da je u njihovim prostorijama došlo maloljetno lice sa povredama.

„Policijski službenici su upućeni na lice mjesta, kojom prilikom su utvrdili da se radi o sedamnaestogodišnjem licu iz Podgorice, koje je saopštilo da su mu neposredno ispred jednog noćnog kluba u Budvi, od strane njemu nepoznatih lica, nanijete tjelesne povrede“, navodi se u saopštenju.

Povrijeđeni maloljetnik upućen je na liječenje u Klinički centar Crne Gore, gdje su ljekari konstatovali teške tjelesne povrede.

„Povrijeđeni maloljetnik je upućen na dalje liječenje u Klinički centar Crne Gore, gdje su mu konstatovane teške tjelesne povrede u vidu prijeloma donje vilice, što je potvrđeno izvještajem ljekara specijaliste“, saopštila je policija.

Daljim operativnim i kriminalističkim radom, policijski službenici su identifikovali tri osobe iz Podgorice za koje sumnjaju da su učestvovale u incidentu.

„Policijski službenici su identifikovali tri lica iz Podgorice – maloljetno lice staro 17 godina, LK (18) i PV (20), za koja se sumnja da su 14. jula, u periodu između 3 i 4 časa, ispred jednog noćnog kluba u Budvi, učestvovala u narušavanju javnog reda i mira, kojom prilikom je maloljetnik iz Podgorice zadobio teške povrede u saopštenju.

Po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru, PV je uhapšen zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška tjelesna povreda u sticanju sa krivičnim djelom nasilničko ponašanje.

„O događaju je poznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, koji je naveo da se PV liši slobode zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška tjelesna povreda u sticanju sa krivičnim djelom nasilničko ponašanje“, saopšteno je iz Uprave policije.

Kako se dodaje, protiv LK i maloljetnog lica iz Podgorice podnijete su krivične prijave.

„Protiv LK i maloljetnog lica iz Podgorice podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da su počinili navedena krivična djela“, zaključuje se u saopštenju.

rtcg. me

Novac na račun za 10 sekundi: Banke u Crnoj Gori moraće da uvedu instant plaćanja 24 sata dnevno

R.O. — Tue, 14 Jul 2026 13:43:30 +0000

svakog dana u godini

14.07.2026. / Izvor vijesti: RTV PG

Foto: Ilustracija/envato

Banke i drugi pružaoci platnih usluga koji nude kreditne transfere moraće da omoguće da novac primaocu bude dostupan u roku od deset sekundi, 24 sata dnevno i svakog dana u godini. Instant transfer neće smjeti da bude skuplji od odgovarajućeg običnog transfera, dok će provjera podudarnosti imena primaoca i broja računa biti besplatna, predviđeno je Nacrtom izmjena Zakona o platnom prometu.

Crna Gora priprema novi regulatorni okvir za uvođenje instant plaćanja, koja bi građanima i privredi omogućila prenos novca između računa praktično u realnom vremenu, bez obzira na to da li je radni dan, vikend, praznik ili noć.

Prema Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o platnom prometu, pružaoci platnih usluga koji korisnicima već omogućavaju kreditne transfere biće dužni da uvedu i instant kreditne transfere. Računi koji su dostupni za obične transfere moraće da budu dostupni i za instant plaćanja, 24 sata dnevno, tokom svih 365 dana u godini.

Ključna novina je rok za izvršenje transakcije: pružalac platnih usluga primaoca moraće da u roku od najviše deset sekundi stavi novac na raspolaganje na računu primaoca i pošalje potvrdu banci ili drugom pružaocu platnih usluga platioca.

Ukoliko potvrda ne stigne u predviđenom roku, banka platioca moraće odmah da vrati njegov račun u stanje u kojem bi bio da transakcija nije ni izvršena.

Instant plaćanje preko aplikacije, bankomata i na šalteru

Instant transferi neće biti ograničeni samo na mobilno i internet bankarstvo. Pružaoci platnih usluga moraće da omoguće njihovo iniciranje putem svih kanala preko kojih korisnicima nude druge kreditne transfere.

To znači da bi instant plaćanje, u zavisnosti od ponude banke, moralo da bude dostupno preko aplikacije mobilnog bankarstva, internet bankarstva, bankomata, ali i u poslovnici banke.

Korisnici će moći da odrede i maksimalni iznos koji je moguće poslati instant transferom – po pojedinačnoj transakciji ili na dnevnom nivou. Limit će moći da se promijeni u bilo kojem trenutku prije slanja naloga.

Ako bi transakcija premašila limit koji je korisnik postavio, banka bi bila dužna da odbije nalog i obavijesti korisnika kako može da promijeni ograničenje.

Nova pravila obuhvatiće i kompanije koje bankama dostavljaju veći broj naloga u paketima, poput naloga za isplatu zarada ili plaćanje većeg broja dobavljača. Banke koje omogućavaju paketno dostavljanje običnih naloga moraće tu funkcionalnost da ponude i za instant transfere.

Banka će provjeravati da li se ime primaoca poklapa sa IBAN-om

Jedna od najvažnijih mjera zaštite korisnika biće obavezna provjera primaoca prije odobravanja plaćanja.

Kada korisnik unese ime primaoca i IBAN, odnosno međunarodni broj bankarskog računa, banka će morati da provjeri da li se uneseni podaci podudaraju.

Ako se ime i broj računa ne poklapaju, korisnik će prije konačne potvrde biti upozoren da bi novac mogao da završi na računu koji ne pripada osobi ili kompaniji koju je naveo.

U slučaju manjeg odstupanja, poput slovne greške ili nepotpunog naziva, banka bi korisniku trebalo da prikaže ime primaoca povezano sa unesenim IBAN-om. Za pravna lica provjera će moći da se obavlja i korišćenjem poreskog, registracionog ili drugog identifikacionog broja.

Ova usluga moraće da bude pružena prije autorizacije transfera i neće smjeti da se dodatno naplaćuje.

Korisnik će i nakon upozorenja moći da potvrdi transakciju, ali će prethodno biti obaviješten o mogućim posljedicama. Ako je banka pravilno sprovela provjeru i upozorila korisnika, neće biti odgovorna ukoliko korisnik ipak pošalje novac na pogrešan račun.

Ako transfer bude neuredno izvršen zato što banka nije sprovela propisanu provjeru, moraće bez odlaganja da vrati preneseni iznos i račun korisnika dovede u stanje prije izvršenja transakcije.

Instant transfer ne smije biti skuplji od običnog

Nacrtom je predviđeno da naknada za instant kreditni transfer ne može biti veća od naknade koju isti pružalac platnih usluga naplaćuje za odgovarajuću vrstu običnog kreditnog transfera.

Centralna banka Crne Gore moći će dodatno da propiše i nižu naknadu za instant plaćanja, radi podsticanja tržišne konkurencije i šire upotrebe novih platnih instrumenata.

Provjera primaoca biće potpuno besplatna.

Pružaoci platnih usluga moraće da izvještavaju CBCG o naknadama za obične i instant transfere, računima za plaćanje, kao i o broju odbijenih domaćih i međunarodnih transakcija zbog primjene restriktivnih mjera.

Jasniji troškovi konverzije novca na bankomatima i prodajnim mjestima

Izmjene zakona donose i stroža pravila za prikazivanje troškova konverzije valuta prilikom kartičnog plaćanja ili podizanja novca sa bankomata.

Prije nego što korisnik potvrdi transakciju koja nije u eurima, banka ili drugi pružalac konverzije moraće jasno da prikaže ukupan trošak preračunavanja valute kao procentualni dodatak u odnosu na posljednji raspoloživi referentni kurs Evropske centralne banke.

Na bankomatu ili prodajnom mjestu moraće da budu prikazani iznos u valuti koju koristi trgovac i iznos koji će biti naplaćen u valuti računa korisnika.

Korisnik će morati da bude obaviješten i da može da izabere između plaćanja u lokalnoj valuti i konverzije koju nudi bankomat ili prodajno mjesto. Nakon transakcije, banka će mu elektronskim putem dostavljati informacije o obračunatoj konverziji, osim ukoliko korisnik isključi takva obavještenja.

Kod internet i mobilnih kreditnih transfera koji uključuju konverziju valute, banka će prije plaćanja morati da prikaže procijenjene naknade, ukupan iznos transakcije i očekivani iznos koji će primalac dobiti u svojoj valuti.

Jednake naknade za domaća i prekogranična plaćanja nakon ulaska u EU

Nacrt predviđa i da pružalac platnih usluga za prekogranične transakcije u eurima neće moći da naplaćuje drugačiju naknadu od one koju naplaćuje za odgovarajuću domaću transakciju.

Ova i dio drugih odredbi koje se odnose na evropske platne sisteme i prekogranična plaćanja primjenjivaće se od dana pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.

Cilj je da se nakon članstva ukloni razlika između nacionalnih i prekograničnih plaćanja i crnogorsko tržište u potpunosti uključi u jedinstveno evropsko područje plaćanja.

Sistem koji obezbjeđuje Banka Italije

U obrazloženju Nacrta navedeno je da će instant plaćanja biti omogućena kroz projekat TIPS Clone – regionalni platni sistem zasnovan na modelu koji se već koristi u Evropskoj uniji.

Tehničku infrastrukturu centralnim bankama država regiona obezbjeđuje Banka Italije, a početak rada sistema, prema dokumentu, planiran je za drugu polovinu 2026. godine.

Donošenje izmjena zakona predloženo je po hitnom postupku kako bi se na vrijeme obezbijedio regulatorni okvir i omogućilo bankama da zaključe ugovore sa tehnološkim dobavljačima i prilagode svoje sisteme.

Nakon uspostavljanja infrastrukture za instant plaćanja, banke bi za usklađivanje sa osnovnim pravilima trebalo da imaju rok od osam dana. Za uvođenje sistema provjere primaoca predviđen je rok od devet mjeseci od uspostavljanja odgovarajuće infrastrukture, dok je za provjeru naloga koji se dostavljaju u paketima predviđeno 18 mjeseci.

Centralna banka podzakonske akte za sprovođenje zakona treba da donese u roku od šest mjeseci od njegovog stupanja na snagu.

Posebne mjere do 10 odsto prihoda

Za postupanje suprotno pojedinim novim pravilima Nacrt predviđa i stroge mjere.

Iznos koji bi platna institucija mogla biti obavezana da uplati Centralnoj banci može dostići do deset odsto njenog ukupnog godišnjeg neto prihoda, prema posljednjim dostupnim revidiranim finansijskim izvještajima.

Za odgovorno lice u platnoj instituciji posebna mjera može iznositi do pet miliona eura.

U obrazloženju je navedeno da za sprovođenje zakona neće biti potrebna dodatna sredstva iz državnog budžeta.

Predložene izmjene predstavljaju jedan od najvećih zahvata u crnogorskom platnom prometu posljednjih godina. Za korisnike bi trebalo da znače brži prenos novca, manje rizika od uplate na pogrešan račun i transparentnije naknade, dok će banke morati da prilagode aplikacije, informacione sisteme i procedure novom sistemu koji funkcioniše neprekidno.

gradski.me

Turković: Crna Gora za šest godina gotovo udvostručila plate, penzije, BDP i budžetske prihode

R.O. — Tue, 14 Jul 2026 12:57:38 +0000

Crna Gora je za šest godina ostvarila snažan ekonomski zaokret, a gotovo svi ključni makroekonomski pokazatelji danas su značajno povoljniji nego na Dan državnosti 2020. godine, saopštio je državni sekretar Ministarstva finansija Tarik Turković.
On je, upoređujući ekonomske pokazatelje od 13. jula 2020. do 13. jula 2026. godine, naveo da je minimalna zarada povećana sa 222 eura na između 600 i 800 eura, dok je minimalna penzija porasla sa 147 na 456 eura.
Prema njegovim riječima, prosječna zarada gotovo je udvostručena – sa 518 na 1.033 eura, dok je prosječna penzija povećana sa 288 na 561 euro.
Turković ističe da je u istom periodu bruto domaći proizvod u prvom kvartalu porastao sa 907 miliona na 1,652 milijarde eura, što predstavlja rast od oko 82 odsto.
Istovremeno, javni dug je smanjen sa 79,88 odsto na 59,90 odsto BDP-a, odnosno za gotovo 20 procentnih poena, dok je stopa nezaposlenosti prepolovljena – sa 18,19 na 8,49 odsto.

Značajan rast zabilježili su i budžetski prihodi, koji su u prvih pet mjeseci ove godine dostigli 1,187 milijardi eura, gotovo dvostruko više u odnosu na 615,6 miliona eura iz istog perioda 2020. godine.
Istovremeno, budžetski deficit smanjen je sa 166,7 miliona eura, odnosno 3,3 odsto BDP-a, na 96,8 miliona eura ili 1,13 odsto BDP-a, što ukazuje na, kako navodi Turković, stabilnije javne finansije.
Ocjenjujući ekonomska kretanja, državni sekretar Ministarstva finansija poručio je da je Crna Gora danas u znatno boljoj poziciji nego prije šest godina, uprkos tome što je u međuvremenu prošla kroz dvije velike globalne krize.
„Za uvozno zavisnu zemlju koja je dvije globalne krize dočekala u teškom stanju, Crna Gora je danas neprepoznatljiva. Pravo vrijeme za Crnu Goru tek dolazi sa snažnim reformama i ubrzanim putem ka Evropskoj uniji“, poručio je Turković.

izvor: BiznisCG

Cigarete značajno poskupljuju – paklica gotovo 12 evra

R.O. — Tue, 14 Jul 2026 12:28:13 +0000

ARD Tagesšau [ DW ]

14. 07. 2026.11:12

Crno-crvena koalicija, po svemu sudeći, namjerava da poveća porez na duvan više nego što je do sada bilo planirano. To proizlazi iz takozvanog predloga formulacije njemačkog Ministarstva finansija namijenjenog poslaničkim grupama vladajuće koalicije, u koji je uvid imala Redakcijska mreža Njemačke. To bi trebalo da doprinese zaštiti javnog zdravlja – ali i da poveća poreske prihode..

Gotovo 12 evra po paklici

Prema tom dokumentu, cijena paklice od 20 cigareta trebalo bi da se do 2030. godine postepeno poveća na gotovo 12 evra. To bi bilo oko 40 centi više nego što je do sada bilo predviđeno. Prema nacrtu zakona njemačke Vlade, svake godine povećavaće se i porezi na sitno rezani duvan – odnosno duvan za motanje cigareta – kao i na duvan za lulu, cigare i cigarilose.

Isto bi trebalo da važi i za zamjenske proizvode, kao što su, na primjer, tečnosti za elektronske cigarete – u tom slučaju, prema navodima, udio poreza povećavaće se svake godine za po jedan cent po mililitru.

I novinska agencija DPA izvijestila je o povećanju predviđenih poreskih stopa, pozivajući se na izvore iz vladajuće koalicije.

Za javno zdravlje – i poresku kasu

Razlog za ovu izmjenu je, prema navodima, manjak u saveznom budžetu. Izvori iz vlade naveli su, prema izvještaju Redakcijske mreže Njemačke, da „umjereno povećanje” ne služi samo konsolidaciji budžeta: „Povećanje služi i zaštiti javnog zdravlja i u skladu je sa ciljem Savezne vlade da smanji udio pušača među mladima i odraslima.”

Konkretno, više poreske stope trebalo bi, prema tim navodima, da donesu dodatne poreske prihode procijenjene na 756 miliona evra u 2027. godini. Uporedo sa postepenim povećanjima, ti prihodi će u narednim godinama nastaviti da rastu – na preko tri i po milijarde evra u 2030. godini.

rtcg

VW ukida još 50.000 radnih mesta širom sveta?

R.O. — Mon, 13 Jul 2026 20:47:09 +0000

Nemački proizvođač automobila Folksvagen bi mogao da ukine još oko 50.000 radnih mesta širom sveta kako bi bio konkurentan po pitanju troškova u odnosu na glavne rivale, izjavio je izvršni direktor kompanije Oliver Blume u internoj poruci zaposlenima.

Izvor: Tanjug

13.07.2026.

19:52

EPA/JULIAN STRATENSCHULTE

Blume je, prenosi Rojters, u poruci naveo da Folksvagen trenutno ima troškovni hendikep od oko 20 odsto u odnosu na uporedive proizvođače automobila.

Prema njegovim rečima, ta razlika bi matematički odgovarala “teorijskom smanjenju” od dodatnih 50.000 zaposlenih širom sveta.

“Trenutno procenjujemo, kroz sve brendove, kompanije i regione, koliko su prilagođavanja zaista neophodna i izvodljiva”, naveo je Blume u memorandumu.

Nemački mediji su ranije upozoravali da bi Folksvagen mogao da donese odluku o zatvaranju četiri fabrike u Nemačkoj, kao i o gašenju do do 100.000 radnih mesta širom sveta.

Glavni problem Folksvagena je slabija prodaja na ključnim tržištima, posebno u Kini i Sjedinjenim Američkim Državama.

Prodaja Folksvagena u drugom kvartalu 2026. pala je za 8,6 odsto međugodišnje na nešto manje od 2,1 milion isporučenih vozila, uz posebno izražen pad prodaje u Kini, objavila je kompanija prošle nedelje.

Isporuke vozila osnovnog brenda Folksvagen pale su za 14 odsto međugodišnje na oko milion vozila, dok Audi prijavljuje pad za osam odsto, a Porše za čak 18 odsto.

b92.net

Agencija UN protiv naplaćivanja naknada za prolazak kroz međunarodne moreuze

R.O. — Mon, 13 Jul 2026 19:03:04 +0000

Ne postoji pravni osnov za uvođenje naknade za prolazak kroz Hormuški moreuz, saopštili su iz Međunarodne pomorske organizacije, dodajući da su čvrsto protiv naplate naknade za prolazak kroz međunarodne moreuze.

ilustracija 1

13.7.2026. u 20:29 sati

DAN portal

Agencija Ujedinjenih nacija (UN) koja nadgleda mjere bezbjednosti i sigurnosti u međunarodnom pomorstvu, pokazala je da čekaju više informacija o prijedlogu američkog predsjednika Donalda Trampa da će Sjedinjene Američke Države upravljati moreuzom i da za to treba da dobije naknadu.

Iz Međunarodne pomorske organizacije kazali su da njihov stav o naplati putarine ostaje nepromijenjen, prenosi AP.

– Uvijek smo bili dosljedni u stavu o naknadama – Međunarodna pomorska organizacija se čvrsto protivi naplaćivanju naknade za prolazak kroz moreuze koji se koriste za međunarodnu plovidbu – kazali su iz te agencije UN.

Kako su istakli, ne postoji pravni osnov za uvođenje obaveznih putarina samo za tranzit kroz moreuz.

Trampova je najava uslijedila nakon što je američki državni sekretar Marko Rubio krajem prošlog mjeseca postao kao lider zalivskih država i kazao da SAD neće podržati plaćanje naknade iranskim vlastima brodovima za prolazak kroz Hormuški moreuz.

– To je međunarodni plovni put. Ne postoji nijedna država na svijetu koja podržava plaćanje naknade za prolazak kroz moreuz -rekao je Rubio novinarima u Bahreinu 25. juna.

Rubio je takođe rekao da među zalivskim državama ne postoji nikakva podrška bilo kakvoj vrsti putarine ili naknade, niti bilo čemu što podrazumeva naplaćivanje korišćenja međunarodnih voda

Dan portal

Milatović: Evropske fondove iskoristiti pametno – bez korupcije

R.O. — Mon, 13 Jul 2026 13:42:09 +0000

CRNA GORA ĆE DOBITI OZBILJNA SREDSTVA OD EU

Jakov Milatović rekao je u intervjuu za jutarnji program “Dobro jutro Crna Gora” na TVCG da je bitno da ozbiljna sredstva koja će Crna Gora dobiti od Evropske unije iskoristimo pametno za razvoj zemlje, za podršku mladih, poljoprivredu, sjever, institucije, te da ne smije biti korupcije.

13.07.2026.14:00Izvor:RTCG

On je povodom Dana državnosti kazao da za našu generaciju 13. jula znači da je sloboda koja je naslijeđena od naših predaka pretočimo u državu koja je dostojna svojih građana.

“To je država u kojoj rade institucije, u kojoj građani žive i rade dostojanstveno, u kojoj mladi ostaju. To je najveći zadatak naše generacije”, rekao je Milatović.

Za taj cilj, prema njegovim riječima, najvažniji je ulazak u Evropsku uniju i pametno korištenje evropskih fondova.

„Najbolji smo u prošlosti bili u tome da istorijske šanse propustimo, vjerujem da tako neće biti ovoga puta, da će biti dovoljno odgovornosti, mudrosti“, naglasio je Milatović.

Optimista će do kraja ove godine ili početkom naredne godine biti zatvorena sva poglavlja kako bi 2028. godine Crna Gora postala članica EU.

Na pitanje da li je njegova uloga više bila korektivna ili kohezivna, odgovorio je:

“Da je u prethodnom periodu bilo više političkih i institucionalnih odgovornosti, moja uloga je bila manje korektivna. Nažalost, bilo je tu i previše grešaka političkih aktera u jednom ozbiljnom trenutku za našu zemlju. Nadamo se da ćemo ušli u period kada će moja korektivna uloga biti manje potrebna”, naveo je predsjednik.

Ponovio je da se odgovornost političkih aktera ogleda u tome da Ustavni sud bude sastavljen od svih sedam sudija, da niko nema potrebu da se ucjenjuje i trguje sa promjenama Ustava.

Smatra da je položaj Crne Gore nemjerljivo popravljen što je pokazao i samit i Tivtu.

U budućnosti vidi Crnu Goru kao članica EU u kojoj će institucija obavljati svoj posao.

“One će se starati da novac namijenjen za Crnu Goru bude upotrijebljen u Crnoj Gori, da ne postoji nikakva korupcija u odnosu na ta ozbiljna sredstva koja ćemo dobiti u narednom periodu. A pod dva, dok smo na vrijeme razmišljamo koji su prioriteti razvoja gdje ta sredstva budu upotrijebljena sa ciljem da ljudi ostanu u Crnoj Gori, a drugi dolaze”, zaključuje Milatović.

Carinici u šoku: “Kreativni” Srbin pokušao da prenese 70.000 evra

R.O. — Sun, 12 Jul 2026 15:34:55 +0000

Foto: © Hauptzollamt Stuttgart | Carinici u šoku: “Kreativni” Srbin pokušao da prenese 70.000 evra

Dra.R.12.07.2026 17:02

ŠTUTGART – Carinski službenici na aerodromu u Štutgartu ostali su bez teksta kada je srpski državljanin (65) pokušao da odleti za Srbiju sa 70.000 evra u gotovini, skrivenim na vrlo kreativan način.

Kako je saopštila Glavna carinsk ispostava Štutgart, incident se dogodio tokom ove sedmice kada je 65-godišnji muškarac već čekirao let za Srbiju i nalazio se u zoni gejta kada je podvrgnut rutinskoj carinskoj kontroli.

Nakon što su ga službenici pitali da li nosi gotovinu, izjavio je da u rancu ima 70.000 evra. Naime, on je ovu veliku sumu novca stavio u svesku, koju je “redizajnirao” kako bi stavio sve novčanice:

„Sve stranice sveske su bile uklonjene kako bi se novčanice mogle ubaciti“, saopštili su carinici. S obzirom da carinici tokom inspekcije nisu pronašli dokaze o pranju novca ili drugim kriminalnim aktivnostima, muškarcu je dozvoljeno da nastavi putovanje sa gotovinom.

Ipak će biti kažnjen

Međutim, protiv njega će, ipak, biti pokrenut upravni postupak i moguće da će biti kažnjen sa 25% od iznosa gotovine koju je nosio.

Naime, carinici su istakli da se iznosi gotovine od 10.000 evra ili više moraju unaprijed prijaviti carini pri ulasku ili izlasku iz EU, a ne čekati na rutinsku kontrolu, pred sam izlaz. U ovom slučaju, on je morao ranije prijaviti sumu koju je nosio.

nezavisne.com

Monstat: Inflacija u junu 3,6 odsto

R.O. — Sat, 11 Jul 2026 20:47:11 +0000

POTROŠAČKE CIJENE U PROSJEKU VIŠE 3,3 ODSTO

11.07.2026. / Izvor vijesti: Mina

Foto: Pixabay

Cijene proizvoda i usluga lične potrošnje, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u junu su u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, u prosjeku bile više 3,6 odsto, pokazuju podaci Monstata.

Potrošačke cijene u junu su u odnosu na maj u prosjeku bile više 0,4 odsto.

“Najveći uticaj na mjesečnu stopu inflacije imali su rast cijena u grupama usluge smještaja, meso i prerađevine od mesa, mlijeko, ostali mliječni proizvodi i jaja, restorani, kafei i slično, stomatološke usluge, vazdušni prevoz putnika, voće i orašasti plodovi, povrće, krtolasto povrće i mahunarke”, navodi se u saopštenju.

Potrošačke cijene u periodu od januara do juna, u poređenju sa istim periodom prošle godine, u prosjeku su više 3,3 odsto.

Posmatrano po glavnim grupama proizvoda i usluga prema namjeni potrošnje, u junu u odnosu na prethodni mjesec, zabilježen je rast u grupama restorani i usluge smještaja 3,3 odsto, zdravlje 1,9 odsto, hrana i bezalkoholna pića jedan odsto, lična njega, socijalna zaštita i razna dobra i usluge 0,5 odsto, alkoholna pića i duvan 0,2 odsto, informacije i komunikacije i rekreacija, sport i kultura po 0,1 odsto.

Pad cijena zabilježen je u grupama odjeća i obuća 2,2 odsto, pokućstvo i rutinsko održavanje stana 0,5 odsto, prevoz 0,2 odsto, stanovanje, voda, električna energija, gas i ostali energenti 0,1 odsto.

Cijene ostalih proizvoda i usluga nijesu se bitnije mijenjale.

gradski.me

FOTO – Hapšenje na Kuli: Pokušao da pobjegne kroz šumu, bacio kese sa cigaretama i ličnu kartu…

R.O. — Sat, 11 Jul 2026 19:15:27 +0000

akcija na granicama sa Kosovom

Granična policija je, po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Rožajama, uhapsila crnogorskog državljanina SD (36), zatečenog u krijumčarenju cigareta na državnoj granici sa Kosova.

11.07.2026.13:34Izvor:Adria.tv

“Službenici Stanice granične policije Rožaje su sinoć, u neposrednoj blizini graničnog prelaza Kula, na tzv. zelenoj granici, vršili opservaciju dijela šumskog područja i makadamskog puta radi otkrivanja i sprečavanja prekograničnog kriminala. Tom prilikom, oko 21 sata, uočeno je više lica koje se iz pravca Kosova, za samoobilazeći granični prijelaz, navodi u kretanju prema graničnom prelazu Crne Gore”, navodi se u nosu prema graničnom prelazu Crne Gore.

Kako dodaju, nakon što su mu policijski službenici izdali naređenje da se zaustavi, on je bacio kese koje je nosio i pobjegao ka šumi.

“Pretragom užeg i šireg lica policijskih službenika su pronađeni odbačeni predmeti, među kojima i crnogorsku ličnu kartu na ime SD (36), kao i mobilni telefon. Daljom pretragom terena, na udaljenosti od oko 400 metara od mjesta događaja, pronađeno je lice za koje je utvrđeno da se radi o SD, čiji je identitet potvrđen na osnovu prethodno pronađenih ličnih karata”, navode u .

O događaju je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Rožajama, po čijem su nalogu policijski službenici preduzeli dalje kriminalističke mjere i radnje.

Pregledom pronađenih predmeta utvrđeno je da se u bačenim kesama nalazi ukupno 149 šteka cigareta sa kosovskim akcionim markicama, za koje se sumnja da su prokrijumčarene preko državne granice mimo graničnog prelaza.

Foto: UP

“Nakon sprovedene kriminalističke obrade i utvrđenog činjeničnog stanja, po nalogu postupajućeg državnog tužioca, SD je lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo krijumčarenje”, dodaju iz policije.

adria.tv

Vučić ponudio “VISOKU NOVČANU NAGRADU” onome KO NAĐE RUPU na auto-putu

R.O. — Sat, 11 Jul 2026 18:58:29 +0000

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ponudio je novčanu nagradu “iz privatnih sredstava” za onoga ko pronađe rupu na nekom auto-putu ili brzoj saobraćajnici u Srbiji

Foto: Instagram/BuducnostSrbijeAV

Standard

11/07/2026 18:24

Vučić je, tokom današnje posjete Leskovcu, obišao završne radove na modernizaciji opštinskog puta na deonici između Gornjih i Donjih Sinkovaca, u dužini od 3.900 metara i upoznao se sa radom lokalne mobilne ambulante.

Govoreći o izgradnji puteva, Vučić je podsjetio da je ponudio nagradu onome ko nađe rupu na auto-putu ili brzoj saobraćajnici.

“Dobićete visoku novčanu nagradu. Ne iz državnih sredstava, privatno. Nema nijedne rupe ni na jednom auto-putu, ni na jednoj brzoj saobraćajnici”, kazao je Vučić, prenosi N1.rs.

On je naglasio da je Leskovcu potrebna još jedna velika fabrika i da i dalje nije zadovoljan platama u tom gradu, jer je prosječna zarada 810 eura.

standard.co.me

Njemačka stala uz potrošače: Novi zakon čuva novčanik

R.O. — Fri, 10 Jul 2026 16:17:38 +0000

Foto: Pixnio | Njemačka stala uz potrošače: Novi zakon čuva novčanik

A. S.10.07.2026 17:58

BERLIN – Njemačka je napravila važan korak ka jačanju zaštite potrošača i smanjenju elektronskog otpada usvajanjem zakona kojim se u nacionalno zakonodavstvo prenosi evropska Direktiva o “pravu na popravak”.

Novim pravilima građani će moći od proizvođača da zahtijevaju popravku brojnih proizvoda, uključujući pametne telefone, veš-mašine, električne bicikle i druge uređaje, umjesto da ih zbog kvara odmah zamjenjuju novim.

Cilj zakona je produženje životnog vijeka proizvoda, podsticanje održive potrošnje i razvoj kružne ekonomije.

Šta se mijenja za proizvođače i kupce

Zakon će se primjenjivati postepeno. Od kraja jula potrošači će moći da traže popravku od proizvođača i za uređaje kupljene prije stupanja zakona na snagu.

Za proizvode kupljene od 31. jula važiće dodatne obaveze proizvođača – uređaji će morati da budu konstruisani tako da ih je moguće popravljati, a proizvođači će biti dužni da popravke obavljaju po razumnim cijenama tokom uobičajenog životnog vijeka proizvoda.

Produžena garancija kao podsticaj

Jedna od najvažnijih novina jeste produženje garantnog roka za 12 mjeseci ukoliko se potrošač odluči za popravku neispravnog proizvoda umjesto njegove zamjene.

Time njemačke vlasti žele da dodatno ohrabre građane da popravljaju uređaje, umjesto da ih prerano odbacuju.

Novi zakon predstavlja dio šire evropske strategije za smanjenje količine elektronskog otpada i efikasnije korištenje resursa, a zasniva se na Direktivi EU o pravu na popravak usvojenoj 2024. godine, navodi “Fenix-Magazin“.

nezavisne.com

EU ulazi u završne pregovore o digitalnom euru

R.O. — Thu, 09 Jul 2026 15:06:04 +0000

Forbes Hrvatska9. jul 2026. 14:41

Foto: Shutterstock

Evropski parlament potvrdio je danas u Strazburu svoju pregovaračku poziciju o digitalnom euru. Poslanici EU sada su spremni da počnu pregovore sa vladama država članica o tome kako će digitalni euro funkcionisati.

Digitalni euro bio bi elektronski oblik novca centralne banke, koji bi izdavala i podržavala Evropska centralna banka (ECB). Namijenjen je dopuni gotovine i postojećih bankarskih usluga, a ne njihovoj zamjeni.

Potrošači bi mogli da drže digitalne eure u posebnom digitalnom novčaniku.

Sistem bi podržavao i onlajn i oflajn plaćanja i bio bi namijenjen obezbjeđivanju visokog stepena privatnosti, pri čemu ECB ne bi mogao direktno da identifikuje korisnike na osnovu njihovih podataka o plaćanju, prenosi Juronjuz (Euronews).

ECB bi obezbijedio osnovnu infrastrukturu, dok bi poslovne banke i pružaoci platnih usluga nudili korisnicima digitalne usluge u eurima.

Prema tri izvora uključena u pregovore, najosjetljivije pitanje biće dogovor o „modelu kompenzacije“.

To znači odlučivanje o tome koje finansijske institucije treba da budu kompenzovane i kako bi trebalo vršiti plaćanja za pružanje digitalnih usluga u eurima.

Još jedno ključno pitanje u pregovorima jeste kako će se naknade dijeliti kroz cio lanac plaćanja. Očekuje se da će trgovci plaćati niže naknade nego što ih trenutno plaćaju za kartične transakcije.

Najintenzivniji pregovori očekuju se ove jeseni, a konačno odobrenje do kraja godine.

Očekuje se da će digitalni euro biti dostupan za maloprodajna plaćanja od 2029. godine, nakon pilot-programa koji bi trebalo da počne 2027. godine.

forbes.vijesti.me

Gradi se prvi AI centar u Kanadi: Meta ulaže više od 9,1 milijardi dolara

R.O. — Thu, 09 Jul 2026 14:34:42 +0000

Meta, matična kompanija društvenih mreža Fejsbuk i Instagram, saopštila je da će uložiti više od 9,1 milijardi američkih dolara u izgradnju svog prvog centra podataka veštačke inteligencije u Kanadi.

Izvor: Tanjug

Shutterstock/Novikov Aleksey

Takođe, koji će istovremeno biti i najveći izvan Sjedinjenih Američkih Država.

Objekat će, prenosi agencija AP, biti izgrađen u okrugu Sterdžen, u kanadskoj pokrajini Alberta i napajaće ga elektrana na prirodni gas koju razvija konzorcijum u kojem se, između ostalih, nalazi i kompanija Pembina Pajplajn Ltd. sa sedištem u Kalgariju.

Ministar za tehnologiju i inovacije Nejt Glubiš nazvao je projekat velikim poslom za Albertu, rekavši da je ta pokrajina stvorila regulatorni okvir za privlačenje investicija u centre podataka.

Alberta je zainteresovana za hiperskalirane centre podataka jer potražnja za infrastrukturom veštačke inteligencije raste.

Ubrzani rast AI podstakao je, međutim, zabrinutost zbog ogromnih količina električne energije i vode koje takvi objekti zahtevaju, kao i zbog opterećenja po elektroenergetske mreže i lokalne zajednice, navodi agencija.

Pošto elektroenergetska mreža Alberte ne može da podrži više velikih centara podataka veštačke inteligencije, ova pokrajina daje prioritet projektima koji grade ili obezbeđuju sopstvenu proizvodnju električne energije, kao što Meta planira da učini.

Iz kompanije Meta je saopšteno da će data centar koristiti zatvoreni sistem hlađenja koji neće crpiti vodu iz okolnih izvora.

Kompanija takođe planira da investira 42 miliona američkih dolara u lokalnu infrastrukturu, uključujući puteve i vodovodne sisteme.

Prošle nedelje, kompanije Pembina Pajplajn, Morgan Stenli Infrastrakčer Partners i Kinetikor Aset Menadžment objavile su da će nastaviti sa razvojem elektrane na prirodni gas u okrugu Sterdžen.

Kako je navedeno, Meta je kupac ovog postrojenja, a očekuje se da će ta elektrana snage 932 megavata početi sa radom u drugoj polovini 2030. godine.

b92.net

Novi zakon o PDV-u u skladu sa evropskim standardima

R.O. — Thu, 09 Jul 2026 14:28:12 +0000

MINA

09.07.2026.15:37 >> 15:37

Predlog zakona o porezu na dodatnu vrijednost (PDV) ima za cilj cijelovitije uređenje svih osnovnih institucija sistema PDV-a, u skladu sa evropskim standardima, saopštio je ministar finansija Novica Vuković. On je u Skupštini, obrazlažući predloženi akt, rekao da je postojeći Zakon o PDV-u, koji je donesen 2002. godine, tokom godina postepeno usklađivan sa evropskim propisima, ali i dalje sadrži rješenja koja ne odgovaraju Direktivi Savjeta 2006/112 i njenim kasnijim izmjenama.

Sa sjednice (Foto: Skupština Crne Gore)

“Imajući u vidu da je članstvo u EU strateški cilj Crne Gore, kao i potreba za modernizacijom i pojednostavljenjem sistema posljednjeg razvoja digitalne ekonomije i rasta prekogranične trgovine, ocijenjeno je da postojeći okvir više nije dovoljan i da je nužno donošenje potpuno novog zakona”, rekao je Vuković.

Provođenje zakona zahtijeva prilagođavanje poslovnih procesa i informacione infrastrukture Poreske uprave (PU).

Vuković je rekao i da je ovo zakonsko rješenje korak bliže ka privremenom zatvaranju Poglavlja 16 – Porezi.

Skupština je raspravljala o izmjenama i dopunama Zakona o poreskoj administraciji, koje predstavljaju nastavak procesa harmonizacije sa Direktivom savjetom o administrativnoj saradnji u oblasti oporezivanja, uključujući njene posljednje izmjene koje uređuju automatsku razmjenu poreskih informacija, izvještavanje digitalnih platformi, izvještavanje o kriptoimovini i prekograničnim poreskim aranžmanima.

„Najznačajnije novine su što je značajno neprijeđen sistem međunarodne administrativne saradnje, između PU i poreskih administracija država članica Evropske unije (EU), ali i drugih država u kojima Crna Gora razmjenjuje informacije na osnovu međunarodnih sporazuma“, rekao je Vuković.

Predloženo rešenje takođe doprinosi većoj pravnoj sigurnosti poreskih obveznika, jasnijem definisanju prava i obaveza svih učesnika u postupcima međunarodne razmene informacija, kao i unapređenju rada PU.

Poslanik Pokreta Evropa sad (PES), Tonći Janović, saopštio je da će taj klub podržati Predlog zakona o PDV-u.

On je objasnio da se novi zakon donosi jer Crna Gora nastavlja da ispunjava svoje obaveze na putu za ulazak u EU i usklađuje svoje zakonodavstvo sa evropskim.

„Kada građani čiju da se mijenja zakon o PDV-u, to će biti neka poskupljenja, međutim ne mijenjaju se opšta i snižena stopa, tako da građani neće plaćati veći porez ni nametnuti niti će privreda imati nova opterećenja“, naveo je Janović.

On je kazao da država ne uzma više novca građanima.

„Pripremamo Crnu Goru za funkcionisanje na jedinstvenom evropskom tržištu, pri čemu ovaj zakon donosi pravnu sigurnost“, rekao je Janović.

Zakonsko rješenje, kako je precizirano, donosi niz modernih rješenja koja će se koristiti u državi i privredi, kao što su elektronsko fakturisanje, digitalno izvještavanje, što znači manje administracije za poštene privrednike, efikasniju borbu protiv poreskih prevara i moderniju PU.

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Nikola Milović, ocjenjuje da su džabe zakonska rješenja ukoliko se ne primjenjuju na adekvatan način.

„Pogrešan je model koji je 2020. godine Crna Gora ušla i dovela u situaciju da je najveći dio poreza koji prikupljamo od PDV-a“, rekao je Milović.

On smatra da je za jednu malu otvorenu ekonomiju vrlo pogubno ako se najveći dio poreskih prihoda prikuplja od PDV-a.

„Na to nas je opomenula koronakriza“, dodao je Milović.

Prema njegovim riječima, u 2020. godini od poreza na PDV prihodovalo se oko 540 miliona eura, a danas ti porezi u okviru budžeta zahvataju 1,4 milijarde eura.

Poslanik Nove srpske demokratije Velimir Đoković rekao je da se radi o usklađivanju sa direktivama EU, pri čemu se tim izmjenama dovodi do mogućnosti da se zatvori još jedno pregovaračko poglavlje.

„Ministarstvo finansija kao i parlamentarna većina su svojim radom unaprijedili poslovni ambijent o čemu dovoljno govori broj novoosnovanih firmi čiji su vlasnici državljani Crne Gore, ali i stranci. Da nema takvog ambijenta ne bi imali ni te podatke“, ocijenio je Đoković.

On je dodao da je stvaranje povoljnog ambijenta važno i za postojeća preduzeća.

„Prije par mjeseci imali smo prilike da čujemo da su neke kompanije pogotovo iz ugostiteljstva imale paralelne nefisklane kase kojima su izdavali određene račune iz kojih budžet Crne Gore nije imao koristi, pa samim tim ni građani“, rekao je Đoković.

On je naveo da su ranije postojale zaštićene firme koje decenijama nisu imale kontrole, dok su drugi bili na stalnom udaru raznih inspekcija. Đoković je dodao da će Klub poslanika Nove srpske demokratije podržati predloženo zakonsko rješenje.

rtcg

Beranci i dalje čekaju Lidl, parcela spremna, mašina se ne čuju

R.O. — Thu, 09 Jul 2026 11:58:24 +0000

Iako su još prije devet mjeseci uklonjeni buvlja pijaca i objekti sa parcele preko puta Gimnazije u Beranama radi ustupanja tog zemljišta njemačkoj kompaniji Lidl, ovaj poznati trgovinski lanac još uvijek nije počeo da gradi najavljeni prodajni objekat na ovoj lokaciji.

Darko Jovović

Iz ove kompanije se nijesu oglašavali po ovom pitanju iako je svojevremeno bilo rečeno da će radovi na podizanju megamarketa početi u septembru prošle godine. U posljednje vrijeme moglo se čuti da odgovorni iz Lidla razmišljaju da odustanu od dolaska u Berane iz njima znanih razloga. Takve vijesti demantuju iz lokalne uprave navodeći da će Lidl sigurno graditi planirani objekat u Beranama.

– Ubijeđeni smo da će Lidl graditi najavljeni trgovinski centar u našem gradu. Dinamika te gradnje zavisi od dešavanja na drugim lokacijama u Crnoj Gori gdje Lidl namjerava stacionirati svoje tržište. Oni hoće da u istom danu na više lokacija u Crnoj Gori otvore svoje prodajne objekte. Takva je, koliko smo mi upoznati, poslovna politika te firme – naveli su iz lokalne uprave.

Na posljednjoj sjednici lokalnog parlamenta 2023. godine tadašnja odbornička većina u Beranama je izglasala odluku o prodaji zemljišta ukupne površine oko devet hektara. Lidl je ovo zemljište nakon toga kupio za nepunih dva miliona eura. Tada je ova kompanija Opštini Berane uplatila oko milion eura, obavezujući se da ostatak novca priloži nakon što se poruše lokali o kojima je riječ i zemljište privedeno namjeni.

Prvi čovjek Berana Đole Lutovac objašnjava šta koči dolazak njemačkog trgovinskog lanca u Berane.

– Oni žele da istovremeno, na svim lokacijama koje su planirali u Crnoj Gori, otvaraju te objekte. Što se tiče Berane, oni su poziciju, odnosno lokaciju u Beranama, zaokružili su već prošle godine. Novac za nepokretnost je isplaćen Opštini. Lidlu je nepokretnost predata na upotrebu i mi smo, što se tiče procedure koja je bila do Opštine, završili sve – rekao je Lutovac.

– Još nije došlo do razgraničenja između Podgorice i Zete. U pitanju su i planska dokumenta, odnosno Prostorni plan Podgorice od čega zavisi i izgradnja pomenutih marketa, tako da su to pitanja koja ne zavise od Opštine Berane – kazao je Lutovac.

Ugroženi prodavači pića

Pijačni prodavci u Beranama ističu da je nakon rušenja buvlje pijace njihov posao postao krajnje neisplativ.

– Od ovog posla nekad je moglo da se živi. Nije to nikada bila neka velika zarada, ali su brojne porodice, u jeku ekonomske krize, preživljavale zahvaljujući pijačnoj prodaji. Međutim, pojavom monopolista koji upravlja velikim trgovinskim lancima i koji otvaraju veliki tržni centar naš dalji rad je doveden u pitanje. To su moćnici koji namjerno smanjuju cijene robe kao što bi ugušili male prodavce. Zato su mnogi od nas dovedeni u nezavidnu poziciju. Otežavajuća okolnost je i to što su nas uklonili sa nekadašnjih lokacija radi dovođenja Lidla i sabili nas na jednom malom prostoru – zajednička je poruka pijačnih prodavaca u Beranama.

Uprkos tome što su u crnogorskim gradovima poznate lokacije za izgradnju Lidlovih supermarketa, još nema zvaničnog podatka za početak radova na prvim prodavnicama.

Na to ukazuju i pijačni prodavci i vlasnici srušenih lokala u Beranama ukazuju da je to krajnje neprimjereno. Ponavljaju se da je bilo dosta drugih odgovarajućih lokacija za pomenute namjene.

– Mi ponavljamo da je Lidl dobrodošao u Berane, ali ne na lokaciji gdje se nalazila buvlja pijaca i lokali u kojima godinama obavlja različite djelatnosti i zahvaljujući kojima se izdržava 150 porodica. Bilo je mnogo drugih lokacija koje odgovaraju onome što Lidl namjerava da radi, ali naše reakcije niko ne uzima u obzir, da bi se poslije svega ta parcela ovoliko vremena našla van svake funkcije – konstatovali su pijačni prodavci.

dan. co. me

Nikšićki vatrogasci spasili muškarca na kojeg je u šumi palo drvo

R.O. — Thu, 09 Jul 2026 11:53:26 +0000

Pripadnici Službe zaštite i spašavanja Nikšić jutros su, zajedno sa ekipom Hitne medicinske pomoći, učestvovali u spasilačkoj akciji u Bijelim Poljanama, nakon dojave da je u šumi povrijeđen 58-godišnji muškarac na kojeg je palo drvo.

Izvor:RTNK

Foto: SZS Nikšić

Komandir smjene u Službi zaštite i spašavanja Nikšić Marko Mićunović kazao je Portalu RTNK da su dojavu dobili od policije, nakon čega je na teren odmah upućena ekipa od četiri vatrogasca-spasioca.

„Od glavnog puta do mjesta gdje se nalazio povrijeđeni imali smo oko sat vremena vožnje. Po dolasku smo prvo morali da bezbjedno uklonimo drvo koje je palo na njega, a zatim da ga evakuišemo do glavnog puta, gdje ga je preuzela ekipa Hitne medicinske pomoći“, rekao je Mićunović.

On je naveo da za sada nije poznata težina povreda koje je muškarac zadobio.

Povrijeđeni je transportovan u Opštu bolnicu Nikšić na dalje liječenje

adria. tv

Četvrtina stanovništva na sjeveru, a region u državnom prihodu učestvuje sa svega pet do sedam odsto

R.O. — Tue, 07 Jul 2026 14:24:49 +0000

Održana panel diskusija TBM Business Talks – Sjeverna regija

Foto: Jadranka Ćetković

J Ć

Jadranka Ćetković

Iako na sjeveru Crne Gore živi četvrtina ukupnog stanovništva, učešće sjevernog regiona u ukupnom državnom prihodu kreće se u zabrinjavajućim okvirima od svega pet do sedam odsto.

Ovi poražavajući podaci prezentovani su u Bijelom Polju na prvom regionalnom izdanju platforme TBM Business Talks – Sjeverna regija, događaju u potpunosti posvećenom ekonomskom razvoju i investicionim perspektivama sjevera države.

Razvoj sjevera Crne Gore zahtijeva stabilan poslovni ambijent, snažnije državne investicije, bolju saobraćajnu i energetsku infrastrukturu, ali i zajedničko djelovanje institucija i privrede kako bi taj region postao atraktivna investiciona destinacija i zaustavio negativne demografske i ekonomske trendove. To su ključne poruke prvog regionalnog izdanja platforme TBM Business Talks, održane danas u Bijelom Polju.

Događaj posvećen razvojnom potencijalu sjevera je okupio predstavnike privrede, institucija, lokalnih samouprava i finansijskog sektora.

Na panelu su aktivno učestvovali predsjednici opština Bijelo Polje i Plav, Petar Smolović i Nihad Canović. Sa druge strane, predsjednici opština Žabljak, Berane i Kolašin nisu se odazvali pozivu. Pored njih, događaju nije prisustvovao ni Mladen Nedović, v. d. direktora Direktorata za razvoj sjevera u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, što je naišlo na oštre kritike i negodovanje Smolovića i Canovića.

Moderator prvog dijela panela pod nazivom “Sjever Crne Gore: od potencijala do investicione destinacije” bio je Ratko Nikolić, dok je drugim dijelom, koji se bavio perspektivama privrede, upravljala Nemša Omerhodžić, direktorica bjelopoljske firme “Merkator International”.

Pred velikim brojem učesnika, među kojima su bili brojni predstavnici finansijskog sektora i privrede, predstavljena je i TBM analiza poslovanja preduzeća sjeverne regije.

Ljiljana Burzan Nikolić, osnivačica platforme Top Business Montenegro i direktorica agencije BI Communication, istakla je da je ideja o pokretanju regionalnog izdanja TBM Business Talksa proistekla iz čvrstog uvjerenja da razvojne teme treba otvarati upravo tamo gdje nastaju – u sredinama koje ih svakodnevno žive.

“Zato smo prvo regionalno izdanje posvetili upravo sjeveru Crne Gore. Ne očekujemo da ćemo danas ponuditi odgovore na sva otvorena pitanja, ali vjerujemo da svaki kvalitetan razgovor može biti početak dobrih rješenja. Želimo da ovaj događaj bude prostor za otvoren dijalog, razmjenu iskustava i povezivanje ljudi koji svojim znanjem, odgovornošću i odlukama mogu realno doprinijeti razvoju ovog regiona”, poručila je Burzan Nikolić.

Predsjednik Opštine Bijelo Polje, Petar Smolović, kazao je da je, iako predstavlja opštinu koja je dominantan privredni subjekt na sjeveru, duboko zabrinut parametrima i ekonomskim kretanjima u Bijelom Polju i okruženju.

“U prethodnom periodu radili smo dosta na institucionalnom ambijentu – utvrdili smo šest biznis zona, dobili Business Friendly sertifikat (koji danas, poslije šest godina, imaju ukupno tri opštine u Crnoj Gori). Prema istraživanju Svjetske banke, opština smo sa najmanjim porezima i taksama u državi, a dosta smo uradili i na polju digitalizacije. Ipak, duboko sam svjestan da sve to nije dovoljno. Trebaju nam ozbiljne investicije koje fale cijeloj državi. Potreban nam je, prije svega, stabilan državni ambijent, a tu ne mislim na politička dešavanja, već na stabilan i predvidiv biznis ambijent”, istakao je Smolović, podsjećajući da velike kompanije odlaze tamo gdje su uslovi sigurni.

On je oštro kritikovao kašnjenje u izgradnji auto-puta, zastoj u izgradnji žičara, te je kao izrazito negativan primjer pomenuo Kolašin. Tamo je, kako navodi, napravljeno 10 hotela koji uopšte nisu operativni jer država nije završila prateće investicije i infrastrukturu.

“Dodatni negativni efekat je to što ste privukli investitore da ulože novac, a onda ste im tim zastojem praktično blokirali investicije do kraja”, kazao je on.

Takođe je upozorio da, uz svo poštovanje prema bankarskom sektoru, privreda ne može održivo živjeti u sistemu u kojem će banke povući čak 200 miliona eura profita iz crnogorske privrede.

Kada je riječ o kapitalnim investicijama poput skijališta, Smolović smatra da “voz još nije prošao” i da projekti za sada samo kasne. Istakao je da skijališta na sjeveru čine integralni projekat koji kreće od Kolašina.

“Kako napreduje globalno otopljavanje, sve ispod 2.000 metara nadmorske visine postaje upitno. Mi sa bjelopoljske i beranske strane imamo sreću što se radi o nadmorskoj visini oko 2.000 metara”, naglasio je on, dodajući da za završetak skijališta na Bjelasici nisu potrebna ogromna sredstva jer je već odrađeno oko 80 odsto posla.

“Žičare i trafostanice su već postavljene, preostalo je asfaltirati puteve. Međutim, za to je potrebno znanje, a ne samo prazne riječi ‘završićemo to’. Potrebna je ozbiljna stručnost, čvrsta volja i koordinacija između ministarstava i opština. Bojim se da neznanje i kratkoročno trajanje vlada značajno usporavaju taj proces”, zaključio je Smolović, ukazujući na problem miješanja politike sa stručnim, tehničkim i profesionalnim znanjima.

Na slične probleme ukazao je i predsjednik Opštine Plav, Nihad Canović, koji smatra da su u toj opštini u posljednjih šest godina napravljeni pozitivni pomaci, posebno u dijelu javne infrastrukture koja treba da bude preduslov za razvoj biznisa.

“Jasno je da je došlo do rasta broja zaposlenih u privatnom sektoru, ali ne možemo biti zadovoljni kada vidimo koliki je naš udio na cijeloj mapi Crne Gore”, kazao je Canović.

On je istakao da je država i dalje najveći investitor, ali da državni novac očigledno ne završava na sjeveru.

“Nijedna velika investicija na sjeveru nije započeta, a kamoli planirana kako treba. Bez razvoja infrastrukture, privatne inicijative jednostavno nisu dovoljne”, kazao je on, ocjenjujući da su neplansko investiranje i neposvećenost države sjeveru glavni problemi sa kojima se suočavaju.

Canović je poručio da se stvarna želja za ravnomjernim regionalnim razvojem mora pokazati kroz protok novca i veća izdvajanja za sjeverne opštine.

“Posljednji kapitalni budžet je potpuno zaobišao neke opštine, dok je drugima nepotrebno dat primat”, istakao je on, zamjerajući Vladi nedovoljnu brigu o javnom novcu i investicijama koje bi trebalo da unaprijede poslovni ambijent.

Kao ključne ciljeve Plava za naredni period, Canović je izdvojio realizaciju nekoliko projekata koji se dominantno odnose na saobraćajnu povezanost.

Takođe, neizostavan projekat je revitalizacija i zaštita Plavskog jezera.

“U dogovoru sa Svjetskom bankom imamo obezbijeđena finansijska sredstva za taj ekološki projekat, a na državi je ostalo da završi glavni projekat. Treći korak je uređenje prostora oko samog jezera. To je vrhunski turistički proizvod koji možemo uspješno prodavati kako u Crnoj Gori, tako i u zemljama okruženja i šire”, kazao je Canović, podsjećajući da Plav danas ima samo jedan magistralni put koji ga povezuje sa ostatkom države, te da je neophodno unaprijediti i energetsku infrastrukturu.

Drugi dio panela bio je posvećen perspektivi privrede i finansijskog sektora, tražeći odgovore na pitanje šta je konkretno potrebno za snažniji razvoj biznisa na sjeveru Crne Gore.

Moderatorka Nemša Omerhodžić je istakla da ovaj region raspolaže značajnim resursima, vrijednim ljudima i velikim, ali neiskorišćenim potencijalom.

Kao glavne barijere za poslovanje, direktor Sektora za istraživanje u Privrednoj komori Crne Gore Miljan Šestović izdvojio je nedostatak adekvatne radne snage i otežan pristup izvorima finansiranja. On je ukazao i na izražen problem sive ekonomije i nelojalne konkurencije, kao i na izrazito nepovoljna demografska kretanja.

“Svjedočimo stalnom raseljavanju sa sjevera. Stanovništvo ubrzano stari, a radno sposobnih ljudi je sve manje. Naša istraživanja pokazuju da je problem pristupa izvorima finansiranja dodatno izražen na sjeveru države”, kazao je Šestović, još jednom ponovivši poražavajući podatak o minimalnom učešću sjevera u državnim prihodima.

Da bi se situacija promijenila, Šestović naglašava da se investitorima mora ponuditi nešto konkretno.

“Neke od ključnih mjera su politička, ekonomska i makroekonomska stabilnost, kao i predvidiv i podsticajan poslovni ambijent. Država mora obezbijediti ozbiljne subvencije za kompanije koje bi investirale na sjeveru. Druga neophodna mjera je dramatično jačanje infrastrukture. Crna Gora je, naime, jedina zemlja u regionu koja još uvijek nije auto-putem povezana ni sa jednom susjednom zemljom”, zaključio je Šestović.

vijesti.me

Turistička sezona bilježi odlične rezultate: Rastu posjeta i prihodi, na primorju angažovano 145 policajaca

R.O. — Tue, 07 Jul 2026 14:00:50 +0000

T.R.

Crna Gora u prvih pet mjeseci ove godine bilježi konstantan rast broja turista i noćenja, dok su prihodi od boravišne takse zaključno sa sredinom juna veći za osam odsto, saopšteno je nakon sjednice Koordinacionog tijela kojom je predsjedavala ministarka turizma Simonida Kordić. Na sastanku je istaknuto da dobra koordinacija ostaje ključna za savladavanje izazova, a saopšteno je i da će tokom ljeta o bezbjednosti na primorju brinuti oko 120 domaćih i 25 policajaca iz regiona.

(Foto: MT)

“Na sjednici, kojoj su prisustvovali predstavnici Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, lokalnih turističkih organizacija, Privredne komore Crne Gore, Uprave policije, kao i drugih nadležnih resora, predstavljeni su najnoviji podaci koji potvrđuju pozitivan trend u turizmu”, piše u saopštenju.

Kako je saopšteno, Crna Gora tokom prvih pet mjeseci ove godine bilježi rast i u broju dolazaka i u broju noćenja. Pozitivni rezultati ostvareni su i tokom maja, kada je, prema njihovim riječima, broj stranih turista bio veći za oko sedam odsto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, dok je broj noćenja takođe veći za oko sedam odsto.

“Istaknuto je i da su prihodi od boravišne takse, zaključno sa 17. junom, veći za osam odsto, što dodatno potvrđuje da se sezona razvija u dobrom pravcu”, navodi se u saopštenju.

Iz nadležnog ministarstva poručuju da su se učesnici sjednice saglasili da su ovogodišnji rezultati veoma dobri, naročito, kako kažu, imajući u vidu izazove koje su na turistička kretanja imala ratna dešavanja na Bliskom istoku i njihov uticaj na pojedina emitivna tržišta.

“Predstavnici Uprave policije informisali su članove Koordinacionog tijela da će, tokom turističke sezone na primorju, za bezbjednost turista i građana biti zaduženo oko 120 crnogorskih policijskih službenika, kao i 25 policajaca iz zemalja regiona”, ističu u saopštenju.

Kordić je naglasila da dobri pokazatelji predstavljaju dodatnu obavezu za sve institucije i turističke subjekte da, kako navode, nastave sa odgovornim i koordinisanim radom.

rtcg.me

“Merhaba asker”: Tramp stigao u Ankaru, dočekao ga Erdoan

R.O. — Tue, 07 Jul 2026 12:55:40 +0000

Tamo će, poslije zvanične ceremonije, održati sastanak nasamo, kao i razgovore delegacija Sjedinjenih Američkih Država i Turske

Erdogan lično dočekao Trumpa u Ankari. Anadolija

Z. V.

prije 29 minuta

Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) stigao je u utorak u Ankaru, gdje se održava dvodnevni samit lidera NATO-a. Na aerodromu Esenboga dočekao ga je turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdoğan), čime je naglašen značaj njegove posjete.

Nakon dočeka na aerodromskoj pisti, Tramp je postrojenu gardu pozdravio riječima “Merhaba asker”, nakon čega su se dvojica predsjednika uputila prema predsjedničkom kompleksu u Ankari. Tamo će, poslije zvanične ceremonije, održati sastanak nasamo, kao i razgovore delegacija Sjedinjenih Američkih Država i Turske.

Glavne teme razgovora bit će regionalna i međunarodna pitanja.

Ipak, iza zatvorenih vrata krije se potencijalno istorijski dogovor. Kako prenosi The New York Times, pozivajući se na četiri visoka zvaničnika američke administracije, Tramp planira saopštiti Erdoanu da je spreman dozvoliti Turskoj povratak u program naprednih nevidljivih (stealth) borbenih aviona F-35.

Ovaj potez već je izazvao oštre reakcije saveznika. Izraelski premijer Benjamin Netanjahu (Netanyahu) izjavio je da se Izrael oštro protivi tome da Turska dobije avione F-35 ili motore za svoje mlaznjake, te je navodno u nedavnom telefonskom razgovoru direktno apelovao na Trampa da odustane od te namjere.

Dok se lideri pripremaju za zvaničnu večeru uoči sutrašnje glavne sesije samita NATO-a, protokoli su već u punom jeku. Ranije u utorak, načelnik Združenog generalštaba vojske SAD-a, general Den Kejn (Dan Caine), posjetio je Anitkabir – mauzolej Mustafe Kemala Ataturka, osnivača moderne Turske, gdje je položio vijenac i odao počast.

Ovogodišnji samit NATO-a fokusiran je na tri ključne tačke: Implementaciju rasta izdvajanja za odbranu (dogovorenu prošle godine u Hagu), nastavak i održivost vojne podrške Ukrajini, te značajno proširenje kapaciteta odbrambene industrije članica Alijanse.

avaz. ba

Rudnik uglja: Otvoreno 150 novih radnih mjesta

R.O. — Tue, 07 Jul 2026 12:50:22 +0000

Rudnik uglja Pljevlja (RUP) kroz dosadašnje rezultate poslovne transformacije obezbijedio je 150 novih radnih mjesta, saopšteno je danas iz te kompanije.

U saopštenju se navodi da je izvršni direktor RUP Nemanja Laković predstavio dosadašnje rezultate poslovne transformacije postignute kroz Plan pravedne tranzicije i Plan za oporavak Pljevalja, te razvojne inicijative koje se planiraju za ekonomsku diversifikaciju kompanije i grada Pljevalja. Rezultati su predstavljeni na sastanku u Rudniku uglja Pljevlja sa predstavnicima Svjetske banke, konsultantske kompanije Berlin Economics i NVO „Eko tim“.

„U fokusu razgovora bili su planovi razvoja novih djelatnosti, unapređenje kompetencija i prekvalifikacija zaposlenih, planirane organizacione promjene, kao i očekivanja u vezi sa finansijskom podrškom neophodnom za uspješnu realizaciju procesa tranzicije. Rudnik uglja je kroz dosadašnje rezultate poslovne transformacije obezbijedio 150 novih radnih mjesta“, kaže se u saopštenju.

Dodaje se da je RUP konkretnim rezultatima i samostalnim inicijativama pokazao da je lider pravedne tranzicije.

„Kompanija u saradnji sa UNDP-om pokreće terning centar za zelene poslove kao jednu od ključnih inicijativa za razvoj ljudskih resursa u ovom procesu. Takođe, posebnu pažnju posvećujemo planu o ponovnom pokretanju drvoprerađevičke industrije čime ćemo obezbijediti oko 150 održivih radnih mjesta i pospješiti ekonomski razvoj Pljevalja,“ objasnio je Laković.

On je naglasio značaj uspostavljanja Start up centra koji će predstavljati važan mehanizam podrške razvoju lokalnog preduzetništva te dodao da ove inicijative predstavljaju konkretne razvojne projekte koji mogu značajno doprinijeti ekonomskoj transformaciji Pljevalja, otvaranju novih radnih mjesta i stvaranju održive perspektive za lokalnu zajednicu u periodu energetske tranzicije.

bizniscg. me

U šumi u Njemačkoj pronađeno 60 zlatnih prstenova: Da li su povezani s masonima?

R.O. — Mon, 06 Jul 2026 20:33:41 +0000

Piše: B. R.

21min

Dio nakita pronađen u tegli u šumi u Bavarskoj (Foto: Polizei Unterfranken)

U šumi u bavarskoj regiji Donja Frankonija prije više od pet sedmica pronađena je tegla puna zlata, stare gravure i mnogo otvorenih pitanja. Policija i dalje pokušava pronaći stvarni trag porijekla nakita, nadajući se pomoći građana.

Policija je do sada istražila 30 tragova, utvrđenih na osnovu informacija od građana, ali među njima nije bilo stvarnog traga.

Naime, djeca su krajem maja ove godine, tokom porodičnog izleta, u šumi pronašla zakopanu teglu. U njoj je bilo više od 60 zlatnih prstenova, narukvice i ogrlice. Tegla je bila umotana u plastične kese i zakopana u šumsko tlo. Porodica je pronađeni nakit odnijela policiji.

“60 zlatnih prstenova u tegli zakopanoj u šumi je nešto što ne viđamo svaki dan. I za našu kriminalističku policiju ovo je nesvakidašnji slučaj”, izjavio je za bavarski dnevnik BR24 portparol policije Philipp Hummer.

Istraga se vodi u više pravaca. Policija razgovara s otkupljivačima zlata i draguljarima, raspituje se na grobljima i u bolnicama, a stupili su u kontakt i s masonima. Razlog zbog kojeg su stupili u kontakt s masonima jeste što dio nakita na sebi ima simbole koji bi mogli biti povezani s masonima.

Ugravirani datumi vjenčanja predstavljaju važne tragove. Mnogi od njih potiču iz znatno ranijih decenija i ne uklapaju se u pretpostavku da je nakit nastao 1980-ih ili 1990-ih godina. Procjena istražitelja jeste da je tegla zakopana upravo tokom navedenog perioda.

Dakle, porijeklo nakita je potpuno nepoznato. Provala ili krađa je jedna od mogućnosti. Osim toga, jednako je izgledno da je nakit ukraden kasnije – primjera radi, nakon što su članovi porodice naslijeđeni nakit prodali nekom otkupljivaču zlata.

“Zaista istražujemo u svim pravcima i zbog toga je istraga tako zahtjevna”, napomenuo je Hummer.

Nije nužno da se potencijalno krivično djelo dogodilo u Donjoj Frankoniji. Nakit bi mogao poticati iz potpuno nekog drugog dijela Njemačke.

Bavarska policija je na internetu objavila sve fotografije nakita. Na njima su djelimično jasno prepoznatljive gravure s inicijalima i datumima vjenčanja. Istražitelji se nadaju da će neko prepoznati prsten ili sjetiti se informacije koja bi mogla biti korisna policiji.

Prema Hummerovim riječima, možda će na kraju biti dovoljan samo jedan ili dva traga da se slagalica sastavi, piše BR24.

klix. ba

Centar za obrazovanje Veritas upozorava na lažno predstavljanje u Zenici i Sarajevu

R.O. — Mon, 06 Jul 2026 17:26:15 +0000

Sponzorirani članak

7h 42min

U posljednje vrijeme zabilježeni su slučajevi lažnog predstavljanja nepoznatih osoba na području gradova Zenica i Sarajeva, koji se lažno predstavljaju kao zastupnici Centra za obrazovanje Veritas Široki Brijeg.

Nepoznata lica neovlašteno traže novčana sredstva za lažne obrazovne isprave, te su evidentirane falsificirane obrazovne isprave, a što su prenijeli i pojedini mediji pozivajući se na izvore iz policijskih agencija u BiH.

“Molimo polaznike da poduzmu krajnje mjere opreza te da sve pojavnosti predstavljanja neovlaštenih osoba u ime naše ustanove prijave direktno u ustanovu ili nadležnim policijskim tijelima.
Centar za obrazovanje Veritas Široki Brijeg cjelokupni nastavni proces isključivo obavlja u svojim prostorijama i komunicira s polaznicima i javnosti putem službenih telefona i službene internetske stranice, na kojoj možete naći naše službene kontakte”, poručuju iz Centra za obrazovanje Veritas.

Zbog gore navedenog upozoravaju se polaznici da ne nasjedaju na sumnjive ponude osoba koje se predstavljaju u ime Centra za obrazovanje Veritas Široki Brijeg i koji nude usluge obrazovanja u centru i falsificirane obrazovne isprave i da istim ne daju svoje osobne podatke, novac, diplome i ostale dokumente koje traže za navodni upis.

klix. ba

Vlada Federacije BiH proglasila 11. juli Danom žalosti u FBiH

R.O. — Mon, 06 Jul 2026 17:00:23 +0000

Foto: Vijesti.ba

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine danas je na telefonskoj sjednici donijela Odluku kojom se 11. juli 2026. godine, Dan sjećanja na genocid u Srebrenici, proglašava se Danom žalosti u Federaciji Bosne Hercegovine.

Dan žalosti se obilježava obaveznim isticanjem zastave Bosne i Hercegovine na pola koplja, odnosno jarbola, na zgradama zakonodavnih, izvršnih i sudskih organa vlasti, javnih ustanova, institucija i drugih pravnih lica na području Federacije Bosne i Hercegovine.

Na Dan žalosti ne mogu se održavati programi kulturno-zabavnog karaktera na javnim mjestima u Federaciji Bosne i Hercegovine. Medijske kuće na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine su dužne uskladiti i prilagoditi svoje programske sadržaje Danu žalosti.

Obrazloženo je da se ova odluka donosi zbog izražavanja saučešća i suosjećanja sa porodicama žrtava, te radi sjećanja na ovaj tragični događaj.

(Vijesti.ba)

vijesti. ba

Milović: Pejović je nazivao Spajića izdajnikom

R.O. — Mon, 06 Jul 2026 15:46:13 +0000

Na kraju su izgladili odnos i “sad su u ljubavi”, kazao je bivši funkcioner PES-a

Foto: Luka Zeković

B.H.

06.07.2026. 17:32h

Bivši ministar pravde, nekadašnji funkcioner Pokreta Evropa sad (PES) Andrej Milović, tvrdi da je član Predsjedništva PES-a Boris Pejović nazivao premijera i lidera te partije Milojka Spajića “izdajnikom”, kada je, kako tvrdi Milović, Pejović bio ljut na Spajića.

On je reagovao na današnju izjavu predsjednika Demokratske narodne partije Milana Kneževića tokom premijerskog sata.

“Danas me je u Skupštini Crna Gore pominjao Milan Knežević i pozvao da kažem kako je bilo tokom sastanka sa njim. Istina je da smo bili kod Milana kući Boris Pejović i ja. Istina je da je Pejović tada bio ljut na Spajića i da ga je nazivao izdajnikom. Istina je da su tada Pejović i Spajić bili u svađi i da je pred sam izbor Vlade Spajić rekao Pejoviću, tokom telefonske svađe, da neće biti potpredsjednik Skupštine, nakon čega se Pejović zaplakao i molio ga da bude potpredsjednik, pa je Spajić počeo da smije i da mu se sprda, te se na kraju smilovao da bude potpredsjednik. Na kraju su izgladili tako odnos i sad su u ljubavi. Uz nesporna neslaganja moja sa Kneževićem, smatram da treba da se vodimo tezom ‘Krivo sjedi, al pravo zbori’ i potvrđujem da je Milan Knežević rekao istinu. P. S. Ja Spajića tada nisam nazivao izdajnikom, danas imam drugačije mišljenje, ali o tome možda nekad kasnije”, napisao je Milović na Iksu.

vijesti. me

Više od 2,2 miliona eura bespovratnih sredstava hotelima u Crnoj Gori za unaprjeđenje energetske efikasnosti

R.O. — Mon, 06 Jul 2026 15:34:03 +0000

Turizam i energetika, kao dvije ključne privredne grane Crne Gore, kako je najavljeno, nastavljaju zajedničke aktivnosti na razvoju održivih izvora energije, unaprjeđenju energetske efikasnosti i zaštiti životne sredine, s ciljem jačanja konkurentnosti crnogorskog turizma i razvoja destinacije tokom cijele godine. Više od 2,2 miliona eura bespovratnih sredstava, obezbijeđenih kroz partnerstvo Ministarstva turizma, Evropske unije, Ministarstva energetike i rudarstva, Eko-fonda i drugih partnera, omogućilo je hotelima širom Crne Gore ulaganja u energetsku efikasnost, smanjenje troškova poslovanja i unaprjeđenje kvaliteta turističke ponude.

Izvor:adria.tv

Foto: Mediabiro

Dodatni podsticaj turističkoj privredi, navedeno je, uslijediće već u septembru, kada će Ministarstvo turizma raspisati novi javni poziv vrijedan 500.000 eura za unaprjeđenje energetske efikasnosti u turizmu, uz povoljnije uslove koji će omogućiti učešće većeg broja turističkih privrednika.

Ministar turizma Simonida Kordić istakla je da je cilj projekta mnogo širi od pojedinačne podrške korisnicima.

„Energetska efikasnost danas nije samo pitanje zaštite životne sredine, već i konkurentnosti. Hoteli koji ulažu u zelene tehnologije smanjuju troškove poslovanja, podižu kvalitet usluge i stvaraju bolje uslove za goste. Time istovremeno čuvamo naše najvažnije turističke resurse i gradimo održiv razvoj turizma tokom svih 365 dana u godini”, poručila je Kordić.

Foto: Mediabiro

Ministar energetike i rudarstva, Admir Šahmanović poručio je da energetska efikasnost predstavlja jedan od prioriteta reforme energetskog sektora.

„Energetska sigurnost postaje jedno od ključnih razvojnih pitanja. Crna Gora ima priliku da kroz obnovljive izvore energije, harmonizaciju sa evropskim zakonodavstvom i ulaganja u nove proizvodne kapacitete izgradi održiv i konkurentan energetski sistem koji će biti snažna podrška razvoju privrede i turizma”, rekao je Šahmanović.

Ambasador Evropske unije u Crnoj Gori, Johan Satler ocijenio je da projekat potvrđuje da održivost i uspješno poslovanje idu ruku pod ruku.

„Posebno me raduje što su podršku dobili hoteli iz različitih djelova Crne Gore. Evropska unija je kroz paket energetske podrške pomogla turističkom sektoru da investira u održive modele poslovanja koji će se dugoročno isplatiti i doprinijeti konkurentnosti crnogorskog turizma”.

Predsjednik Odbora direktora Elektroprivreda Crne Gore, Milutin Đukanović istakao je da su energetika i turizam dvije ključne razvojne grane Crne Gore.

„Za uspješan turizam neophodna je čista životna sredina, a zelena tranzicija jedan je od osnovnih preduslova za njegov dalji razvoj. Projekti energetske efikasnosti u hotelijerstvu, zajedno sa ulaganjima u obnovljive izvore energije, doprinose održivijem i konkurentnijem turističkom proizvodu Crne Gore”, kazao je Đukanović.

Pomoćnik direktora Eko-fonda, Nemanja Peković ocijenio je da projekat potvrđuje značaj partnerstva institucija u sprovođenju zelene tranzicije.

„Eko-fond je kroz različite programe podržao više od 8.000 korisnika, a ulaganja u sektor turizma i projekte energetske efikasnosti stvaraju višestruke koristi – od smanjenja potrošnje energije do ispunjavanja obaveza na evropskom putu Crne Gore. Ovakve investicije predstavljaju važan doprinos zatvaranju Poglavlja 27″, rekao je Peković.

Predstavnica Bošković Group, Anđela Bošković, čiji je Hotel Keto bio među korisnicima programa, kazala je da je podrška značajno doprinijela unaprjeđenju poslovanja.

„Podrška Ministarstva turizma i Eko-fonda omogućila nam je da podignemo standard hotela na viši nivo i dodatno unaprijedimo kvalitet usluge. Ovakvi programi predstavljaju snažan podsticaj turističkoj privredi da ulaže u održiv razvoj i veću konkurentnost.“

Tokom događaja potpisan je Memorandum o saradnji između Ministarstva turizma i Elektroprivrede Crne Gore, kojim se uspostavlja okvir za promociju i unaprjeđenje ugradnje solarnih fotonaponskih sistema u turističkim objektima, s ciljem povećanja energetske efikasnosti, smanjenja troškova poslovanja i jačanja konkurentnosti turističke privrede.

adria. tv

Vuku Marašu zabranjen ulazak u Srbiju

R.O. — Mon, 06 Jul 2026 15:30:04 +0000

Vuk Maraš; Foto: BIRN Crna Gora

Izvršnom direktoru BIRN Crna Gora Vuku Marašu zabranjen je ulazak u Srbiju, kao dio odgovora zvaničnog Beograda na odluku crnogorskih vlasti da zabrane ulazak u Crnu Goru vlasniku i glavnom uredniku televizije Informer Draganu J. Vučićeviću, piše BIRN.

Ulazak u Srbiju je prošle sedmice zabranjen i crnogorskom novinaru i autoru emisije “Načisto” na Televiziji Vijesti Petru Komneniću.

Maraš je kazao da mu je policija na aerodromu Nikola Tesla u Beogradu uručila rješenje o zabrani ulaska u Srbiju.

“Uručena mi je Odluka o odbijanju ulaska u Republiku Srbiju – i to tačka 4. – zaštitna mjera udaljenja, mjera bezbjednosti protjerivanja stranca, odnosno zabrana ulaska u Republiku Srbiju. Preko Beograda sam krenuo za Rim, na neku konferenciju, a kako imam dugu pauzu između letova, krenuo sam bio da izađem, da odem do centra grada. Pripadnici policije na granici sa kojima sam razgovarao, a koji su me sklonili sa strane nekih sat i po vremena, da sačekam neke informacije, bili su veoma ljubazni i profesionalni”, kazao je Maraš navodeći da u kancelariji policije čeka let za Podgoricu kako bi bio deportovan.

“Vjerujem da je ovo nastavak “recipročnh mjera” Beograda prema ljudima iz medijske zajednice u Crnoj Gori, te da sam ovu zabranu “zaradio” zbog kritika na račun slobode medija u Srbiji koje sam javno iznosio u medijima u Crnoj Gori. I iza kojih naravno stojim stoprocentno”, dodao je.

Maraš je istakao da zabrane ulaska u Srbiju i Crnu Goru, ističući da su protiv propagande i medijskog trovanja potrebna institucionalna rješenja, koja imaju dugoročan efekat.

„Sa druge strane, odluke režima u Srbiji da uzvrate mjere protiv onih koji se objektivno, profesionalno i nepristrasno bave svojim poslom pravi još veću štetu, jer je evidentno da je velika panika kada se radi o bilo kome ko slobodno misli. Pošto zaista ne postoji paralelni univerzum u kojem ja mogu biti bilo kakva opasnost za državu Srbiju, ili bilo kojeg njenog stanovnika ili stanovnice, sa velikim zadovoljstvom ću ovo rješenje o zabrani ulaska procesuirati pred nadležnim sudom“, kazao je Maraš.

„U međuvremenu, svi oni koji misle da će nas koji se borimo protiv korupcije i organizovanog kriminala da uplaše ili ućutkaju na ovaj način, moraju da razumiju da to nije pošlo za rukom ni starom režimu u Crnoj Gori, koji se protiv nas obračunavao takodje preko Informera i sličnih, pa neće ni bilo kome drugom. Navikli smo na ovo, bez brige. Energije ne fali a ni kuraži“, dodao je.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je u subotu izjavio da mu je krivo što Crna Gora nastavlja sa praksom zabrane ulaska državljanima Srbije, navodeći da su nadležni državni organi reagovali reciproično “u skladu sa činjenicom da država mora da reaguje na neprijateljske akte prema svojim državljanima”.

Vučić je 26. juna izjavio da predstavnici Crne Gore “godinama vode hajku i harangu protiv Srbije i njenog državnog rukovodstva”, ističući da će mjere biti uvedene “mnogima koji su se bavili hibridnim ratovanjem protiv Srbije”.

Vučićeviću je ulazak u Crnu Goru zabranjen 26. juna nakon što je na televiziji „Informer“ crnogorske institucije nazivao “antisrpskim” i “ustaškim”, optužujući ih za direktno ugrožavanje života Aleksandra Vučića.

Nakon što je Komneniću zabranjen ulazak u Srbiju, crnogorski premijer Milojko Spajić je kazao da se ne može govoriti o recipričnoj mjeri ni stavljati u istu ravan novinarski pristup Komnenića i Vučićevića. On je tada kazao da Vučićević “svojim javnim nastupima i sadržajem koji plasira kontinuirano vrijeđa Crnu Goru, njene građane i državne funkcionere”.

cdm.portal

Đukanović: Energetika i turizam su dvije ključne razvojne grane Crne Gore

R.O. — Mon, 06 Jul 2026 14:30:12 +0000

panel „Zajedno za održivi turizam, partnerstvo države, Evropske unije i privrede u zelenoj tranziciji“

Predsjednik Odbora direktora EPCG Milutin Đukanović učestvovao je na panelu „Zajedno za održivi turizam, partnerstvo države, Evropske unije i privrede u zelenoj tranziciji“, koji su uz podršku Evropske unije organizovali Ministarstvo turizma Crne Gore i Eko fond.

Izvor:Adria.tv

Foto: EPCG

Događaj je okupio predstavnike državnih institucija, međunarodnih partnera i privrede s ciljem predstavljanja rezultata Projekta energetske efikasnosti u hotelijerstvu i najave novog programa podrške za dalje unapređenje održivosti hotelskog sektora.

Govoreći na panelu, predsjednik Odbora direktora EPCG Milutin Đukanović istakao je da su energetika i turizam dvije ključne razvojne grane Crne Gore čiji dalji napredak mora biti zasnovan na principima zelene tranzicije i održivog razvoja. Prema njegovim riječima, energetska tranzicija predstavlja prirodnog saveznika turizma, jer očuvana životna sredina i čista energija postaju jedan od najvažnijih preduslova za konkurentnu turističku ponudu.

Đukanović je podsjetio da je Elektroprivreda Crne Gore u posljednje četiri godine investirala više od 270 miliona eura u razvoj i modernizaciju energetskog sistema, uključujući ekološku rekonstrukciju Termoelektrane Pljevlja, kao i značajne modernizacije hidroelektrana Perućica i Piva. Posebno je izdvojio projekat „Prozjumer“, zasnovan na konceptu proizvodnje električne energije na mjestu potrošnje, ocijenivši da je EPCG pravovremeno prepoznala evropske trendove i stvorila uslove za široku primjenu solarnih sistema u domaćinstvima i privredi.

Istakao je da danas više od 10.400 objekata u Crnoj Gori koristi solarne elektrane, među kojima je sve veći broj turističkih objekata, što potvrđuje da hotelijerstvo prepoznaje značaj ulaganja u energetsku efikasnost. Dodao je da primjena solarnih elektrana, toplotnih pumpi i, u narednom periodu, baterijskih sistema predstavlja važan korak ka većoj energetskoj nezavisnosti i smanjenju operativnih troškova turističkog sektora.

Govoreći o razvojnim perspektivama, Đukanović je naglasio da zelena tranzicija predstavlja jednu od najvećih razvojnih šansi za Crnu Goru. Podsjetio je na strateška partnerstva koja je EPCG uspostavila sa francuskom kompanijom EDF i kompanijom Masdar iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, ističući da interesovanje renomiranih međunarodnih partnera potvrđuje potencijal Crne Gore za razvoj održive energetike. Ocijenio je da istovremeni pozitivni trendovi u energetici i turizmu pokazuju da sinergija ova dva sektora više nije razvojna vizija, već stvarnost koja već daje mjerljive rezultate.

Pored Đukanovića, na panelu su govorili i Simonida Kordić, ministarka turizma Crne Gore, Admir Šahmanović, ministar energetike i rudarstva Crne Gore, Nj.E. mr Johann Sattler, ambasador Evropske unije u Crnoj Gori i Nemanja Peković, pomoćnik direktora Eko fonda.

U okviru događaja predstavljeni su rezultati dosadašnje realizacije projekta, primjeri uspješno sprovedenih mjera energetske efikasnosti u hotelima, kao i planovi za nastavak aktivnosti kroz novi program podrške.

Učesnici su ocijenili da je projekat, realizovan uz finansijsku podršku Evropske unije, značajno doprinio unapređenju energetske efikasnosti i primjeni održivih praksi u hotelskom sektoru. Istaknuto je da ovakvi programi doprinose smanjenju operativnih troškova, jačanju konkurentnosti crnogorskog turizma i ostvarivanju ciljeva zelene tranzicije.

Zaključeno je da je partnerstvo institucija, Evropske unije i privrede od ključnog značaja za uspješnu zelenu tranziciju, održivi razvoj turizma i efikasnije upravljanje energetskim resursima. Ministarstvo turizma i Eko fond potvrdili su opredijeljenost da, u saradnji sa partnerima, nastave realizaciju programa koji će podstaći primjenu mjera energetske efikasnosti i dodatno osnažiti održivi razvoj hotelske industrije u Crnoj Gori.

Na marginama događaja predsjednik Odbora direktora EPCG Milutin Đukanović i Simonida Kordić potpisali su Memorandum o saradnji između EPCG i Ministarstva turizma kao izraz zajedničke opredijeljenosti za promociju, podsticanje i unapređenje ugradnje solarnih fotonaponskih sistema na turističkim objektima u Crnoj Gori. Memorandum predstavlja osnov za buduću saradnju na projektima koji će doprinijeti energetskoj efikasnosti, dekarbonizaciji turističkog sektora i snažnijem povezivanju energetike i turizma u procesu zelene tranzicije.

adria.tv

Milatović: Italija ostaje jedan od važnih partnera Crne Gore na evropskom putu

R.O. — Mon, 06 Jul 2026 12:23:18 +0000

Crnogorski predsjednik Jakov Milatović je u objavi na mreži X naveo da je primio u oproštajnu posjetu ambasadorku Italije Andreinu Marselu i zahvalio joj na predanom radu, prijateljskom odnosu prema Crnoj Gori i doprinosu daljem jačanju odnosa između dvije države

Foto: x.com/JakovMilatovic

MINA

06.07.2026. 13:55h

Italija ostaje jedan od važnih partnera Crne Gore na evropskom putu, posebno u oblastima vladavine prava, bezbjednosti, energetike i ekonomije, rekao je crnogorski predsjednik Jakov Milatović.

On je u objavi na mreži X naveo da je primio u oproštajnu posjetu ambasadorku Italije Andreinu Marselu i zahvalio joj na predanom radu, prijateljskom odnosu prema Crnoj Gori i doprinosu daljem jačanju odnosa između dvije države.

Milatović je rekao da Crnu Goru i Italiju povezuju blisko prijateljstvo, savezništvo u NATO-u, evropska perspektiva i snažna mediteranska veza.

On je naveo da je prošlogodišnja posjeta predsjednika Italije Serđa Matarele Crnoj Gori dodatno potvrdila značaj odnosa dvije države i otvorila prostor za još sadržajniju saradnju.

“Italija ostaje jedan od važnih partnera Crne Gore na evropskom putu, posebno u oblastima vladavine prava, reformi, bezbjednosti, energetike, ekonomije i boljeg povezivanja naših građana i privreda”, kazao je Milatović.

On je Marseli poželio mnogo uspjeha u nastavku diplomatske karijere, uz uvjerenje da će prijateljstvo Crne Gore i Italije nastaviti da se razvija na dobrobit država i građana.

vijesti. me