Bez drastičnog kršenja dječjih prava u Crnoj Gori

U Crnoj Gori nema drastičnog kršenja dječijih prava ali sva djeca u Crnoj Gori nemaju isti pristup pravima, kazala je zamjenica crnogorskog Ombudsmana Snežana Mijušković.

„U Crnoj Gori nema drastičnog kršenja dječjeg prava ali sva djeca u Crnoj Gori nemaju ista prava odnosno nemaju isti pristup pravima u zavisnosti od toga gdje žive da li na sjeveru u centralnom dijelu na jugu u selu ili u gradu. Svi oni bez obzira gdje žive imaju niz roblema koji se svakodnevno iskazuju kako bi pristup pravima koja su im zagarantovana mogli i da ostvare“, kazala je Mijušković gostujući u emisji „Dobro jutro Crna Goro“ povodom Međunarodje nedjelje djeteta.

Kao problem Crne Gore Mijušković navodi to što se svakodnevno suočavamo sa sve manjim brojem djece.

„Zato je i naša odgovornost daleko veća da djeci omogućimo da na kvalitetan način mogu da uživaju sva svoja prava bez obzira da li će živjeti u Plavu, Rožajama ili nekom drugom gradu na sjeveru, u Podgorici ili na jugu“, poručila je Mijušković.

Problemi u ostvarivanju prava djece postojali su, kaže Mijušković i porije korone ali ih je ona, kako dodaje, ona samo mnoge od tih problema izbacila na površinu.

„Istraživanja govore da preko 30% djece se nalazi u zoni siromaštva što je velika brojka. Ono što jeste problem današnjice je da se problemi globalnog svijeta prenose i na nas i zato ova pitanja vezana za siromaštvo su pristutna i kod nas i jesu nešto čime bi država trbala da se na kvalitetan način pozabavi“, kazala je zamjenica ombudsmana.

Smatra da Crna Gora treba da donese jedan dokument koji će doprinijeti smanjenju siromaštva.

„Problem Crne Gore je takav da smo ranije imali veliki broj strateških dokumenata koji su bili neusaglašeni. Osnovni problem je bio što ih nijesmo kvalitetno pratili i koji su njihovi efekti. Ono što je problem Crne Gore je da mi na sjeveru imamo svakim danom sve manje đaka a mnoge škole u Podgorici su prebukirane. To govori da mnogi dokumenti nijesu bili usaglašeni i smatram da treba napraviti jedan cjeloviti dokument koji će doprinijeti smanjenju suromaštva“, kazala je Mijušković.

Da bi djeca mogla da ostvaruju prava iz Konvencije o pravima djeteta, Mijušković navodi, i da bi država trebala da obezbijedi ambijent a da bi to postigla, dodaje, treba da obezbijedi adekvatan broj stručnjaka.

Informacija o dječaku koji je, prije nekoliko dana, prebijen zato što je nosio Ukrajinsku zastavu do institucije Ombudsmana nije stigla.

„Do nas takva informacija nije stigla…..To je jedan od dokaza kojiko se sve na djecu reflektuje gdje se sve od rata u Ukrajini do nestašice energenata, do onoga što je naša i zbilja našeg društva, od retorike koju djeca svakog dana slušaju, imamo i takve pojave da li će dijete nositi ovu ili onu zastavui i da li će mu roditelji pripadati ovoj ili onoj patrtiji. U tom smislu možemo govoriti o neodgovornosti naših javnih poslenika i njihove svijesti na koji način treba da se obraćaju javnosti kako se ta zapaljiva retorika ne bi preslikavala na djecu i kako u školama ne bi imali suprotstavljene tabore djece bez obzira na nacionalnost, vjeru….“, kazala je Mijušković.

NOVOSTI

Povezane vijesti vijesti

Reklamni Prostor Prostor