Foto: Blic TV Screenshot

Kako saznajemo, jedan član UO otišao je ranije sa sjednice, pa se zbog toga danas nije o tome raspravljalo.

UO je uz to dao podršku sportskom sektoru na čelu sa Nenadom Maslovarom, koji je predstavio Izvještaj o radu.

Trener Miodrag Grof Božović takođe je podnio Izvještaj na dosadašnji rad u klubu.

Budućnost je ove sezone promijenila čak pet trenera a nakon jesenjeg dijela je stigao Božović.

“Plavi” su trenutno na petom mjestu sa samo 35 osvojenih bodova.

rtcg.me

Izabranici selektora Kavaje pokazali su disciplinu, borbenost i agresivan pristup, upravo ono što je najavljivano uoči ovog susreta.

Trenutak odluke viđen je u 67. minutu kada je Vušurović pogodio nakon asistencije Cauševića.

Samo par minuta ranije Čukić je promašio penal za našu selekciju.

Turnir elitne runde nastavlja se već za tri dana, kada će Crna Gora ponovo igrati u Baru, ovoga puta protiv Norveške. Biće to još jedan izuzetno zahtjevan meč, protiv selekcije poznate po fizički snažnoj i organizovanoj igri.

U posljednjem kolu, 31. marta, „sokole“ očekuje duel sa Švedskom, koji bi mogao direktno odlučivati o prvom mjestu u grupi i plasmanu na Evropsko prvenstvo.

Podsjećamo, samo prvoplasirana reprezentacija iz grupe izboriće plasman na EURO 2026, što dodatno povećava značaj svakog boda u preostalim utakmicama.

Nakon odličnog starta i pobjede nad Grčkom, jasno je da mladi fudbaleri Crne Gore imaju kvalitet i motiv da do kraja odigraju zapaženu ulogu i pokušaju da ostvare veliki uspjeh.

rtcg.me

Na vječnoj listi strijelaca lige šampiona Kejn i Salah su se ujedno izjednačili sa legendarnim Tijerijem Anrijem koji je ovu brojku golova postigao iz daleko većeg broja utakmica (112).

Kejn je 50 golova postigao iz samo 66 mečeva, dok je Salahu bilo potrebno mnogo više – 97.

Egipćanin je u meču protiv Galatasaraja i propustio idealnu priliku da posigne i 51. gol, pošto mu je golman gostiju u finišu poluvremena odbranio penal.

Salah se u nastavku, golom za 4:0, iskupio za promašaj. U isto vrijeme Kejn je bio dvostruki strijelac protiv Atalante u novoj lakoj i ubjedljivoj pobjedi Bavaraca od 4:1.

rtcg.me

Dokument koji prati nominaciju prvi put detaljno mapira pritiske na Biogradsku goru – od turizma i infrastrukture do pitanja privatne imovine – i predviđa strože režime zaštite, jasne zone i ograničavanje saobraćaja. U fokusu su očuvanje prašume kao jednog od posljednjih netaknutih ekosistema u Evropi i dugoročna otpornost na klimatske promjene. Odluka o upisu donijeće se nakon višegodišnjeg evaluacionog procesa u UNESCO-u

Dokument koji prati nominaciju prvi put detaljno mapira pritiske na Biogradsku goru – od turizma i infrastrukture do pitanja privatne imovine – i predviđa strože režime zaštite, jasne zone i ograničavanje saobraćaja. U fokusu su očuvanje prašume kao jednog od posljednjih netaknutih ekosistema u Evropi i dugoročna otpornost na klimatske promjene. Odluka o upisu donijeće se nakon višegodišnjeg evaluacionog procesa u UNESCO-u

Foto: Nacionalni parkovi Crne Gore

Ilustracija

Objavljeno: 30.01.2026. 19:51

Vlada je nominovala drevne bukove prašume Nacionalnog parka Biogradska gora za upis na UNESCO Listu svjetske prirodne baštine, kao dio međunarodnog serijskog dobra „Bukove prašume i izvorne bukove šume Karpata i ostalih regija Evrope“. Nominacijom je obuhvaćen strogo zaštićeni rezervat prašume na Bjelasici, sa zonom jezgra od 2.352,33 hektara i dodatnim zaštitnim pojasom, čime Crna Gora kandiduje jedan od svojih najvrednijih ekosistema kao dio zajedničkog evropskog prirodnog nasljeđa.

Na sjeveru zemlje, u prostoru gdje se godinama prepliću neispunjena obećanja razvoja, ekonomska nesigurnost i rastući pritisci na prirodu, odluke o zemljištu rijetko se donose tiho. Biogradska gora – jedno od posljednjih mjesta u Evropi gdje šuma raste bez ljudske intervencije – decenijama je istovremeno bila simbol očuvane prirode i poprište sukoba: između turizma i zaštite, infrastrukture i ekosistema, državnih planova i lokalnih očekivanja. Dokument kojim Vlada obrazlaže ovu nominaciju pokušava da taj konflikt razloži, imenuje i usmjeri ka rješenjima zasnovanim na strožoj zaštiti, jasnom zoniranju i dugoročnom upravljanju prostorom.

Prašuma – pamćenje planete

Rezervat prašume u Nacionalnom parku Biogradska gora predstavlja jedinstven primjer evolucije različitih bukovih šumskih zajednica i važan je dio genetskog nasljeđa Zemlje. Riječ je o prostoru koji omogućava uvid u dugotrajne evolutivne procese živog i neživog svijeta – od perioda tercijara, preko ledenog doba, pa sve do današnjeg vremena. Ove šume predstavljaju rijetke i gotovo netaknute primjere prirodne sukcesije, odnosno spontanog razvoja šumskih zajednica bez značajnijeg ljudskog uticaja.

Posebna vrijednost Biogradske gore ogleda se i u činjenici da je ovo područje zaštićeno još 1878. godine, što ga svrstava među najstarija zakonski zaštićena šumska područja u Evropi. Više od jednog vijeka očuvanja omogućilo je opstanak složenih i stabilnih ekosistema kakvi su danas gotovo nestali sa evropske mape.

Složen ekosistem izuzetne vrijednosti

Biogradska gora se u dokumentu ne tretira kao „lijepa priroda“, već kao složen ekosistem izuzetne vrijednosti. Na relativno malom prostoru registrovano je 86 vrsta drveća i žbunja, kao i 16 različitih šumskih zajednica – čistih i mješovitih bukovih šuma koje su rijetkost u evropskim razmjerama.

Ovaj prostor je stanište mrkog medvjeda, vuka i divlje mačke, kao i brojnih ptica vezanih za stare šume, poput tetrijeba i bjeloleđnog djetlića. Zabilježeno je i prisustvo 11 vrsta slijepih miševa, dok flora obuhvata veliki broj rijetkih i endemskih biljnih vrsta karakterističnih za balkanski region. Upravo ta biološka raznovrsnost čini svaku intervenciju u prostoru potencijalnim poremećajem sistema koji se razvijao bez prekida vijekovima.

Šta se tačno nominuje za UNESCO

Nominacija obuhvata rezervat prašume u okviru Nacionalnog parka Biogradska gora, smješten u centralnom dijelu planinskog masiva Bjelasica. Ukupna površina predloženog UNESCO područja, zajedno sa zaštitnim zonama, iznosi 5.959,97 hektara.

Zona jezgra – područje stroge zaštite koje se poklapa sa granicama prašumskog rezervata – obuhvata 2.352,33 hektara bukove prašume na krečnjačkoj podlozi i predstavlja najveću pojedinačnu komponentu ovog proširenja serijskog UNESCO dobra. Preostalih 3.607,64 hektara čine zaštitne zone, čija je osnovna funkcija očuvanje integriteta prašume i ublažavanje spoljašnjih pritisaka.

U zoni jezgra dozvoljene su isključivo aktivnosti vezane za naučna istraživanja, monitoring i strogo kontrolisane posjete.

Otpornost na klimatske promjene kao argument

U dokumentu se navode i rezultati monitoringa zdravstvenog stanja šuma sprovedenog 2017. godine, prema kojem je 86,7 odsto stabala u prašumi bilo potpuno zdravo. Ovaj podatak se tumači kao pokazatelj visoke otpornosti prašumskog ekosistema na klimatske promjene i druge negativne uticaje.

U kontekstu sve izraženijih klimatskih poremećaja, Biogradska gora se pozicionira kao referentni ekosistem – prostor u kojem se može pratiti kako priroda funkcioniše kada joj se omogući da se razvija bez ljudskih intervencija.

Kritične tačke

Jedna od najosjetljivijih tačaka nominacije odnosi se na postojeću infrastrukturu unutar parka. Pristupni put ka Biogradskom jezeru, koji se koristi u turističke svrhe i nalazi se u prvoj zoni zaštite, identifikovan je kao potencijalni izvor povećanog antropogenog pritiska.

Na osnovu preporuka UNESCO tijela, dokument predviđa da se ovaj put izuzme iz zone jezgra prašume i uključi u zaštitnu podzonu. Ista mjera primijenjena je i na Biogradsko jezero, zbog prisustva objekata i infrastrukture koja zahtijeva redovno održavanje. Oko puta i jezera uvedena je dodatna zaštitna zona širine 100 metara, čime se povlači jasna granica između stroge zaštite i kontrolisanog korišćenja prostora.

Turizam pod kontrolom

Nacionalni park Biogradska gora godišnje bilježi više od 100.000 posjeta, pri čemu je najveći pritisak koncentrisan oko Biogradskog jezera. Dokument predviđa da se ovaj trend ne rješava širenjem infrastrukture, već ograničavanjem pristupa.

Plan upravljanja za period 2026–2030. predviđa izmještanje parkinga iz centralne zone parka, ograničavanje kretanja motornih vozila, organizovanje prevoza posjetilaca vozilima na električni i solarni pogon, kao i zabranu kretanja kvadova i motocikala. Posjete rezervatu prašume ostaju moguće isključivo uz saglasnost uprave parka.

Privatna imovina i tiha napetost

Dokument se osvrće i na zahtjeve dijela građana opštine Mojkovac koji su tražili izmjene režima zaštite kako bi se privatna imovina unutar granica parka drugačije tretirala. U obrazloženju se navodi da su imovinska prava razmatrana u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode, ali da nije došlo do promjena – privatne parcele ostale su u drugoj zoni zaštite.

Naglašava se da se UNESCO nominacija odnosi isključivo na zonu jezgra prašume, u kojoj nema privatne imovine, te da nijedna od predloženih mjera nije usmjerena na ograničavanje privatne svojine, već na zaštitu područja od izuzetne prirodne vrijednosti.

Obrazloženje nominacije

U zvaničnom obrazloženju nominacije Vlada Crne Gore navodi da rezervat prašume u Nacionalnom parku Biogradska gora predstavlja jedinstven primjer evolucije različitih bukovih šumskih zajednica i važan dio genetskog nasljeđa Zemlje. Ove šume, kako se ističe, predstavljaju autentične primjere prirodne sukcesije i razvoja šumskih ekosistema bez značajnijeg ljudskog uticaja.

Posebno se naglašava da je Biogradska gora zaštićena prije više od 140 godina, što je omogućilo očuvanje složenih ekosistema sa velikim brojem rijetkih i endemskih biljnih i životinjskih vrsta. Prašumu karakteriše veliki broj vrsta drveća i žbunja, kao i prisustvo 16 šumskih zajednica koje obuhvataju dobro očuvane čiste i mješovite bukove šume. Dio imovine koji je predmet nominacije obuhvata 2.352,33 hektara bukove prašume na krečnjačkoj podlozi i predstavlja najveću komponentu ovog proširenja serijskog UNESCO dobra.

Biogradska gora već je dio UNESCO rezervata biosfere „Sliv rijeke Tare“, a njenim okruženjem se povezuju Durmitor i Komovi u jedinstveni ekološki koridor. Odluku o upisu na Listu svjetske baštine donijeće UNESCO Komitet za svjetsku baštinu nakon evaluacionog procesa koji traje više godina. Ako Biogradska gora dobije UNESCO status, Crna Gora neće dobiti samo međunarodno priznanje, već i trajnu obavezu – da prirodu čuva i onda kada je to teže nego graditi, širiti ili brzo zarađivati. U zemlji u kojoj se prostor često troši brže nego što se razumije, ova nominacija postavlja ključno pitanje: da li smo spremni da prirodu posmatramo ne kao resurs, već kao nasljeđe koje se ne može ponovo stvoriti.

pobjeda

Premijera 10. januara

Film gradi priču oko Mojkovca i vodi gledaoce kroz pejzaže koji ga čine posebnim: Taru, Crna Poda, prostranstva Sinjajevine i Bjelasice…

Portal AnalitikaIzvor

Premijera kratkometražnog turističkog filma„Mojkovac – Domaćin sjevera“ biće održana 10. januara, u 18 sati, u Centru za kulturu Mojkovac.

Film je, kako navode iz DiscoverMNE, posvećen Mojkovcu – mjestu čije turističko vrijeme tek dolazi, ali čiji su aduti već tu: netaknuta priroda, mir, autentičan život i snažna tradicija gostoprimstva.

Film gradi priču oko Mojkovca kao istinskog domaćina sjevera i vodi gledaoce kroz pejzaže koji ga čine posebnim: Taru, Crna Poda, prostranstva Sinjajevine i Bjelasice, Zabojsko jezero, Prošćenske planine i istorijske slojeve grada.

Kroz kadrove, ljude i atmosferu, film predstavlja Mojkovac kao destinaciju za one koji traže tišinu, prostor i prirodu bez buke masovnog turizma, ali i adrnalin bez granica.

Portal AnalitikaIzvor

Izvor: CdM

Povodom Dana opštine Mojkovac, brojne čestitke vjernicima pravoslavne vjeroispovijesti uputili su predstavnici političkog života Crne Gore.

Dukaj: Mojkovac će nastaviti putem razvoja zasnovanog na svojim potencijalima, očuvanju prirodnih resursa i jačanju zajedništva

Povodom Dana opštine Mojkovac, upućujem iskrene čestitke predsjedniku Opštine i predsjednku Skupštine, zaposlenima u lokalnoj samoupravi, kao i svim  građankama i građanima Mojkovca uz želju za dalji napredak, kazao je ministar javne uprave Maraš Dukaj.

“Mojkovac, grad bogate istorije, slobodarskih tradicija i izuzetnog prirodnog okruženja, zauzima posebno mjesto u istorijskom i kulturnom identitetu Crne Gore. Njegov značaj, naročito u kontekstu očuvanja državnosti i nacionalnog dostojanstva, predstavlja trajnu inspiraciju i obavezu za odgovorno upravljanje i održivi razvoj”, navodi Dukaj.

Ministarstvo javne uprave ostaje posvećeno snaženju kapaciteta lokalnih samouprava, unapređenju efikasnosti i transparentnosti rada opštinskih organa, kao i jačanju saradnje sa Opštinom Mojkovac, sa ciljem stvaranja uprave koja je u potpunosti u službi građana.

“Uz uvjerenje da će Mojkovac nastaviti putem razvoja zasnovanog na svojim potencijalima, očuvanju prirodnih resursa i jačanju zajedništva, još jednom vam čestitam Dan opštine”, ističe Dukaj.

CdM portal

Foto: Dražen Drašković/Pobjeda

Biogradsko jezero

Objavljeno: 03.01.2026. 10:36

Policija u Beranama, u nastavku aktivnosti preduzetih u borbi protiv ekološkog kriminala i zaštite životne sredine, sprovela je aktivnosti tokom kojih su otkriveni slučajevi nelegalne gradnje u zoni nacionalnog parka, saopšteno je iz Uprave policije.

– Policijski službenici su krivične prijave protiv nepoznatih izvršilaca, a nakon toga i posebne izvještaje kao dopune krivičnih prijava kada su ova lica identifikovana, državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama podnijeli protiv tri lica, M.Š, M.P. i R.V. iz Berana, zbog sumnje da su počinili krivična djela građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje – dodaje se u saopštenju.

Sumnja se da je M.Š. navedeno krivično djelo izvršio na način što je, navodi se, u julu 2022. godine, u zoni Nacionalnog parka Biogradska gora, izgradio dva objekta (vikendice) dimenzija 5×4 i 5×3 metra.

– M.P. je, kako se sumnja, na istom lokalitetu tokom juna 2023. godine izgradio objekat dimenzija 2,5×3 metra, dok je R.V. na istom području izgradio objekat dimenzija 7×6,4 metra. O navedenom Policija je obavijestila i nadležne inspekcijske službe, kako bi preduzele aktivnosti iz svoje nadležnosti radi uklanjanja navedenih objekata – dodaje se u saopštenju.

Policijski službenici nastaviće, kako su rekli, sa preduzimanjem planskih aktivnosti, koje su u skladu sa nacionalnim prioritetima Uprave policije u borbi protiv ekološkog kriminala i strateškim opredeljenjem države da zaštita prirode i životne sredine bude jedna od ključnih prioritetnih oblasti djelovanja nadležnih organa.

pobjeda.me

Foto: Unsplash/Ilustracija | Istorijska odluka Folksvagena: Prvi put u 88 godina zatvaraju fabriku u Njemačkoj

• 18.09.2025 – 14:07
• Izvor vijesti: Portal RTCG

Svih pet nacionalnih parkova Crne Gore, kaže Brajušković, su izuzetno vrijedni prostori, a NP Biogradska gora u tom, kako kaže, impresivnom mozaiku prirodnih vrijednosti i ljepota Crne Gore zauzima posebno mjesto

Foto:PA

Portal AnalitikaIzvor

NP Biogradska gora je drugo po redu zaštićeno područje na planeti, od 1878.godine, šest godina pošto je Yellowstone proglašen prvim nacionalnim parkom, uz to je i prašuma, što tom lokalitetu daje poseban značaj, rekao je u emisiji E uživo, na Televiziji E, bivši direktor NP Biogradska gora i planinar Darko Brajušković.

Svih pet nacionalnih parkova Crne Gore, kaže Brajušković, su izuzetno vrijedni prostori, a NP Biogradska gora u tom, kako kaže, impresivnom mozaiku prirodnih vrijednosti i ljepota Crne Gore zauzima posebno mjesto.

– Na prvom mjestu zbog toga što je Biogradska gora drugo po vremenu zaštićeno područje na planeti, 1878.godine, 6 godina posle Jeloustona u Sjedinjenim Američkim Državama. Taj prostor se čuvao od tada veoma strogo, za vrijeme knjaževine i kraljevine Crne Gore, pa između dva svjetska rata. Za vrijeme kraljevine Crne Gore perjanici su čuvali nacionalni park, između dva svjetska rata žandari, a posle Drugog svjetskog rata, 1950.godine, institucionalno je taj prostor proglašen za nacionalni park – rekao je Brajušković za TV E.

Podsjeća da NP Biogradsku goru izdvaja i druga vrijednost, to što je prašuma i taj nacionalni park je, kako kaže, jedna od najvećih civilizacijskih tekovina Crne Gore.

Dodaje da se taj nacionalni park i dan danas u narodu naziva branik, zato što je zabran, a sam prostor je predisponiran da bude zaštićen.

– U današnje vrijeme on ima praktično samo jedan ulaz i to je pomoglo zaštiti, a stanovništvo je vremenom steklo jedan visok nivo svijesti kada je u pitanju zaštita toga prostora. Kralj Nikola je jednom rekao u svojoj besjedi da će prostor Biogradske gore tek dobijati na značaju kod naučnog i kulturnog svijeta, pazite koliko je to vizionarski u to vrijeme rečeno. Inače je vizionarski i zaštita tog prostora, jer treba imati na umu obraslost šumama bila toliko velika da je šuma bila problem i krčenjem se jedva dolazilo do obradivih površina, a i u takvim okolnostima su umni ljudi primijetili značaj i ljepotu tog prostora – zaključio je Brajušković.

portalanalitika.me

Kolašin, Foto: Dragana Šćepanović

Jučerašnje saopštenje iz jednog gradskog preduzeća ponovo je alarmiralo mještane Botuna. Kažu da nijesu tačne informacije da se prva kuća nalazi 140 metara od industrijske zone Kombinata aluminijuma gdje će se graditi novi kolektor. Ističu da neće odustati od borbe, te da kad dođu prve mašine, neće dozvoliti gradnju postrojenja.

Novi kolektor koji će se graditi unutar industrijske zone Kombinata aluminijuma, kako pojašnjavaju iz Glavnog grada, nalazi se na više od kilometar od jezgra Botuna, a prva, kažu, urušena kuća je udaljena 141 metar. Ipak mještani pojašnjavaju da te tvrdnje ne odgovara stvarnom stanju.

„A ovdje gdje se mi nalazimo, ovo je urbanistička parcela koja je namijenjena za te namjene, a prva kuća je 63 metra. I otprilike dvije trećine kombinata pripada katastarskoj opštini Botun i opštini Zeta“, kazao je mještanin Slavko Vukčević.

A saopštenjem kojim objašnjavaju udaljenost stambenih objekata, demantovali su, kaže Vukčević, sami sebe, jer je prvim elaboratom o uticaju na životnu sredinu definisano da je prva kuća na 697 metara. Ipak direktor Vodovoda tvrdi da se kuća nalazi na 140 metara od budućeg postrojenja, a ne industrijske zone KAP-a.

„Dakle, ovo su podaci koje smo dobili od stručnih službi koji se svakako mogu provjeriti, ali ovdje je mjerena znači udaljenost od samog postrojenja, ne od kraja cijele ili od kraja industrijske zone, već od samog postrojenja, jer u suštini ovdje i govorimo o uticaju postrojenja na same stambene objekte“, istakao je direktor Vodovoda Aleksandar Nišavić.

Između ostalog u saopštenju se navodi i da određene kuće nemaju dozvolu, što, kako kažu mještani, niti odgovara činjenicama, niti je relevantno za izgradnju novog postrojenja.

„Svi su gradili na svoje parcele. Ako je 10 ili 30 kvadrata uzurpirano, da se definiše ograda, to su već sitnice koje njih ne treba da brine, ono što ih brine je industrijska zona. Znači, ova kuća je napravljena negdje pedesetih godina, ova je kuća prije 2000. godine, detaljni urbanistički plan industrijske zone je donesen 2008. godine, znači nisu oni gradili stambene objekte u industrijskoj zoni, nego industrijska zona je uzurpirala, da kažem, njihovo poljoprivredno zemljište“, poručio je mještanin Slavko Vukčević.

„Dio drugih objekata nema dozvolu, ali bez obzira na to sami elaborat je pokazao da ne postoji negativan uticaj na samom životnu okolinu, ukoliko se preduzimaju sve predviđene mJere, ukoliko postrojenje radi u skladu sa onim kako je i predviđeno“, istakao je direktor Vodovoda Aleksandar Nišavić.

I dok se o kolektoru govori prilično dugo, smjenjivali su se gradonačelnici, tražile nove lokacije – međutim bezuspješno. A poruka Botunjana ni nakon toliko godina se ne mijenja.

„Lopata prva kad dođe, lopatu neće zakopati, to nećemo dozvoliti. To sigurno. Znači, on je peti gradonačelnik. Ako će da se nastavi, šesti, sedmi, osmi, nikad ga završiti neće tu. Ako će da reši problem, neka potraži drugu lokaciju i to je to“, naglašava mještanin Jagoš Bećirović.

„Potrudili smo se da razjasnimo sve nedoumice, tu smo i dalje, tu smo i da razgovaramo sa meštanima o svim otvorenim pitanjima, da razjasnimo sve nedoumice vezane za ovaj projekat i svakako nadam se da na kraju nađemo zajednički jezik“, kazao je Nišavić.

Do početka izgradnje novog postrojenja, Botunjane dijeli samo još mišljenje Agencije za životnu sredinu, koje se očekuje u narednim sedmicama.

 izvor:RTCG

bizniscg.me

Foto: CEDIS

Objavljeno: 06.08.2025. 18:20

Zbog planiranih radova na mreži, u petak 08. avgusta, bez napajanja električnom energijom ostaće više dijelova crnogorskih opština.

Podgorica

– u terminu od 08 do 15 sati: naselje iza Škole Sutjeska, Ulica Bregalnička, dio ulice VII omladinske Brigade i Vladike Danila,IRD Šume, dio Donje Gorice-Kolovrat, dio Ulica Vlada Ćetkovića i Slovačke,Staniseljići, dio Bigora,Cerovice,Manastir Dajbabe,UlicaMiloja Pavlovića,naselje između Ulica Kralja Nikole i Radosava Burića.

-u terminu od 08:30 do 12 sati: Ulica Kozaračka

Danilovgrad

– u terminu od 07 do 15 sati: Ždrebaonik, Ministarstvo odbrane (Taraš), Vučica, Počijevka, Kruščica, Sige, Ljututuk, Jama Žarića, Klanica, Farma koka, Šabov Krug, Donje Selo, Gorica, Međice, Luke, Jelenak, Kula Lakića, Potkraj Šaranovića, Slatina, Dolovi Kovački, Poljica, Ivanj Uba, Topolovo, Borov Do, Jablan, Bzo i Studeno,dio Novog Sela.

Tuzi

– u terminu od 06 do 15 sati: Akšabanovići, Vulevići, Gornji i Donji Milješ, Tuški Rogami, Krševo, Gurec, Kuće Rakića, naselje oko groblja, dio Kakaricke gore, Omerbožovići, Dinoša, Planinica, Ljuljanovići, Stanaj Adžaj, Trgaja, dio oko Cijevne, Pikalje, Prifte i Selište.

Nikšić

– u terminu od 08 do 15 sati:Balosave, Kazanci.

-u terminu od 09 do 17 sati: Šume, Presjeka, Srijede, Čeline, Prisoja, Vrzipov do

Plužine

– u terminu od 08 do 17 sati:” Unač, Repetiror Unač,Trsa, Podmilogora, Nedajno,

Pišče ,Boričje, Boričko Brdo, Seljkovac, Borkovići, Dubljevići, Vrošnica, Bezuje Mala Crna Gora.

Ulcinj

– u terminu od 08:30 do 11:30 sati: Meterizi kod Crkve, dio Limana,ulica 7,ulica Draška Vujanovića.

Bar

-u terminu od 09 do 14 sati: Dio potrošača u Barskom polju, radio predajnik na Volujici i Dizel Depo luke Bar.

Kotor

– u terminu od 09:30 do 10:30 sati: Krimovica, Zagora, Višnjeva, Kubasi, Pićani, Platamuni, Trsteno, Ograde, Gorovići, Bratešići, Glavatičići.

Herceg Novi

– u terminu od 08 do 13 sati:Žvinje – gornje selo

Andrijevica

– u terminu od 08 do 16 sati:dio sela Slatina- Naselja oko škole i magistralnog puta,Slatina, Zabrđe, Trešnjevo, Izbjegličko Naselje Soko Štark I dio sela Seoce i Prisoja.

Berane

– u terminu od 09 do 14:30 sati: Kaludra, Rovca, dio sela Božiće,

Bijelo Polje

– u terminu od 08 do 15 sati: Nedakusi,Obrov,Rasovo – Begovići,Bliškovo, Pavino polje.

-u terminu od 09 do 16 sati: Sutivan,Njegnjevo,Draškovina,Zaton – Klinac,Prijelozi – Nanići, Zakom, Cerovići, Muslići, Selakovići, Grančarevo, Ujniče, Glibavac, Tomaševo, Drndari, Pape, Potrk, Obod, Žaljevo, Lijeska, mHE Vrelo, Galica, Sokolac, Pisana jela, Šljemena, Barice,Crnča, Radulići, Ivanje, Godijevo, Goduša, Vrbe, Crhalj, Kradenik, Korita, Osmanbegovo selo, Ličine, Sipanje, Stubo, Vrh, Negobratina, Sušica, Đalovići, Čampari, Dupljaci, Lazovići, Moravac,Dobrakovo.

-u terminu od 08 do 16 sati: Muslići,Božovića polje, Majstorovina.

-u terminu od 9:30 do 11 sati: Čokrlije, Biokovac, Sadici, Mahala, Krstače, Bijeli potok, Pavino polje, Kovren, Vergaševići, Gorice, Bliškovo, Slatka, Stožer, Grubješići, Kičava, Grab

Kolašin

– u terminu od 08 do 16 sati:Jasenova, Ocka gora, Međuriječje, Cerovica, Trešnjica, Liješnje, Bogutov do, Mrtvo Duboko, Bulje, Andrijevo, Smolice, RDC, Vlahovići, Andrijevo, Jasenov do, Gornja Rovca, Višnje, Velje Duboko, Trmanje ,Mujića Rečine,Sunga 2, Đekići.

Mojkovac

– u terminu od 08 do 15 sati: Žari – Vrela,Gornji Lepenac,Uloševina, Lojanice, Lepenac, Žari,Rudnica,Bistrica,Gornji Mojkovac (NN izvod ‘Đurove krlje’), Pržišta.

-u terminu od 10 do 19 sati: Juškovića potok.

Gusinje

– u terminu od 08:30 do 14:30 sati: Kačanik, Dolja, Grebaje.

-u terminu od 9:30 do 15 sati: Kompletno područje opštine Gusinje.

Plav

– u terminu od 07:30 do 17:30 sati:Jara, Babino Polje, Meteh.

Pljevlja

– u terminu od 09 do 17 sati:Ski lift, Zajdni Do, Varine, Bujaci, Borova, Gradina, Vodno,Klačar, Grevo, Mrzovići, Rabitlje.

Rožaje

-u terminu od 09 do 14:30 sati: dio sela Bać.

Šavnik

-u terminu od 09 do 17: Bijela,Dobra Sela, Previš, Mtel repetitor, Godijelja, Grabovica, tunel Ivica, motel Provalija, Vrtoč Polje, Bukovica, fabrika vode Diva u Donjoj Bukovici, Borovac.

Izvor.pobjeda.me

Cica Čabarkapa (foto: RTCG )

Sekretarka Sekretarijata za poljoprivredu, vodoprivredu i ruralni razvoj Opštine Mojkovac, Tatjana Simić za Portal RTCG, istakla je da su i ove godine učestvovali tradicionalni izlagači iz Mojkovca i okolnih opština uprkos izmještenoj lokaciji zbog radova na gradskom trgu.

“Izlagači iz opštine Mojkovac i okruženja, naši tradicionalni gosti, i ove godine su sa nama, doduše na drugoj lokaciji zbog rekonstrukcije gradskog trga, što je pozitivna stvar, jer će opština Mojkovac dobiti novo lice”, rekla je Simić.

Ona je dodala da su organizatori sajma bili Udruženje pčelara Mojkovac, u saradnji s opštinskim sekretarijatom i Turističkom organizacijom Mojkovac. Posebno je naglasila važnost pčelarstva kao poljoprivredne i društvene djelatnosti, navodeći i problem s divljim životinjama.

“Pčelarstvo je posebna grana i ekonomski isplativa i duhovno ljekovita. Kažu da pčela liječi ljudsku dušu. Ove godine smo imali problem s medvjedima koji su napadali pčelinjaka, a sada već strada krupna stoka na katunima. Sve je to podnošljivo da kažem, dok se ne okrene ka čovjeku, tada ćemo imati ozbiljan problem, a plašim se da nismo daleko od toga”, upozorila je Simić.

Iskustva sa terena potvrdili su i izlagači. Dušan Braunović iz sela Podbišće kod Mojkovca, bavi se sakupljanjem ljekovitog bilja više od tri decenije, kaže da je nakon pandemije kovida interesovanje za prirodne preparate naglo poraslo.

Sajam okupio brojne učesnike (foto: RTCG )

“Beremo čajeve od Sinjajevine, Durmitora do Komova, a ljudi sve više traže lijek iz prirode. Nekada ne možemo da proizvedemo dovoljno. I ja imam oko 15 pčelinjih društava i ove godine sam zadovoljan prinosom meda”, kazao je Braunović.

Cica Čabarkapa iz sela Sokolac kod Bijelog Polja donijela je na sajam znanje stečeno i u Sloveniji. Pčelarstvom se bavi sa suprugom jos od 1978 godine . U Sloveniji je godinama živjela i pčelarila. Danas kaže da imaju oko stotinu pčelinjih društava, a značajan dio prihoda dolazi im i od proizvoda na bazi ljekovitog bilja.

“Crna Gora ima izvanredne uslove za pčelarenje. Imamo odličnu prašnu bazu, od ranog mediteranskog bilja u Bjelopavlićima do planinske paše na Sokolcu. Trećina prihoda donose nam biljne mješavine, melemi, kreme na bazi pčelinjih proizvoda. Želim da naglasim da pravi med kritališe i da se naši potrošači ne plaše kako bi rekli ušećerenog meda, to je karakteristika pravog domaćeg meda”, kazala je Čabarkapa, uz apel da se prepozna značaj pčela u očuvanju biodiverziteta.

Radiša Žarković iz Prijepolja, seleći pčelar sa višedecenijskim iskustvom, podijelio je svoje viđenje sezone koja, zbog suše, nije bila naročito plodna.

“Ove godine u Prijepolju nije bilo roda zbog suše, ali moje pčele trenutno su na suncokretu u Vojvodini. Imam osam vrsta meda. I mi imamo problema da napadima medvjeda, posebno u Jadovniku, ali Ministarstvo ekologije Republike Srbije nam pomaže oko naknade štete “, ispričao je Žarković.

Žarković (foto: RTCG )

Mojkovački sajam je pokazao da pčelarstvo nije samo zanat, već način života prepun izazova, ali i strasti, znanja i zajedništva.

Iako priroda ponekad uzvrati grubom rukom, pčelari iz Crne Gore i regiona nastavljaju da stvaraju zlatni dar iz košnica, učeći nas da je najvrednije ono što dolazi direktno iz prirode sa cvijeta, i iz ruku vrijednih ljudi.

Izvor.rtcg.me

izvor:vijesti.me

Izvor: CdM

“Neće ti dolaziti u pretres, sve ok, ali moraš sjutra odradit’ nešto obavezno”, piše u poruci koju je tadašnjem osuđeniku poslao najvjerovatnije jedan od čuvara

JELOVICA

izvor vijesti:RTCG

08.05.2025.

Cijene zemljišta na Jelovici u konstantnom su porastu od kada je napravljen put od Berana preko te planine do Kolašina, i trenutno dostižu i trinaest hiljada eura za jedan ar, mada se ne zna ko su najveći novi vlasnici.