Izvor: RTV Podgorica

Dok domaćinstva širom svijeta računaju troškove američko-izraelskog rata u Iranu, neke kompanije umjesto toga zbrajaju ogromne profite.

Neizvjesnost izazvana sukobom i efektivno zatvaranje Hormuškog moreuza povećavaju troškove života i pogađaju budžete firmi, porodica i vlada.

Dok su neki gurnuti na rub propasti, drugi, čiji su osnovni poslovi profitabilniji u ratu ili koji imaju koristi od nestabilnih cijena energenata, ostvarili su rekordne zarade.

BBC donosi listu nekoliko sektora i kompanija koje zarađuju milijarde dok sukob na Bliskom istoku traje.

Nafta i plin

Najveći ekonomski utjecaj rata do sada je nagli porast cijena energije. Oko petine svjetske nafte i plina transportuje se kroz Hormuški moreuz, ali su te isporuke efektivno zaustavljene krajem februara.

Rezultat je bio vrtoglavi tok kretanja cijena na energetskim tržištima, od čega su profitirale neke od najvećih svjetskih naftnih i plinskih kompanija.

Glavni korisnici bili su evropski naftni giganti, koji imaju trgovačke ogranke pa su mogli profitirati od naglih kretanja cijena, povećavajući profit.

Shell je nadmašio očekivanja analitičara kada je izvijestio o porastu profita u prvom kvartalu na 6,92 milijarde dolara.

Još jedan međunarodni gigant, TotalEnergies zabilježio je porast profita za gotovo trećinu, na 5,4 milijarde dolara u prvom kvartalu 2026. godine, uzrokovan nestabilnošću na tržištima nafte i energije.

Američki giganti ExxonMobil i Chevron zabilježili su pad zarade u poređenju s istim periodom prošle godine zbog poremećaja u snabdijevanju s Bliskog istoka, ali su oba nadmašila predviđanja analitičara i očekuju da će im profit dalje rasti kako godina bude odmicala, s obzirom na to da je cijena nafte i dalje znatno viša nego kada je izbio rat.

Velike banke

Neke od najvećih banaka su također zabilježile porast profita tokom rata u Iranu.

Foto: Pixabay

Građani Crne Gore bankama duguju više od 2,34 milijarde eura, a potrošački krediti i kupovina na rate postali su dio svakodnevice. U zemlji u kojoj veliki broj zaposlenih prima manje od hiljadu eura mjesečno – zaduživanje se sve češće koristi i za osnovne potrebe, prenosi RTV Podgorica.
Oko 168.000 građana Crne Gore trenutno duguje bankama više od dvije milijarde eura. Sve češće, kako je naglašeno, zaduživanje je rezervisano za osnovne potrebe, ili pokušaj održavanja željenog načina života.

„Ti potrošački krediti idu zbog privida standarda, pa nekad i zbog potrebe jer vi ne možete da promijenite namještaj u stanu ako ne podignete kredit, a ne da idete na nešto više. Tako da su ti potrošački krediti više prisutni u svim bankama nego krediti za stambenu izgradnju“, kazala je predsjednica Sindikata banaka Lidija Pejović.

Psihoterapeutkinja Lidija Pejović kaže da je finansijska nestabilnost velika tema, pogotovo u partnerskim odnosima.

„Često se dešava da drugi partner ni ne zna koliko je ovaj zadužen. Zbog te jedne zaštite koju imamo kroz onlajn apliciranje i onlajn konzumaciju mnogih sadržaja ako govorimo o bolesti zavisnosti kockanju“, ističe ona.

Istovremeno, finansijska neizvjesnost i rast stvaraju dodatnu tenziju, koja se često prenosi upravo na one koji rade sa građanima.

‘’Građani su naravno vrlo često nervozni. Tako da šalterski radnici imaju problema sa raznoraznim profilima. Dođu često i u alkoholisanom stanju, a po kodeksu, klijent je uvijek u pravu, morate da istrpite“, kaže predsjednica Sindikata banaka.

Kada primanja nijesu dovoljna da pokriju osnovne troškove, mnogi izlaz vide u novim pozajmicama koje, kako navodi Pejović, stvaraju začarani krug.

„Ako uzmemo u obzir da preko 70 odsto zaposlenih ima platu ispod 1000 eura, dakle ispod prosjeka, to znači da su i te kako prinuđeni da uzimaju razne vrste kredita“, zaključuje ona.

Dok rate rastu brže od mjesečnih primanja, danas pitanje više nije ko može da priušti kredit već ko može da priušti život bez njega, saglasne su sagovornice..
CDM

Izvor: bizniscg.me

Jedan od posebno važnih nalaza odnosi se na otežanu komunikaciju između nevladinih organizacija i institucija, kao što su centri za socijalni rad, policija i sudstvo. U takvim okolnostima zaposleni u NVO sektoru često preuzimaju veći dio odgovornosti na sebe, što doprinosi njihovoj iscrpljenosti – kazala je Novalić za Pobjedu

Foto: Privatna arhiva

Novalić

Objavljeno: 08.05.2026. 20:13

Alma Novalić nedavno je na Fakultetu političkih nauka Univerziteta Crne Gore odbranila master rad u sklopu kojeg je analizirala efekat burnout sindroma na zaposlene u NVO sektoru u oblasti rodno zasnovanog nasilja. Rezultati njenog istraživanja pokazuju da su posljedice izgaranja na poslu ozbiljne i višeslojne – od emocionalne iscrpljenosti, anksioznosti i hroničnog umora, do smanjene radne efikasnosti i napuštanja profesije.

U njenom istraživanju su učestvovali zaposleni iz više nevladinih organizacija koje se bave zaštitom od rodno zasnovanog nasilja, uključujući Centar za ženska prava, Sigurnu žensku kuću, NVO Sistem, Asocijaciju Spektra, kao i SOS telefone u više gradova. Istraživanje je zasnovano na kvalitativnom pristupu, što uključuje fokus grupe i polustrukturisane intervjue. Intervjui su joj omogućili dublji uvid u lična iskustva i percepcije zaposlenih, dok su fokus grupe otvorile prostor za razmjenu iskustava i prepoznavanje zajedničkih izazova. Kombinacijom ove dvije metode dobila je cjelovitiju sliku o kompleksnosti problema.

Novalić je obrazložila u razgovoru za Pobjedu da je u dijelu strukture ispitanika, obuhvatila osobe na različitim pozicijama i različitog obrazovanja – socijalne radnice, psihološkinje, rukovodeća lica, pravnici… Njihova iskustva omogućila su joj autentičan uvid u realne izazove sa kojima se suočavaju u svakodnevnom radu.

Simptomi

Burnout sindrom je definisala kao kompleksan fenomen koji se razvija kao posljedica dugotrajnog izlaganja stresu na radnom mjestu i predstavlja stanje emocionalne, mentalne i fizičke iscrpljenosti. Njegovo razumijevanje se razvijalo kroz različite teorijske pristupe – od početne definicije Herberta J. Freudenbergera, koji ga opisuje kroz simptome poput umora, nesanice, frustracije i gubitka motivacije, do savremenijih koncepata. Posebno se, prema njenim riječima, izdvaja pristup Christine Maslach, prema kojem burnout obuhvata tri ključne dimenzije: emocionalnu iscrpljenost, depersonalizaciju i smanjen osjećaj ličnog postignuća.

– Pošla sam i od toga da burnout nije jednoličan fenomen, već da njegove definicije variraju u zavisnosti od teorijskog okvira, ali se u osnovi uvijek povezuje sa hroničnim stresom i narušavanjem psihološkog i fizičkog funkcionisanja zaposlenih – kazala je ona.

Porodica vjetar u leđa

Novalić ukazuje da je interesantno da su sagovornice istakle da im je podrška porodice od izuzetnog značaja i da bez nje teško mogu da funkcionišu u ovako zahtjevnom poslu. Porodica im često predstavlja ključni ,,izduvni ventil“ i prostor u kojem mogu da se emocionalno rasterete. Takođe, većina njih je razvila određene mehanizme relaksacije i lične strategije suočavanja sa stresom, koje im pomažu da održe balans između profesionalnog i privatnog života.

– Treba znati da njihov rad nosi dodatne rizike, jer su, upravo zbog toga što štite žene i rade u oblasti rodno zasnovanog nasilja, nerijetko izložene praćenju, uznemiravanju, pa čak i medijskom proganjanju. To sve samo povećava nivo stresa i osjećaj nesigurnosti, ali istovremeno opominje koliko su podrška okoline i adekvatni mehanizmi zaštite važni za očuvanje njihovog mentalnog zdravlja – kazala je ona.

Novalić je ispričala da nalazi njenog istraživanja jasno pokazuju da je burnout sindrom izrazito prisutan među zaposlenima koji rade u oblasti rodno zasnovanog nasilja. Posebno se izdvaja emocionalna iscrpljenost, koja nastaje kao posljedica kontinuiranog suočavanja sa teškim i traumatičnim životnim pričama korisnika, ali i visokog nivoa odgovornosti koji ovaj posao nosi. Zaposleni su, prema njenim riječima, često u situaciji da budu prva, a nekada i jedina linija podrške, što dodatno pojačava pritisak kojem su izloženi.

– Sagovornice su posebno istakle jedan od najtežih aspekata svog rada, odnosno situacije kada, uprkos uloženom velikom trudu i angažmanu, žrtva odluči da se vrati nasilniku. Takvi ishodi su vrlo stresni za zaposlene, jer često imaju osjećaj da njihov ogroman rad tada ne daje željeni rezultat. Ipak, naglašavaju da se takve situacije ne mogu posmatrati kao potpuni neuspjeh, jer se žene nikada ne vraćaju u istu poziciju iz koje su izašle. Naime, čak i kada se vrate, one to čine sa više informacija, većim nivoom svijesti i senzibiliteta, kao i sa jasnijim razumijevanjem svojih prava. Dodatno, prolazak kroz dugotrajne i zahtjevne procese, uključujući i sudske postupke, doprinosi njihovom osnaživanju i jačanju kapaciteta, što može predstavljati važan korak ka trajnom izlasku iz nasilja u budućnosti – istakla je ona.

Manjkavost institucija

Pored toga, kako dodaje naša sagovornica, istraživanje je ukazalo na niz organizacionih izazova, poput nedostatka resursa, velikog obima posla, nesigurnosti finansiranja i nedovoljne institucionalne podrške.

– Jedan od posebno važnih nalaza odnosi se na otežanu komunikaciju između nevladinih organizacija i institucija, kao što su centri za socijalni rad, policija i sudstvo. U takvim okolnostima zaposleni u NVO sektoru često preuzimaju veći dio odgovornosti na sebe, što doprinosi njihovoj iscrpljenosti – kazala je ona.

Došla je do saznanja da nema dovoljno obuka i programa podrške koji bi zaposlenima pomogli da se adekvatno nose sa stresom i zahtjevima posla.

– U mnogim organizacijama takve obuke nijesu kontinuirane niti sistemski uređene, već često zavise od projektnih aktivnosti i dostupnog finansiranja. To znači da veliki broj zaposlenih nema redovnu priliku da razvija vještine upravljanja stresom, emocionalne regulacije i postavljanja profesionalnih granica. Ne manje važno, nedostatak supervizije i stručne psihološke podrške, takođe, otežava njihovu sposobnost da se nose sa svakodnevnim izazovima, posebno kada je riječ o radu sa traumatičnim iskustvima korisnika – kazala je ona.

Sve to, ističe Novalić, doprinosi povećanom riziku od burnout sindroma i ukazuje na potrebu za sistemskim uvođenjem kontinuiranih i prilagođenih programa podrške zaposlenima u ovom sektoru.

Složeni uslovi rada u NVO sektoru

Novalić ističe da su vrlo složeni uslovi rada u NVO sektoru zbog nesigurnosti zaposlenja, velikog obima posla, nedostatka resursa i podrške, ali i stalne izloženosti traumatičnim iskustvima korisnika. Tome, kako kaže, dodatno doprinosi kultura samožrtvovanja, gdje se potrebe drugih često stavljaju ispred sopstvenih, kao i brisanje granice između profesionalnog i privatnog života.

– Kada je riječ o prevenciji, neophodno je sistemski pristupiti ovom problemu, odnosno unaprijediti radne uslove, obezbijediti stabilnije finansiranje, razviti kontinuirane obuke i osigurati dostupnu psihološku podršku zaposlenima. Takođe, važno je jačati saradnju između institucija i graditi organizacionu kulturu koja prepoznaje značaj brige o zaposlenima. U konačnici, ne možemo graditi kvalitetan i održiv sistem zaštite žrtava rodno zasnovanog nasilja, ako ne brinemo o onima koji tu podršku svakodnevno i nesebično pružaju – navela je ona.

pobjeda. me

Izvor:adria.tv

Izvor:Vijesti

08. 05. 2026.14:03 >> 14:03

Policija u Herceg Novom danas je podnijela prijavu protiv direktora Vektra Boke Milana Popovića, pod sumnjom da je počinio krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju.

“M.P. se sumnjiči da je, u svojstvu izvršnog direktora privrednog društva „Vektra Boka“ AD Herceg Novi, nakon pravosnažnosti rješenja o izvršenju javnog izvršitelja kojim je bilo zabranjeno raspolaganje imovinom izvršnog dužnika „Vektra Boka“ AD, upisanom u List nepokretnosti 502 KO Topla (kompleks hotela „Igalo“), prekoračio granice svojih ovlašćenja i postupio suprotno odredbama Zakona o izvršenju i obezbjeđenju”, naveli su iz policije.

Kako su dodali, imovina je prodata na licitaciji u februaru prošle godine kompaniji “H.G.”, nakon čega je donesen zaključak o predaji nepokretnosti kupcu, čime je „Vektra Boka“ AD izgubila pravo raspolaganja nepokretnostima i bila dužna da ih preda novom vlasniku.

“Međutim, kako se sumnja, M.P. je nakon toga zaključio Aneks ugovora o zakupu sa drugim privrednim društvom “J.P” kojim je produžen zakup katastarske parcele 723, upisane u List nepokretnosti 502 KO Topla, koja se koristi kao parking prostor, na period od tri godine, odnosno od 31.10.2025. do 31.10.2028. godine, uz godišnju zakupninu od 25.000 eura”, dodaju oni.

Na taj način je, kako se sumnja, Popović omogućio privrednom društvu „J.P.“ dalje korišćenje predmetne nepokretnosti i ostvarivanje prihoda, dok je istovremeno nanio štetu privrednom društvu „H.G. CG“ DOO, koje je nepokretnost kupilo u izvršnom postupku, te pribavio protivpravnu imovinsku korist privrednom društvu „Vektra Boka“ AD u iznosu od 25.000 eura.

rtcg. me

Kredite od 16,5 miliona dolara prije osam do deset godina dobile firme “Vektra Jakić”, “IM Gradina”, “Eko-Per”, “HM Durmitor”, “Milkraft Leche” i “Amanda”, ali su vratili mrvice

Foto: Twitter / Printscreen | Da li ćemo gledati Srbina na golu Liverpula?

​Liverpul je počeo praviti uži spisak mogućih nasljednika brazilskog golmana Alisona Bekera usljed sve ozbiljnijih spekulacija o njegovom mogućem odlasku iz kluba narednog ljeta.

Engleski mediji navode da uprava “Crvenih” pažljivo prati nekoliko evropskih golmana koji bi mogli preuzeti mjesto prvog čuvara mreže na “Enfildu”.

Iako Alison i dalje važi za jednog od najboljih golmana svijeta, posljednjih mjeseci pojavile su se brojne informacije o interesovanju Juventusa, koji navodno brazilskog reprezentativca vidi kao prioritetno pojačanje. Italijanski mediji čak tvrde da je Alison već postigao dogovor o ličnim uslovima sa torinskim klubom, iako transfer još nije zvanično potvrđen.

Brazilac ima ugovor s Liverpulom do 2027. godine nakon aktiviranja dodatne klauzule, ali sve češći problemi s povredama i godine starosti natjerali su klub da ozbiljno razmišlja o budućnosti na golmanskoj poziciji.

Diogo Kosta i Lukas Ševalier među glavnim kandidatima

Prema pisanju portala “The Football Faithful” i drugih britanskih izvora, među glavnim imenima na listi Liverpula nalaze se golman Porta Diogo Kosta i francuski čuvar mreže Lukas Ševalier. Obojica su već ranije bili povezivani s klubom kao potencijalni dugoročni nasljednici Alisona.

Kosta godinama važi za jednog od najboljih evropskih golmana kada je riječ o igri nogom i distribuciji lopte, što je izuzetno važno za sistem koji preferira trener Arne Slot. Portugalski reprezentativac navodno ima otkupnu klauzulu od oko 52 miliona funti.

S druge strane, Ševalier, koji trenutno brani za PSŽ nakon transfera iz Lila, dugo je bio na radaru Liverpula, ali je klub ranije procijenio da je njegova cijena previsoka.

Liverpul već doveo Mamardašvilija, ali postoje dileme

Liverpul je još 2025. godine doveo gruzijskog golmana Đorđija Mamardašvilija iz Valensije kao projekat za budućnost i mogućeg nasljednika Alisona. Međutim, britanski mediji navode da unutar kluba postoje određene sumnje da li se Mamardašvili u potpunosti uklapa u stil igre koji zahtijeva Liverpul.

Iako je impresivan kada je riječ o refleksima i branjenju udaraca, navodno postoje dileme oko njegove igre nogom i sposobnosti organizovanja napada iz posljednje linije, što je postalo ključni element modernog fudbala.

Prema ESPN-u, razmatraju se tri opcije iz Premijer lige. Liverpul je u uži izbor uvrstio Emija Martineza iz Aston Vile kao iskusnog kandidata, dok su Đorđe Petrović iz Bornmuta i Bart Verbruggen iz Brajtona takođe hvaljeni.

Alison i dalje ključan igrač Liverpula

Uprkos glasinama o mogućem odlasku, mnogi bivši igrači i stručnjaci smatraju da Liverpul ne bi smio lako ostati bez Alisona. Punditi i bivši fudbaleri upozoravaju da bi njegov odlazak mogao dodatno destabilizovati ekipu koja već prolazi kroz tranziciju nakon odlaska nekoliko važnih igrača posljednjih sezona.

Alison je u Liverpul stigao 2018. godine iz Rome i od tada je postao jedan od simbola najuspješnijeg perioda kluba u modernoj eri. Sa “Crvenima” je osvojio Premijer ligu, Ligu šampiona, FA kup i više drugih trofeja, a često je proglašavan jednim od najboljih golmana svijeta.

Slot sprema novu eru na “Enfildu”

Dolaskom Arnea Slota Liverpul ulazi u novu fazu rekonstrukcije ekipe, a pitanje golmana postalo je jedno od ključnih tema za naredni prelazni rok. Uprava kluba želi izbjeći scenario u kojem bi ostala bez jasnog plana nakon eventualnog Alisonovog odlaska.

Iako još nema zvanične odluke o budućnosti brazilskog golmana, sve više izvještaja iz Engleske i Italije sugeriše da bi naredno ljeto moglo označiti kraj jedne ere na “Enfildu” i početak potpuno nove priče među stativama Liverpula.

nezavisne. com

Dok milioni idu na uvoz naši poljoprivrednici suočavaju se sa problemima. Tako je nedavno bilo sa malim proizvođačima mlijeka koji nijesu znali šta će sa viškovima, jer su mljekari zbog povećane proizvodnje obustavili otkup. Rješenje je, ipak, pronađeno, pa je od ponedjeljka u svim marketima akcija sniženih cijena domaćeg jogurta, prenosi RTCG.

Nakon dogovora premijera sa farmerima, mljekarima i trgovačkim lancima tokom proteklog vikenda obnovljen je otkup mlijeka od malih proizvođača. A od ponedjeljka u svim prodavnicama počela je 15-todnevna akcija sniženih cijena domaćeg jogurta.Još 12 dana na rafovima svih prodavnica litar domaćeg jogurta biće 0,99 eura, dok će za kupovinu jogurta od litar i po biti potrebno izdvojiti 1,49 eura. Niže cijene domaćeg jogurta od 25 do 30 odsto u odnosu na tržišne cijene privukle su i veći broj kupaca.Građani odobravaju ovu odluku i smatraju da svako treba da podrži kupovinu domaćih proizvoda.Da je akcija već prva tri dana dala rezultate potvrđuju podaci iz jednog od najvećih trgovačkih lanaca i iz Udruženja mljekara.

“Ja sam uporedio četiri dana ove nedjelje, četiri dana prethodne nedjelje, i imamo povećanje nekih 17 odsto, tako da se lagano zalihe smanjuju i normalno, sve se uvodi u neku stabilnost”, ističe vlasnik mljekare “Lazine” Milutin Đuranović.

Olivera Lakonić iz jednog trgovačkog lanca ističe da njihovi podaci pokazuju rast od 41,30 odsto.“To je ozbiljan rast, tako da zaista ima efekta. Kao što znate, odrekli smo se marže kako bismo podstakli i podržali naše domaće proizvođače, dodatno smo ispromovisali domaće proizvode i dodatno ih izložili, tako da sa svoje strane smo dali tu neku podršku koju smo mogli u ovom za njih važnom momentu”, kazala je Lakonić.Osim smanjenja problema mljekara ova akcija pokazala je još jednom važnost kupovine domaćih proizvoda, ali i značaj podizanja svijesti potrošača da tako podstiču domaću proizvodnju i smanjuju uvoz.“Kad se novac potroši za kupovinu domaćih proizvoda, 80 odsto novca ostaje u državi, a 20 se odliva. Kad se kupi uvozni proizvod, samo 20 centi od jednog eura ostaje u državi, a 80 odsto se odliva u inostranstvo”, kazao je Đuranović.Procjene su i da bi se samo za godinu, i to za trećinu, smanjio uvoz hrane ako bi svaki građanin dnevno potrošio euro na kupovinu domaćih proizvoda.

RTCG

biyniscg. me

Zaključenje memoranduma ne predstavlja donošenje odluke o realizaciji investicije, izboru investitora ili preuzimanju finansijskih obaveza od države Crne Gore. Posebno ukazujemo da memorandum ima karakter dokumenta koji predstavlja izjavu o preliminarnim namjerama i u osnovi ne predstavlja pravno obavezujući sporazum kojim bi strane preuzele obavezu realizacije konkretnih projekata – navodi se vladinoj informaciji o zaključivanju memoranduma o razumijevanju između kompanije Abu Dhabi Ports i Ministarstva pomorstva

Foto: Stevo Vasiljević

Luka Bar

Objavljeno: 07.05.2026. 20:20

Ministar pomorstva Filip Radulović potpisao je memorandum o razumijevanju sa predstavnicima Abu Dhabi Ports Group u cilju saradnje na razvoju i modernizaciji pomorske i logističke infrastrukture u Crnoj Gori.

Iz Ministarstva je saopšteno da Abu Dhabi Ports Group predstavlja jednu od vodećih svjetskih kompanija u oblasti upravljanja lukama i logistike.

– Memorandum predviđa zajedničko sagledavanje potencijala za unapređenje Luke Bar, razvoj prateće infrastrukture i digitalnih rješenja, kao i mogućnosti saradnje sa Lukom Kotor, uz puno poštovanje državnih interesa i postojećih vlasničkih struktura – rekao je Radulović.

Potpisani memorandum, kako je saopšteno, predstavlja mogućnost zajedničke saradnje na projektima modernizacije i proširenja Luke Bar i razvoja prateće infrastrukture luka, uključujući slobodnu ekonomsku zonu, željeznička i digitalna rješenja u Crnoj Gori, upravljanje kruzing terminalom Luke Kotor, kao i svim ostalim sektorima ili regionima koje strane smatraju od uzajamnog interesa.

Prethodno je Vlada na telefonskoj sjednici održanoj u ponedjeljak usvojila informaciju o zaključivanju memoranduma o razumijevanju između Abu Dhabi Ports Company P.J.S.C. i Ministarstva pomorstva Crne Gore s prijedlogom memoranduma.

Međunarodno iskustvo

U vladinoj informaciji je navedeno i da kompanija Abu Dhabi Ports posjeduje relevantno međunarodno iskustvo u oblasti razvoja, upravljanja i operativnog vođenja luka, industrijskih zona i slobodnih zona, kao i u oblasti integrisanih multimodalnih logističkih usluga, koje realizuje u Abu Dabiju i na međunarodnom tržištu.

U tom vladinom dokumentu se navodi da se memorandumom prepoznaju potencijalne koristi zajedničke saradnje na projektima modernizacije i proširenja Luke Bar, razvoja prateće lučke infrastrukture, uključujući slobodnu ekonomsku zonu, željeznička i digitalna rješenja u Crnoj Gori, kao i mogućnost saradnje u vezi sa upravljanjem kruzing terminalom Luke Kotor, u saradnji sa Opštinom Kotor kao većinskim vlasnikom Luke Kotor.

– Svrha memoranduma je da olakša saradnju između strana i uspostavi okvir za bližu saradnju i razmjenu informacija u oblastima od zajedničkog interesa. Memorandumom se ne uređuje realizacija konkretnog investicionog projekta, već se uspostavlja okvir za buduće razgovore, analize, razmjenu informacija, sprovođenje studija i razmatranje potencijalnih razvojnih i investicionih mogućnosti – precizira se u informaciji.

Sa potpisivanja memoranduma

U dokumentu se ističe da se oblasti saradnje koje su predviđene memorandumom odnose naročito na modernizaciju, razvoj, upravljanje i proširenje Luke Bar, uključujući razvoj ekosistema luke, slobodne ekonomske zone, željeznice, potencijalno povećanje pomorske povezanosti Crne Gore i digitalna rješenja u Crnoj Gori.

– Pored navedenog, memorandum predviđa i mogućnost saradnje u vezi sa upravljanjem kruzing terminalom Luke Kotor u saradnji sa Opštinom Kotor, kao većinskim vlasnikom Luke Kotor, kao i mogućnost zajedničkog investiranja u projekte koji po svom obimu spadaju u navedene oblasti saradnje – piše u informaciji.

Pravila

Memorandum predviđa da se sve aktivnosti sprovode u skladu sa pravilima, propisima i procedurama svake od strana, te da se potencijalne investicione i razvojne mogućnosti mogu razmatrati tek nakon sprovođenja odgovarajućih provjera, studija izvodljivosti i pribavljanja svih potrebnih internih i eksternih odobrenja.

U vladinom dokumentu se ističe da se oblasti saradnje koje su predviđene memorandumom odnose naročito na modernizaciju, razvoj, upravljanje i proširenje Luke Bar, uključujući razvoj ekosistema luke, slobodne ekonomske zone, željeznice, potencijalno povećanje pomorske povezanosti Crne Gore i digitalna rješenja u Crnoj Gori

– Ovim se jasno potvrđuje da zaključenje memoranduma ne predstavlja donošenje odluke o realizaciji investicije, izboru investitora ili preuzimanju finansijskih obaveza od države Crne Gore. Posebno ukazujemo da memorandum ima karakter dokumenta koji predstavlja izjavu o preliminarnim namjerama i u osnovi, ne predstavlja pravno obavezujući sporazum kojim bi strane preuzele obavezu realizacije konkretnih projekata – ističe se u vladinoj informaciji.

Dodaje se da zaključenje memoranduma može doprinijeti boljem sagledavanju razvojnih potencijala crnogorskih luka, privlačenju međunarodnog iskustva u oblasti upravljanja lukama i logističkim sistemima, kao i identifikovanju mogućih modela za modernizaciju i unapređenje pomorske infrastrukture u Crnoj Gori.

pobjeda. me

07. 05. 2026.16:53 >> 17:18

Presudom Upravnog suda od 14. aprila ove godine, odbijena je tužba društva Corporación America Airports S.A. (CAAP) sa sjedištem u Luksemburgu, podnijeta protiv rješenja Komisije za koncesije Vlade Crne Gore od 1. septembra 2025. godine, saopšteno je iz te sudske instance. Podsjetimo, potencijalni koncesionar Aerodroma Crne Gore (ACG) je kompanija “Incheon International Airport Corporation” (IIAC).

“Navedenim rješenjem, po prigovoru tužioca, vraćena je rang lista ponuđača koju je utvrdila Tenderska komisija u postupku koncesije za pravo korišćenja aerodroma Podgorica i Tivat, radi otklanjanja utvrđenih nepravilnosti”, kazali su iz suda.

Upravni sud je ocijenio da je Komisija za koncesije pravilno postupila kada je, djelimično usvajajući prigovor, vratila rang listu Tenderskoj komisiji radi otklanjanja nepravilnosti, koje su se odnosile na nedostatak obrazloženja rangiranja ponuđača, odnosno na izostanak detaljnog prikaza elemenata na osnovu kojih su dodijeljeni bodovi.

Sud je utvrdio da je takvo postupanje u skladu sa članom 32 stav 2 Zakona o koncesijama („Sl. list CG“, br. 8/09), kojim je propisano da se, u slučaju nepravilne primjene kriterijuma ili povrede postupka, rang lista vraća Tenderskoj komisiji na ponovno odlučivanje.

“Suprotno navodima tužioca, Sud je ocijenio da rezultati vrednovanja ponuda nijesu utvrđivani dva puta. Nakon što je utvrđen prosjek bodova po kriterijumima tehničke ponude, plana razvoja avio-dostupnosti i investicionog plana, sjednica Tenderske komisije nije zaključena, već je zbog prigovora pojedinih članova i uz mišljenje konsultanata Međunarodne finansijske korporacije, odlučeno da se ponovi bodovanje u dijelu koji se odnosi na analizu plana razvoja avio-dostupnosti i investicionog plana”, objašnjavaju iz iz suda.

Potpisivanjem konačne liste ponuda koje ispunjavaju tehničke uslove, u skladu sa članom 10 stav 1 Uredbe o bližem načinu sprovođenja postupka javnog nadmetanja u otvorenom i dvostepenom postupku davanja koncesije, okončana je prva faza postupka.

“Sud je takođe imao u vidu da je Međunarodna finansijska korporacija, u skladu sa Ugovorom o pružanju savjetodavnih finansijskih usluga, imala savjetodavnu ulogu u postupku, uključujući podršku u evaluaciji ponuda i izradi analiza. Učešće predstavnika te institucije na sjednicama Tenderske komisije i davanje stručnih mišljenja, po ocjeni Suda, ne predstavlja prekoračenje ugovorom definisanih ovlašćenja”, kazali su u saopštenju.

rtcg. me

07. 05. 2026.17:13 >> 17:21

Ministarka javnih radova Majda Adžović danas je boravila u radnoj posjeti opštini Bijelo Polje, gdje je zajedno sa saradnicima obišla više infrastrukturnih projekata od značaja za ovaj region. Ministarka je obišla putne pravce na kojima su radovi u toku, odnosno u završnoj fazi.

Kako navode u saopštenju, poseban akcenat stavljen je na obilježavanje početka radova na trasi puta Tomaševo–Sokolac, dužine devet kilometara, projektu koji će značajno unaprijediti saobraćajnu povezanost i dodatno podstaći ekonomski razvoj ovog dijela opštine.

“Izvršen je obilazak lokalnih puteva Kovren–Gorice, kao i Gubavac–Bistrica gdje su radovi u završnoj fazi, a koji se realizuju u cilju poboljšanja kvaliteta života građana, bolje povezanosti naselja i lakšeg pristupa ruralnim područjima. Održan je i sastanak sa predsjednikom Opštine Bijelo Polje, Petrom Smolovićem, tokom kojeg je razgovaramo o infrastrukturnim projektima na području Bijelog Polja”, navode u saopštenju Ministarstva.

Ministarka je istakla da se paralelno intenzivno radi i na unapređenju javne infrastrukture kroz ključne obrazovne i zdravstvene projekte.

Danas je raspisana javna nabavka za izgradnju Osnovne škole „Nedakusi“, dok je u okviru projekta izgradnje onkološke bolnice u Bijelom Polju izabran izvođač radova.

Adžović je naglasila da će Ministarstvo javnih radova nastaviti sa još intenzivnijim investicionim ciklusom, ne samo u opštini Bijelo Polje, već širom Crne Gore, sa ciljem stvaranja modernog, povezanog i ravnomjerno razvijenog društva.

“Vlada Crne Gore i Ministarstvo javnih radova ostaju snažno posvećeni realizaciji kapitalnih projekata koji doprinose ukupnom ekonomskom napretku, unapređenju kvaliteta života građana i dugoročnoj stabilnosti i prosperitetu države”, poručuju u ovom vladinom resoru.

rtcg. me

Foto: Screenshot

“Monteput” je kao najpovoljniju na tenderu za projektovanje i izgradnju obilaznice oko Budve duge osam kilometara, odnosno brze saobraćajnice od Markovića do Lastve Grbaljske, izabrao ponudu vrijednu 237.471.019 eura sa PDV-om – konzorcijuma koji čine “Briv Construction”, “Herc gradnja”, “Hering”, “IPSA Institut” i “Shadong Foreign Economical & Tehnical Cooperation”.

Po tenderu, na ovu odluku postoji mogućnost žalbe još osam dana.

Tender za ovaj posao je raspisan krajem oktobra prošle godine i trajao je do kraja februara, dok mu je procijenjena vrijednost bila 237.483.999 eura. Izabrani izvođač će nakon potpisivanja ugovora imati gotovo šest i po godina da uradi posao, od čega pola godine da definiše trasu, četiri za glavni projekat i građevinske radove, uz dvije godine za otklanjanje nedostataka.

Brza saobraćajnica duž crnogorskog primorja počinje kod petlje u mjestu Markovići, a ide do petlje u Lastvi Grbaljskoj, dok se gradi s ciljem smanjenja ljetnjih saobraćajnih gužvi. Ovaj tender predviđa projektovanje i izgradnju dok će se naknadno raspisati novi za elektro-mašinski dio radova, tj. opremu i instalacije u tunelima, elektroenergetsku mrežu, vodovodne cijevi, pumpe, sisteme za upravljanje i nadzor, saobraćajnu signalizaciju, opremu komandnog centra i baze za održavanje, instalacije kablova…

Iz ovog postupka je isključen kineski konzorcijum koji čine “China Civil Engineering Construction Corporation”, “CRCC International Engineering Consulting”, sa podugovaračima “Design & QC” i “Euro-Asfalt”, jer im izjava nije bila ispravna. “Monteput” je od njih tražio da dokažu da imaju reference za iskope i betoniranje tunela dugih najmanje 1,5 kilometar, ali to nisu učinili.

Osim njih, isključena je i kineska firma “China Construction fifth Engineering Division Corporation Limited”, jer su dostavili garanciju ponude koja nije u skladu sa tenderskom dokumentacijom, tj. njen period važenja je skraćen, pa ne poštuje uslov da važi tokom važenja same ponude i osam dana nakon njenog isteka. Isključeni su i jer su se zavisno od terena ograđivali od temeljenja mostova, tunela i drugih radova.

Na ovoj trasi su projektovana četiri mosta ukupne dužine od oko 1,4 kilometra, dok su planirana i dva dvocijevna tunela duga 4,3 kilometara.

Premijer Milojko Spajić je juče saopštio da će obilaznica povezivati magistralne puteve Podgorica-Budva i Budva-Tivat, te da će značajno doprinijeti izmještanju tranzitnog saobraćaja iz urbanog jezgra Budve. Da je ovaj projekat saobraćajno najpotrebniji Crnoj Gori, “Vijestima” je početkom ove godine kazao i direktor “Monteputa” Milan Ljiljanić jer su na tom mjestu najveće gužve.

Eksproprijacija parcela u Kotoru i Budvi za izgradnju brze saobraćajnice od Markovića do Lastve Grbaljske, koštaće oko 18 miliona eura, a Vlada je početkom marta proglasila javni interes nad ovim zemljištem čime su stvoreni uslovi za početak otkupa.

Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine je urbanističko-tehničke uslove za ovaj projekat izdalo krajem avgusta prošle godine.

Izvor: Vijesti

Foto: EPA-EFE/CARLOS BARROSO

Dok se jedan broj opština bori sa tekućom likvidnošću (Ulcinj, Rožaje, Berane i Bijelo Polje), drugi se suočava sa višemilionskim ratama kredita i pozajmica (Herceg Novi i Bar). Budva, Herceg Novi, Ulcinj, Cetinje i Rožaje zajedno čine oko 70 odsto ukupnog duga svih opština. Gusinje, Mojkovac, Tivat, Tuzi i Zeta 2025. godinu završili bez neizmirenih obaveza

Foto: Privatna arhiva

Ilustracija

Objavljeno: 07.05.2026. 06:35

Crnogorske opštine zaključile su prošlu godinu sa ukupnim neizmirenim dugom od 57,42 miliona eura, pokazuje izvještaj koji je objavila Vlada. Iako se finansijska disciplina razlikuje od grada do grada, najveći dužnici Budva, Herceg Novi, Ulcinj i Cetinje – generišu čak 70 odsto ukupnih dugovanja. Pet opština posluje bez centa duga, ostale lokalne samouprave najviše opterećuju stari krediti i tekući rashodi, prvenstveno neizmirene zarade koje su u pojedinim gradovima postale hronični problem.

Budva je opština sa najvećim apsolutnim dugom 11,07 miliona eura. Obaveze po osnovu otplate dugova iznose 9,88 miliona eura, dok tekući rashodi iznose 703.985 eura. Nema neizmirenih obaveza za kredite jer se dug odnosi na ranije preuzete obaveze koje su došle na naplatu.

Neizmirene obaveze Herceg Novog iznose 10,87 miliona eura. Najveća stavka je obaveza po pozajmicama i kreditima – 8,98 miliona (glavnica), tekući rashodi 1,37 miliona, kapitalni izdaci 496.815.

Ulcinj duguje ukupno 8,82 miliona eura, od čega za otplatu dugova 2,59 miliona, a za transfere institucijama 225.480 eura.

Prijestonica Cetinje imala je na kraju prošle godine 8,73 miliona eura neizmirenih obaveza. Najveći iznos se odnosi na otplatu dugova – 5,44 miliona, za reprogram poreskog duga 1,84 miliona, tekuće rashode 966.787 eura, a za transfere institucijama 430.550 eura.

Opština Rožaje zaključila je 2025. godinu sa ukupnim dugom od 6,07 miliona eura, što je svrstava na peto mjesto najvećih dužnika u državi i na sam vrh liste na sjeveru. Za razliku od primorskih opština čiji su dugovi uglavnom investicioni ili kreditni, finansije Rožaja najviše opterećuju tekući rashodi koji iznose čak 4,59 miliona eura. Kreditne obaveze Rožaja iznose blizu 418.000 eura, od čega se 384.709 eura odnosi na glavnicu, a 33.180 eura na dospjele kamate.

OSNOVNI TROŠKOVI

Tekući rashodi (plate zaposlenih, računi i materijalni troškovi), predstavljaju jedan od najvećih finansijskih tereta za crnogorske opštine sa ukupnim dugom od 18,54 miliona eura, što je skoro trećina ukupnog duga.

Na vrhu liste dužnika po tom osnovu je Ulcinj, čije neizmirene tekuće obaveze dostižu 5,80 miliona eura. Odmah iza nje su Rožaje sa dugom od 4,59 miliona eura. Milionske cifre u toj kategoriji bilježe još i Berane sa 1,54 miliona eura, Bijelo Polje sa 1,46 te Herceg Novi čija dugovanja iznose 1,37 miliona eura.

Znatne neizmirene tekuće obaveze imaju Prijestonica – 966.787 eura i Budva koja duguje 703.985 eura. Slijedi Danilovgrad sa dugom od 562.957 eura, dok se u grupu opština sa srednjim nivoom duga nalaze Nikšić koji duguje 383.714 eura, Pljevlja – 379.072 eura, Plav – 261.275 eura, Kotor – 204.272 eura i Bar – 178.270 eura.

Na donjem dijelu ljestvice su Plužine koje duguju 69.057 eura, Glavni grad Podgorica sa svega 17.031 eura, te Petnjica sa 11.060 eura. Na samom začelju po visini duga su Žabljak sa 25.024 eura, Andrijevica sa 2.312 eura i Šavnik sa 190 eura.

Gusinje, Mojkovac, Tivat, Tuzi, Zeta i Kolašin su 2025. godinu završile bez duga po osnovu tekućih rashoda.

KREDITI, INVESTICIJE

Po osnovu otplate kredita lokalne uprave duguju 13,40 miliona eura. U strukturi tog duga dominira glavnica – 13,36 miliona eura. Čak 97 odsto tog iznosa duguju u četiri opštine, od kojih su dvije primorske. Kreditno najopterećeniji je Herceg Novi, čiji dug po osnovu glavnice kredita iznosi 8,98 miliona eura. Slijedi Bar koji duguje četiri miliona eura, takođe po osnovu glavnice.

Dugovanja za kapitalne investicije (neizmirene obaveze prema izvođačima radova), na nivou svih opština iznose ukupno 1,83 miliona eura. Na vrhu liste je Kotor čije neizmirene obaveze iznose 512.295 eura, što čini više od četvrtine ukupnog duga. Slijede Herceg Novi sa dugom od 496.815 eura i Pljevlja sa 431.301 eura.

U grupi opština sa znatno manjim investicionim dugovanjima nalaze se Ulcinj sa 195.342 eura, Budva sa 45.793 eura, te Bar sa 46.814 eura. Podgorica po tom osnovu duguje 12.546 eura, a Žabljak sa 968 eura.

S druge strane, 16 opština ne duguje ni euro za kapitalne izdatke. Među njima su: Andrijevica, Berane, Danilovgrad, Gusinje, Kolašin, Mojkovac, Nikšić, Bijelo Polje, Cetinje, Petnjica, Plužine, Tivat, Šavnik, Tuzi i Zeta.

Obaveze po transferima za socijalnu zaštitu predstavljaju najmanju stavku – 106.521 euro. Od tog iznosa, gotovo cjelokupan dug otpada na Pljevlja, koja nisu izmirila 105.937 eura, što čini skoro 99,5 odsto ukupnog duga svih crnogorskih opština po tom osnovu. Simbolična dugovanja bilježe Ulcinj (500 eura) i Nikšić (83,33 eura), dok ostale opštine nemaju dugovanja po osnovu socijalne zaštite.

Zaposlenima duguju skoro 11 miliona eura

Prema izvještaju, čak 15 crnogorskih opština godinu je završilo sa neizmirenim obavezama za bruto zarade i doprinose, a ukupan dug po ovom osnovu iznosi skoro 11 miliona eura.

Ubjedljivi rekorder je Ulcinj, koji zaposlenima duguje čak 2,86 miliona eura, zatim Rožaje sa dugom od 2,45 miliona eura. Milionska dugovanja za plate bilježe još i Berane (1,41 milion) i Bijelo Polje (1,30 miliona eura).

Cetinje duguje oko 288.000 eura po tom osnovu, dok su dugovanja Nikšića (271.000) i Pljevalja (247.000). U grupi opština čiji dug za plate prelazi stotinu hiljada eura nalaze se još Plav (177.000), Danilovgrad (173.000), Kotor (114.000) i Bar (105.000 eura).

Na dnu liste nalaze se Plužine koje duguju 69.000 eura, Žabljak 25.000, Petnjica 11.000, dok Andrijevica za plate duguje 2.312 eura.

Ni euro duga prema zaposlenima nemaju Budva, Herceg Novi, Podgorica, Gusinje, Kolašin, Mojkovac, Tivat, Tuzi, Šavnik i Zeta

pobjeda

Odluka portala BiznisCG da nakon RED konferencije u Budvi više ne prati samite, panele i biznis konferencije na Primorju predstavlja ozbiljno upozorenje organizatorima događaja koji godinama grade glamuroznu sliku o regionalnim biznis forumima, dok istovremeno zanemaruju one koji te događaje prenose javnosti — medije.

Piše: Bojan OBRENIĆ

U posljednjih nekoliko godina svjedočimo pravoj inflaciji konferencija, samita i panela. Hoteli puni, bine impresivne, produkcija skupa, PR kampanje agresivne, a društvene mreže zatrpane fotografijama govornika, sponzora i luksuznih večera. Međutim, iza kulisa često ostaje druga slika — novinari bez osnovnih uslova za rad, bez prostora za razgovor sa sagovornicima, bez mogućnosti da postave pitanja, a nerijetko i bez elementarnog profesionalnog poštovanja. A često i bez obroka i smještaja.
Naša poruka jeste reakcija jednog medija, ali i refleksija nezadovoljstva koje dugo tinja među novinarima u Crnoj Gori. Mediji se sve češće pozivaju samo da budu dio scenografije događaja, da prenesu unaprijed pripremljene PR poruke, bez prostora za kritičko novinarstvo i suštinska pitanja.
A upravo su pitanja suština novinarstva.
Kada panel postane jednosmjerna komunikacija, bez mogućnosti da novinari intervenišu, traže pojašnjenja ili otvore neprijatne teme, onda to više nije konferencija već marketinški performans. Javnost tada ne dobija informacije, već pažljivo upakovane promotivne poruke.
Posebno zabrinjava činjenica da se ogromni budžeti izdvajaju za luksuz učesnika, dok se novinari tretiraju kao trošak koji treba minimizirati. To nije samo profesionalni problem — to je pokazatelj odnosa prema slobodi medija i ulozi novinarstva u društvu.
Sedma sila nije dekor niti servis za besplatnu promociju. Mediji nijesu tu da aplaudiraju, već da pitaju, provjeravaju i analiziraju. Nedavno su dva direktora medija demonstrativno napustili izvikani samit kada su vidjeli tretman novinara.
Zbog toga odluka BiznisCG, kao najveće regionalne digitalne platforme (23 miliona pregleda na Instagramu) može biti prelomni trenutak i poziv organizatorima da ozbiljno preispitaju odnos prema medijima. Jer bez profesionalnog novinarstva, svaki samit ostaje samo dobro osvijetljena pozornica bez stvarnog dijaloga i kredibiliteta.

bizniscg

Reuters06. maj. 2026. 22:53

Pogledajte kako teku radovi na regionalnom putu u mjestu Sokolovina

Za manje od 15 dana završena je kompletna kolovozna konstrukcija

Foto:Portal ETV

Portal AnalitikaIzvor

Kompanija „Bemax“ dok u čak tri smjene intenzivno radi na bulevaru Tivat–Jaz, istovremeno se punim kapacitetom gradi i na drugom kraju države. U Opštini Mojkovac, u mjestu Sokolovina, u toku su asfalterski radovi na regionalnom putu, čime se još jednom potvrđuje ozbiljan tempo i posvećenost realizaciji infrastrukturnih projekata širom Crne Gore, piše Portal TVE.

Kompanija „Bemax“ i u ovom slučaju podijelila je video snimak asfaltiranja, pružajući građanima jasan uvid u dinamiku i kvalitet izvedenih radova.

Na ovom projektu kompanija je izvela kompletne radove na donjem i gornjem stroju kolovozne konstrukcije, kao i ugradnju betonskih ivičnih elemenata za odvodnju.

Za manje od 15 dana završena je kompletna kolovozna konstrukcija — radovi su počeli 23. aprila, a završeni su danas.

Portal AnalitikaIzvor

Boban Kusturić

Autor:Redakcija Pobjede

UCrnoj Gori danas se saobraća po pretežno suvim kolovozima. Duž klisura i usjeka mogući su nailasci na sitnije odrone. Apelujemo na vozače da vožnju prilagode uslovima na putu i poštuju pravila saobraćaja. Na brojnim dionicama na kojima su radovi u toku neophodna je dodatna pažnja, saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore AMSCG.

Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara -Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina došlo je do odrona usljed čega je saobraćaj obustavljen.

Zbog izvođenja radova na rekonstrukcijí mosta Đurdevića Tara na magistralnom putu M-6 dionica Pljevlja – Žabljak, lokalitet Đurdevića Tara, odobrava se promjena režima saobraćaja na sljedeći način:

1.totalna obustava saobraćaja za teretni saobraćaj (kamioni, šleperi, kamioni sa prikolicom, šleperi sa prikolicom, itd.) nosívosti preko 3,5 tone do završetka radova.

2. do 31. maja saobraćaj se obustavlja u terminima od 05.00 do 08.00, od 10.00 do 13.00 i od 14.00 do 20.00 časova.

Privremeno se do 09. maja odobrava totalna obustava saobraćaja od 09:00 do 11:00 i od 14:00 do 16:00 časova kao i promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjesto izvođenja radova od 07:00 do 17:00 časova, zbog izvođenja asfalterskih radova u okviru investicionog presvlačenja na regionalnom putu R-1 Cetinje-Krstac-Trojica- Kotor i R25 – Cetinje-Ivanova Korita-Međuvršje-Krstac.

Privremeno se do 10. maja odobrava promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestu izvođenja radova u vremenskom intervalu od 09.00do 19.00 časova, zbog izvođenja asfalterskih radova u okviru redovnog održavanja na magistralnom putu M-2 dionica Petrovac-Virpazar.

U toku je rekonstrukcija regionalnog puta R-29 Bar-Kamenički most-Krute i dolazi do obustave saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 08.00 do 11.00 i od 13.00 do 16.00 sati.

Do završetka radova odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Riđani zbog izvođenja radova na adaptaciji puta.

Do završetka radova, odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na neizmjenično odvijanje saobraćaja, u terminima od putu 08:00 do 17:00 časova zbog izvođenja radova na izgradnji potpornog zida na ragionalnom putu R-30 dionica ulaz u Petnjicu.

Do 31. maja odobrava se totalna obustava saobraćaja u intervalu od 08.00 do 12.00 sati i od 13.00 do 17.00 sati zbog izvođenja radova na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica – Bioča, potez Bioča-Lješnica.

Zbog izvođenja radova na rekonstrukciji saobraćajnice Petnjica -Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvođenja radova, kao i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta. Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak) u intervalima od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 sati.

Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje -Jasenovo Polje saobraćaj se obavlja naizmjenično jednom trakom na mjestima izvođenja radova i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.

Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvođenja radova na rekonstrukciji prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevica Tara.

Do 15. juna doći će do izmjene režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični kao i mogućnost potpune obustave saobraćaja u kraćim terminima u tunelu Sozina u vremenu od 22.00 do 06.00 časova. U pitanju su radovi na sanaciji pukotina u tunelu Sozina injektiranjem sa završnim farbanjem obloge, kao i radovi na čišćenju kanala odvodnje. Radovi će se izvoditi ručno pomoću lake opreme i mašina.

Privremeno se do završetka radova, odobrava promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestu izvođenja radova zbog izvođenja radova na adaptaciji dijela saobraćajnice u centru Tuzi, od marketa,Voli do katoličke crkve, na magistralnom putu M-4 dionica Podgorica- Božaj.

Privremeno se do završetka radova, odobrava promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvođenja radova, zbog izvođenja radova na poboljšanju bezbjednosti saobraćaja, (vertikalne i horizontalne saobraćajne signalizacije) na regionalnom putu R-13 dionica Mateševo-Kolašin.

Do završetka radova odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na neizmjenično odvijanje saobraćaja, od 23:00 do 05:00 časova, zbog izvođenja radova na pranju i krečenju zidova u tunelima, Budoš, Mali Budoš, Paprati i Drenoštic na magistralnog puta M-3 dionica Nikšić – Danilovgrad.

U Podgorici se odobrava se potpuna obustava zbog izvođenja radova na izgradnji Bulevara Vojislavljevića -Faza II-u dijelu od ulice Kralja Nikole do ulice Princeze Ksenije. Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.

Do 30. maja od 08.00 do 16.00 sati odobrava se zauzimanje dijela kolovozne površine magistralnog puta zbog izvođenja radova na izgradnji pristupne saobraćajnice za novu autobusku stanicu na lokaciji Šištet-Igalo.

Intenzitet saobraćaja je umjeren. Tokom dana se očekuje pojačana frekvencija vozila na većini putnih pravaca u zemlji.

U protekla 24 sata dogodilo se sedam saobraćajnih nezgoda u kojima su dvije osobe zadobile teže, a tri lakše povrede.

Auto moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima koja podrazumijeva pružanje usluge pomoći na putu, otklanjanje manjih kvarova i besplatnog šlepanja vozila do prvog servisa za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.

Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je gradjanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 i 063239987.

Pobjeda.me

Policiji u Beranama nikada nije bio prijavljen nestanak kilograma najčistijeg zlata koji je pripadao Fondu zdravstva i navodno čuvan u trezoru nekadašnje filijale Atlas banke u ovom gradu prije uvođenja stečaja. To je Portalu RTCG kazao sagovornik iz Odjeljenja bezbjednosti Berane, koji je zapamtio mnogo naizgled neobjašnjivih slučajeva krađa.

On se osvrnuo na stariji slučaj Atlas banke, koji već deceniju izaziva znatiželju.

„U policijskoj karijeri sam se svega nagledao. Zabilježene su krađe svega i svačega, od kojih su neke za rubriku vjerovali ili ne. Da je prijavljen nestanak kilograma zlata iz Atlas banke, o tome bi postojao makar pisani trag, a ja taj trag nigdje nisam vidio“, rekao je ovaj policijski službenik.

Prema njegovim riječima, nije nemoguće da je zlato nestalo ranije i da je kasno primijećeno, a potom to niko nije smio da prijavi.

„Onda je uveden stečaj, i to je za onoga ko je eventualno otuđio zlato došlo kao naručeno. Tragovi su nestali, i sada samo možemo da nagađamo. Nema pisanih tragova u policiji o prijavi, nema tragova nakon uvođenja stečaja. I tu je kraj, to bi sada bilo vrlo teško istraživati“, rekao je taj sagovornik iz policije.

Portal RTCG je ranije pisao o tome da je jedan od bivših radnika ispričao da se u trezoru Atlas banke u Beranama u trenutku uvođenja stečaja, makar na papiru, nalazio kilogram najčistijeg zubarskog zlata.

To zlato je, kako je objasnio, čuvano nekoliko decenija i pripadalo je Fondu zdravstva još iz vremena kada je zlato kao materijal upotrebljavano u stomatologiji.

„Ključna stvar je u tome što u trenutku kada je uveden stečaj i kada je zatvorena i naša filijala, nije formirana komisija i što komisijski i zapisnički nije konstatovano da zlata nema. Ostavila ga je na čuvanje jedna bivša direktorica koja je otišla za Beograd, i ono je tu stajalo možda i tri decenije prije uvođenja stečaja“, kazao je bivši radnik beranske filijale Atlas banke.

On smatra da je tada morao biti i urađen popis imovine koja je zatečena, i tada bi sa sigurnošću mogli kazati da je zlato eventualno nestalo prije toga.

„Toga dana, 5. aprila 2019. godine, bez ikakve najave sačekali su kraj radnog vremena, i kada smo svi izašli, ne znajući ništa, jednostavno su zaključali vrata i postavili obezbjeđenje. Mnogima od nas su lične stvari ostale unutra i nismo mogli da ih uzmemo“, tvrdi taj nekadašnji bankarski službenik.

Stečajna uprava je jednom prilikom saopštila ovim povodom da u trenutku uvođenja stečaja nije bilo ničega u trezorima, odnosno da su bili slobodni, ili kako su se izrazili, „oslobođeni od sadržaja“.

Prije nego je pristupila Atlas sistemu, banka u Beranama je bila preteča svih banaka u ovom regionu, i u njoj je njoj čuvana sva dokumentacija svih bivših privrednih preduzeća još iz vremena SFRJ.

Postojeća zgrada je izgrađena 1974. godine od sredstava gradske privrede, koja je u to vrijeme bila treća u Crnoj Gori. Tada je postojala samo ova banka. Ta banka se poslije rata zvala Komunalna banka Ivangrad, Andrijevica i Plav.

Zatim je mijenjala ime u Osnovnu banku, potom u Montenegro banku. A 1992. godine se izdvojila iz sistema Montenegro banke i tada je formirana Beranska banka. Beranska banka je 2003. godine pripojena Atlas banci.

Portal RTCG je kontaktirao i neke od starijih stomatologa koji su objasnili da je zubarsko zlato najvrjedniji materijal i da je moralo biti najveće čistoće, odnosno dvadesetčetvorokaratno, ili čistoće 97 odsto. Danas je izuzetno skupo i rijetko se koristi.

Samo najstariji stomatolozi se još sjećaju kada je, dok je stomatologija pripadala javnom zdravstvu, tadašnji Fonda zdravstva pokrivao troškove i takvih usluga.

Prema javno dostupnim podacima zlato nikada nije potpuno prestalo da se koristi u stomatologiji, ali su ga postepeno u posljednjoj deceniji prošlog vijeka, između 1990. i 2000. godine, zamijenili jeftiniji i pristupačniji materijali. Tehnički i dalje postoji kao opcija, ali vrlo skupa.

Cijena kilograma najčistijeg zlata na svjetskom tržištu kreće se oko 150 hiljada eura, dok je na crnom tržištu vrijednost značajno veća. Uprkos tome, zlatu iz nekadašnje filijale Atlas banke u Beranama nema traga, i kako se čini, ostaće tajna ko je i kada „trezor oslobodio od sadržaja“.

RTCG

biyniscg. me

Prvomajski praznici u Crnoj Gori donijeli su produženi vikend, ali i pojačane kontrole. Dok su građani odmarali, inspekcije su radile punim intenzitetom – na primorju i u Glavnom gradu. Kako poručuju iz Koordinacionog tijela, pojačan nadzor biće nastavljen i tokom ljetnje sezone, prenosi RTV Podgorica.

Akcenat inspekcijskih kontrola, kako je naglašeno, bio je na suzbijanju sive ekonomije i nelegalnog poslovanja, što je i tokom praznika ostao jedan od ključnih izazova.„Za vrijeme prvomajskih praznika, Koordinaciono tijelo je organizovalo rad inspekcijskih službi u pet primorskih gradova u Ulcinju, Budvi, Baru, Kotoru i Podgorici. U tim primorskim gradovima je djelovalo šest inspekcija: Poreska, Tržišna, Radna, Turistička i inspekcija za bezbjednost hrane“, kazao je Andrej Vučeković iz Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskog nadzora.Tržišna inspekcija kontrolisala je rad trgovinskih objekata, a dio njih zatečen je u kršenju zabrane rada tokom državnog praznika.„Tokom prvomajskih praznika, Tržišna inspekcija je obavila 64 kontrole, od toga šest u Glavnom gradu. Takođe, moram da pomenem da je, prilikom vršenja tih inspkecijskih kontrola, zapečaćeno 15 trgovinskih objekata“, naveo je on.

Uz izricanje novčanih kazni, inspektori su primjenjivali i upravne mjere, uključujući zatvaranje objekata koji nijesu poštovali zakon.„Tržišna inspekcija je izrekla 91 prekršajni nalog, u ukupnom iznosu 29.650 eura, ali uvijek moramo da razlikujemo upravnu mjeru od prekršajne mjere. Prekršajna mjera se odnosi na iziricanje kazne, a upravna mjera je ona upravna mjera, gdje moramo da donosemo rešenje o zabrani obavljanja djelatnosti tj. pečaćenje objekta“, kaže Vučeković.Kontrole nijesu bile ograničene samo na tržišnu inspekciju – pojačan nadzor sprovodile su i poreska, radna, turistička i sanitarna inspekcija, kao i Uprava za bezbjednost hrane.„Poreska inspekcija je izvršila 108 kontrola i izrekla preko 120 hiljada eura novačnih kazni. Takođe, radna, sanitarna, turistička i Uprava za bezbjednost hrane izvršili su preko 114 kontrola, izrekli 73 hiljade eura i podnijeli pet zahtjeva za pokretaje prekršajnih postupaka i donijeli dva rješenja o zabrani rada“, pojasnio je Vučeković.

Pojačane kontrole biće nastavljene i tokom ljeta, kada se očekuje najveći priliv turista i povećan obim poslovanja.„Inspekcije, koje djeluju u okviru Koordinacionog tijela, od 1. jula kreću u pojačanom nadzoru, kada je u pitanju ljetnja turistička sezona i trajaće do 9. septembra. Radiće se u pet smjena, inspektori će se rotirati svakih 15 dana“, zaključio je Vučeković.Iz Koordinacionog tijela poručuju da će inspekcije nastaviti pojačani nadzor, kako bi suzbili nepravilnosti i obezbijedili jednake uslova poslovanja tokom turističke sezone.

RTV Podgorica

biyniscg. me

Shutterstock/Kzenon

Uprkos padu prometa, kompanija je ostvarila značajan rast neto dobiti u protekloj godini, prenose regionalni mediji.

Konzum je tokom prošle godine ostvario promet od 1,94 milijarde evra, što predstavlja pad od 5 odsto u odnosu na prethodni period. Prema podacima koje prenosi portal Danica.hr, ovo je jedini lanac među deset najvećih u Hrvatskoj koji je zabeležio pad prihoda. Ipak, neto dobit kompanije porasla je za 67 odsto i iznosila je 85 miliona evra.

Statistički podaci agencije FINA pokazuju da je trgovački lanac zapošljavao oko 9.200 radnika, što je za hiljadu manje nego godinu ranije. Prosečna neto plata u ovoj kompaniji iznosila je 1.360 evra, nakon povećanja od 140 evra. Smanjenje broja zaposlenih prati trend optimizacije poslovanja unutar grupacije u 2025. godini.

Lidl i Kaufland postali lideri

Nemačka Schwarz grupa, u čijem sastavu posluju Lidl i Kaufland, preuzela je primat na tržištu s ukupnim prihodima od 2,3 milijarde evra. Ovaj rezultat nadmašuje Konzumov promet za 19 odsto. Grupacija je ostvarila profit od 102 miliona evra, što je 20 odsto više u odnosu na donedavno vodeći domaći lanac.

Pojedinačno gledano, Lidl je ostvario promet od 1,42 milijarde evra uz profit od 70 miliona evra, dok je Kaufland zabeležio 881 milion evra prihoda. Obe kompanije povećale su broj zaposlenih, a prosečne plate u ovim lancima znatno su iznad tržišnog proseka. Radnici u Lidlu primaju prosečno 1.920 evra, dok zaposleni u Kauflandu zarađuju 1.860 evra.

Ostali trgovci, poput lanaca Studenac, Tommy i Spar, zabeležili su stabilan rast prihoda. Studenac predvodi ovu grupu s rastom od 13 odsto, dok su Tommy, KTC, Plodine i Spar rasli između sedam i dvanaest procenata. Italijanski diskonter Eurospin ostvario je najveći relativni skok prometa od 19 odsto, ali i dalje posluje s gubitkom od 6,2 miliona evra zbog intenzivnih investicija i širenja mreže centara.

Lanac Boso zadržao je jedanaestu poziciju s prihodima od 182 miliona evra, ali ostaje na dnu lestvice po primanjima radnika. Prosečna neto plata u ovoj kompaniji iznosi svega 770 evra. Poređenja radi, najuspešniji trgovci na listi isplaćuju plate koje su i do dva i po puta veće od onih u slavonskom lancu, što ukazuje na duboku polarizaciju unutar sektora trgovine.

b92. net

Koliko u Crnoj Gori ima podstanara. Na ovo pitanje ne zna niko odgovor, jer ne postoji registar onih koji plaćaju stanarinu. Prema grubim procjenama oko 23.000 porodica u Crnoj Gori nema svoj krov nad glavom. Agenti za nekretnine kažu da cijene rente padaju, jer je i potražnja slabija. Ipak, stanodavci se ne prave vješti da aktulenim podstanarima smanje kiriju.

Ja bih rekao da su cijene za nekih 15-20 odsto u padu. Evo naprimjer, jednosoban stan danas možete da nađete jednako lijep za 350-400 eura i za 500 ili 600″, kaže agent za nekretnine Haris Osmanagić.

Predsjednik Udruženja podstanara CG Dragan Živković, ističe da uopšte nije došlo do smanjenja cijena kirija već zakupljenih stanova.

„Dakle, ako je prije pola godine ili godinu bilo 400 eura sada ni jedan stanodavac nije rekao ajde padaju cijene sad ćemo na 350 ili na 300 eura stan“, navodi Živković.

Odlazak državljana Azerbejdžana i Turske u većem broju i donošenjem strožeg zakona o stranim državljanima imalo je za posljedicu smanjenje cijena izdavanja stanova u dva navrata. Ipak, cifre su i dalje veoma visoke za veliki broj podstanara.

„Mi ćemo podsjetiti da smo mi izdali index kirija, da se tu jasno vidi veliko opterećenje velikog broja podstanarskih porodica, da se preko 60 odsto dijela plate odvaja za kirije“, kaže Živković.

Osmanagić dodaje da je ponuda definitivno značajno veća. Što se tiče tražnje ne bi rekao da je toliko opala. Postoji i dalje s tim što nisu aktivni strani državljani, već uglavnom domaći klijenti.

Više od 80 odsto podstanara nema sklopljene ugovore o rentiranju sa vlasnicima stanova.

„Nemamo razvijenu svijest da tražimo ugovore, da nas ti ugovori štite, ali štite i stanodavce. Glavni grad je davao neke subvencije za podstanare. Ogroman broj podstanara nije se mogao prijaviti jer nemaju ugovor“, objašnjava Živković.

„Moraju vlasnici prihvatiti da je manje stranaca, da su sada aktivni domaći klijenti, a domaći klijenti teško plaćaju jednosoban stan preko 400-450 eura, odnosno dvosoban stan preko 550“, naglašava Osmanagić.

Živković dodaje da u evropskim državama ne može svako da izdaje stan i da ima dozvolu da izdaje stan, a ni cijena stana ne može biti onoliko koliko vlasnik misli da može biti.

On zaključuje da bi jedino izgradnja državnih, socijalnih stanova, po primjeru Austrije, Francuske ili Španije, mogla dovesti generalno do ozbiljnog smanjenja rente, a time i boljeg životnog standarda podstanara.

RTCG

bizniscg

Pojačane aktivnosti policije

Izvor:Adria.tv

Policija je na Žabljaku uhapsila tri vozača koji su vozilima upravljali pod dejstvom alkohola u organizmu u koncentraciji većoj od 1g/kg, od kojih jedan mladi vozač.

“Sudija za prekršaje im je izrekao novčane kazne u ukupnom iznosu od 1.350 eura i zabrane upravljanja putničkim motornim vozilima”, saopštili su iz Uprave policije na mreži Iks.

Izvor:rtcg.me

Broj krivičnih i prekršajnih predmeta u 2025. godini udvostručio se nakon što je krajem 2024. Vrhovni državni tužilac Milorad Marković izdao obavezujuće uputstvo za postupanje u slučajevima nasilja u porodici. Značajno veće angažovanje tužilaštva u 2025. godini u odnosu na 2024. dupliranje broja predmeta, u odnosu na 2023. četiri puta veći broj predmeta o kojima su postupali.

Broj krivičnih i prekršajnih predmeta u 2025. godini udvostručio se nakon što je krajem 2024. Vrhovni državni tužilac Milorad Marković izdao obavezujuće uputstvo za postupanje u slučajevima nasilja u porodici.

Značajno veće angažovanje tužilaštva u 2025. godini u odnosu na 2024. dupliranje broja predmeta, u odnosu na 2023. četiri puta veći broj predmeta o kojima su postupali. Samo uputstvo je nametnulo tužiteljkama i tužiocima da imaju mnogo veći broj aktivnosti i da mnogo ozbiljnije pristupaju ovom pitanju i ovim predmetima.

Da tužilaštvo postupa brže i efikasnije u slučajevima porodičnog nasilja, kazala nam je i direktorica Centra za ženska prava Maja Raićević.

“Sada tužilaštvo hitnije postupa, naročito u pogledu saslušanja žrtava. To se saslušanje, i prema našim podacima, radili smo monitoring primjene ovog uputstva, odvija u roku od najkasnije 48 sati, sa možda određenim i rijetkim izuzecima, što je u velikoj mjeri i određeni podsticaj za samu žrtvu, odnosno uvjeravanje u to da institucije rade po pitanju njene prijave” rekla je Raičević.

Problem je, ističe Raićević, kaznena politika.

Uslovne osude čine trećinu kazni.

“Zatvorske kazne, recimo, čine polovinu ukupnog broja. Međutim, najveći broj kazni i dalje je u rasponu od 6 do 12 mjeseci, dok su duže kazne veoma rijetke. Mjere poput udaljenja iz stana, koja je takođe veoma važna za ohrabrenje žrtve i za to da se nasilniku pošalje poruka da je on taj koji će da napusti dom ukoliko vrši nasilje, one se primjenjuju u svega četiri predmeta od 356 pravosnažno okončanih. Dakle, to je veoma mali broj”, kategorična je Raičević.

Kršenje zaštitnih mjera, poput zabrane prilaska, potrebno je strože kažnjavati. Podrška žrtvama mora biti veća, ukazuje Rajićević.

“Kroz razne mehanizme, poput podrške povjerljivog lica, poput boljeg informisanja o pravima žrtava, poput upućivanja na besplatnu pravnu pomoć koja pomaže žrtvama da ostvare pristup pravdi. I potrebno je, naravno, u sudskoj praksi pažljivije sagledavati olakšavajuće okolnosti i lične prilike učinioca, kako one ne bi vodile na opravdano ublažavanje kazni u predmetima nasilja u porodici”, ističe Raičević.

Direktorica Centra za ženska prava zaključuje da su normativni okviri i hitnost u postupanju kada je riječ o slučajevima nasilja u porodici značajno unaprijeđeni, ali da je potrebno još mnogo rada i truda kako bi se na pravi način suprotstavili problemu koji je, nažalost, itekako prisutan u Crnoj Gori.

rtcg. me

Ukupan iznos za koji je trajno umanjena obaveza Fonda prema bivšim vlasnicima na kraju 2025. godine iznosi 187,05 miliona eura

Fond za obeštećenje je tokom 2025. godine isplatio 8.541.664,32 eura bivšim vlasnicima oduzetih imovinskih prava, a pravo na godišnju ratu ostvarilo je 4.178 korisnika. Ukupan dug prema bivšim vlasnicima smanjen je za 19,8 odsto i na kraju godine iznosio je 60,86 miliona eura, navodi se u Izvještaju o radu Fonda za obeštećenje za prošlu godinu.

Isplata je realizovana na osnovu Uredbe o utvrđivanju isplate obeštećenja za 2025. godinu, koju je Vlada Crne Gore usvojila 19. juna prošle godine, a odnosila se na konačna rješenja dostavljena Fondu do 31. decembra 2024.

Od početka primjene Zakona o povraćaju oduzetih imovinskih prava i obeštećenju do kraja 2025. godine Fondu su dostavljena ukupno 1.752 konačna rješenja, ukupne vrijednosti 247,9 miliona eura. Po tim rješenjima do sada je u novcu isplaćeno više od 72,4 miliona eura.

„Realizacijom navedene Uredbe i isplatom obeštećenja za 2025. godinu ukupan dug prema bivšim vlasnicima po svim konačnim rješenjima umanjen je za 187.059.343,33 eura, odnosno na dan 31. decembra 2025. godine ukupan dug iznosi 60.867.755,86 eura“, navodi se u izvještaju.

Fond je tokom prošle godine izdao i 47 potvrda o konverziji novčanog obeštećenja u obveznice, ukupne nominalne vrijednosti 248.828 eura.

Kada je riječ o obveznicama serije FO02, ukupne vrijednosti 210 miliona eura, do kraja 2025. godine registrovano je 97,27 miliona eura kod Centralnog klirinškog depozitarnog društva. Najveći dio tih hartija od vrijednosti nalazi se na računu Ministarstva finansija u iznosu 57,05 miliona eura.

Ukupan iznos za koji je trajno umanjena obaveza Fonda prema bivšim vlasnicima na kraju 2025. godine iznosi 187,05 miliona eura.

Fond je po osnovu zakonom definisanih izvora finansiranja, uključujući akcije, obveznice, dio prihoda od privatizacije i prodaje državne imovine, u periodu od 1. januara do 31. decembra 2025. ostvario prihod od 1.582.145,94 eura.

Tokom prošle godine završen je i postupak stečaja i prodaje imovine Jadranskog brodogradilišta Bijela AD, u kojem je Fond bio akcionar sa udjelom od 31,66 odsto, pa je po tom osnovu Fondu uplaćeno 158.334 eura.

U izvještaju Fonda na čijem čelu je Elmir Kurtagić ističe se da su sve planirane aktivnosti za 2025. godinu u potpunosti realizovane, sa fokusom na prioritetnu obavezu isplate obeštećenja bivšim vlasnicima.

Posebno je izdvojen i uspjeh u predmetu Jovašević i drugi pred Vrhovnim sudom Crne Gore, gdje je Fond uspio da ospori raniju odluku čija je vrijednost iznosila više od 5,1 milion eura.

„Vrhovni sud je usvojio zahtjev Fonda za ispitivanje sudske odluke i predmet vratio Upravnom sudu na ponovno odlučivanje, nakon čega je obračun obeštećenja vraćen na ponovno razmatranje uz uput da se iznos umanji za preko 90 odsto zbog neadekvatnog obračuna“, naglašava se u dokumentu.
Kao prioritet za 2026. godinu iz Fonda navode isplatu godišnjih rata koje bi, prema planiranom budžetu, trebalo da smanje preostali dug za oko 15 odsto.

„Fond za obeštećenje bi procenat isplate i realizacije obaveza prema bivšim vlasnicima zadržao na nivou iz 2025. godine, a znatno premašio iznose godišnjih rata iz perioda 2007–2022. godine, kada su iznosili svega tri odsto od preostalog duga godišnje“, zaključuje se u izvještaju.

Aleksandra Obradović

cdm. me

Foto: EPA-EFE

Autor:Redakcija Pobjede

Premijer Francuske Sebastien Lekornu je juče odlučio da kupi baget, odnosno hljeb, a tim potezom je naljutio sindikate širom ove zemlje, zbog činjenice da je to uradio na Međunarodni dan rada, odnosno 1. maj.

Lekornu je, uz prisustvo novinara, kupio baget u lokalnoj pekari, a kada je vijest objavljena u medijima u Francuskoj, stigla je oštra reakcija sindikata, prenosi Klix.

Razlog za ovakvu reakciju je činjenica da je pekara radila na 1. maj, dok sindikati zastupaju poziciju da svi radnici moraju imati slobodan dan na ovaj praznik.

Prema francuskom zakonu, na 1. maj rade samo bolnice i druge neophodne službe, a njihovi službenici dobijaju duplu dnevnicu. Ipak, status pekara i drugih uslužnih radnji je neodređen, zbog čega vlada koju predvodi Lekornu želi da u zakon stavi izuzetak za takve objekte.

Sindikati se protive ovakvom rješenju, a generalna sekretarka najvećeg sindikata u Francuskoj je kritikovala Lekornua zbog “političkog teatra”, kako ga je opisala.

– Političari koji idu u pekare je ‘spektakl’ koji nam danas ne treba. Trebamo pokazati kako izgleda pravi život jednog pekara – rekla je Mariliz Leon.

Pored odlaska u lokalnu pekaru, premijer Francuske je održao telefonski razgovor s pekarom koji je dobio kaznu zbog rada na 1. maj. Kazna za ovaj prekršaj iznosi 750 eura po svakom radniku koji radi na ovaj praznik, a pekar kojeg je nazvao Lekornu je ukupno dobio kaznu od 5.250 eura.

Izvor: pobjeda.me