Search
Close this search box.

Bez pomaka u ključnim reformama u pravosuđu

Ministarstvo pravde tek treba da pokaže bezrezervnu predanost punoj i pravovremenoj implementaciji svih segmenata u reformi pravosuđa, ocjenjuje se u Izvještaju o napretku Crne Gore za 2022. godinu

Crna Gora je i dalje umjereno spremna za primjenu pravnih tekovina Evropske unije i evropskih standarda u oblasti pravosuđa i temeljnih prava, a ukupno je postigla ograničen napredak, nalaz je Evropske komisije u Izvještaju o napretku za 2022. godinu.

Ograničen napredak je postignut u oblasti pravosuđa, bez napretka u sprovođenju ključnih reformi pravosuđa i ograničenim rezultatima u pogledu odgovornosti pravosuđa.

Korupcija i korupcija na visokom nivou ostaju pitanja koja izazivaju zabrinutost i preovladavaju u mnogim oblastima. Određeni napredak je postignut u prevenciji korupcije, ali je bio ograničen u njenom suzbijanju.

Što se tiče temeljnih prava, u Izvještaju EK piše da je Crna Gora nastavila sa ispunjavanjem obaveza iz međunarodnih instrumenata i zakonodavstva o ljudskim pravima. Međutim, ostaju izazovi u osiguravanju efikasnog sprovođenja nacionalnog zakonodavstva, posebno za najranjivije grupe.

– Iako Crna Gora ima koristi od pluralističkog medijskog okruženja, napredak je bio ograničen u pogledu slobode izražavanja i slobode medija. Ostaje da se osigura puna i efikasna zaštita novinara i drugih medijskih radnika, te daljnje usklađivanje medijske politike i zakonodavnog okvira sa pravnom tekovinom EU – piše u Izvještaju.

DJELOVANJE PRAVOSUĐA

Pravosudni sistem Crne Gore, piše u Izvještaju, je umjereno pripremljen, sa ograničenim ukupnim napretkom. Sprovođenje ključnih reformi u pravosuđu je još uvijek u zastoju. Dogodila su se određena dugotrajna imenovanja na visokim pravosudnim nivoima, što je donijelo više stabilnosti, ali nekoliko drugih još uvijek nije okončano, uključujući imenovanja u Ustavnom sudu, za koje je potrebna kvalifikovana većina u parlamentu.

– Ovaj proces mora osigurati imenovanje pojedinaca koji su sposobni raditi nezavisno, nepristrasno i sa integritetom na temelju zasluga. Ostaje zabrinutost u pogledu institucionalnog učinka i konsolidacije nezavisnih sudskih i tužilačkih savjeta. Dosadašnji rezultati o odgovornosti u pravosuđu i dalje su ograničeni. Potrebno je dodatno ojačati funkcionalnu nezavisnost, integritet, odgovornost i profesionalnost pravosuđa, uključujući sprovođenje relevantnog ustavnog i zakonskog okvira i usvajanje zakonskih promjena u skladu s evropskim standardima. Potrebno je ojačati i efikasnost pravosuđa. Sistemi upravljanja ljudskim resursima, finansijama, ICT-om i infrastrukturom moraju se znatno poboljšati. Još uvijek se čeka donošenje nove strategije racionalizacije pravosudne mreže, kao i sprovođenje ICT strategije za pravosuđe. Crna Gora nastavlja da napreduje u domaćem procesuiranju ratnih zločina, uz dobru pravosudnu saradnju sa susjednim zemljama i Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za kaznene sudove (IRMCT) – piše u Izvještaju.

Prošlogodišnje preporuke, kako se ističe, nijesu ispunjene i uglavnom ostaju važeće, pa bi Crna Gora u narednoj godini posebno trebala da osigura konsolidaciju ključnih sudskih imenovanja pojedinaca koji su sposobni funkcionisati nezavisno, nepristrasno i sa integritetom, uključujući i članove Sudskog savjeta, vrhovnog državnog tužioca i sudije Ustavnog suda.

Crna Gora bi, prema preporukama EK, trebala u narednom godišnjem periodu da izbjegne poništavanje ranijih postignuća, da osigura stvarnu nezavisnost i profesionalnost pravosuđa adresirajući u suštini sve preostale preporuke Venecijanske komisije i Grupe država Vijeća Evrope protiv korupcije (GRECO), te potpunom i nedvosmislenom implementacijom relevantnog ustavnog i pravnog okvira.

U Izvještaju se navodi da su sastavi i postupci imenovanja Sudskog i Tužilačkog savjeta, kao glavnih tijela koja upravljaju pravosudnim sistemom i karijerom sudija i tužilaca, uglavnom u skladu sa evropskim standardima, ali da su, međutim, ostala zabrinjavajuća neriješena pitanja u vezi sa funkcionisanjem oba savjeta, i to zbog njihovog nepotpunog sastava.

POLITIČKI UTICAJ

Nezavisnost Sudskog savjeta, kako je utvrdio GRECO, od neprimjerenog političkog uticaja zbog članstva po službenoj dužnosti ministra pravde, tek treba osnažiti, navodi se u Izvještaju.

Dodatno, navodi se u tom dokumentu, preporuke Venecijanske komisije u njenom Mišljenju iz 2021. godine o revidiranim izmjenama i dopunama Zakona o Državnom tužilaštvu, a koje se odnose na rizike od politizacije Tužilačkog savjeta, nijesu u potpunosti implementirane. Otkada su izmjene stupile na snagu u junu prošle godine, novi članovi Savjeta, koji nijesu iz redova tužilaca, i dalje se biraju prostom većinom u Skupštini, što je pitanje o kojem je Venecijanska komisija već dala preporuke 2014. i 2015. godine, a koje tek treba riješiti kako bi se ublažili rizici nedopuštenog političkog uticaja na Savjet.

– Ključno je da se Crna Gora pozabavi ovim pitanjima kako bi izbjegla poništavanje svojih ranijih postignuća u reformi pravosuđa. Potrebno je uspostaviti dodatne garancije kako bi se ublažili rizici i percepcija neprimjerenog političkog uticaja na Sudski i Tužilački savjet – navodi se u dokumentu.

Evropska komisija navodi da Crna Gora mora osigurati nezavisnost, odgovornost, integritet i nepristrasnost pravosudnog sistema i poboljšanjem institucionalne efikasnosti i operativne sposobnosti Sudskog i Tužilačkog savjeta i preispitivanjem i efikasnim sprovođenjem disciplinskog i etičkog okvira za sudije i tužioce, kako bi se ojačala njihova objektivnost, proporcionalnost i učinkovitost.

EFIKASNOST

U Izvještaju se još navodi da je neophodno poboljšati efikasnost pravosuđa donošenjem i sprovođenjem nove strategije racionalizacije pravosudne mreže, te početkom sprovođenja informaciono-telekomunikacione strategije za pravosuđe.

Ističe se da nije bilo pomaka u sprovođenju preporuka iz analize o racionalizaciji mreže sudova koju je Vlada donijela u oktobru 2020. godine. Analiza je trebala da posluži kao temelj za izradu nove strategije u toj oblasti. Oslanjajući se na dostupne podatke, zaključke studija i analize isplativosti, reforma u ovoj oblasti trebala bi da obezbijedi bolje cjelokupno upravljanje ljudskim potencijalima i pravosudnom infrastrukturom, što bi u konačnom dovelo do optimizacije sudske mreže i zatvaranja malih neodrživih sudova.

Potpuno sprovođenje uputstava za prikupljanje statističkih podataka, u skladu sa smjernicama Evropske komisije za djelotvornost pravosuđa (CEPEJ) i dalje ostaje izazov, navodi se u Izvještaju. Ostala su i pitanja u vezi sa pouzdanošću i dostupnošću statističkih podataka za pravosuđe u nedostatku naprednog sistema upravljanja predmetima. Podaci o ukupnom trajanju postupaka još uvijek nijesu dostupni, a statistički podaci o uspješnosti pravosudnog sistema se ne analiziraju sistematski, niti se koriste za potrebe upravljanja i kreiranja politika.

Još uvijek se čeka i implementacija ICT strategije i Programa razvoja pravosuđa 2021-2023, čime je ometena djelotvornost pravosudnog sistema.

Kako piše u Izvještaju, efikasnost pravosuđa je ometena nedostatkom djelotvornih sistema za upravljanje ljudskim resursima, finansijskim sredstvima, ICT i infrastrukturom.

– Hitno su potrebna strateška ulaganja u infrastrukturu. Dodijeljeni radni prostor i opšti uslovi za rad na svim nivoima pravosuđa znatno su ispod minimalno potrebnih evropskih standarda. Nedovoljan je broj specijalizovanih sudija i tužilaca, te je prisutan manjak stručnosti u određenim područjima. Nedostaje odgovarajuća ICT infrastruktura i oprema u pravosuđu. Potrebno je uložiti više napora kako bi se osigurala djelotvorna finansijska nezavisnot pravosuđa – piše u dokumentu.

U Izvještaju o napretku Crne Gore za 2022. godinu ocjenjuje se i da Ministarstvo pravde tek treba da pokaže bezrezervnu predanost punoj i pravovremenoj implementaciji svih segmenata u reformi pravosuđa.

Borba protiv korupcije

Crna Gora je postigla određeni stepen pripremljenosti, tokom izvještajnog perioda postignut je ograničen napredak, dok su prošlogodišnje preporuke tek djelimično ispunjene, ocjenjuje se u Izvještaju o napretku Crne Gore za 2022. godinu.

– Dosadašnji rezultati u prevenciji korupcije dodatno su poboljšani, posebno zahvaljujući pozitivnom trendu rada i učinka Agencije za sprečavanje korupcije (ASK). Kako bi demonstrirala kredibilan odgovor krivičnog pravosuđa, Crna Gora još uvijek mora unaprijediti obim istraga, krivičnih gonjenja i pravosnažnih presuda u borbi protiv korupcije, uključujući i korupciju na visokom nivou – navodi se u Izvještaju.

Nadalje, pravni i institucionalni okvir mora se poboljšati u skladu sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima, uključujući i djelotvornu upotrebu finansijskih istraga i zapljene i oduzimanja imovine u takvim slučajevima. Navodi se da sektori najosjetljiviji na korupciju zahtijevaju ciljane procjene rizika i posvećeno djelovanje.

Crna Gora bi, kako se navodi u Izvještaju, u narednoj godini posebno trebala da preispita pravni okvir i ojača institucionalne kapacitete u prevenciji i suzbijanju korupcije, unaprijedi otkrivanje i rješavanje slučajeva korupcije i korupcije na visokom nivou, nametanjem djelotvornih sankcija i preduzme konkretne mjere za poboljšanje korišćenja instituta sporazumnog priznanja krivice u rijetkim slučajevima, kako bi imala transparentniju, vjerodostojniju, odvraćajuću i dosljedniju politiku sankcionisanja i odgovor pravosuđa.

Potreban je novi strateški okvir, koji treba da podstakne integrisani pristup, fokusirajući se na prevenciju i suzbijanje korupcije kako bi se osigurala ukupna koherentnost i poboljšala međuinstitucionalna koordinacija i saradnja.

izvor: Pobjeda

NOVOSTI

Povezane vijesti vijesti

Reklamni Prostor Prostor