Barbara Delać mlada pjesnikinja visokih estetskih dometa

Sinoć je održano književno veče Barbare Delać u galeriji JU Centar za kulturu ,,Vojislav Bulatović Strunjoˮ, u 19 sati, kada je pored autorke o njenom stvaralaštvu, govorila i Valentina Knežević i Edin Smailović.

Foto: sjevercg
Foto: sjevercg

Barbara Delać rođena je 1994. godine u Kotoru. Diplomirala je na studijama Moderne i savremene teorije umjetnosti. Članica je književne grupe Foruma mladih pisaca od 2015. godine. Objavljivala je poeziju i kratke priče u zbornicima: ,,Raspoloženi za ptice’’, Ili je već neko to isplanirao’’, Rješenje zagonetke’’, ‘’Bespomoćne riječi’’, Kolažiranje’’, Rukopisi 40’’, ‘’Rukopisi 41’’, i u brojnim književnim časopisimma i portalima. Laureatkinja je 32. Festivala mladih pjesnika u Zaječaru, i pobjedom na ovom konkursu omogućila je štampanje svoje prve knjige poezije ,,Tomorrowland’’. Za istu zbirku pjesama dobila je i Brankovu nagradu 2018. godine.

Dobitnica je rezidencije Berlin-Stipendium za 2019. koju dodjeljuje Akademija umjetnosti u Berlinu. U okviru stipendije realizovala je performans sa hrvatskom kantautorkom Sarom Renar pod nazivom ,,Gdje smo ovo, pričaj mi“.

Knjiga ,,Gdje smo ovo, pričaj mi’’ je pjesnička zbirka naslovljena po poemi koju je Barbara Delać napisala za vrijeme svog rezidencijalnog boravka u Njemačkoj, na Akademiji umjetnosti u Berlinu, a kojoj su pridružene i druge pjesme koje tematski i jezičko-stilski zaokružuju jedinstven ciklus. Poema ,,Gdje smo ovo, pričaj mi“ otvara pitanja o migraciji, nepouzdanosti egzistencije, identitetu, vladajućim društvenim obrascima, ali i ulozi koju danas ima umjetnost, njenim dometima i različitim ,, načinima djelovanja’’. Radnja se odvija u Berlinu, odnosno u njegovoj podzemnoj željeznici. Iako bi na prvi pogled moglo izgledati da se taj grad, koji danas važi za mjesto-utočište mnogih stranaca koji su u potrazi za boljim i sigurnijim životom, bira kao neko mitsko mjesto (,,obećana zemlja’’) ili mjesto blagostanja za one iz različitih razloga ,,iskorijenjene’’ iz svoje domovine, Berlin poeme iznevjerava takva očekivanja. Najveći broj likova ima migracijsku ili izbjegličku pozadinu, oni se u Berlinu ne uspijevaju ,,ukorijeniti’’, te se slika obećanog raja pokazuje kao nemoguća, – kazala nam je Valentina Knežević.

Foto: sjevercg
Foto: sjevercg

Zbirka Tomorrowland otvara temu podvojenog svijeta u kojem se odvija život danas i to podvojenog na više nivoa. S jedne strane, života koji živi u dva paralelna univerzuma-tamo gdje je čovjek fizički i virtuelno, na internetu. U tim pjesmama preispituju se različite posljedice te svakodnevne situacije, od toga da je taj naš pararelni svijet mjesto na kojem se može biti lako uvučen u razne mentalne i druge zamke do toga kako se mi u njemu predstavljamo.

Prema riječima ove mlade književnice, ona je upoznala poeziju koja je njoj bliska, zato što se, dodala je, piše o danas, jezikom kojim mi, kazala je – govorimo i zato što se bavi temama u kojima živimo i tiču nas se. Najviše su na nju, istakla je, uticali pjesnici koji se ne bave simbolima i metaforama nego jezikom.

U tom ciklusu, prema riječima Knežević, jesu pjesme u kojima se upozorava na razrađene ali nefunkcionalne sisteme kojima pjesničko ,,ja’’ ili ponegdje ,,mi’’ pokušava da sliku svoje stvarnosti i sebi i drugima predstavi ljepšom i prihvatljivijom, međutim bez iluzije da se time može dostići kvalitetnije življenje. Te pjesme govore i o besciljnosti, besadržajnosti i bespomoćnosti, te neizmjenjive tragičnosti ljudske egzistencije.

Već u debitanskoj knjizi Barbara Delać je bila spremna da otvori pitanja o položaju i ulozi pojedinca u njegovom privatnom, intimnom svijetu, na primjer u savremenoj porodici ili partnerskom odnosu. U tim pjesmama reaguje na otuđenje i u najintimnijem okruženju, ali i na gubljenje empatije prema nevoljnicima koje svakodnevno srijećemo. To čini najčešće parodijski, kao i posredstvom slika porodičnih i društvenih rituala i jezika konvencija.

NOVOSTI

Povezane vijesti vijesti

Reklamni Prostor Prostor