Foto:vijesti

Portal AnalitikaIzvor

Vijesti pišu kako policija za sada barata sa dvije verzije kako je došlo do nesreće – prema jednoj je stijena pala na autobus, a prema drugim podacima, navodno je vozač autobusa udario u brdo pored magistrale.

Prema nezvaničnim iz Uprave policije, autobus je prevozio učenike podgoričkih osnovnih škola “Pavle Rovinski” i “Štampar Makarije” koji su bili na ekskurziji.

Prema prvim podacima sa terena, u pitanju su lakše povrede.

Četvoro djece i vozač autobusa, koji je takođe ozlijeđen, prebačeni su u bjelopoljsku bolnicu, kazali su “Vijestima” iz OKC-a.

Nezgoda se dogodila u 20.45 časova na tri kilometra puta od Mojkovca ka Kolašinu.

Drugi autobus, sa đacima OŠ “Štampar Makarije” bio je iza autobusa, a taj autobus je pod pratnjom policije oko 21.20 časova krenuo ka Kolašinu i Podgorici.

Kako nezvanično saznaje podgorički list, angažovani su privatni prevoznici iz Mojkovca kako bi ostalu djecu vratili u Podgoricu.

Iz bjelopoljske bolnice “Vijestima” je potvrđeno da su četiri osobe hitno transportovane u tu zdravstvenu ustanovu, kao i da su na lice mjesta upućene sve raspoložive ekipe hitne pomoći iz Bijelog Polja i Mojkovca.

Portal AnalitikaIzvor

Crna Gora je zatražila 15 miliona dolara za projekat kojim bi škole širom države trebalo da budu prilagođene posljedicama klimatskih promjena. Iz Ministarstva ekonomije navode za RTV Podgorica da projekat, osim infrastrukturnih radova, predviđa i obuku učenika i nastavnika.

Crna Gora bi kroz Adaptacioni fond mogla dobiti do 30 miliona dolara za projekte prilagođavanja klimatskim promjenama, vjeruju u  Ministarstvu ekologije.

„Za ovaj period sada, Crna Gora ima alokaciju kroz Adaptacioni fond u iznosu do 30 miliona dolara. Ti projekti moraju doći iz Crne Gore i moraju svi biti vezani i usklađeni sa Nacionalnim planom prilagođavanja na klimatske promjene“, kazao je za TV PG državni sekretar u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Zoran Dabetić.

Za polovinu tog iznosa Crna Gora je već kandidovala konkretan projekat, dodaje Dabetić. Riječ je o prilagođavanju škola klimatskim promjenama, koji bi Ministarstvo ekologije realizovalo sa resorom prosvjete. Od Adaptacionog fonda zatraženo je oko 15 miliona dolara.

„Tu neće biti samo infrastrukturni radovi, već će tu biti i obuka učenika, obuka nastavnika i tome slično, uređenje dvorišta i tako dalje. A kroz određene faze odrediće se koje će to škole biti obuhvaćene širom Crne Gore kroz taj projekat“, naveo je Dabetić.

Koje će škole biti obuhvaćene još nije određeno, a Dabetić očekuje da bi, zbog vrijednosti projekta, njime mogao biti obuhvaćen veliki dio države.

„Budući da je riječ o jednom velikom i ozbiljnom iznosu, možda do sada i najvećem kroz Adaptacioni fond za Crnu Goru, očekujemo da taj projekat pokrije skoro čitavu Crnu Goru kada su u pitanju škole“, istakao je Dabetić.

Odluka Adaptacionog fonda očekuje se do kraja ove godine, a sredstva bi, ako projekat bude odobren, trebalo da postanu operativna do kraja 2027, zaključuje Dabetić.

bizniscg.me

Ilustracija

Objavljeno: 19.09.2026. 21:35

Iran je preko posrednika iz Katara prenio Sjedinjenim Američkim Državama uslove za okončanje rata i sada čeka odgovor američkog predsjednika Donalda Trampa, izjavio je danas sekretar iranskog Savjeta za bezbjednost Mohsen Rezai i naveo da Teheran zahtijeva odmrzavanje sredstava i prekid pomorske blokade.

„U kontaktu smo sa katarskim posrednikom koji je Vašingtonu prenio naše uslove za okončanje rata i čekamo odgovor predsjednika Trampa”, rekao je Rezai za Al Džaziru.

On je istakao da Iran i dalje poštuje fetvu koju je izdao Ali Hamnei, kojom se zabranjuje razvoj nuklearnog oružja, i dodao da zbog toga još nije donijeta odluka o povlačenju iz Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja.

„I dalje se pridržavamo fetve pokojnog vrhovnog vođe i nismo promijenili svoju nuklearnu doktrinu, ali ne znamo šta će se desiti u budućnosti. Još nismo donijeli odluku o povlačenju iz Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja, ali to zavisi od ponašanja Vašingtona”, rekao je Rezai, prenosi Tass.

Prema njegovim riječima, postupci Sjedinjenih Država i Izraela daju Iranu mogućnost i pravo da se povuče iz tog sporazuma.

Izvor: pobjeda.me

19.09.2026 21:29 Izvor:RTV PG

Državni sekretar u Ministarstvu pravde Sergej Sekulović kaže za Pobjedu da će osobe koje su u obrazovno – vaspitnom sistemu sada biti snažnije zaštićene pri obavljanju djelatnosti. Predstavnik Prosvjetne zajednice Petar Špadijer podsjeća da je ta zajednica naročito kroz proteste koje je organizovala u prethodnih osam godina cijelo vrijeme insistirala da se nastavnicima dodijeli status službenog lica, zbog specifičnosti posla koji obavljaju

Foto: Ilustracija

Objavljeno: 19.09.2026. 07:24

Ako neko nastavniku nanese lakšu tjelesnu povredu ili mu zdravlje lako naruši, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do dvije godine. Ako mu neko nanese povredu oružjem, opasnim oruđem ili drugim sredstvom kazniće se zatvorom od tri mjeseca do četiri godine.

To, pored ostalog, proističe iz izmijenjenog Krivičnog zakonika koji je ove sedmice usvojen u Skupštini Crne Gore. Tim aktom je precizirano da se posao lica koja obavljaju obrazovno-vaspitne djelatnosti tretiraju od javnog značaja. Kazne zatvora su propisane i u slučaju teškog govora mržnje.

Vlada je još 2024. godine usvojila informaciju o potrebi sagledavanja mogućnosti uvođenja posebnog krivičnog djela napada na lica koja rade u oblasti obrazovanja i vaspitanja. Tada se izvršna vlast pozivala na istraživanja koja su upozoravala da je svaki četvrti zaposleni u prosvjeti doživio neku vrstu nasilja, bilo verbalnog ili fizičkog. Pobjeda je ove godine pisala i o slučaju nastavnice, koja predaje u jednoj školi u Crnoj Gori, a bila je žrtva neprimjerenog ponašanja roditelja učenika. Roditelj je došao u školu da je vrijeđa, omalovažava, a kasnije je zaprijetio da će da je – ubije. Prijetnje je upućivao i njenoj porodici. Ova prosvjetna radnica rekla je tada Pobjedi da nije zadovoljna kako su je institucije zaštitile, jer se nije osjećala sigurno, pa je morala da angažuje – privatno obezbjeđenje.

Novine

Državni sekretar u Ministarstvu pravde Sergej Sekulović kazao je juče Pobjedi da se kroz izmjene Krivičnog zakonika u značenju izraza proširila definicija poslova od javnog značaja u koji su sada uvrštena i lica koja obavljaju obrazovno-vaspitne djelatnosti, što znači da će nastavnici biti snažnije zaštićeni.

Sergej Sekulović / Foto: Skupština

Ove sedmice je ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić- Stojanović saopštila da je usvajanjem Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore napravljen važan korak u jačanju zaštite nastavničke profesije. Ona je zahvalila ministru pravde Bojanu Božoviću što je uvažio inicijativu resora kojim rukovodi da se nastavničko zanimanje u tom zakonu prepozna kao djelatnost od javnog značaja i da nastavnici na taj način dobiju adekvatnu zaštitu. Ukazala je na važnost što se ovim zajedničkim korakom ne štite samo nastavnici, već da potvrđuju koliko je njihova uloga važna za društvo. Poručila je da nastavnička profesija mora imati mjesto, poštovanje i zaštitu koje joj pripadaju.

– To je odgovornost koju kao društvo dugujemo onima koji svakodnevno oblikuju znanje, vrijednosti i budućnost naših generacija – zaključila je ministarka.

Iz Vlade je ranije poručivano da je neophodno raditi na osnaživanju položaja nastavnika u društvu, između ostalog, i kroz pružanje krivično pravne zaštite u toku obavljanja obrazovno-vaspitnog rada, odnosno u vezi sa poslovima koje obavljaju prosvjetni radnici.

Kazne

Državni sekretar u Ministarstvu pravde Sergej Sekulović kaže za Pobjedu u konkretnom ako bi se licu koje obavlja poslove od javnog značaja nanijele lake tjelesne povrede pri obavljanju ili u vezi sa obavljanjem ovih poslova to bi povlačilo kvalifikovani oblik izvršenja ovog krivičnog djela, što povlači težu kaznu. Takođe, kao oblik teškog ubistva za koje je moguće izreći dugotrajnu kaznu zatvora – četrdeset godina, predviđeno je ubistvo lica koje obavlja poslove od javnog značaja.

– Osobe koje su u obrazovno – vaspitnom sistemu sada će biti snažnije zaštićene pri obavljanju djelatnosti – kazao je Sekulović.

Državni sekretar Sekulović detaljnije je obrazložio kroz izmijenjeni Krivični zakonik da su kroz nove članove uređene sankcije za kršenje propisa. Tako je dodat novi član koji uređuje lake tjelesne povrede, odnosno propisano je članom 151c: (1) Ko drugog lako tjelesno povrijedi ili mu zdravlje lako naruši, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Ako je takva povreda nanesena oružjem, opasnim oruđem ili drugim sredstvom podobnim da tijelo teško povrijedi ili zdravlje teško naruši, učinilac će se kazniti zatvorom do tri godine. (3) Sud može učiniocu djela iz stava 2 ovog člana izreći sudsku opomenu, ako je učinilac bio izazvan nepristojnim ili grubim ponašanjem oštećenog. (4) Ko djelo iz st. 1 i 2 ovog člana izvrši prema licu koje obavlja poslove od javnog značaja pri obavljanju ili u vezi sa obavljanjem tih poslova, kazniće se za djelo iz stava 1 ovog člana zatvorom od šest mjeseci do dvije godine, a za djelo iz stava 2 ovog člana zatvorom od tri mjeseca do četiri godine. (5) Gonjenje za djelo iz stava 1 ovog člana preduzima se po privatnoj tužbi.“

Anđela Jakšić-Stojanović / gov.me

Kada je riječ o teškom govoru mržnje, članom 370 a, propisano je: (1) ko javno ispoljava mržnju prema grupi ili članu grupe koja je određena na osnovu nacionalne ili etničke pripadnosti, pripadnosti rasi ili vjeroispovijesti, državljanstva ili zbog razlika u pogledu političkog ili drugog ubjeđenja, pola, jezika, boje kože, obrazovanja, društvenog položaja, profesionalne orijentacije, porijekla, seksualne orijentacije, rodnog identiteta ili invaliditeta ili nekog drugog ličnog svojstva, na način koji može dovesti do nasilja ili izazvati mržnju prema grupi lica ili članu takve grupe, kazniće se zatvorom od tri mjeseci do tri godine. (2) Ko djelo iz stava 1 ovog člana učini prema licu koje obavlja poslove od javnog značaja kazniće se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.“

Traže bezbjednost

Pobjeda je juče razgovarala sa pojedinim profesorima koji i štite prava zaposlenih u prosvjeti, ali su nam kazali da zbog određenih obaveza nijesu mogli detaljno da analiziraju šta je konkretno izmijenjeno kroz zakon, da će to učiniti, a onda će da komentarišu stanje.

Predstavnik Prosvjetne zajednice profesor Petar Špadijer kazao je Pobjedi da još nije sagledao kako je detaljno izmijenjen propis, ali je podsjetio da Prosvjetna zajednica, još od osnivanja, a naročito kroz proteste koje je organizovala u prethodnih osam godina, cijelo vrijeme insistirala da se nastavnicima dodijeli status službenog lica, zbog specifičnosti posla koji obavljaju.

Petar Špadijer / Foto: Pobjeda

– Ovo i danas smatramo izuzetno bitnim, a u cilju nesmetanog obavljanja izuzetno odgovornog posla kao i zbog vraćanja poštovanja profesiji. Nadamo se da će izmjene Krivičnog zakonika nama omogućiti bezbjednost, a profesiji vratiti poštovanje koje zaslužuje – poručio je Špadijer.

Istraživanje

Sindikat prosvjete Crne Gore tokom školske 2022/23. godine uradio je, kako su kazali, prvo istraživanje u našoj zemlji o nasilju koje trpe nastavnici. Tada je anketirano 1.200 prosvjetnih radnika, te se ispostavilo da je svaki četvrti osjetio neki vid nasilja od učenika, roditelja, kolege ili uprave škole… Ocijenjeno je i da gotovo nema slučaja koji je procesuiran i gdje su izrečene neke kazne. Iz Sindikata prosvjete su saopštavali da nema dana kada im se neki nastavnik ne požali da je žrtva nasilja.

Osim izmjena Krivičnog zakonika, status nastavnika ranije je unaprijeđen i kroz izmjene Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju gdje je prvi put prepoznato nasilje i uznemiravanje koje nastavnici doživljavaju od učenika ili roditelja…, te je obrazovna ustanova dužna da pokreće zakonski postupak protiv učinilaca tog djela.

pobjeda

Vatroslav Hladny/Starsport

Partizan nije došao u punom sastavu u Atinu na memorijalni turnir nekadašnjeg vlasnika Panatinaikosa, a u prvom meču u Grčkoj izgubio je od PAOK-a posle velike drame, 100:99.

Beogradski crno-beli su za protivnika imali bratski klub, solunski PAOK, koji sa klupe predvodi bivši trener Partizana Andrea Trinkijeri, a u timu je i bivši plejmejker Nik Kalates.

I Grci su trijumfovali. Dramatična utakmica pripala je PAOK-u zahvaljujući sjajnom potezu Markusa Fostera.

Momak koji je pre par sezona sa Ritasom srušio Žalgiris i doneo im titulu u Litvaniji pogodio je trojku za pobedu nad Partizanom i to u poslednjoj sekundi!

PAOK će u finalu igrati za boljim iz duela Panatinaikos – Burg, dok će Partizan sa poraženom ekipom tog susreta voditi bitku za treće mesto u Atini.

Mogli su Beograđani i do pobede, imali dvocifrenu prednost (+11) u prvom poluvremenu, ali nisu održali vođstvo i prepustili PAOK-u kontrolu što im se i obilo o glavu.

Najefikasniji je bio Džedi Osman sa 27 poena, 6 skokova i 4 asistencije, a heroj je bio Markus Foster koji je pogodio trojku za pobedu u poslednjoj sekundi meč završio sa 25 poena, 6 skokova i 2 asistencije, dok je 12 imao Naz Mitru Long, a 10 Ben Mur za tim Andree Trinkijerija.

Partizan je predvodio Kevarijus Hejs sa 18 poena i 4 skoka, dok je 16 imao Nikola Tanasković, 14 i 5 asistencija Karlik Džons, 13 Itan Tompson, a 9 Kajl Olmen.

b92.net.sport

TEŠKO POVRIJEĐEN

Na aerodromu u Minhenu u subotu, 19. septembra, u jutarnjim satima dogodila se neobična saobraćajna nesreća

Toyota procjenjuje da bi od 2028. godine za modernizaciju proizvodne mreže mogla izdvajati oko bilion jena godišnje, odnosno približno 6,4 milijarde dolara. Plan obuhvata automatizaciju, logistiku i robotiku, a procjena uključuje Toyotu, kompanije iz grupe i velike dobavljače, navodi Reuters.

To još nije potvrđeni godišnji investicioni budžet. Toyota nije objavila da li će puni iznos zaista biti potrošen niti koliko bi godina ulaganja na tom nivou trajala.

Modernizacija Toyotinih fabrika trebalo bi da odgovori na dva konkretna problema koja kompanija navodi: zastarjelu proizvodnu infrastrukturu i nedostatak radne snage.

Oko 400.000 robota, ali nijesu svi novi ni humanoidni

Toyota procjenjuje da bi modernizacija proizvodne mreže obuhvatila oko 400.000 robota kod kompanije, članica grupe i velikih dobavljača. Broj uključuje zamjenu postojeće opreme i nove instalacije, kao i humanoidne i druge robotske sisteme, pa nije riječ o kupovini 400.000 novih humanoidnih robota.

Robotski sistemi trebalo bi da se koriste u industrijskoj automatizaciji, logistici i poslovima na kojima će raditi zajedno sa ljudima. Toyota zasad nije objavila koliko će od približno 400.000 jedinica biti nova oprema, a koliko zamjena postojećih sistema.

Toyota već testira robotiku u proizvodnji

Toyota već testira robotske sisteme za transport i odabir djelova u fabrikama. Izvan proizvodnih pogona radi i na transportu medicinske opreme i izboru proizvoda, navodi kompanija u prezentaciji finansijskih rezultata.

Toyota automatizaciju povezuje sa povećanjem produktivnosti i poboljšanjem radnog okruženja. U svom integrisanom izvještaju govori o automatizaciji fizički zahtjevnih poslova, preusmjeravanju zaposlenih ka poslovima sa većom dodatom vrijednošću, kao i obrazovanju za vještačku inteligenciju, robotiku i digitalne tehnologije.

ELEY uči iz ljudskih pokreta

Jedan od Toyotinih projekata u toj oblasti je ELEY, odnosno Embodied Learning robot for Enhanced Yield. Kompanija ga je u martu predstavila kao novu generaciju mobilnog manipulatora razvijenu za fizički kontakt sa predmetima i okruženjem.

Razvoj se oslanja na takozvani physical AI. Napredak te tehnologije omogućava robotima da stiču vještine oponašanjem i učenjem iz ljudskih pokreta. Toyota razvoj ELEY-a povezuje i sa nedostatkom radne snage, kao i potrebom za prenošenjem vještina.

Toyota želi robotiku da širi i izvan fabrika

Toyota u finansijskoj prezentaciji svoju proizvodnu bazu opisuje kao mrežu pogona koja proizvodi oko deset miliona vozila godišnje. Proizvodne lokacije, kvalifikovane radnike i iskustvo Toyota Production Systema kompanija navodi kao prednosti u razvoju robotike.

Robotske primjene želi u budućnosti da širi i izvan fabrika.

Toyota i Hyundai ciljaju 2028, ali različitim putem

Hyundai Motor Group takođe planira da od 2028. godine uvodi humanoidnog robota Atlas kompanije Boston Dynamics u proizvodne operacije u SAD-u. Hyundai 2028. takođe vidi kao početak šire primjene humanoidnih robota u proizvodnji.

Toyota, međutim, u prvi plan stavlja širu obnovu proizvodne infrastrukture: postojeće i nove robotske sisteme, automatizovanu logistiku i saradnju ljudi i robota, prenosi Financa.ba.

bankar.me

Izvor: CdM

Utakmica domaćeg fudbalskog šampionata između Arsenala i Sutjeske trenutno je prekinuta zbog – nestanka struje.

Foto:1cfl.me

Portal AnalitikaIzvor

U duelu devetog kola Meridianbet Prve CFL u toku je bio 80. minut kada su se ugasili reflektori.

Sutjeska je od prvog poluvremena imala prednost rezultatom 0:2 (0:2).

Foto:1cfl.me

Ne dešava se to prvi put u Tivtu. Jer, na početku prošle sezone iz istog je razloga prekinut meč protiv Budućnosti.

Uskoro opširnije.

Portal AnalitikaIzvor

Piše: D. Be.

Stav

Možda bi prvi član Ustava konačno trebalo uskladiti sa stvarnošću: „Crna Gora je formalno nezavisna država, privatnog oblika vladavine. Crna Gora je nacionalno prebrojana, povremeno demokratska, nerijetko šovinistička, deklarativno ekološka i država selektivne pravde, zasnovana na vladavini bolje povezanih.” Bilo bi manje svečano, ali makar više ne bismo lagali ni sebe ni Ustav. A priroda bi nam možda oprostila…

Foto: NVO EUROMOST

Bojan ĐuranovićAutor 

Portal AnalitikaIzvor

U neđelju će biti tačno 35 godina od kako smo postali prva ekološka država na svijet(u). Te davne i ratne 1991. godine se na Žabljaku sastao tadašnji saziv republičke Skupštine i izglasao Deklaraciju o ekološkoj državi.

Bila je ponosna i preponosna majka Evropa što na njenom jugoistoku postoji jedna mala država koja svoje postojanje i državni opstanak uslovljava očuvanjem životne sredine. Poslanici su se zavjetovali da će od tada sve činjeti da rijeke budu čiste, energija zdrava, hrana prirodna i neprskana, plaže pješčane i nebetonirane, potoci i vodoizvorišta nezapakovani u cijevi, a sječa drveća u urbanim cjelinama neće, čak ni pod okriljem noći ili gradske uprave, biti posječena da bi trotoar mogao nesmetano da raste i razvija se.

I nije se, naravno, ostalo samo na obećanjima, deklaracijama i svečanim zakletvama prirodi. Krenulo se odmah u konkretne akcije čišćenja. Etničko-ekološkog čišćenja. Samo 11 dana nakon što smo se, 20. septembra 1991, proglasili prvom ekološkom državom na svijetu, već 1. oktobra započela je velika akcija uklanjanja opasnog vojnog otpada iz magacina JNA. Decenije mira ostavile su za sobom zabrinjavajuće količine metaka, granata i bombi, pa je valjalo hitno pronaći prostor na kojem će se taj otpad bezbjedno uništiti.

Srećom, baš nekako tih dana su naši prepošteni i vazda profesionalni ekološki aktivisti Đurković i Labudović prepoznali da se najveća ekološka prijetnja Crnoj Gori nalazi baš u Konavlima i Dubrovniku. Zato su naše mudre glave osmislile savršeno održivu, danas bi se reklo „win-win“, strategiju: očistiti domaće magacine tako što će njihov sadržaj biti isporučen susjedima — uglavnom vazdušnim putem i bez nepotrebne ambalaže.

Narednih mjeseci ekološka država je, preko JNA, revnosno, temeljno i udarnički čistila dubrovačko područje. Čistilo se artiljerijom, minobacačima i zapaljivim sredstvima, jer još nijesmo bili razvili savremene metode odvajanja otpada. Botun će doći tek u decenijama nakon ovoga.

Posebna pažnja posvećena je kući Tereze Kesovije, koja je, prema tadašnjoj ekološkoj procjeni naših patriota, godinama kontaminirala sve oko sebe pjesmom, mediteranskim šarmom i naročito opasnim hrvatskim porijeklom. Kuća je zato podvrgnuta najstrožem obliku ekološke sanacije – prvo je opljačkana, a potom spaljena, da od „štetnih” materija, uspomena i ljudskog dostojanstva slučajno ne ostane ništa. A bila je dom.

Tako je prva ekološka država na svijetu već jedanaestog dana svog postojanja dokazala da njena Deklaracija neće ostati mrtvo slovo na papiru. Mrtvi će, po potrebi, biti svi drugi. Papir je, ipak, trebalo sačuvati – makar zbog ekologije.

Ova žabljačka Deklaracija je ubrzo dobila i ustavni okvir, pa je njeno postojanje ugrađeno u prvi član Ustava Crne Gore.

„Crna Gora je nezavisna i suverena država, republikanskog oblika vladavine. Crna Gora je građanska, demokratska, ekološka i država socijalne pravde, zasnovana na vladavini prava.”

Od svega navedenog, trideset i kusur godina kasnije, ostalo nam je još jedino ovo „nezavisna“. I to uglavnom zato što za sada nijesmo formalno pripojeni nijednoj susjednoj državi. Mada se dobar dio političke elite svakodnevno trudi da dokaže kako je i ta nezavisnost bila administrativna greška koju treba ispraviti prvim slobodnim vikendom.

Suvereni nijesmo, jer bi za suverenost valjalo da odluke donosimo sami. Kod nas se, međutim, prvo sačeka šta će reći Beograd, Brisel, Vašington, Moskva, crkva, ambasade i vlasnici krupnog kapitala, pa se tek onda hrabro zauzme stav koji su nam drugi već zauzeli. Naša suverenost je poput hotelskog peškira: formalno je naš ali bez plaže koja je hotelska ili morsko-dobarska on je običana ponjava, kanavaca.

Republikanski oblik vladavine imamo utoliko što nemamo krunisanog kralja. Doduše, imamo princa, koji još ne znala naša jazik, ali ima vremena, naučiće, mlad je.

Umjesto njega imamo nekoliko dinastija, njihove nasljednike, kumove, savjetnike, poslovne partnere i dvorske lude raspoređene po partijama. Kruna nam, zapravo, nije ni potrebna. Ili možda i ne mora kruna, možda može i kaubojski šešir, da bar zadovolji formu ovog posljednjeg. Kod nas se vlast nasljeđuje mnogo diskretnije — preko partijskog spiska, porodičnog stabla i konkursa na kojem se unaprijed zna čije je dijete najbolje.

Građansko društvo smo taman koliko i ekološko. Nego, ovo me podsjeti na onu konferenciju o klimatskim promjenama iz 2023. godine, kada su za predsjedavajućeg konferencije postavili Sultana Al Džabera, koji je istovremeno obavljao i funkciju izvršnog direktora naftne kompanije ADNOC. To vam je kao da kongres protiv alkoholizma otvori neki Mijo Lekić ili vam predavanje o nepotizmu održi Edin Ibrahimović. Ili, odete na promociju knjige „Nikada nisam sarađivao sa DPS-om” Nikole Camaja. Mimo svijet jesmo, ali eto nismo makar jedini.

Građanin postoji još samo u Ustavu, između dva zareza, dok u stvarnom životu prvo mora da se izjasni čiji je, kome se moli, kojim jezikom govori, koju zastavu drži u dnevnoj sobi i za čiju je vojsku navijao 1918. godine. Ako na sva pitanja odgovori pogrešno, prestaje da bude građanin i postaje izdajnik, komita, četnik, ustaša, Turčin ili neki drugi stručni termin iz bogatog fonda našeg građanskog društva.

Demokratski smo taman koliko je demokratska Demokratska Crne Gora.

Ekološka država smo nesumnjivo, jer to jasno piše na papiru proizvedenom od posječenog drveta. Rijeke nam služe kao kanalizacija, vodoizvorište sa kojeg pije vodu bezmalo cijela Podgorica trujemo fekalijama sa svinjske farme, i da ne bi bilo ni govora o njegovoj budućnosti planiramo da na vrh njega poperimo novi grad sa svom pratećom kanalizacijom. Livade na kojima odavno nema stoke jer su se goveda pokondirila, postale su divlje deponije, šume služe da se posijeku, obale su nam kao građevinske parcele, a vazduh u Pljevljima kao besplatan test izdržljivosti ljudskih pluća. 

Prirodu toliko volimo da smo odlučili da je svu privatizujemo, kako je neko neodgovoran ne bi koristio besplatno. Kod nas je zaštićeno područje samo područje koje investitor još nije stigao da pronađe.

Država socijalne pravde jesmo jer su kod su nas svi jednaki pred ničim, osim onih koji nijesu. Kao one Orvelove svinje, jednake kako i ostale životinje samo malo jednakije od drugih.

Na kraju ostaje vladavina prava. Kod nas pravo zaista vlada – samo se još utvrđuje iz čije kancelarije. Zakon je jednak za sve, ali nije svako jednako interesantan tužilaštvu, policiji i sudu. Za običnog građanina zakon je obaveza, za moćnika preporuka, a za partiju smetnja koja se uklanja amandmanom. Pravda je slijepa, što je kod nas protumačeno kao dozvola da ne vidi ništa: ni milione, ni stanove, ni tendere, ni kumove, ni zastarjele predmete.

Kada se, dakle, prvi član Ustava uporedi sa stvarnim stanjem, postaje jasno da to nije opis Crne Gore nego spisak osobina koje su joj nekada bile planirane. Nešto poput oglasa za stan u izgradnji: građanski, demokratski, ekološki, socijalno pravedan, sa pogledom na vladavinu prava. Rok završetka radova – čim se steknu uslovi.

A uslovi se, kao što znamo, u Crnoj Gori stiču veoma sporo. Osim kada treba posjeći šumu, betonirati obalu, zaposliti rođaka ili ćerku-cijenjenog kolegu, ili promijeniti zakon zbog investitora. Tada država iznenada postaje i suverena, i efikasna, i pravna, i brža od svake evropske administracije.

Možda bi zato prvi član Ustava konačno trebalo uskladiti sa stvarnošću:

„Crna Gora je formalno nezavisna država, privatnog oblika vladavine. Crna Gora je nacionalno prebrojana, povremeno demokratska, nerijetko šovinistička, deklarativno ekološka i država selektivne pravde, zasnovana na vladavini bolje povezanih.”

Bilo bi manje svečano, ali makar više ne bismo lagali ni sebe ni Ustav. A priroda bi nam možda oprostila. Ako je do tada ne prodamo.

Portal AnalitikaIzvor

Izvor: CdM

Viši sud Podgorica

Vijeće Višeg suda u Podgorici potvrdilo je dvije optužnice Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) protiv ukupno trojice okrivljenih, zbog sumnje da su počinili krivično djelo pranje novca. U jednom od predmeta, kako se navodi u optužnici, novcem koji je poticao od neovlašćene prodaje droge kupljena su dva stana u Podgorici.

“Vijeće Višeg suda u Podgorici je rješenjem od 16. septembra ove godine, potvrdilo optužnicu od 30. juna ove godine, koju je Specijalno državno tužilaštvo podiglo protiv M.V. i G.Č.”, saopšteno je iz SDT-a.

Njima se na teret stavlja da su, kao saizvršioci, učinili krivično djelo pranje novca.

Prema navodima optužnice, predmet je prikrivanje i lažno prikazivanje činjenica o vlasništvu nad imovinom za koju se zna da je pribavljena kriminalnom djelatnošću.

Kako je saopšteno iz SDT-a, M.V. je, prema osnovanoj sumnji, novac stečen neovlašćenom prodajom opojne droge dao G.Č., koji je tim novcem tokom 2018. godine kupio dva stana u Podgorici.

„G.Č. je gotovim novcem optuženog M.V., koji potiče od neovlašćene prodaje opojne droge, kupio dva stana u Podgorici, za 72.000 eura“, navodi se u saopštenju.

Stanovi su, kako se sumnja, upisani kao svojina G.Č. radi prikrivanja stvarnog vlasništva, iako je, prema navodima SDT-a, njihov stvarni vlasnik bio M.V.

Vijeće Višeg suda u Podgorici je rješenjem od 15. septembra ove godine, potvrdilo i optužnicu od 11. juna ove godine.

Tom optužnicom SDT tereti N.V. za produženo krivično djelo pranje novca.

Obje optužnice potvrđene su nakon što je Vijeće Višeg suda razmatralo njihovu osnovanost, a postupci će biti nastavljeni pred nadležnim sudom.

CdM portal

Hrvatska građanska inicijativa najoštrije osuđuje ispisivanje grafita „Srbe na vrbe“ na Obali Đuraševića, u Tivtu, saopšteno je iz ove partije.

Foto: Pod Biokovom

Portal AnalitikaIzvor

Odluku o određivanju pritvora donio je Opštinski prekršajni sud u Splitu na zahtjev policije, koja je tokom obrade incidenta utvrdila da je Novosađanin putem svog Facebook profila narušavao javni red i mir.

Policijskom provjerom utvrđeno je da je 49-godišnjak na društvenim mrežama u jednoj objavi veličao Ratka Mladića, pravosanžno osuđenog za genocid i ratne zločine, dok je u drugoj objavi vrijeđao Republiku Hrvatsku i njene građane.

Nadležna policijska uprava tereti ga za dva prekršaja iz člana 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, uz prijedlog da mu se izrekne zatvorska kazna od 15 dana. Nakon privođenja na sud, upućen je u zatvor na Bilicama.

Čitav slučaj počeo je u Makarskoj kada je 43-godišnji lokalac prišao državljaninu Srbije i zatražio od njega da skine majicu s obilježjima beogradskog kluba. Kada je on to odbio, 43-godišnjak ga je gurnuo s obale u more.

Policija je ubrzo pronašla napadača i protiv njega podnijela prijavu za narušavanje javnog reda i mira prema članu 6. istog zakona. On je nakon ispitivanja pred prekršajnim sudijom pušten na slobodu.

portalanalitika. me

Foto>Drustvene mreze ,Screenshot Ringler

Novi Sad hapsenje  sina

Foto: Unsplash/Ilustracija/Slobodna Dalmacija | Splićanku šokirao račun za ručak u Jajcu: “U Dalmaciji bismo platili duplo!”

Više državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata maloljetnom S. S. zbog sumnje da je počinio krivično djelo obljuba sa djetetom mlađim od 14 godina.

Zadržavanje je, kako navode, određeno zbog postojanja okolnosti koje ukazuju na opasnost od uticaja na svjedoke.

cdm.portal

Crna Gora je zatražila 15 miliona dolara za projekat kojim bi škole širom države trebalo da budu prilagođene posljedicama klimatskih promjena. Iz Ministarstva ekonomije navode za RTV Podgorica da projekat, osim infrastrukturnih radova, predviđa i obuku učenika i nastavnika.

Crna Gora bi kroz Adaptacioni fond mogla dobiti do 30 miliona dolara za projekte prilagođavanja klimatskim promjenama, vjeruju u  Ministarstvu ekologije.

„Za ovaj period sada, Crna Gora ima alokaciju kroz Adaptacioni fond u iznosu do 30 miliona dolara. Ti projekti moraju doći iz Crne Gore i moraju svi biti vezani i usklađeni sa Nacionalnim planom prilagođavanja na klimatske promjene“, kazao je za TV PG državni sekretar u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Zoran Dabetić.

Za polovinu tog iznosa Crna Gora je već kandidovala konkretan projekat, dodaje Dabetić. Riječ je o prilagođavanju škola klimatskim promjenama, koji bi Ministarstvo ekologije realizovalo sa resorom prosvjete. Od Adaptacionog fonda zatraženo je oko 15 miliona dolara.

„Tu neće biti samo infrastrukturni radovi, već će tu biti i obuka učenika, obuka nastavnika i tome slično, uređenje dvorišta i tako dalje. A kroz određene faze odrediće se koje će to škole biti obuhvaćene širom Crne Gore kroz taj projekat“, naveo je Dabetić.

Koje će škole biti obuhvaćene još nije određeno, a Dabetić očekuje da bi, zbog vrijednosti projekta, njime mogao biti obuhvaćen veliki dio države.

„Budući da je riječ o jednom velikom i ozbiljnom iznosu, možda do sada i najvećem kroz Adaptacioni fond za Crnu Goru, očekujemo da taj projekat pokrije skoro čitavu Crnu Goru kada su u pitanju škole“, istakao je Dabetić.

Odluka Adaptacionog fonda očekuje se do kraja ove godine, a sredstva bi, ako projekat bude odobren, trebalo da postanu operativna do kraja 2027, zaključuje Dabetić.

bizniscg.me

Foto: Mara Babović

Objavljeno: 19.09.2026. 17:02

Medijski navodi da su pojedine države članice Evropske unije zatražile zastoj u pristupnim pregovorima Crne Gore su neosnovani, rekli su danas Vijestimaiz Delegacije EU u Podgorici.

Vijesti su Delegaciju pitale da li su tačni medijski navodi da je pet država ćlanica tražilo zastoj u pregovorima i koji su razlozi za to.

“Dan” je danas objavio da je Nizozemska (Holandija) tražila pauzu u procesima koji se tiču daljih integracija Crne Gore u EU, navodeći kao obrazloženje potrebu za dodatnom analizom i dosljednijom primjenom svih definisanih standarda, a u tom zahtjevu su joj se pridružile Hrvatska, Estonija, Litvanija i Letonija.

Prema izvoru “Dana” iz Brisela, u ovom trenutku sasvim je neizvjesno kada će doći do pomaka ka zatvaranju poglavlja i zakazivanju Međuvladine konferencije.

Iz Delegacije ukazuju da su zakazivanje međuvladinih konferencija i privremeno zatvaranje pregovaračkih poglavlja dio redovnog pristupnog procesa i podrazumijevaju okončanje odgovarajućih proceduralnih koraka, punu usklađenost sa pravilima i standardima EU, kao i saglasnost svih država članica u Savjetu.

“Crna Gora je ostvarila značajan napredak u svim pregovaračkim poglavljima. U ovoj završnoj fazi od ključnog je značaja zadržati fokus i široku političku podršku za preostale evropske reforme, posebno u oblasti vladavine prava”, poručili su.

RTCG je juče objavio da Međuvladina konferencija na kojoj bi Crna Gora mogla zatvoriti naredna poglavlja neće biti održana na marginama Savjeta EU za opšte poslove ovog mjeseca, kako se očekivalo.

Zvaničnik EU kazao je da se veoma intenzivno radi na odobravanju zatvaranja daljih poglavlja za Crnu Goru.

“Mnoga od njih (poglavlja) su veoma tehnička i zahtijevaju da svaka država članica obavi opsežne unutrašnje konsultacije. Dakle, postoji želja da se napravi napredak. Apsolutno smo sigurni u to, i svakako smo gurali ambicioznu agendu u smislu dobijanja odobrenja, ali jednostavno – mislim da nam je zapravo ponestalo vremena da se posao privede kraju. Skoro je završen. Tako da je u pitanju faktor vremena, prije nego bilo šta drugo“, kazao je zvaničnik EU.

pobjeda

PROLETEO NA CRVENO, POKOSIO ŽENU PA POBEGAO! Detalji stravične nesreće na Karaburmi: Vozača (79) uhapsili na pumpi dok je pio vodu!

Mural posvećen Maklmoru u Gazi, Foto: REUTERS

BETA

Reper Maklmor obećao je da će dati milion dolara za neprofitne palestinske humanitarne organizacije, što njima znači mnogo više od samo tog novca, jer povećava pažnju javnosti na ljudske patnje i služi kao katalizator za druge donatore, piše agencija AP.

Maklmor, dobitnik Gremija, objavio je da će donirati svoje neto prihode iz Lup turneje Eda Širana, sa koje je izbačen zbog propalestinskih komentara tokom nastupa na stadionu MetLajf u Nju Džersiju, u SAD.

On je u objavi preko društvenih mreža u srijedu naveo da je cilj da se razgovor vrati tamo gdje treba, među palestinski narod. Još četiri grupe koje prate Eda Širana napustile su turneju iz solidarnosti sa Maklmorom.

Među šest organizacija koje će dijeliti ovu donaciju su Medicinska pomoć za Palestince (Medical Aid for Palestinians), Fond za pomoć palestinskoj djeci (Palestine Children’s Relief Fund) i UN agencija za palestinske izbjeglice (UNRWA). Njihovi lideri su pozdravili obnovljenu javnu svijest o opasnim životnim uslovima sa kojima se suočava palestinski narod, kojem oni redovno pomažu.

„Iako ne vidite kako bombe padaju svake noći, ruševine su i dalje tu, a traumatizovana djeca su i dalje traumatizovana“, rekla je Ališa Filips Mandavil, vršiteljka dužnosti direktorke organizacije Anera, još jedne organizacije koja će dobiti sredstva od poznatog repera.

Jedan od direktora Fonda za pomoć palestinskoj djeci Tarek Hailat rekao je da njegov telefon ne prestaje da zvoni, sa pozivima ljudi iz Gaze koji traže pomoć.

„Postoji to shvatanje da je na snazi primirje. Ali to nije tačno. Djeca umiru svaki dan. Tu je naš tim koji je stalno u opasnosti na terenu svakog dana. Tu su ljudi koje moramo da hranimo. Tako da dobiti ovakvu pažnju jeste nešto nevjerovatno“, rekao je on.

U izraelskim operacijama poginulo je više od 1.000 Palestinaca otkako je stupilo na snagu krhko primirje u oktobru prošle godine. Stotine hiljada Palestinaca sa teškoćama pokušava da dođe do zdravstvene njege na Zapadnoj obali. Palestinci kažu da i dalje vlada nestašica vode. Vodeće svjetsko tijelo za bezbjednost hrane upozorilo je u julu da većina porodica u Gazi i dalje ne dobija ni približno dovoljno za jelo, iako Izraelci dozvoljavaju ulazak više pomoći nego ranije.

Fond za pomoć palestinskoj djeci će svoj dio donacije koju je uputio Maklmor usmjeriti u fond bez namjenskih ograničenja, što će omogućiti rukovodiocima da fleksibilnije raspoređuju sredstva u skladu sa promjenljivim okolnostima u Gazi.

Anera, humanitarna grupa koja radi u Palestini, Libanu i Jordanu, ukazala je da je njihova donacija takođe dobijena bez obaveze oko toga kako upotrijebiti sredstva. Zvaničnici organizacije kažu da je ta vrsta fleksibilnosti veoma važna, zbog toga što se situacija u Gazi stalno mijenja.

Ova pomoć nije prva koju je Maklmor donirao. Reper već dugo govori o sudbini Palestinaca. On je ranije obećao da će dati prihode i zaradu od striminga svojih protestnih pjesama „Hind’s Hall“ i „Hind’s Hall 2“ za UNRWA. UNRWA je navela da je više od 509.000 dolara dobijeno od tih striminga.

„On je već doprinio spasavanju vjerovatno stotina hiljada života u Gazi kroz svoje donacije“, rekla je zvaničnica te UN organizacije.

I najnovija donacija je katalizator za druge poklone, jer se akciji pridružuju i novi donatori, podsjeća AP. MS Rejčel, zvijezda Jutjuba, objavila je u četvrtak da će donirati milion dolara Fondu za pomoć palestinskoj djeci i pozvala druge da slijede njen primjer.

vijesti.me

Izvor:adria.tv

foto:Mediabiro

19. septembar 2026. 14:52 / Izvor vijesti: RTV PG

Iz Ministarstva evropskih poslova pozvali su medije na obazrivo izvještavanje o pregovorima Crne Gore sa Evropskom unijom. Poručuju da je odgovorno i precizno informisanje važno za očuvanje povjerenja javnosti u proces evropske integracije naše države.

“Pozivamo medije na posebnu obazrivost u izvještavanju o pregovorima i članstvu Crne Gore u EU, kao i na dosljedno poštovanje standarda profesionalnog izvještavanja i provjere autentičnosti informacija koje prenose”, naveli su iz ministarstva.

Iz resora evropskih poslova upozoravaju da, kako se proces približava završnici, bilježe povećan broj dezinformacija i sadržaja sa obilježjima domaćeg i inostranog manipulisanja informacijama, posebno kada je riječ o navodnim stavovima država članica, dinamici pregovora i zatvaranju poglavlja.

“U ovoj fazi posebno je važno jasno razlikovati zvanične informacije od nezvaničnih navoda i spekulacija, a informacije o pregovaračkom procesu provjeriti sa Vladom Crne Gore i nadležnim institucijama Evropske unije prije objavljivanja”, naglasili su iz MEP-a i poručili da je odgovorno i precizno informisanje važno za očuvanje povjerenja javnosti u proces evropske integracije Crne Gore.

rtcg.me