R.O. – Sjever Crne Gore

Za ljekove 215 miliona eura: Rekordna potrošnja lani za terapije, ceh porastao više od 100 odsto u odnosu na 2019.

R.O. — Sat, 20 Jun 2026 12:52:05 +0000

Najviše novca izdvojeno za terapiju protiv kancera – oko 84 miliona eura

Prema izvještaju Instituta za ljekove i medicinska sredstva (CInMED), a na osnovu podataka o prometu jedne državne i 19 privatnih veledrogerija, prošle godine zabilježen i porast količine potrošenih medikamenata za 3,73 odsto

Raste potrošnja, ali i cijena ljekova (Ilustracija), Foto: Luka Zekovic

A K

Ana Komatina

20.06.2026. 14:15h

Građani su prošle godine kroz državni budžet i iz sopstvenog džepa potrošili oko 215 miliona eura za ljekove, što je za 17 miliona više u odnosu na 2024.

Najviše novca, kao i prethodnih godina, namijenjeno je za terapiju koja se koristi za liječenje malignih bolesti, koja je koštala oko 84 miliona eura, što predstavlja 38,9 odsto ukupne vrijednosti potrošenih ljekova.

Prema izvještaju crnogorskog Instituta za ljekove i medicinska sredstva (CInMED), a na osnovu podataka o prometu jedne državne i 19 privatnih veledrogerija, lani je zabilježen i porast količine potrošenih medikamenata – za 3,73 odsto.

U 2025. utrošeno je oko 1.426 definisanih dnevnih doza lijeka na 1.000 stanovnika na dan.

Najskuplje koštao imunoterapijski lijek – 14,2 miliona

Kada se potrošnja posmatra sa finansijskog aspekta, nakon antineoplastika i imunomodulatora koji se dominantno koriste za liječenje malignih bolesti, na drugom mjestu nalaze se ljekovi za liječenje digestivnog sistema i metabolizma – oko 29,3 miliona, a u koje spada i terapija protiv dijabetesa, čira na želucu i slično.

Na trećem mjestu, po finansijskoj potrošnji, nalaze se medikamenti za bolesti kardiovaskularnog sistema sa 18,4 miliona, zatim ljekovi za oboljenja krvi i krvotvornih organa sa 16,8 miliona, dok je za terapiju za liječenje respiratornog sistema potrošeno 16,7 miliona. Na ljekove koji djeluju na nervni sistem utrošeno je oko 13,2 miliona.

Potrošnja je, ako se računa u novcu, porasla ukupno za 8,72 odsto. U 2024. godini iznosila je oko 198,4 miliona, a u prošloj oko 215,7.

“Najveći finansijski porast u 2025. godini u odnosu na 2024. godinu ostvaren je u grupi hormonski preparati za sistemsku primjenu, isključujući polne hormone, gdje je zabilježeno povećanje za 30,74 odsto”, piše u izvještaju CInMED.

Značajan finansijski rast, tvrde, zabilježen je i kod ljekova za liječenje bolesti probavnog trakta i metabolizma, koji djeluju na kardiovaskularni i nervni sistem, terapije za liječenje bolesti kože…

Najveća, pojedinačno izdvojena suma za jedan lijek iznosi oko 14,2 miliona eura i to za pembrolizumab, koji je imunoterapijski i pomaže u smanjenju malignih tumora. Na isti lijek je i godinu ranije izdvojeno najviše novca.

Vitamin D se najviše kupovao

Prema izvještaju, količinski su se najviše koristili ljekovi koji djeluju na kardiovaskularni sistem – 503,75 definisanih dnevnih doza na dan. Na drugom mjestu su medikamenti koji djeluju na bolesti digestivnog sistema i metabolizma, pa ljekovi za liječenje bolesti krvi i krvotvornih organa, na četvrtom je terapija koja djeluje na nervni sistem, dok je na petom mjestu grupa ljekova za mišićno-koštani sistem.

Najkorišćeniji lijek koji se uzimao u apotekama u 2025. godini je bio holekalciferol (vitamin D3), slijedi acetilsalicilna kiselina (aspirin, andol i slično) za ublažavanje bolova i snižavanje tjelesne temperature, zatim pantoprazol za smanjenje lučenja želudačne kiseline.

Na četvrtom mjestu je ramipril protiv visokog krvnog pritiska, a na petom rosuvastatin za smanjenje masnoća i triglicerida.

U bolnicama se najčešće koristio denosumab, za liječenje stanja povezanih sa gubitkom koštane mase, pa enoksaparin-natrijum protiv stvaranja krvnih ugrušaka

Potrošnja raste iz godine u godinu

Prema ranijem izvještaju CInMED, za period od 2019. do 2023, potrošnja ljekova ima trend rasta. Uporedni podaci pokazuju da je u Crnoj Gori 2019. godini za ljekove izdvojeno oko 101 milion eura, što znači da je finansijska potrošnja medikamenata za samo pet godina porasla za više od 100 odsto.

Razlozi za to, tvrdili su nadležni, su produžavanje životnog vijeka, promjene u načinu života koje dovode do većeg broja oboljelih od hroničnih i novih bolesti, kao i razvoja i pojave novih medikamenata na tržištu.

Kada je riječ o količinama potrošenih ljekova, Crna Gora se, uprkos rastu potrošnje, nalazi iza susjednih Srbije i Hrvatske. Uporedni podaci pokazali su da je 2023. godine Crna Gora potrošila 1.360,13 dnevnih doza lijeka po glavi stanovnika, Srbija 2.215,84, a Hrvatska 1.540,60.

vijesti

Lainović: U Crnoj Gori oko 90.000 bespravnih objekata, legalizovano svega 3.833

R.O. — Sat, 20 Jun 2026 08:52:29 +0000

Šta građani moraju završiti do 14. avgusta

Od početka postupka legalizacije bespravnih objekata u Crnoj Gori podnijeto je više od 68.000 zahtjeva, ali je do danas donijeto svega 3.833 rješenja o legalizaciji. Procjene pokazuju da u državi postoji između 80.000 i 90.000 bespravnih objekata, dok novi zakonski okvir građanima otvara mogućnost da imovinu uvede u legalne tokove, ali i nameće jasne rokove, obaveze i finansijske posljedice za one koji se ne učine.

20.06.2026.10:15Izvor:bankar.me

Ilustracija, fotografija: Envato

To je u intervjuu za Bankar kazala vd direktorice Uprave za legalizaciju bespravnih objekata, Radmila Lainović .

Legalizacija bespravnih objekata jedno je od najosjetljivijih administrativnih, imovinskih i ekonomskih pitanja u Crnoj Gori. Iako postupak traje od 2017. godine, podaci pokazuju da je sistem godinama napredovao sporo: desetine hiljada predmeta i dalje čekaju epilog, dok su opštine po osnovu naknade za urbanu sanaciju do sada naplatile više od 12,6 miliona eura.

“Legalizacija bespravnih objekata nije samo administrativni postupak, već proces koji građanima donosi pravnu sigurnost, veću vrijednost imovine i mogućnost da svoju istragu uvede u legalne tokove, dok lokalnim zajednicama otvara prostor za ulaganje u nedostajuću infrastrukturu”, rekao je Lainović.

Novi Zakon o legalizaciji bespravnih objekata, kao i formiranje posebnih uprava za legalizaciju, trebalo bi da ubrza proces i uvede više reda u oblast koja direktno utiče na vrijednost imovine građana, sigurnost prometa nepokretnosti, katastarske evidencije, lokalne budžete i buduće investicije. Posebno važan rok je 14. avgusta 2026. godine, kada vlasnici objekata koji nisu upisani u katastar moraju pokrenuti postupak upisa.

Koji je tačan presjek legalizovanih objekata od 2017. godine?

Postupak legalizacije započet je u septembru 2017. godine stupanjem na snagu Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, kojim su propisane odredbe koje su definisale način i postupak legalizacije bespravnih objekata.

Novi Zakon o legalizaciji bespravnih objekata stupio je na snagu u avgustu 2025. godine, a izmjene i dopune ovog zakona stupile su na snagu u februaru ove godine.

Prema posljednjem presjeku stanja koje se periodično prikuplja od strane resornog ministarstva, tokom 2025. godine predato je skoro 6.000 zahtjeva za legalizaciju, tako da ukupan broj zahtjeva od početka postupka legalizacije do kraja 2025. godine iznosi preko 68000. 60000 zahtjeva.

Do danas je donijeto samo 3833 rješenja o legalizaciji.

Navedeni podaci dostavljeni su od strane opštine krajem 2025. godine, a podaci za prvu polovinu tekuće godine još nisu dostavljeni niti obrađeni.

Što se tiče naplaćenog iznosa naknade za urbanu sanaciju za bespravne objekte, analizom je utvrđeno da je tokom 2025. godine obračunato 9.088.546,52 eura a naplaćeno je 1.686.767,49. U ukupnom iznosu od početka legalizacije bespravnih objekata broj obračunatih komunalija iznosi 21.314.085,67 eura, a naplaćenih 12.659.509,04. Glavni grad Podgorica ima najviše naplaćenih prihoda po osnovu naknade za urbanu sanaciju i to 4.264.525,21 eura, a najmanje naplaćenih prihoda ima opština Šavnik 227,90 eura.

Koliko je ukupno zahtjeva podnijeto, koliko objekata legalizovano, koliko odbijeno, koliko je u postupku?

Prema informacijama koje, kako sam navela, prikuplja resorno ministarstvo, podnijeto je oko 68.000 zahtjeva od čega najviše zahtjeva podnijeto u Podgorici 14.891, zatim u Baru 11.521, slijede Herceg Novi sa 5.893, Ulcinj sa 5.762, Budva sa 5.736, u Nikšić u Kotoru 3. 2.898, u Bijelom Polju 2.794, Tivtu 2.329.

Donijeto je 3.833 rješenja o legalizaciji od čega 3.105 za stambene objekte, 224 za poslovne objekte, 93 za poslovno-stambene objekte i 411 za pomoćne objekte.

Također, donijeto je oko 9.300 rješenja o prekidu postupka i oko 5.100 rješenja o obustavi postupka legalizacije.

Koliko bespravnih objekata postoji u Crnoj Gori?

Prema dostupnim podacima, koji moram reći nijesu adekvatno sublimirani, uz korištenje analize studija slučaja, dolazi se do podatka da je u Crnoj Gori izgrađeno oko 80.000-90.000 bespravnih objekata. Ova brojka je realna, posebno kada se uzme u obzir da u bespravne objekte spadaju i objekti izgrađeni bez upotrebne dozvole, znači za koje je izdat akt o građenju, ali građenje nije izvedeno u skladu sa urbanističko-tehničkim uslovima, tehničkom dokumentacijom i aktom o građenju…u tu grupu najčešće spadaju nadogradnje i dogradnje „legalnih“ objekata. Zbog sličnih situacija teško je precizno evidentirati i saopštiti broj bespravnih objekata. Spovođenjem postupka legalizacije prikupiće se precizni podaci o broju bespravno sagrađenih objekata, njihovoj površini i namjeni…

Šta je glavni razlog odbijanja zahtjeva: nepotpuna dokumentacija, neusaglašenost sa planskim dokumentima, neriješeni imovinsko-pravni odnosi, objekat nije na ortofoto snimku, ili nešto drugo?

Postupak legalizacije je kompleksna procedura koja obuhvata provjeru više činjenica-uslova, i postupanja su određenom specifičnošću svakog od njih.

Naime, prema prethodno važećem zakonskom rješenju, postupak legalizacije se prekida kada se utvrdi da bespravni objekat nije izgrađen u skladu sa smjernicama i/ili osnovnim urbanističkim parametrima važećeg planskog dokumenta ili zbog neriješenih imovinsko pravnih odnosa na zemljištu na kome je bespravni objekat izgrađen, odnosno na samom objektu. Ako objekat nije izgrađen u skladu sa planskim dokumentima, postupci su prekinuti do donošenja Plana opšte regulative Crne Gore, planski dokument čija je izrada predviđena tada važećim zakonskim rješenjem. Donošenjem novog Zakona o uređenju prostora, promijenjen je sistem planiranja pa ova vrsta planskog dokumenta više ne postoji u sistemu, te je to bio jedan od razloga zbog kojeg nije bilo moguće nastaviti postupke legalizacije i moralo se pristupiti izmjeni Zakona o legalizaciji bespravnih objekata.

Nadalje, postupak se može obustaviti zbog odustanka podnosioca zahtjeva, ali i na službenoj dužnosti, kada se iz postupanja stranke ili drugih okolnosti može zaključiti da je stranka odustala od zahtjeva za legalizaciju, npr. ne dostavlja traženu dokumentaciju, ne javlja se na poziv organa koji vodi postupak, i dr. Takođe, ako zahtjev i dokumentacija koja se predaje uz zahtjev sadrži neki formalni nedostatak, od strane stranke zahtijevaju da te nedostatke odklone, npr. dostavi se dokaz koji ne sadrži podatke koji su neophodni za donošenje rješenja, te ako stranka ne odbija nedostatke na koje je ukazao organ koji vodi postupak, zahtjev za legalizaciju se odbija. Znači, kao u svakom postupku, stranka mora biti aktivna i sarađivati sa nadležnim organom.

Novim zakonskim rješenjem su precizno definisani opšti uslovi za donošenje rješenja o legalizaciji, i to: objekat mora biti evidentiran na satelitskom i aerofotogrametrijskom snimku, upisan u katastar nepokretnosti; mora se utvrditi da nije izgrađen na prostoru koji je planskim dokumentom određen za izgradnju infrastrukturnih i drugih objekata od opšteg interesa, te da su riješeni imovinsko pravni odnosi na objektu i zemljištu na kome je izgrađen bespravni objekat.

Ovo je vremenski zakon koji je fleksibilnije definisan u odnosu na prethodni dio da novo rješenje „dozvoljava“ legalizaciju i ako objekat nije izgrađen u skladu sa planskim parametrima, ali pod uslovom da nije izgrađen u nekom od zaštićenih prostora (zona morskog dobra, nacionalnog parka i sl).

Nakon predaje zahtjeva, podnosilac zahtjeva dužan je da po pozivu nadležnog organa dostavi sljedeću dokumentaciju: dokaz o plaćanju naknade za urbanu sanaciju, dokaz o plaćanju posebnih naknada za objekte na teritoriji crnogorskog primorja, analizu statičke i seizmičke stabilnosti bespravnog objekta za objekte površine do 500m2 ili elaborat o ispitivanju statičkih i seizmičkih objekata preko izvještaja statičke i seizmičke površine 0 pozitivnih površina0 objekata0 elaborata, dokaz da je sproveden postupak procjene uticaja na životnu sredinu, odnosno da procjena nije potrebna i/ili saglasnost organa državne uprave nadležnog za zaštitu kulturnih dobara za legalizaciju objekta koji je izgrađen u zaštićenoj zoni.

Važno je naglasiti da se za objekte osnovnog stanovanja i objekte površine do 200 m2 u kojima se ne obavlja djelatnost, umjesto analize može dostaviti izjava vlasnika objekta da je odgovoran za štetu nastalu upotrebom.

Formulisanjem utvrđene procedure legalizacije, zakonopisac je vodio računa da se kroz ovaj proces prvenstveno osigura bezbjednost i sigurnost građana koji u njima žive ili borave, ali i pravna sigurnost imovine i uvećanje vrijednosti te imovine. A to se može postići samo cjelovitom procedurom koja rezultira rješavanjem imovinsko pravnih odnosa, provjerom stabilnosti objekata izgrađenih protivno propisima i uvođenjem tih objekata u katastarsku evidenciju, u cilju povećanja pouzdanosti katastra nepokrenosti, kao jednog od najznačajnijih javnih registara.

Šta se dešava sa objektima čiji su zahtevi odbijeni? Da li vlasnici automatski plaćaju naknadu za korišćenje prostora, ulaze u novi postupak, ili rizikuju rušenje?

Shodno odredbama Zakona, vlasnik bespravnog objekta dužan je da plaća godišnju naknadu za korišćenje prostora do uklanjanja objekta za koji: nije podnijet zahtjev za legalizaciju; je doneseno rješenje o odbijanju zahtjeva za legalizaciju; nije pokrenut postupak upisa objekta u katastar nepokretnosti; ili je doneto rešenje o uklanjanju objekta.

Godišnju naknadu za korišćenje prostora utvrđuje jedinica lokalne samouprave iu djelu joj pripada i prihod od iste.

Takođe, opština je dužna da donese podzakonska akta kojom će se utvrditi visina, zona, način i kriterijume plaćanja godišnje naknade za korišćenje, uz prethodnu saglasnost Ministarstva.

Zakon je definisao kriterijume na osnovu kojih će se okvirno utvrđivati visina ove naknade, te je propisano da se naknada plaća po m2 neto površine bespravnog objekta za koji je dostavljen elaborat premjera izvedenog stanja bespravnog objekta, u zavisnosti od zone u kojoj se objekat nalazi, i da može iznositi od 0,5% do 2,0% prosječne cijene građenja zgrade nad stambenim objektom u Crnoj Gori u okviru novoizgrađenog objekta. statistike, za godinu koja prethodi godini za koju se naknada utvrđuje.

Opštine su dužne da radi utvrđivanja i naplate nakande za korišćenje prostora uspostave i vode evidenciju bespravnih objekata čiji su vlasnici obveznici plaćanja ove naknade. Formiranje te evidencije nije moguće bez saradnje sa Upravom za nekretnine, odnosno područnim jedinicama po opštinama, koje su dužne da optima dostave ažurne grafičke podatke o objektima i parcelama i podatke o objektima za koje su upisane zabilježbe, sa podacima o vlasništvu nad objektom.

Ova naknada se plaća ako vlasnik nije ušao u postupak legalizacije ili objekat ne ispunjava uslove za legalizaciju, a plaćanje naknade ne znači da se objekat neće rušiti, jer je Zakonom propisano da se naknada plaća za uklanjanje objekta.

U postupku legalizacije, vlasnik bespravnog objekta je dužan da plati naknadu za urbanu sanaciju, a plaćanje ove naknade uslov je za donošenje rješenja o legalizaciji. Visinu, način utvrđivanja naknade za urbanu sanaciju takođe utvrđuju opštine.

Javnost je upoznata sa činjenicama da je pri određivanju uslova za legalizaciju uzeto u obzir mnogo faktora, uključujući i socijalne. Stoga su propisani uslovi maksimalno povoljni, omogućeno je plaćanje na stopu, pa su definisani i umanjeni iznos naknade za objekte osnovnog stanovanja i bespravne objekte čiji su vlasnici ili članovi porodičnog domaćinstva samohrani roditelji, odnosno staratelji, lica sa invaliditetom, mladi koji su bili djeca bez roditeljskog staranja, porodice sa djecom sa smetnjama u razvoju, pripadnici romske i egipćanske populacije do 90 odsto. Sve ovo rezultiralo je time da građani sada imaju priliku da legalizuju bespravne objekte po povoljnim uslovima nego što su legalni graditelji mogli da grade.

Iz resornog Ministarstva je objašnjeno da je rok za upis bespravnih objekata u Katastar potreban do 14. avgusta, ali da se zahtjev za legalizaciju može podnijeti i poslije tog datuma. Možete li građanima jasno razdvojiti: šta moraju završiti do roka, a šta mogu kasnije?

Članom 48 Zakona o legalizaciji bespravnih objekata propisano je da je vlasnik bespravnog objekta čiji objekat nije upisan u katastar nepokretnosti dužan da, u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, pokrene postupak upisa objekta u katastarsku evidenciju. Znači do 14. avgusta 2026. godine, vlasnici su dužni da pokrenu postupke upisa objekata u katastar dostavljanjem zahtjeva Upravi za nekretnine odnosno područnim jedinicama po opštinama. Dovoljno je da do navedenog podatka podnesu zahtjev, a od njih se zahtijeva da se u narednom periodu, u najkraćem roku, dostavi elaborat premjera izvedenog stanja bespravnog objekta na ovjeru.

Navedeno rješenje opravdano je sa stanovišta potrebe da se postupak učini efikasnijim jer su uska grla u procesu legalizacije kao što je izrada elaborata od strane ovlašćenih geodetskih organizacija, ali i pitanje ovjerenih elaborata od strane Katastara bila očekivana, zbog nedostatka administrativnih kapaciteta. Jedinice lokalne samouprave se također suočavaju sa problemom nedostatka administrativnih kapaciteta u dijelu broja službenika koji rješavaju zahtjeve za legalizaciju, a taj problem nije zaobljen ni Upravu za legalizaciju koja sada funkcionira sa tri zaposlena.

Činjenica je da se problem bespravne gradnje koji je nastao decenijama ne može riješiti u kratkom roku, posebno jer je Zakonom uspostavljena procedura sa ciljem provjere svih relevantnih činjenica neophodnih za legalizaciju.

Šta se dešava ako objekat nije evidentiran na ortofoto/satelitskom snimku?

Ako objekti nisu vidljivi na satelitskom snimku zahtjeva za legalizaciju se odbija. Rješenje o ukanjanju objekta donosi se ako nije podnijet zahtjev za legalizaciju; ako je doneseno rješenje o odbijanju zahtjeva za legalizaciju; ako nije pokrenut postupak upisa objekta u katastar nepokretnosti, i to rješenje donosi inspektor zaštite prostora. Ovo rješenje za objekat osnovnog stanovanja može se sprovesti nakon obezbjeđenja alternativnog smještaja, a to podrazumijeva obezbjeđivanje privremenog smještaja davanjem stana u zakup, davanjem naknade za zakup i na drugi način, u skladu sa propisom jedinica lokalne samouprave. Naravno zakon prepoznaje i mogućnost trajnog rješavanja stambenih potreba u slučajevima za ranjive kategorije lica u skladu sa propisima o socijalnom stanovanju. Napominjem da se objekti uklanjaju u slučaju ako se nalaze na infrastrukturi ili se dokaže da nijesu bezbjedni za upotrebu.

Koliko građana je sada koristilo platformu Legalizuj.me i na koji način Uprava mjeri njenu učinkovitost? Da li se, prema dosadašnjim podacima, može reći da je platforma ispunila svoju svrhu – da građanima olakša informisanje i pripremu zahtjeva za legalizaciju?

Platforma legalizuj.me je sigurno ispunila svoju svrhu. Prema podacima koje dobijamo od strane podnosilaca zahtjeva, cijene su kao vrlo koristan alat za pripremu zahtjeva i potrebnu dokumentaciju. Prema sopstvenom iskustvu moram reći da koriste sve generacije, ali nakon svakodnevnog rada sa strankama, moram konstatovati da je i dalje omiljeni način dobijanja informacija živa riječ.

Koji je cilj Uprave za narednih 12 mjeseci: koliko predmeta želite da riješite, koliko objekata legalizujete i koliko da smanjite zaostatak?

Uprava za legalizaciju bespravnih objekata formalno je počela sa radom 1. januara tekuće godine, a ja sam kao vršilac dužnosti ovog organa uprave imenovan krajem istog mjeseca.

Radi povećanja efikasnosti postupka legalizacije, predviđena je podijeljena nadležnost za postupanje po zahtjevima za legalizaciju na način da postupci legalizacije bespravnih objekata površine do 500 m2 rješavaju jedinice lokalne samouprave, a objekte preko 500 m2 i objekte izgrađene u zoni rješavaju Uprava za legalizaciju bespravnih objekata. Preciznije ovaj organ uprave nadležan je za donošenje rješenja o legalizaciji bespravnih objekata neto površine preko 500m2; donošenje rješenja o legalizaciji bespravnih objekata izgrađenih u: zoni morskog dobra, zonama zaštićenih područja i zonama zaštićenih područja i zonama ekološke mreže, zonama aerodroma, zaštitnim zonama i radio koridorima za elektronske komunikacione mreže i elektronsku komunikacionu infrastrukturu i povezanu opremu, zaštitnim pružnim pojasevima, zahvatima granica nepokretnih kulturnih dobara i njihovih zaštitnih baština UNESCO-ovih područja, područja u svjetskoj zemlji pojasevima elektroenergetskih objekata, eksploatacionim područjima, pojasevima, odnosno zonama od najmanje 400 m udaljenosti od vojnih objekata koji služe za smještaj eksploziva i općina i hotela, odnosno turističkih naselja sa četiri ili pet zvjezdica i turističkih rizorta.

Osnovni cilj ovog Zakona je legalizacija bespravno sagrađenih objekata i uvođenje u postojeći zakonski okvir svih objekata koji su građeni u suprotnosti sa zakonom. Pored osnovnog cilja, sprovođenje Zakona postižu se i drugi ne manje značajni ciljevi kao što su: zaustavljanje bespravne gradnje, pouzdanost katastra nepokretnosti, sigurnost u oblasti prometa nepokretnosti, dobra infrastrukturna opremljenost tretiranog prostora, veći nivo kvaliteta života, podizanje ekoloških standarda i smanjenje rizika po ljudsko zdravlje, veću naplatu poreza.

Cijenim da je važno napomenuti da je postupak legalizacije suspendovan na period od godinu dana na području Bokokotorskog zaliva, shodno odredbama Zakona o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora.

Ovaj proces omogućava da se objekti koji su izgrađeni bespravno – suprotno propisima o gradnji i drugim pozitivnim propisima, legalizuju u zakonom propisanoj proceduri, koja završava pravnom sigurnošću i povećanjem vrijednosti imovine.

Pored koristi za građane, koji će ovim zakonskim rješenjem svoju investiciju „uvesti“ u legalne tokove i samim tim povećati njenu vrijednost na tržištu, od procesa legalizacije jedinice lokalne samouprave prihodovaće više stotina miliona eura od naplate naknade za urbanu sanaciju.

Pitanje namjene sredstava koja će takođe biti prikupljena u procesu legalizacije od naknade naknade je zakonskim odredbama zajednice riješeno na način da se sredstva koja se prikupe sa jednog prostora ulažu u taj prostor – mjesnu, i to u izgradnji nedostajuće komunalne infrastrukture i pratećih sadržaja. Znači, namjera je da se provede postupak legalizacije riješenih i infrastrukturnih problema u prostoru, a pouzdana evidencija nepokretnosti nesporno će uticati na stepen pravne sigurnosti u oblasti nepokretnosti bez čega nema značajnih istražnih aktivnosti koje se očekuju u narednom periodu, posebno u procesu pristupanja Evropskoj Uniji.

Što se tiče dosadašnjeg rada ovog organa, važno je istaći da je do sada zaprimljeno preko 500 zahtjeva za legalizaciju bespravnih objekata. Najveći dio zahtjeva dostavljen je od strane jedinice lokalne samouprave, jer je Zakonom o legalizaciji bespravnih objekata predviđeno da su općini dužni da podnose zahtjeve za legalizaciju koji su podnijeli za čije rješavanje nadležna Uprava dostavlja nadležnost ovom organu. Najviše zahtjeva dostavljeno je od Opštine Budva – preko 200 zahtjeva, slijedi Bar sa 146 zahtjeva, Glavni Grad Podgorica dostavio je 12, Danilovgrad 32, Prijestonica Cetinje 10, Ulcinj devet, Nikšić četiri, Pljevlja tri, Kolašin, Bijelo Polje i Plav po jedan zahtjev.

Uprava postupa po zahtjevima za legalizaciju bespravnih objekata većih površina, značajan broj predmeta koji se odnose na objekte namijenjene poslovanju, što znači u pitanju kompleksni postupci koji zahtijevaju vrijeme i angažovanje ekspertskih kapaciteta.

Namjera je da rad ove uprave postigne svrhu zbog koje je i formirana, a to profesionalno i efikasno sprovođenje postupka legalizacije u svakom pojedinačnom predmetu, ali i uspostavljanje saradnje sa opštinama radi uspostavljanja jednistvene prakse u postupanju u ovom veoma kompleksnom i značajnom procesu, koji nesprožno utiče na veliki broj građana Crne Gore.

ADRIA.TV

Stigla žalba na adresu FIFA: Gde je crveni za Mesija?

R.O. — Sat, 20 Jun 2026 08:44:36 +0000

SP u fudbalu Autor: Vladimir Todorović 20. jun 2026

Photo: X screenshot

Fudbalski savez Alžira podneo je zvaničnu žalbu Svetskoj fudbalskoj federaciji (FIFA) zbogspornog suđenja na utakmici Svetskog prvenstva protiv Argentine. Alžirci smatraju da su Lionel Mesi i Aleksis Mekalister morali da budu isključeni.

Ubedljiva pobeda Argentine od 3:0 protiv Alžira, uz tri gola Lionela Mesija u okviru grupne faze Svetskog prvenstva, nije prošla bez kontroverzi.

Samo dva dana nakon meča, Fudbalski savez Alžira odlučio je da izrazi svoje nezadovoljstvo zvaničnom žalbom upućenom FIFA, a kao razlog navode se ključne odluke poljskog sudije Šimona Marčinjaka koje su, prema njihovom mišljenju, direktno uticale na tok utakmice.

U centru pažnje nalaze se dva sporna momenta koja su, po tvrdnjama alžirske strane, morala biti sankcionisana isključenjima.

Mesijev start

Prvi se odnosi na start Lionela Mesija nad kapitenom Alžira Aisom Mandijem u 31. minutu utakmice. Prema navodima severnoafričke federacije, argentinski fudbaler je otvorenim đonom i kramponima startovao na list noge protivničkog defanzivca. Alžirci smatraju da je ovaj prekršaj, zbog svoje grubosti i ugrožavanja bezbednosti igrača, morao biti sankcionisan direktnim crvenim kartonom.

Lakat Mekalister

Drugi incident koji ističu dogodio se u 74. minutu i uključuje vezistu Argentine Aleksisa Mekalistera. U žalbi se navodi da je Mekalister laktom udario vezistu Alžira Ibrahima Mazu u duelu bez lopte.

Kao i u slučaju Mesija, alžirski savez veruje da je i ova akcija predstavljala primer nesportskog ponašanja koje je zasluživalo direktno isključenje.

Sudija Marčinjak nije sankcionisao nijednu od ovih situacija, čak ni žutim kartonom.

Čemu služi VAR

Fudbalski savez Alžira u svom dopisu postavlja pitanje zašto glavni arbitar Šimon Marčinjak nije iskoristio pomoć video-tehnologije (VAR) kako bi pregledao sporne situacije. Prema pravilima, sve akcije koje mogu dovesti do direktnog crvenog kartona podležu VAR proveri, što se, prema navodima Alžiraca, u ovom slučaju nije dogodilo.

Marčinjak važi za jednog od najcenjenijih svetskih sudija, a delio je pravdu i u finalu Svetskog prvenstva 2022. godine između Argentine i Francuske, zbog čega su njegove odluke dodatno pod lupom javnosti.

Hoćemo pojašnjenje

U izveštaju koji je poslat Fifi, navodi da su obe sporne akcije mogle značajno da utiču na tok utakmice. Prema njihovom mišljenju, rezultat bi bio drugačiji da je njihova reprezentacija tokom većeg dela meča imala brojčanu prednost na terenu.

Iz alžirskog saveza ističu da je cilj žalbe pre svega dobijanje zvaničnog pojašnjenja i skretanje pažnje na standarde suđenja, a ne nužno promena konačnog ishoda utakmice.

Fudbalski savez Alžira sada čeka zvaničan odgovor iz sedišta FIFA.

SPORTKLUB.N1INFO.RS

Svečanost na Starom aerodromu povodom Nacionalnog dana Muslimana

R.O. — Sat, 20 Jun 2026 08:08:40 +0000

08:51 08:51

Izvor: CdM

Povodom obilježavanja nacionalnog dana Muslimana u Crnoj Gori, danas će biti upriličena svečana akademija u Kulturnom centru Muslimana na Starom aerodromu u Podgorici, početkom 21. sata.

Foto: Savjet Muslimana/FB

“Ovaj datum se obilježava u spomen na 20. jun 1912. Godine i sjećanje na Ukaz o postavljenju kojim je Knjaz Nikola za muftiju crnogorskih Muslimana imenovao Murtezu Karađuzovića čime su crnogorski Muslimani prvi put u svojoj istoriji dobili duhovnog poglavara iz redova domicilnog naroda”, navodi se u saopštenju Crne Gore Savjeta muslimanskog naroda.

Kako su kazali, Kralj Nikola je njegovim izborom težio da na čelu Islamske vjerske zajednice bude ličnost koja je rođenjem i svojim ukupnim aktivnostima u potpunosti okrenuta Crnoj Gori.

“Ovaj datum predstavlja važan dio savremene istorije muslimanskog naroda u Crnoj Gori i podsjeća na značaj njegovanja nacionalne svijesti, međusobne solidarnosti i doprinosa ukupnom društvenom razvoju”, istakli su.

Kako su zaključili, svečana akademija biće prilika da se odaju priznanja zaslužnim pojedincima koji su čuvali i razvijali kulturno i duhovno nasljeđe Muslimana u protekloj godini, kao i da se ukaže na značaj međusobnog uvažavanja, multikulturalnosti i zajedničkog života u Crnoj Gori.

CdM portal

Vagoni teretnog voza pali s mosta u Minhenu, jedna osoba u životnoj opasnosti

R.O. — Sat, 20 Jun 2026 07:59:07 +0000

20.06.2026 / 08:40 Svijet – Policija i vatrogasci u akciji

Foto: Screenshot

Teška željeznička nesreća dogodila se u Minhenu u noći na 20. juni – teretni voz je tokom manevrisanja gurnut s mosta, a dvije njegove kompozicije završile su na ulici.

Jedna osoba je zadobila povrede opasne po život.

„Dva teretna voza su u Milbertshofenu oko 1.40 sati na željezničkom nadvožnjaku u ulici Schleißheimer obavljala manevarske radove“, saopćila je policija za BILD u ranim jutarnjim satima u subotu.

„Tom prilikom došlo je do sudara, nakon čega je jedan od dva teretna voza gurnut prema ulici Schleißheimer i pao s nadvožnjaka.“

Fotografije s mjesta nesreće pokazuju da su dva vagona ostala ukoso zaglavljena – jednim krajem na ivici mosta, a drugim na ulici, pri čemu stoje jedan naspram drugog u obliku slova V.

Na asfaltu se mogu vidjeti i dijelovi olupine. Nesreća se dogodila u ulici Schleißheimer između Frankfurter Ringa i Max-Diamand-Straße, javlja Bild.

Prema procjeni minhenske policije, voz čiji su vagoni pali nije bio natovaren, tako da nije postojala opasnost za stanovništvo.

Na terenu su pripadnici savezne i pokrajinske policije, vatrogasci i hitna pomoć. U akciji je korišten i dron. Detalji o uzroku nesreće za sada nisu poznati, a angažovan je i sudski vještak.

Ulica Schleißheimer zatvorena je za saobraćaj u oba smjera.

„Radovi na izvlačenju i uklanjanju vagona trajat će tokom većeg dijela subote, a moguće i do nedjelje“, kazao je portparol policije.

Ovaj incident nema utjecaja na putnike u regionalnom i međugradskom željezničkom saobraćaju.

Prema riječima glasnogovornice njemačkih željeznica, pruga na kojoj se dogodila nesreća koristi se isključivo za teretni saobraćaj.

(Vijesti.ba)

Nikšić dobija reciklažno dvorište: Korak ka modernijem upravljanju otpadom

R.O. — Sat, 20 Jun 2026 07:52:37 +0000

Prvo reciklažno dvorište na području opštine Nikšić, trebalo bi biti otvoreno do kraja godine.

FOTO:BK

20.6.2026. u 07:40 sati

Boris Knežević

Reciklažno dvorište biće savremeno opremljeno, au njemu će se privremeno skladištiti otpad, kojeg će građani odvajati u svom domaćinstvu. Reciklažno dvorište gradi se nedaleko od rijeke Gračanice, blizu mosta kojim se ide ka Ozrinićima.

Jelena Šćepanović, iz opštinskog Sekretartijara za komunalne poslove i saobraćaj, kaže da vrijednost građevinskih radova iznosi 200.000 eura. Slijedi raspisivanje tendera za nabavku opreme, čija je cijena oko 120.000 eura. Sredstva su obezbijeđena iz opštinske kase, kaže Šćepanović, glavni projekat je uradila Agencija za projektovanje i planiranje, dok je Zajednica opštine Crne Gore finansirala izradu Elaborata procene uticaja na životnu sredinu.

– Ova lokacija izabrana je jer je ovdje, da podsjetim, godinama nelegalno odlagao otpad, sve dok lokalna uprava u saradnji sa Eko – fondom nije sanirala prostor, a on je odbran i zbog blizine saobraćajnice. Pravilno će se razvrstavati otpad, a zatim predavati na dalji tretman registrovanom privrednom društvu. Vjerujemo da se otpad koji se može recilitirati, neće više miješati sa komunalnim otpadom, da se više neće bacati pored kontejnera, ili na nekom mjestu koje nije predviđeno za to – kazala je Šćepanović za “Dan”.

Jelana Šćepanović

FOTO:BK

Po njenim riječima, za postizanje još boljih rezultata, planira se izgradnja još dva reciklažna dvorišta, dakle radiće se na kontinuiranom razvoju sistema upravljanja otpadom.

– Novim reciklažnim dvorištem biće osigurana infrastruktura za sakupljanje odvojenih komponenti komunalnog otpada. Novo dvorište poboljšava kvalitet života građana, omogućava bolje prikupljanje i odvajanje otpada, čime se smanjuje količina otpada na odlagalištima. Dakle, nema dileme da će ovaj projekt unaprijediti upravljanje otpadom, a vjerujemo da ćemo biti svjedoci i ekološki odgovornijeg ponašanja – kaže Šćepanović i ističe da je posljednjih nekoliko godina Nikšić napravio ne male iskorake u upravljanju otpadom.

– Nadam se da će Nikšić uskoro “pokrivati” sve djelove piramide u upravljenju otpadom na najbolji mogući način jer nam je zaluduju i najbolje reciklažno dvorište ako ne promijenimo svijest, a kada se otpad ne razdvaja u startu jasno je da ga je kasnije mnogo teže i skuplje obrađivati. Nadam se da naši sugrađani polako mijenjaju navike i da ćemo sa novim reciklažnim dvorištem imati dobre rezultate – ističe Šćepanović.

Posebno opremljen i nadziran prostor

Šćepanović dodaje da su reciklažna dvorišta posebno opremljena i nadzirani prostori namijenjeni za besplatno odlaganje pojedinih vrsta otpada koje građani stvaraju u domaćinstvima kao što su papir, karton, plastika, metalna ambalaža, stiropor, stare baterije, stakleni ambalažni otpad, ravno staklo, stari ljekove, otpadne gume, elektronski otpad…, odnosno sve ono što se može reciklirati.

Dan portal

SAMU raspodijelio preko 777 hiljada eura emiterima za sadržaj od javnog interesa

R.O. — Sat, 20 Jun 2026 07:43:52 +0000

Iz Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija

Foto: AMU

Autor:Redakcija Pobjede

Objavljeno: 19.06.2026. 19:41

Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge raspodijelio je sredstva iz Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija za prošlu godinu, kojom je emiterima opredijeljeno 777.987,21 eura za proizvodnju i emitovanje programskih sadržaja od javnog interesa.

Kako je saopšteno iz Agencije, za grantove za pokriće operativnih troškova samoregulatornih tijela dodijeljeno je 85.983,42 EUR.

Navodi se da je podršku iz Fonda ostvarilo 11 emitera sa ukupno 38 programskih sadržaja.

– Od ukupnog broja korisnika sredstava, osam su radijski emiteri, a četiri televizijski (jedan emiter posjeduje i radio i televizijski program) – piše u saopštenju AMU.

Precizirali su da prosječan iznos sredstava dodijeljenih po emiteru iznosi 64.832,27 eura, pri čemu najveći pojedinačni iznos opredijeljenih sredstava iznosi 220.865 eura, a najmanji 11.149,11 eura.

– Najveći broj podržanih programskih sadržaja odnosi se na oblast djece, sporta i mladih, u okviru koje će biti realizovano osam sadržaja – dodaje se u saopštenju.

Slijede tematske oblasti nauke, kulture, umjetnosti i obrazovanja, kao i zaštite životne sredine, održivog razvoja i turizma, sa po pet podržanih sadržaja.

Napominju da će značajna pažnja biti posvećena i promociji poljoprivrede, evropskim integracijama Crne Gore, promociji zdravlja i zdravih stilova života, društvenoj integraciji ranjivih kategorija društva, kao i razvoju civilnog društva i volonterizma.

Podržani programski sadržaji, pojasnili su, obuhvatiće i teme zaštite prava i dostojanstva manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, promocije kulturne raznolikosti i očuvanja identiteta Crne Gore, zaštite i promocije prava lica sa invaliditetom.

Podsjećaju i da će podržani programski sadržaji obuhvatiti i borbe protiv bolesti zavisnosti, promocije tema od značaja za lokalne zajednice, kao i borbe protiv govora mržnje, uznemiravanja putem interneta i širenja dezinformacija.

Iz Agencije su naveli da od ukupnog broja programskih sadržaja, 22 se odnose na nove programske sadržaje, dok je za 16 sadržaja podrška dodijeljena projektima koji su već bili finansirani iz Fonda u prethodnim godinama.

– Takođe, 18 grantova namijenjeno je programskim sadržajima usmjerenim na potrebe ranjivih društvenih grupa i/ili sadržajima na jezicima manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica – dodaje se u saopštenju.

Istakli su da će sa podnosiocima prijava kojima su dodijeljena sredstva biti zaključeni ugovori kojima će se urediti međusobna prava i obaveze u vezi sa korišćenjem grantova i realizacijom podržanih projekata.

– Neraspodijeljena sredstva u iznosu od 861.310,44 eura, koja su bila opredijeljena za grantove za emitere, biće vraćena u budžet Crne Gore – zaključuju iz Agencije.

Turci opet razočarali naciju, s igračem više izgubili su od Paragvaja i ispali sa Svjetskog prvenstva

R.O. — Sat, 20 Jun 2026 07:35:24 +0000

Piše: E. B.

(Foto: Reuters)

Noogometaši Turske su još jednom razočarali naciju. U drugom kolu Svjetskog prvenstva su izgubili od Paravgvaja rezultatom 1:0 i na taj način ostali bez šansi za plasman u nokaut fazu.

Nakon šokantnog poraza u prvom kolu od Australije (2:0), Turci su obećavali naciji kako će se iskupiti protiv Paragvaja, no šokirani su već u drugoj minuti kada je mrežu Ugurcana Cakira zatresao Matias Galarza.

Turci su uzalud napadali, a kada su u posljednjim trenucima prvog poluvremena stekli brojčanu prednost na terenu nakon što je Miguel Almiron dobio direktan crveni karton, svi su mislili kako će u preostalih 45 minuta odbrana Paragvaja barem jednom popustiti.

No, predvođeni sjajnim golmanom Orlandom Gillom koji je sakupio pet odbrana Paragvajci su s igračem manje izdržali sve napade. Turcima je bio uzaludan posjed lopte od 79 posto i čak 32 šuta, te sada bez bodova ulaze u posljednje kolo.

U njemu se sastaju sa Sjedinjenim Američkim Državama, a čak im ni pobjeda u tom susretu ne znači ništa kada je u pitanju prolazak u nokaut fazu.

Paragvaj je, s druge strane, nakon debakla od SAD-a (4:1) ovom pobjedom dobio iznenađujuću priliku u posljednjem kolu pobjedom nad Australijom, ili čak osvajanjem boda uz povoljan rasplet u ostalim grupama, proći dalje.

Rezultat i strijelac:

Turska – Paragvaj 0:1 (Galarza 2′)

klix.ba

Otrovna “riba-zec” preplavila Grčku: Ribari se dali u ozbiljnu akciju suzbijanja

R.O. — Sat, 20 Jun 2026 07:25:47 +0000

20.6.2026.9:17

Izvor: Tanjug

Ribari širom Grčke pokrenuli su nacionalnu akciju i prvo takmičenje u lovu na “ribu zec”, u pokušaju da smanje njenu brojnost i ublaže posledice koje ova vrsta ima po morski ekosistem, ribarstvo i turizam, objavila je Prototema.

Desetodnevno takmičenje, koje traje do 30. juna, organizovao je amaterski ribar i kuvar sa Rodosa, Mihalis Karpodinis.

Učesnici iz cele zemlje objavljivaće fotografije ulovljenih primeraka na posebnoj internet stranici, a najuspešniji ribari biće nagrađeni opremom za ribolov i drugim nagradama.

Organizatori navode da je interesovanje za akciju izuzetno veliko, sa stotinama hiljada pregleda i desetinama hiljada prijava za učešće.

nicijativu prate i lokalne vlasti u područjima koja su posebno pogođena širenjem ove vrste, uključujući ostrvo Kastelorizo, gde se razmatra organizovanje slične akcije.

“Riba zec” smatra se jednom od najopasnijih invazivnih vrsta u istočnom Mediteranu.

Srpski turisti u Grčkoj u panici zbog “ribe-zec” FOTO

Prema stručnjacima, riba se veoma brzo razmnožava, polažući i do milion jaja godišnje, dok u lokalnom ekosistemu gotovo da nema prirodnih neprijatelja.

Hrani se drugim ribama i mekušcima, oštećuje ribarske mreže i opremu i smanjuje ulove profesionalnih i rekreativnih ribara.

Prema podacima Helenskog centra za istraživanje mora, prosečna godišnja šteta koju grčki ribari trpe zbog ove vrste prelazi 6.000 evra po ribaru.

Grčka vlada razmatra mogućnost subvencionisanja ulova “ribe zec”, po uzoru na pojedine druge mediteranske zemlje.

Jedan od predloga predviđa isplatu oko šest evra po kilogramu ulovljene ribe kao podsticaj za njeno uklanjanje iz mora.

Dodatni problem predstavlja činjenica da “riba zec” sadrži snažan toksin tetrodotoksin, zbog čega nije pogodna za ljudsku ishranu i može da bude smrtonosna ukoliko se konzumira.

U Grčkoj su već pokrenuti istraživački programi za preradu ove vrste u riblje brašno i stočnu hranu, uz razvoj tehnologija za uklanjanje toksina.

Projekat “Lagomeal”, koji podržava Evropska unija, ispituje mogućnosti bezbedne industrijske upotrebe ulovljenih primeraka.

Organizator akcije Mihalis Karpodinis upozorio je da problem prevazilazi ribarstvo i da predstavlja pretnju čitavoj privredi povezanoj sa morem.

b92.net

Hrvatski i srpski biznismen se udružili: Preuzimaju legendarni “Kraš”

R.O. — Sat, 20 Jun 2026 07:18:09 +0000

Foto: Zarko Basic/Pixsell | Kraš je jedna od najpoznatijih prehrambenih kompanija u regionu

T.R.19.06.2026 18:49

Hrvatska agencija za nadzor finansijskih usluga (Hanfa) odobrila je objavljivanje ponude kompanije Pivac Holding za preuzimanje konditorskog giganta Kraš, čime je uklonjena posljednja velika regulatorna prepreka za završetak jednog od najzanimljivijih poslovnih procesa u regionu.

Obaveza objavljivanja ponude nastala je krajem prošle godine, kada je Pivac Holding stekao 826.426 akcija Kraša, odnosno 55,15 odsto vlasništva i glasačkih prava. Time je pređen zakonski prag koji nalaže upućivanje ponude svim preostalim akcionarima.

Pivac i Šaranović sada na istoj strani

Posebnu pažnju privlači činjenica da Pivac u ovom poslu ne nastupa sam. Na osnovu sporazuma o zajedničkom djelovanju, udružio se sa kompanijom Kappa Star Limited, koja je povezana sa srpskim privrednikom Nebojšom Šaranovićem.

Ta kompanija posjeduje dodatnih 32,25 odsto akcija Kraša, pa zajedno kontrolišu čak 87,4 odsto kapitala hrvatskog proizvođača slatkiša.

Zanimljivo je da su upravo Pivac i Šaranović prije nekoliko godina bili konkurenti u borbi za uticaj u Krašu, dok danas zajednički nastupaju u procesu preuzimanja.

Za svaku akciju Kraša ponuđena je cijena od 130 evra, što je znatno više od procijenjene fer vrijednosti koja se kretala između 105 i 107 evra po akciji.

Ponuda se odnosi na preostalih 188.915 akcija, odnosno oko 12,6 odsto kompanije, koje Pivac i Kappa Star još ne posjeduju. Ishod procesa sada zavisi od odluke manjinskih akcionara i njihove spremnosti da prodaju svoje akcije.

Kao garancija za realizaciju ponude obezbijeđena je bankarska garancija koju je izdala OTP banka, dok su sredstva za sprovođenje transakcije već rezervisana.

Kraš pod pritiskom skupog kakaa

Kraš je jedna od najpoznatijih prehrambenih kompanija u regionu i vlasnik legendarnih brendova kao što su Bajadera, Dorina, Domaćica i Ki-Ki bombone.

Tradicija proizvodnje slatkiša u ovoj kompaniji traje više od jednog vijeka i predstavlja važan dio prehrambene industrije Hrvatske.

Promjena vlasničke strukture dolazi u izazovnom trenutku za kompaniju. Kraš grupa je tokom 2025. godine ostvarila 202,4 miliona evra prihoda, što predstavlja rast od 5,8 odsto, ali je istovremeno neto dobit pala na 6,5 miliona evra.

Glavni razlog slabije profitabilnosti bile su rekordno visoke cijene kakaa na svjetskom tržištu. Zbog toga je rukovodstvo predložilo da kompletna dobit ostane u kompaniji, pa će akcionari ove godine ostati bez dividende.

Završnica višegodišnjeg nadmetanja

Ukoliko manjinski akcionari prihvate ponudu, Kraš bi mogao da dobije novog dominantnog vlasnika, čime bi bilo okončano višegodišnje nadmetanje za kontrolu nad jednim od najprepoznatljivijih brendova prehrambene industrije bivše Jugoslavije, prenosi Poslovni dnevnik.

Pročitajte još:

Kraš kupio proizvodni kompleks, razmatra preseljenje fabrike iz Zagreba

Nova kompanija postala većinski vlasnik Kraša i suvlasnik Podravke

Tradicija proizvodnje slatkiša na ovim temeljima seže do 1911. godine, iako je današnje akcionarsko društvo pravno mlađe.

Promjena vlasništva događa se u osjetljivom trenutku za kompaniju. Kraš Grupa je u 2025. godini ostvarila konsolidovane prihode od 202,4 miliona evra, što predstavlja rast od 5,8 odsto, ali joj je neto dobit pala na 6,5 miliona evra (sama kompanija Kraš d.d. ostvaruje oko 194 miliona evra prihoda).

Glavni razlog pada profitabilnosti jesu istorijski visoke cijene kakaa, zbog čega je uprava predložila da se cjelokupna dobit zadrži u kompaniji, pa će akcionari ove godine ostati bez dividende.

Grupa, koja pored matične kompanije obuhvata i pogone u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i BiH, zapošljava oko 1.500 radnika.

nezavisne.com

Dizel od utorka jeftiniji minimalno deset centi

R.O. — Sat, 20 Jun 2026 07:09:41 +0000

Cijene goriva od utorka će biti manje od sedam do 12 centi, što će biti prvo veće smanjenje cijena goriva nakon marta, od kada su cijene naftnih derivata počele da rastu zbog sukoba između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Irana.

IMAGO/HINDUSTAN TIMES PREKO GULIVERA

20.6.2026. u 07:24 sati

Draško Milačić

Prema informacijama koje smo dobili iz Udruženja naftnih kompanija, benzin bi trebalo da pojeftini između sedam i osam centi, dok bi dizel trebalo da bude jeftiniji od 10 do 12 centi po litru. Na ovo smanjenje Vlada ne može uticati, odnosno ne može ga neutralisati, kao što je bio slučaj prethodnih mjeseci.

Od marta pa do danas, po kotacijama na berzi, trebalo je da dođe do većeg pojeftinjenja dizela, međutim, Vlada je uvijek u takvim situacijama dizala akcize na dizel i građani nisu dobili jeftino gorivo. Međutim, Vlada sada neće moći da neutrališe pojeftinjenje dizela, iz razloga što je ukinula sva smanjenja akciza na dizel i na benzin. Umanjenje akciza na benzin i dizel Vlada je uvela sredinom marta, ali ih je od tada pa sve do juna redovno podizala i držala cijene goriva oko 1,70 eura po litru. Izgleda da u Vladi smatraju da je to cijena koja je prihvatljiva za građane.

Prije izbijanja rata na Bliskom istoku u martu, cijena dizela bila je 1,34 eura po litru, dok je benzin bio oko 1,45 eura po litru.

Generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija (UNKCG) Draško Striković ranije je za “Dan” najavio da će potpisivanje primirja između SAD i Irana dovesti do smanjenja cijene goriva. On je juče za naš list kazao da se po sadašnjoj prognozi može očekivati da će cijene goriva do kraja ljeta biti kao prije izbijanja rata.

– Očekivanja su da se u narednom periodu oporave sistemi za proizvodnju, distribuciju i tranzit i da se rafinerije spreme. Sad je turistička sezona, pa to može biti otežavajuća okolnost, ali očekivanja i prognoze su da se za dva do tri mjeseca cijene vrate na nivo prije početka rata ili približno na taj nivo. To su prognoze, koje dugoročno zavise od drugih elemenata, ali zasad sve ide u tom pravcu – rekao je Striković.

SAD i Iran elektronski su potpisali sporazum, tačnije memorandum o razumijevanju, kojim se predviđa završetak rata i ponovno otvaranje Ormuškog moreuza.

Rat u Iranu doveo je do nevjerovatnog rasta cijena naftnih derivata na svjetskom tržištu, a time iu Crnoj Gori.

Vlada nije odmah reagovala na skok cijena naftnih derivata, iako je imala vrijeme da se upozna sa situacijom, s obzirom da je naša u martu cijena bila obračunana svake dvije sedmice. Tako su građani bili bez zaštite države kod prvog skoka cijena goriva početkom marta. Vlada je reagovala tek u drugoj polovini marta, kada je akcize na dizel smanjila za 50 odsto, a na benzin za 25 odsto. Ta odluka Vlade donijeta je mjesec dana i poštovana je od strane Vlade.

Međutim, Vlada nakon toga podiže akcize, odnosno više nisu umanjene za 50 odsto, i svaki put kada je trebalo da dođe do većeg pojeftinjenja cijene dizela, izvršna vlast je dizala akcize i neutralisala niže cijene tog naftnog derivata. Tako su radili sve do prije dvije sedmice, kada su u potpunosti ukinuli umanjenje dizela. Prošle sedmice vraćene su i pune akcije na benzin, koje iznose 55 centi. Akcize na dizel su 44 centa.

Cijena eurodizela trenutno je 1,66 eura po litru. Benzin košta 1,66 i 1,70 eura po litru. To znači da će cijene naftnih derivata prvi put poslije dugo vremena ići na ispod 1,60 eura.

Ministarstvo energetike će u ponedjeljak objaviti nove cijene naftnih derivata, koje će važiti od 23. do 30. juna.

Dan portal

Svjetska banka podržala reforme Ministarstva finansija: Crna Gora predvodnik evropskih integracija

R.O. — Sat, 20 Jun 2026 06:45:18 +0000

Upravo 07:49

Izvor: CdM

Foto: MF

Snažna podrška reformama koje sprovodi Ministarstvo finansija i potvrda pozicije Crne Gore kao lidera evropskih integracija obilježili su sastanak ministra finansija Novice Vukovića sa potpredsjednicom Svjetske banke za Evropu i Centralnu Aziju Antonelom Basani, koja je poručila da ovu zemlju vide kao jednog od ključnih partnera u regionu.

Tokom susreta održanog na marginama skupa u Bugarskoj, Basani je istakla da je Crna Gora, kao najnapredniji kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, u posebnom fokusu Svjetske banke.

„Cijenim liderstvo ministra Vukovića i njegovu posvećenost reformskim procesima, jer upravo takav pristup omogućava efikasnu realizaciju zajedničkih projekata i sprovođenje politika koje podstiču ekonomski rast, unapređuju poslovni ambijent i jačaju otpornost ekonomije“, poručila je Basani.

Ona je čestitala i na usvajanju Zakona o upravljanju privrednim društvima u vlasništvu države, ocjenjujući da je riječ o značajnom iskoraku ka unapređenju korporativnog upravljanja, transparentnosti i odgovornosti u javnom sektoru.

Ministar Vuković upoznao je sagovornicu sa narednim koracima reformskog procesa, navodeći da se uskoro očekuje formiranje Fiskalnog savjeta, kao i nastavak modernizacije poreske administracije i poreskog sistema, uključujući razmatranje uvođenja savremenih, takozvanih „pametnih“ taksi, u skladu sa najboljim međunarodnim praksama.

Poseban dio razgovora bio je posvećen evropskoj agendi Crne Gore. Vuković je istakao da je čak 11 pregovaračkih poglavlja u nadležnosti Ministarstva finansija, od kojih su četiri već zatvorena.

„U preostalim poglavljima ostvaren je veoma visok nivo usklađenosti sa pravnom tekovinom Evropske unije, a očekujemo da do kraja godine budu zatvorena i preostala poglavlja iz nadležnosti Ministarstva finansija“, kazao je Vuković.

Basani je potvrdila da Svjetska banka ostaje pouzdan partner Crne Gore u realizaciji razvojnih i reformskih prioriteta, najavljujući i nove projekte usmjerene na unapređenje turističkog sektora, za koje je ocijenjeno da će dati dodatni impuls privrednom rastu i jačanju konkurentnosti crnogorske ekonomije.

Na marginama skupa u Bugarskoj, Vuković se sastao i sa direktorom Državnog trezora Holandije Džasperom Veselingom, sa kojim je razgovarao o daljem unapređenju saradnje u oblasti upravljanja javnim finansijama.

Sagovornici su potvrdili značaj partnerstva koje traje gotovo dvije decenije, a posebna pažnja posvećena je nastavku aktivnosti na dubinskoj analizi javne potrošnje, uspostavljanju Finansijske akademije u Crnoj Gori, kao i stručnom usavršavanju crnogorskih kadrova kroz programe realizovane sa holandskim institucijama.

Sastanci u Bugarskoj, kako je ocijenjeno, još jednom su potvrdili snažno međunarodno povjerenje u reformski kurs Crne Gore i rezultate koje Ministarstvo finansija ostvaruje na planu fiskalne stabilnosti, institucionalnog jačanja i ubrzanja evropskih integracija.

CdM portal

Predsjednik Poljske oduzeo odlikovanje Zelenskom: “Donio je skandaloznu odluku”

R.O. — Sat, 20 Jun 2026 06:38:48 +0000

19. jun, 2026. 23:49

“Atak na temelje pomirenja”

Foto:Facebook

Portal AnalitikaIzvor

Predsjednik Poljske Karol Navrocki saopštio je večeras da je riješio da oduzme ukrajinskom predsedniku Volodimiru Zelenskom najviše poljsko odlikovanje, Orden bijelog orla, zato što je jedna jedinica ukrajinske vojske odlukom Zelenskog ponijela ime Heroji Ukrajinske ustaničke armije.

Ta oružana frakcija organizacije ukrajinskih nacionalista Stepena Bandere, odredi koji su se borili u Drugom svetskom ratu protiv Crvene armije često sarađujući sa Hitlerovim nacistima, odgovorni su za etnička čišćenja i masakr Poljaka ali i Čeha i Jevreja u oblasti Volinja na zapadu današnje Ukrajine, kada su 1943. pobili prema procjenama poljskih istoričara, oko 100.000 pripadnika poljske manjine po selima.

„Odluka ukrajinskih vlasti da veliča Ukrajinsku ustaničku armiju (UPA) nije samo skandalozna i nerazumljiva već i razočaravajuća. Ona je udar ne samo na istorijsko pamćenje već i povjerenje građeno godinama i tokom posljednjih mjeseci. Atak je na temelje pomirenja“, objasnio je večeras Navrocki zašto je donio odluku da Zelenskom oduzme orden.

Navrocki je naglasio da o Volinjskom masakru nema šta da se pregovara jer su odredi UPA pobili žitelje sela, čitave porodice, žene, djecu, starce…

„Želim da naglasim da ova odluka nije uperena protiv ukrajinskog naroda. Ne mijenja strateški smjer poljske bezbjednosne politike. Podržavali smo i podržavamo Ukrajinu jer znamo da ruska agresija predstavlja prijetnju po Poljsku i cijelu Evropu“, poručio je Navrocki.

Portal AnalitikaIzvor

Divljao milionskim Ferarijem i preticao preko pune: Kažnjen svega 195 eura

R.O. — Sat, 20 Jun 2026 06:32:06 +0000

20.06.2026.

Slučaj trojice belgijskih državljana koji su luksuznim sportskim automobilima divljali na Jadranskoj magistrali u Hrvatskoj izazvao je burne reakcije javnosti, posebno zbog činjenice da je jedan od njih upravljao rijetkim i milionski vrijednim automobilom Ferrari F40.
Vozači su snimljeni kako velikom brzinom obilaze kolonu vozila i pretječu preko pune linije na području Pelješkog mosta, ugrožavajući bezbjednost ostalih učesnika u saobraćaju. Nakon što ih je policija identifikovala, utvrđeno je da su počinili dva prekršaja – prekoračenje dozvoljene brzine i nepropisno preticanje.
Prema informacijama hrvatske policije, jedan od vozača kretao se brzinom od 123 kilometra na sat na dionici puta gdje je ograničenje 90 kilometara na sat. Za taj prekršaj propisana je novčana kazna od 260 eura, dok je za nepropisno preticanje preko pune linije predviđena kazna od 130 eura.
Međutim, zahvaljujući zakonskoj mogućnosti da se kazna plati odmah na licu mjesta, vozači su iskoristili pravo na umanjenje od 50 odsto. Tako je ukupna kazna od 390 eura svedena na svega 195 eura po vozaču.
Ovakav epilog izazvao je brojne komentare na društvenim mrežama i u javnosti, gdje mnogi smatraju da su sankcije nesrazmjerno blage u odnosu na opasnost koju je ovakva vožnja predstavljala za ostale učesnike u saobraćaju.
Iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske pojasnili su da za evidentirane prekršaje nije postojala zakonska osnova za privođenje vozača sudu. Prema hrvatskom zakonodavstvu, vozači iz Hrvatske i drugih država članica Evropske unije za određene saobraćajne prekršaje mogu odmah platiti polovinu propisane novčane kazne.

Index

bizniscg.me

Uginuo čuveni hrast Robina Huda, zvijezda više od hiljadu godina

R.O. — Sat, 20 Jun 2026 06:26:25 +0000

B.Bu.[RTS]

19. 06. 2026.13:25 >> 13:25

Veliki hrast iz Šervudske šume u engleskoj grofoviji Notingemšir, jedan od najpoznatijih evropskih stabala, uginuo je poslije više od hiljadu godina.

Robin Hud hrast (Fotografija: Snimak ekrana/You Tube)

Vijest je potvrdila organizaciju RSPB, koja upravlja Šervudskim šumom. Iz organizacije su naveli da stablo ove godine prvi put nije ostalo u proljeće.

Major Oak, odnosno Veliki hrast u Šervudskoj šumi, poznat je širom svijeta pričama da se u njegovom šupljini utočište nalazi legendarni odmetnik Robin Hud.

Organizacija za zaštitu prirode, koja upravlja šumom, saopštila je da je stabilno već neko vrijeme u opadanju zbog toplotnih talasa, suša i velikog broja posjetilaca, što je značajno uticalo na okolno zemljište.

Simbol Robina Huda i Šervudske šume
Fondacija „Vudlend trast“, koja je Veliki hrast proglasila drvetom 2014. godine, saopštila je da je patio od „prekomjernog turizma“.

„Njegov pad je upozorenje – način na koji se danas tretira drevna stabla odrediće da li će ona preživjeti za buduću generaciju“, istakao je Ed Pajn, viši savjetnik za zaštitu prirode.

Godinama su posjetioci mogli da priđu drvetu, koje potiče još iz vremena normanskog osvajanja.

Ljudi su se čak i peli na hrast, sve dok krajem sedamdesetih godina prošlog vijeka područje oko njega nije ograđeno. Od tada je mogao da se posmatra samo iz daljine.

„Veliki hrast će imati trajno nasleđe, prije svega zato što je neraskidivo povezan sa Robinom Hudom i Šervudskom šumom. Ali, pored svog kulturnog značaja, nastaviće da bude važno stanište za divlje životinje, podsjećajući nas na to zašto su ova stabla toliko važna i zašto je njihova zaštita neophodna za budućnost“, rekla je Holi Drejk, menadžer RSPB-a.

rtcg

Klik do kupovine – korak do prevare, milioni eura van kontrole

R.O. — Sat, 20 Jun 2026 06:18:37 +0000

Kako preko društvenih mreža cvjeta siva ekonomija

Upravo 08:07

Izvor: CdM

Foto: Pixabay; Ilustracija

Od proizvoda koji ne odgovaraju fotografijama do trgovaca koji nakon prodaje brišu profile na društvenim mrežama, online kupovina u Crnoj Gori i dalje nosi brojne rizike. Dok su pojedini prodavci preko Instagrama i Facebooka ranije ostvarivali zarade od više hiljada eura mjesečno preprodajući robu naručenu sa platformi poput AliExpressa i Sheina, tržište se posljednjih godina promijenilo — građani su sami otkrili iste platforme i sve češće zaobilaze posrednike. U međuvremenu, inspekcija upozorava da veliki dio prodaje preko društvenih mreža ostaje van domašaja zakona, bez registracije, računa i zaštite potrošača.

U zajedničkim akcijama Tržišne inspekcije i Uprave policije, usmjerenim na promet robe preko kurirskih službi, u posljednje tri godine oduzeta je roba bez dokaza o porijeklu, kao i krivotvoreni proizvodi u 25 slučajeva.

“Ukupna vrijednost zaplijenjene robe iznosila je 32.202 eura”, saopšteno je CdM-u iz Ministarstva ekonomskog razvoja.

Od početka 2026. godine pokrenuto je 26 inspekcijskih nadzora po prijavama građana. Najčešće pritužbe odnose se na proizvode koji ne odgovaraju fotografijama ili opisu iz oglasa, kašnjenja u isporuci, kao i na slučajeve kada je konačna cijena robe veća od one prikazane prilikom naručivanja.

Iz Ministarstva upozoravaju da značajan dio prodaje putem društvenih mreža nije usklađen sa Zakonom o unutrašnjoj trgovini i Zakonom o zaštiti potrošača.

“S obzirom na to da fizička lica koja prodaju robu preko društvenih mreža nijesu upisana u Registar trgovaca, nemaju status trgovca u smislu važećih propisa. Zbog toga kupci u takvim slučajevima ne mogu ostvariti prava koja su im garantovana Zakonom o zaštiti potrošača”, navode iz Ministarstva.

Profil nestane, problem ostaje

Tržišna inspekcija ističe da je u više slučajeva utvrđeno da fizička lica obavljaju online prodaju bez registrovane djelatnosti, nakon čega su uvedena u legalne tokove poslovanja. Međutim, najveći problem predstavlja identifikacija prodavaca.

“U velikom broju slučajeva postupanje inspektora je otežano jer nakon obavljene prodaje lica brišu Facebook ili druge profile na društvenim mrežama”, navodi inspekcija.

Da bi inspektori mogli da pokrenu postupak, neophodno je utvrditi identitet osobe koja vrši prodaju. Ukoliko to nije moguće, nadležni organi nemaju zakonski osnov za preduzimanje mjera.

Zbog toga iz Ministarstva apeluju na građane da budu oprezni prilikom kupovine preko anonimnih profila i internet stranica bez jasnih podataka o trgovcu.

Enormna zarada

Jedan od bivših online prodavaca (ime poznato redakciji), koji je robu nabavljao preko platformi poput AliExpressa i Sheina, za CdM kaže da je ovakav način prodaje ranije donosio značajnu zaradu, ali da se tržište u međuvremenu potpuno promijenilo.

“Prije nekoliko godina ovo je bio vrlo unosan posao. Tokom ljetnjih mjeseci znao sam da zaradim nekoliko hiljada eura mjesečno. Ljudi tada nijesu bili toliko upoznati sa tim platformama, nijesu znali kako da naručuju i koliko je jednostavno doći do iste robe direktno iz inostranstva”, priča on.

Navodi da se uglavnom radilo o kupaćim kostimima, modnim dodacima, sitnoj elektronici koji su bili popularni na društvenim mrežama.

“Mi bismo pratili trendove, naručivali robu, čekali isporuke i onda je prodavali dalje preko Instagrama i Facebooka. Kupcima je značilo što nijesu morali da čekaju sedmicama, već bi dobili proizvod odmah”, objašnjava sagovornik.

Prema njegovim riječima, dio ovakve prodaje odvijao se van formalnih tokova, bez registrovane djelatnosti.

“Nije to bilo kao klasična prodavnica. Mnogi su radili preko privatnih profila, bez prijavljene djelatnosti, jer je tako bilo jednostavnije. Dok je potražnja bila velika, moglo je dobro da se zaradi. Na primjer ljeti smo zarađivali i 5-6.000 eura” kaže on.

Međutim, kako navodi, situacija se posljednjih godina značajno promijenila.

“Ljudi su sami otkrili AliExpress, Shein i druge sajtove. Sada znaju da mogu da naruče istu stvar, često jeftinije, direktno za sebe. Kada su to naučili, posao je počeo da pada. Mnogi su ugasili stranice ili su prodaju sveli na minimum”, kaže sagovornik.

Dodaje da je najveći problem za ovakve prodavce postao gubitak prednosti koju su ranije imali.

“Ranije smo bili posrednici između kupca i robe. Danas kupac ima isti pristup kao i mi. Ako može sam da naruči i da čeka isporuku, nema razloga da plaća dodatno”, zaključuje on.

Druga korisnica za CdM ističe da je počela pravi peciva i kolače kod kuće i da ih prodaje preko društvenih mreža jer je željela da zaradi dodatni novac.

“U početku nisam razmišljala o registraciji, pošto je sve krenulo kao mala, povremena prodaja i nisam očekivala da će broj narudžbi porasti. Naravno, sada shvatam da prodaja hrane nije isto što i prodaja nekih drugih proizvoda. Kod hrane postoji velika odgovornost prema ljudima koji je konzumiraju. Ako nema registrovane djelatnosti i kontrole uslova u kojima se proizvodi, može doći do problema- od higijenskih rizika do odgovornosti ako se neko razboli. Svjesna sam da ovakav način rada nosi rizik i za mene i za kupce. Najsigurnije je da se posao uredi, ispune uslovi i radi legalno, ali mnogi koji počinju mali posao prvo krenu ovako, preko interneta, jer im je registracija dodatni trošak i obaveza”, istakla je ona.

Registrovani trgovci traže veću zaštitu od nelojalne konkurencije

Dok inspekcija upozorava na rast nelegalne prodaje preko društvenih mreža, registrovani online trgovci smatraju da je za zdrav razvoj tržišta neophodna veća zaštita od nelojalne konkurencije.

Iz Ekupi Crna Gora za CdM ističu da se od nelegalnih prodavaca štite prije svega transparentnim poslovanjem i poštovanjem svih zakonskih obaveza.

“Trudimo se da budemo maksimalno transparentni kroz jasno istaknute podatke o kompaniji, sigurnu online kupovinu i redovnu komunikaciju sa kupcima putem zvaničnih kanala. Povjerenje kupaca gradi se dugoročno i ne može se steći preko anonimnih profila na društvenim mrežama”, poručuju.

Ocjenjuju da online tržište u Crnoj Gori bilježi napredak, ali da i dalje postoji prostor za efikasniju kontrolu i suzbijanje nelegalne prodaje.

“Potrebno je dodatno unaprijediti nadzor nad nelegalnom trgovinom, zaštitu registrovanih trgovaca i informisanost potrošača kako bi tržište bilo sigurnije i pravednije za sve učesnike”, zaključuju iz online prodavnice.

Digitalna prodaja van radara: Poreska uprava nema podatke o stvarnom obimu sive ekonomije

Pored tržišnog i inspekcijskog nadzora, važnu ulogu u suzbijanju neformalne online trgovine ima i Poreska uprava Crne Gore, koja je za CdM istakla da kontinuirano prati pojave koje mogu predstavljati oblike neformalne ekonomije, uključujući i prodaju proizvoda i pružanje usluga putem društvenih mreža, kao što su Instagram i Facebook.

“Poseban izazov u kontroli ovog segmenta predstavlja činjenica da se neregistrovana prodaja najčešće obavlja iz privatnih objekata fizičkih lica, putem društvenih mreža, bez jasno dostupnih podataka o sjedištu obavljanja djelatnosti, načinu naplate, kanalima dostave i identitetu lica koje ostvaruje prihod”, ističe PU.

Poreska uprava sprovodi aktivnosti usmjerene na otkrivanje neprijavljenih djelatnosti i kontrolu poštovanja poreskih propisa, uključujući i subjekte koji posluju putem internet platformi i društvenih mreža.

“Međutim, efikasna kontrola ovog oblika poslovanja zahtijeva utvrđivanje identiteta prodavca, mjesta obavljanja djelatnosti, načina naplate i dostave, što predstavlja složen postupak”, ukazuju.

U prethodnom periodu jedan od ograničavajućih faktora za sprovođenje kontrola bio je nedostatak mogućnosti za inspekcijski nadzor u privatnim stambenim prostorima u kojima se često obavlja neregistrovana djelatnost. Dopunama Zakona o prekršajima omogućeno je da inspektori, po pribavljanju naredbe od suda, mogu vršiti inspekcijski nadzor i u stanovima i drugim prostorijama u kojima se obavlja djelatnost.

“Ova izmjena predstavlja značajan korak ka efikasnijem suzbijanju neregistrovanog poslovanja, uključujući i neformalnu online trgovinu putem društvenih mreža. U narednom periodu očekuje se intenziviranje aktivnosti na otkrivanju i sankcionisanju neprijavljenog poslovanja u ovoj oblasti, u skladu sa zakonskim ovlašćenjima i raspoloživim kapacitetima”, poručuje PU.

Poreska uprava podsjeća da građani mogu prijaviti slučajeve sumnje na neprijavljenu prodaju, neizdavanje računa ili druge nepravilnosti nadležnim organima, čime doprinose suzbijanju sive ekonomije i stvaranju jednakih uslova za sve učesnike na tržištu.

“Kada je riječ o procjeni obima neformalne ekonomije u online trgovini, trenutno ne postoji precizna procjena njenog ukupnog obima, imajući u vidu specifičnost ovog oblika poslovanja i činjenicu da se veliki dio aktivnosti odvija putem digitalnih kanala koji nijesu registrovani kao formalna poslovna mjesta”, navodi Poreska uprava.

Milioni eura van legalnih tokova

Ekonomista Jovan Rabrenović iz Instituta ekonomskih nauka upozorava da online trgovina u Crnoj Gori više nije sporedan kanal prodaje. Prema podacima Uprava za statistiku MONSTAT, tokom 2025. godine 62,4 odsto građana starosti od 16 do 74 godine makar jednom je kupilo ili naručilo robu i usluge putem interneta, dok je čak 89 odsto koristilo društvene mreže.

“Uporedo sa rastom legalne e-trgovine raste i njen neformalni dio – prodaja preko Instagrama, Facebooka i drugih mreža bez registracije, fiskalnog računa, deklaracije, garancije i jasnog identiteta prodavca. To više nije sporadična prodaja preko privatnih profila, već segment sive ekonomije koji pogađa budžet, potrošače i registrovane trgovce”, ocjenjuje Rabrenović.

Prema njegovim riječima, problem nije samo u izgubljenim poreskim prihodima, već i u nelojalnoj konkurenciji.

“Registrovani trgovac plaća poreze, doprinose, troškove fiskalizacije i mora poštovati propise o zaštiti potrošača. Neregistrovani prodavac te obaveze uglavnom izbjegava i zato može ponuditi nižu cijenu. Takva prednost dugoročno ugrožava fer tržišnu utakmicu”, kaže Rabrenović.

Crna Gora nema posebnu evidenciju prometa koji se ostvaruje preko društvenih mreža, ali procjene ukazuju da je riječ o desetinama miliona eura godišnje.

“Prema radnim procjenama, neregistrovana prodaja preko društvenih mreža mogla bi vrijediti između 30 i 70 miliona eura godišnje, dok bi direktni fiskalni gubitak države mogao iznositi od šest do 15 miliona eura. To nijesu zvanični podaci, već procjene koje pokazuju da problem nije marginalan”, navodi Rabrenović.

Dodaje da ključni problem nije visina kazni, već mala vjerovatnoća otkrivanja prekršilaca.

“Anonimni profil ne smije biti siguran zaklon. Fokus treba prebaciti sa povremenih akcija na kontinuirani digitalni nadzor i povezivanje podataka o oglasima, isporukama, plaćanjima i kurirskim pošiljkama”, smatra Rabrenović.

Iz Ministarstva podsjećaju da građani koji kupuju preko nelegalnih internet stranica ili anonimnih profila na društvenim mrežama preuzimaju značajan rizik.

“Internet stranice koje navode da je zamjena proizvoda moguća samo u roku od 24 ili 48 sati, da ne vrše povrat novca ili ne sadrže podatke o adresi i kontaktu trgovca, trebalo bi izbjegavati”, upozoravaju iz inspekcije.

Rabrenović dodaje da građani često ne razlikuju kupovinu od registrovane internet prodavnice od kupovine preko anonimnog profila.

“Problem postaje vidljiv tek kada roba ne stigne, ne odgovara opisu ili se pokvari, a prodavac prestane da odgovara. Tada kupac često ostaje bez osnovnih dokaza i bez mogućnosti da ostvari svoja prava”, kaže on.

Posebna pažnja posvećena je takozvanim “sweep” akcijama, odnosno sistemskim kontrolama online tržišta po uzoru na praksu Evropske unije. Iz Ministarstva za CdM ističu da je nova akcija sprovedena tokom februara i marta ove godine.

“Kontrolisane su 23 internet prodavnice koje su nudile odjeću, obuću, bijelu tehniku, mobilne telefone i IT opremu. Utvrđene su četiri nepravilnosti, donijeta četiri rješenja i izdato osam prekršajnih naloga u vrijednosti od 3.000 eura”, navode iz Ministarstva.

Trenutno je u toku treća velika akcija nadzora online trgovine, koja traje do kraja juna.

Potreban sistemski odgovor

Rabrenović smatra da Crnoj Gori nije dovoljno samo povremeno reagovanje, već poseban operativni plan za nadzor digitalnog tržišta.

“Problem nije online trgovina sama po sebi. Naprotiv, ona može pomoći formalizaciji ekonomije. Problem je anonimna i neregistrovana prodaja. Potreban je sistem koji će povezati zaštitu potrošača, poresku administraciju, carinu, kurirske službe i digitalne platforme kako bi potrošač znao od koga kupuje, a registrovani trgovci poslovali pod jednakim uslovima”, zaključuje Rabrenović.

Prema Strategiji razvoja poštanske djelatnosti za period do 2028. godine, u Crnoj Gori osoba potroši u prosjeku 433 eura kupujući online, dok u zemljama EU ta brojka iznosi 1,02 hiljade po korisniku.

“Za 2027. godinu očekuje se da prosječni prihod po korisniku bude 675,5 eura, što je povećanje od 52,45 odsto u odnosu na prošlu godinu, te prihodi od e-trgovine u iznosu 214 miliona eura, što je povećanje od 75,86 odsto u odnosu na prošlu godinu. Očekivana godišnja stopa rasta do 2027. godine je 12,12 odsto, što je veća vrijednost u odnosu na 8,93 odsto u centralnoj i zapadnoj Evropi”, navodi se u dokumentu.

Na tržištu e-trgovine u Crnoj Gori očekuje se do 2027. godine 316,6 hiljada korisnika, što je povećanje od 15,25 odsto u odnosu na prošlu godinu.

Zato, kako online tržište nastavlja da raste, pitanje njegove regulacije postaje sve važnije. Cilj nije ograničavanje e-trgovine, već stvaranje sistema u kojem će potrošači znati od koga kupuju, trgovci poslovati pod jednakim uslovima, a pravila važiti jednako za sve učesnike na tržištu.

Slađana Đukanović

CdM portal

Iranska pjevačica osuđena na 74 udarca bičem: Objavljivala “nemoralni sadržaj” na internetu

R.O. — Sat, 20 Jun 2026 06:11:51 +0000

“Nakon koncert uživo prenošenog na Jutjub kanalu pjevačice”

Iranska pjevačica Parastu Ahmadi i osam članova njenog produkcijskog tima, uključujući muzičare, navodno su osuđeni na 74 udarca bičem, nakon što su 2024. godine izveli koncert koji je uživo prenošen na Jutjub kanalu pjevačice.

19.06.2026.22:02Izvor:Una.rs

Foto: Printscreen/YT

Prema sudskim dokumentima, Krivični sud provincije Kom izrekao im je i dodatne kazne – dvogodišnju zabranu napuštanja zemlje i dvogodišnju zabranu bavljenja umjetničkim radom. Optužbe se odnose na “vrijeđanje javnog morala” i objavljivanje “vulgarnog i nemoralnog sadržaja” na internetu.

Iako presuda još nije zvanično objavljena u iranskim državnim medijima, organizacije za ljudska prava i advokate koji su imali uvid u dokumentima tvrde da slučaj predstavlja dio šireg obračuna vlasti sa umjetnicima koji javno prkose režima.

Kontroverzni nastup dogodio se u decembru 2024. godine, kada je 29-godišnja Ahmadi izvela patriotsku pesmu “Az Khoone Javanane Vatan” (Iz krvi mladih domovine), i to bez hidžaba. Snimak je ubrzo postao viralan, prikupivši milione pregleda, nakon čega su pjevačica i nekoliko muzičara nakratko bili privedeni.

Vlasti su kasnije pokrenule postupak zbog objave video-snimka.

Stručnjaci i aktivisti za ljudska prava upozoravaju da je ovakva kazna još jedan dokaz pojačane reprezentacije nad umjetnicima u Iranu. Kritičari ističu da pjevanje i muzičko izvođenje žena po zakonu nisu kriminalizovani, te da se ovakvi slučajevi često pravdaju optužbama o “nemoralnom sadržaju”.

Direktorka za zagovaranje u Centru za ljudska prava u Iranu, Bahar Gandehari, ocijenila je da je kao “drastičan primjer gušenja slobode izražavanja” i podsjetnik da se, uprkos zvaničnim tvrdnjama, stanje ljudskih prava na zemlji nije promijenilo.

Bonijadi je poručila da je presuda „šokantan dokaz da represivni aparat i dalje funkcioniše bez promjena“, dok je glumica Setare Maleki istakla da je nastup Parastu Ahmadija za mnoge postao simbol otpora i hrabrosti.

“Znala je kakve posljedice može da snosi, ali je ipak odlučila da pjeva i bude viđena”, navela je Maleki.

Ovaj slučaj dodatno je otvorio pitanje položaja umjetnika u Iranu i granica slobode izražavanja, koje se sve češće dovode u vezu sa političkim i društvenim pritiscima u zemlji.

Dodala je: Za iranskog umjetnika koji odbija da se povinuje cenzure u Iranu, svakodnevica je oblik otpora. Daleko smo stigli, ali je pred nama još dug put. Zahvalna sam što svakog dana neki novi voljeni umjetnik podsjeti na nadu i postane svetionik koji nas vodi”.

adria.tv

Bijelo Polje: Mještani dobili još jednu bitku protiv kamenoloma u Podima

R.O. — Sat, 20 Jun 2026 06:05:43 +0000

Upravni sud poništio rješenje glavnog administratora Opštine

U presudi Upravnog suda se navodi da se poništava odluka kojom je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za eksploataciju kamena, rađen za potrebe preduzeća Imperijal iz Bijelog Polja. Preduzeće Imperijal je ugovor o koncesiji zaključilo je u decembru 2020. godine

Foto: B. Čoković

OPŠTINA NIJE NADLEŽNA DA DAJE SAGLASNOST: Sa protesta mještana

Autor:Began Čoković

Objavljeno: 20.06.2026. 07:35

Upravni sud Crne Gore usvojio je tužbu Mjesne zajednice Lozna i poništio rješenje glavnog administratora Opštine Bijelo Polje od 17. septembra 2024. godine, kojim je prethodno odbijena žalba mještana u postupku vezanom za eksploataciju tehničko-građevinskog kamena na ležištu „Poda“. Prema odluci sutkinje Svetlane Radošević, Opština Bijelo Polje je obavezana da tužiocu nadoknadi troškove spora – 2.541 euro.

Tu informaciju potvrdio je Pobjedi mještanin Juso Dervišević.

Mještani bjelopoljskih sela Lozna, Srđevac i Podi u nekoliko navrata su protestovali povodom otvaranja kamenoloma na tom području. Oni tvrde da će im rad kamenoloma ugroziti ekološki zdravo okruženje i devastirati izvorišta sa kojih se snabdijevaju vodom.

PRESUDA

U presudi Upravnog suda se navodi da se poništava odluka opštinskih organa kojom je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za eksploataciju kamena na lokaciji Poda, rađen za potrebe preduzeća Imperijal iz Bijelog Polja. Tim prvostepenim rješenjem Sekretarijata za ruralni i održivi razvoj bilo je određeno da odluka o saglasnosti prestaje da važi u roku od dvije godine ukoliko nosilac projekta ne pribavi sve neophodne dozvole i odobrenja za poslove eksploatacije.

Preduzeće Imperijal je ugovor o koncesiji zaključilo 1. decembra 2020. godine, sa Ministarstvom ekonomije, u tehničkoj Vladi Duška Markovića. Smolovićeva kompanija tako je postala vlasnik koncesionih prava za eksploataciju tehničko-građevinskog kamena na ležištu Poda. Predviđena je eksploatacija površine od 23,42 hektara. Za prvih deset godina planirana je eksploatacija od 27,291 metara kvadratnih, ili 11 odsto ukupne površine koncesionog ležišta. Cijeli postupak koji je prethodio potpisivanju koncesionog ugovora vodila je bjelopoljska Opština, odnosno, Sekretarijat za ruralni i održivi razvoj. Mještani tvrde da u taj postupak nije uključivana javnost, pa tako ni Mjesna zajednica Lozna.

TUŽILAŠTVO

Podsjećamo, Osnovno državno tužilaštvo u Bijelom Polju nedavno je podiglo optužne prijedloge protiv sekretara za ruralni i održivi razvoj Opštine Bijelo Polje Armina Sijarića i njegove savjetnice Danijele Lazarević, zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Oni se terete da su zloupotrijebili položaj u korist firme Imperijal, čiji je vlasnik Vojislav Smolović. Tužilaštvo ih tereti da su bez zakonskog ovlašćenja sproveli postupak procjene uticaja na životnu sredinu, iako je za te projekte i odobrenja isključivo nadležna državna Agencija za zaštitu životne sredine.

Imperijal: Država da pruži pravnu sigurnost investitoru

Iz kompanije Imperijal su povodom presude Upravnog suda Crne Gore istakli da nijesu bili stranka u postupku i da su sa sadržajem presude upoznati putem medija. Podsjetili su da su pravo na eksploataciju tehničko-građevinskog kamena stekli kroz javni postupak koji je sprovela država, na osnovu važećih zakona i odluka nadležnih institucija.

– Poštujemo odluke sudova i drugih nadležnih organa i prihvatićemo svaku konačnu odluku donesenu u skladu sa zakonom. Istovremeno, očekujemo da nadležne institucije međusobno usaglase postupanje i obezbijede pravnu sigurnost, kako za građane, tako i za privredne subjekte koji posluju u skladu sa propisima države. Očekujemo da nadležni organi u razumnom roku otklone pravnu neizvjesnost, bilo omogućavanjem nesmetane realizacije koncesije, bilo donošenjem drugih odluka uz puno poštovanje zakona i prava svih učesnika. Vjerujemo da Crna Gora mora ostati država koja jednako štiti javni interes, životnu sredinu, prava lokalne zajednice i pravnu sigurnost investitora. Dugotrajna neizvjesnost ne koristi nikome i šalje lošu poruku svim sadašnjim i budućim investitorima – poručili su iz Imperijala.

pobjeda

Gužve počinju, ali nije kao ranije, naši gosti imaju sve manje novca

R.O. — Sat, 20 Jun 2026 05:57:14 +0000

Ekonomski analitičar Davor Dokić kaže da je predsezona u Crnoj Gori, prema svim pokazateljima, počela bolje nego prošle godine, što daje razloga za umjereni optimizam kada je riječ o nastavku turističke godine. On smatra da će prihodi biti, ipak, manji, jer nam dolaze gosti niže platežne moći nego ranije.

SRDJA BOLJEVIC

20/6/2026. u 06:46 h

Blaženka Klikovac

Ena Dizdarević

Turistički radnik iz Petrovca, Ilija Armenko, takođe smatra da gubimo bogate turiste, ali i da se ova sezona neće mnogo razlikovati od ranijih. Armenko naglašava da nismo skupa destinacija, čak naprotiv, da smo jeftiniji od mnogih u okruženju.

Oba naša sagovornika smatraju da ćemo teško nadomjestiti nedostatak ruskih turista koji su visokoplatežni i koji su godinama donosili ogromne prihode, naročito u vanpansionskoj potrošnji.

Dokić ističe da, ukoliko ne bude većih poremećaja na emitivnim tržištima, i glavna sezona, kao i postsezona, mogu ostati na sličnom nivou i donijeti stabilne rezultate turističkoj privredi.

On podsjeća da je turizam jedan od najvažnijih stubova crnogorske ekonomije i svako poboljšanje turističkog prometa direktno se odražava na prihode ugostitelja, hotelijera, trgovine i brojnih drugih djelatnosti koje su vezane za ovu granu privrede.

– Ohrabruje činjenica da je interesovanje gostiju iz regiona i evropskih zemalja stabilno, a određeni pokazatelji ukazuju i na rast broja dolazaka u odnosu na prethodnu godinu – kaže Dokić.

Davor Dokić

FOTO: N.Vlahović

Kada je riječ o stranim turistima oni dolaze sa svih strana, naravno najviše iz Evrope. Teško je, međutim, nadomjestiti smanjivanje broja ruskih turista.

– Ruski gosti su godinama predstavljali jedno od najznačajnijih tržišta za Crnu Goru, ne samo zbog broja dolazaka, već prije svega zbog visoke vanpansionske potrošnje. To su bili turisti koji su značajan dio budžeta trošili u restoranima, kafićima, prodavnicama, na izletima i drugim turističkim sadržajima, pa je njihov izostanak ostavio vidljive posljedice na ukupne prihode sektora. Ekonomske analize pokazuju da upravo u segmentu potrošnje van smještaja i dalje postoji prostor koji nova tržišta nijesu uspjela u potpunosti da popune – ističe Dokić.

On dodaje da je Crna Gora, kao zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, dobila jasne preporuke kada je riječ o usklađivanju politika sa evropskim standardima i da se tim okolnostima mora prilagođavati.

– Zbog toga je potrebno dodatno raditi na diversifikaciji tržišta, privlačenju gostiju iz zemalja Evropske unije, regiona i drugih emitivnih područja, kako bi turistički sektor bio manje zavisan od pojedinačnih tržišta i otporniji na geopolitičke promjene – smatra Dokić.

Prema riječima ugostitelja iz Petrovca Ilije Armenka, ovogodišnja turistička sezona za sada protiče bez većih iznenađenja.

– Sezona je počela kao i svaka druga, ništa spektakularno se ne dešava. Nije ni bolja ni gora od prethodnih godina. Ne žalimo se, ali nema ni razloga za euforiju kakva se stvara u javnosti – kaže Armenko.

On ističe da su trenutno najzastupljeniji gosti niže platežne moći, koji uglavnom koriste osnovne ugostiteljske usluge.

– Nažalost, dominira niskobudžetna klijentela. Popije se kafa, pojedu ćevapi i to je to. Hoteli imaju goste, ali od tih gostiju lokalna privreda nema značajniju korist jer su uglavnom vezani za aranžmane sa uključenim obrocima i organizovanim izletima – navodi Armenko.

Sudar putničkih vozova u Londonu: Jedna osoba poginula, bolnice zbrinjavaju povrijeđene

R.O. — Fri, 19 Jun 2026 21:41:09 +0000

Upravo 23:09

Izvor: N1 Beograd

Fotografija: Snimak ekrana: X

U sudaru dva putnička voza u Londonu poginula je jedna osoba, bolnica zbrinjavaju povrijeđene, navela je britanska policija, saznaje BBC, prenosi N1 Beograd.

Britanska transportna policija reaguje na izvještaje o “sudaru dva voza” u oblasti Bedforda, navodi ta služba u saopštenju na društvenim mrežama, prenosi BBC.

Medij prijenos da su sve linije između Lutona i Bedforda blokirane.

Još uvijek nema preciznih i zvaničnih informacija o broju povrijeđenih, ali i bolnica koje se nalaze u blizini navode da se staraju o povrijeđenim.

Vozovi do kraja dana su otkazani.

Oni koji se trenutno nalaze u vozovima duž te pruge, operater je rekao da ostanu tu gdje se nalaze i sačekaju dalje informacije.

Kompanija Portparol Thameslink, glavne željezničke linije u Britaniji, rekla je za BBC da hitne službe postupaju po incidentu.

Vatrogasna i spasilačka služba Bedfordšira potvrdila je na društvenim mrežama da se nalazi na licu mjesta incidenta na pruzi neposredno južno od Bedforda. Na lice mjesta se nalazi i policija, kao i helikopter hitne pomoći.

“Molimo vas, izbjegavajte tu oblast”, rekao je portparol.

Građanima se savjetuje da ne putuju, prenosi BBC.

CdM portal

Jedna od najljepših fotografija od početka Mundijala: Dječaci u dresovima BiH i Hrvatske gledaju utakmicu

R.O. — Fri, 19 Jun 2026 21:34:26 +0000

Lijepa strana sporta

Foto: Radio NU

Jedna od najljepših fotografija ovogodišnjeg Svjetskog prvenstva u nogometu nastala je u jednoj fan zoni, a na njoj četiri dječaka u dresovima Bosne i Hercegovine i Hrvatske gledaju utakmicu.

Dvojica dječaka bila su u dresovima Hrvatske i to Luke Modrića i Joška Gvardiola, a dvojica u dresu naših Zmajeva i to Tarika Muharemovića i Edina Džeke.

Fotografiju je objavio radio NU iz Imotskog u Hrvatskoj na društvenim mrežama. Nije poznato kada je nastala, ali s obzirom da je objavljena u četvrtak u 20 sati, pretpostavlja se da je u pitanju gledanje meča Hrvatska-Engleska.

Od početka Mundijala u Sjedinjenim Američkim Državama, Meksiku i Kanadi slične prizore mogli smo vidjeti i u brojnim drugim hrvatskim i bosanskohercegovačkim gradovima gdje je organizovano zajedničko gledanje utakmica Zmajeva i Vatrenih.

klix.ba

Težak udes minibusa u Austriji, povrijeđeno pet Srba

R.O. — Fri, 19 Jun 2026 21:22:54 +0000

Foto: Screenshot/nachrichten.at | Ilustracija

Dra.R.19.06.2026 23:00

REID – Najmanje pet srpskih državljanja povrijeđeno je u udesu koji se desio juče, 18. juna u opštini Ort im Innkreis (okrug Ried im Innkreis) kada je kombi u punoj brzini udario u minibus u kojem su se nalazili.

Mediji prenose da je u četvrtak ujutro u opštini Ort im Innkreis angažovano više vozila hitne pomoći, te da je do udesa došlo u 8:25 časova.

Francuski državljanin star 57 godina vozio je svoj minibus auto-putem A8 Innkreis od Velsa prema Zubenu 18. juna 2026. godine, oko 8:25 ujutru, zajedno sa petoro srpskih državljana starosti između 36 i 54 godine. Na izlazu sa autoputa Ort im Innkreis (Gornja Austrija), napustio je auto-put i zaustavio vozilo na raskrsnici sa putem B143 zbog gužve u saobraćaju

Srbi povrijeđeni u sudaru

Istovremeno, vozač star 55 godina iz okruga Šerding, koji je vozio iza minibusa, očigledno je prekasno primijetio zaustavljeni minibus i udario je svojim kombijem u zadnji dio vozila 57-godišnjaka. Svi putnici minibusa zadobili su povrede neutvrđene težine i prevezeni su u bolnicu Ried nakon što su im na licu mjesta ukazana početna pomoć, prenijeli su mediji.

nezavisne.com

Amerikanci su u šesnaestini finala: Domaćin SP bez previše problema protiv ‘sokerusa’

R.O. — Fri, 19 Jun 2026 21:15:45 +0000

19. jun, 2026. 23:04

Poketinov sastav dominirao u Sijetlu

Reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država (SAD) plasirala se u šesnaestinu Mundijala.

Foto.Fifa

Portal AnalitikaIzvor

To je jasno nakon što su SAD večeras u Sijetlu u drugom kolu grupe “D” savladale Australiju 2:0 (2:0).

Sastav Maurisija Poketina je dominirao tokom većine meča i zasluženo došao do pobjede. Amerikanci sada imaju šest bodova, što im matematički garantuje plasman u šesnaestinu finala. Australija je na drugom mjestu sa tri boda, dok su Paragvaj i Turska na nuli i oni će u pet ujutru igrati u Kaliforniji.

Što se tiče večerašnjeg susreta, SAD su bolje otvorile meč i prve zaprijetile preko desnog beka Seržinja Desta u 9. minutu iz šesnaesterca, ali je njegov udarac izblokiran.

Isplatila se inicijativa domaćina Svjetskog prvenstva – SAD su u 11. minutu povele poslije proboja Baloguna po lijevom boku i ubačene lopte, nakon koje je Burdžes zatresao sopstvenu mrežu.

Zaprijetili su Australijanci preko Lekija par minuta nakon, koji je iz ‘kapice’ šesnaesterca dobro probao spoljnim dijelom stopala, ali je lopta prošla pored stative.

Nakon perioda bez previše prilika, uslijedila je eksplozija oduševljenja u Sijetlu – SAD su stigle do 2:0 u 44. minutu, kada je Frimen glavom smjetio loptu u gol, koja je do njega došla nakon šuta Desta. Gol je prvobitno poništen zbog ofsajda, ali je nakon intervencije VAR-a utvrđeno da je pogodak regularan.

U drugom poluvremenu konačno su proigrali i fudbaleri Australije, koji su stvorili dobru priliku 62. minutu kada su priprijetili preko Volpata, koji nije uputio baš najbolji udarac iz šesnaesteraca nakon pasa sa desne strane. Tempo igre je opao sredinom drugog nastavka, pa u tim trenucima i nije bilo previše uzbuđenja. Mogli su Australijanci da smanje nakon gužve u šesnaestercu u 85. minutu, ali ipak nijesu mogli do gola. Utakmica je relativno mirno privedena kraju, a po okončanju je uslijedilo i veliko slavlje u Sijetlu.

U 00:00 časova očekuje nas duel Škotske i Maroka, potom Brazila i Haitija (2:30h) i Turske i Paragvaja (05:00h).

Portal AnalitikaIzvor

Cijene smeštaja u Crnoj Gori: Evo koliko je potrebno jednoj porodici za odmor na primorju

R.O. — Fri, 19 Jun 2026 21:06:14 +0000

19.06.2026.

Foto: NTO

Ljetnja sezona se tek zahuhtava te oni koji još ne znaju gde će provesti odmor kalkulišu i koliko im je novca potrebno. U slučaju da se odlučite za Crnu Goru, u zavisnosti od lokacije i smeštaja, trebaće vam od 15 evra po osobi za noć, pa naviše.Crna Gora i ove godine popularna je destinacija za ljetovanje, a kako kažu neki od ugostitelja smeštaj je dosta unaprijed rezervisan. Ipak oni koji traže sada gde će provesti odmor, ovo su cijene koje mogu očekivati na crnogorskom primorju.

Cijene smeštaja u Crnoj GoriPrema podacima koje smo dobili od turistikih radnika u Crnoj Gori, kada je reč o privatnom smeštaju, jednosobne stanove za po četiri kreveta moguće je naći 50 evra po noći, pa pa naviše. U prevodu, u jeku sezone po krevetu se traži 15e.

Dakle, za četvroročlanu porodicu i odmor od 10 dana, za smeštaj je potrebno od 500 evra. Ukoliko je više ljudi, može se naći nešto veći stan, za vrlo malu razliku u cijeni.

Kako se navodi, oni koji žele veću terasu, pogled i dobru lokaciju, mogu da računaju na cijenu od oko 80 evra za noć za jedan stan.Ono što radnici u Crnoj Gori ističu je da su kvalitet i opremljenost smeštaja dosta promenjeni u odnosu na ranije da se sada mogu iznajmiti novi, modeno opremljeni stanovi, ili renovnirani, sa novim nameštajem, kupatilom.Kada je riječ o hotelskom smeštaju, cijene dosta variraju i zavise od drugih usluga. U ponudi su i polupansioni i puni pansioni, a većina hotela daje popust na dječiji boravak ili je boravak za djecu do dve ili četiri godine gratis.

Za one koji vole da na plaži iznajme i ležaljke i suncobran važno je da znaju i koliko im je novca potrebno za to. To svakako opet zavisi od plaže do plaže, i od dela sezone, ali se set od dve ležaljke sa suncobranom može naći već za 10 evra.Na popularnim plažama poput Slovenske u Budvi, ili u Bečićima trebaće vam i 15, 20 evra.

Važno je napomenuti i to da sve ove plaže imaju i svoj slobodni deo, dakle svako može staviti svoj peškir i suncobran i uživati pored mora koliko želi, bez plaćanja seta ležaljki.Ipak, dosta naših čitalaca voli da na plaži iznajmi ležaljke i suncobran, pokazali su rezultati ankete.

bizniscg.me

BiH stavljena pod nadzor: Provjeravaće se novac građana, dijaspore i privrede

R.O. — Fri, 19 Jun 2026 20:56:30 +0000

20:20 20:20

Izvor: RSE

Bosna i Hercegovina BiH ponovo je stavljena pod pojačani međunarodni finansijski nadzor nakon što je Radna grupa za finansijske mjere (FATF) 19. juna uvrstila na tzv. sivu listu država s nedostacima u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma, piše Radio Slobodna Evropa RSE.

Odluka bi mogla dovesti do sporih i skupljih međunarodnih transakcija, povećanog nadzora nad bankarskim poslovanjem te negativnih posljedica za investicije i kreditni rejting zemlje.

Odluka FATF-a, koja čini više od 40 država i organizacija među kojima su Evropska unija i Sjedinjene Američke Države, uslijedila je nakon višegodišnjih upozorenjaSavjeta Evrope.

Njegovo tijelo MONEYVAL ocijenilo je da Bosna i Hercegovina nije ispunila ključne preporuke, uključujući uspostavljanje registra koji će znati ko su stvarni vlasnici kompanije ili donošenje zakona o upravljanju nezakonitom stečenom imovinom.

Sve banke u svijetu i zemlji sada će morati da sprovode pojačane provjere svih transakcija prema i iz BiH.

To će, kako su za Radio Slobodna Evropa upozorili iz privrednih udruženja, bankarskog sektora i Centralne banke BiH, usporiti prekogranična plaćanja i povećati troškove poslovanja značiti nove troškove za građane u zemlji i inostrasnstvu te posebno privredu.

Posljedice će osjetiti izvoznike, ali i građani na čijem se računu iz dijaspore, uglavnom kao pomoć, godišnje slijevaju oko 2,2 milijarde eura.

Postoji i rizik da pojedine strane banke ograniče ili prekinu saradnju s bankama iz BiH.

Sve za sobom vuče i pad kreditnog rejtinga i više kamatne stope.

“BiH će biti prepoznata kao zemlja sa povećanim rizikom od pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. Veliki uvoznici i izvoznici će prvi biti na udaru. Sve međunarodne transakcije iz i prema BiH bit će opterećene dodatnim administrativnim provjerama”, rekao je za RSE Edis Ražanica , direktor Udruženja banaka u BiH.

Bosna i Hercegovina bila je od 2015. do 2018. godine pod “režimom pojačanog nadzora”, a ponovo je uvrštena zbog “nedovoljno razvijenog sistema za otkrivanje i kršenje finansijskih zloupotreba”.

Iz MONEYVAL-a nijesu za RSE komentarisali konkretne propuste BiH, već su ukazali na svoje preporuke i ranije izvještaje.

Kakve će biti posljedice po građane?

Iz Centralne banke BiH, preko koje se vrši sav unutrašnji i vanjski platni promet, za RSE su kazali da je MONEYVAL izvršio procjene uslova koje BiH treba ispuniti 2024. godine kada je objavljen i izvještaj s jasno definisanim prioritetnim akcijama.

Iz Centralne banke naglašavaju da finansijski sektor nije odgovoran, ali da će osjetiti posljedice kroz pojačanu kontrolu stranih banaka i partnera.

“Stavljanje na tu listu može dovesti do sporijeg i složenog sprovođenja prekograničnih transakcija, povećanih troškova poslovanja te dodatnih zahtjeva u međunarodnom platnom prometu”, kazali su za RSE iz Centralne banke BiH.

U praksi, svaka međunarodna transakcija iz i prema BiH biće pod dodatnim nadzorom banaka, što će produžiti vrijeme obrade i povećati troškove.

Najveći teret, upozoravaju analitičari, snosiće izvoznici i uvoznici, ali i građani koji opisuju novčanim doznakama iz inostranstva.

Iz Vanjskotrgovinske komore BiH upozoravaju da je posebno izložen izvozni sektor, s obzirom na to da više od 73 odsto ukupnog izvoza BiH odlazi na tržište Evropske unije.

Iz Savjeta stranih investitora u BiH upozoravaju da se reputacijski rizik brzo prenosi na cijenu kapitala, što znači da bi zaduživanje kompanije i države na međunarodnim tržištima moglo postati skuplje.

“Investitori ulažu tamo gdje je rizik manji. Reputacijski rizik BiH se vrlo lako transformiše u cijenu kapitala, tako da će eventualna zaduženja privrednika, ali i svih nivoa vlasti na međunarodnim tržištima biti skuplja”, naveli su iz tog savjeta za RSE, dodajući da bi odluka FATF-a mogla negativno utjecati na nivostranih ulaganja.

Povećani troškovi finansijskih transakcija, prema procjeni stručnjaka, mogli bi se preliti i na krajnje korisnike.

“Ne treba stvarati paniku, ali posljedice će se osjetiti, posebno u finansijskom sektoru”, ističe Ražanica iz Udruge banaka u BiH.

Građani već sada plaćaju visoke naknade za međunarodne transfere, a novi režim dodatnih provjera mogao bi ih dodatno povećati.

BiH je zemlja kao jedna od najvećih dijaspore u Evropi, a godišnje se iz inostranstva šalje više od 2,2 milijarde eura.

“Penzija mi je nikakva. Moj sin radi u Austriji i svaki mjesec mi šalje 300 eura. Njegova banka njemu naplati 22 eura, a meni moja banka uzme još toliko”, rekla je za RSE penzionerka Sanela Hamzić iz Sarajeva.

Prebacivanje odgovornosti

Jedan od ključnih uslova koji BiH nije ispunila odnose se na zakon o upravljanju nezakonitom stečenom imovinom na državnom nivou.

Dodatno, vlasti u entitetu Federacije BiH nisu uspostavile funkcionalan registar stvarnih vlasnika kompanije, koji se smatra standardom u borbi protiv finansijskih zloupotreba.

Državne institucije su početkom maja usvojile zakon o ograničavanju raspolaganja imovinom radi sprečavanja finansiranja terorizma, ali su iz MONEYVAL-a poručili da je taj korak došao prekasno kako bi uticao na odluku FATF-a.

Iz ministarstava pravde i finansija BiH, Federacije BiH i Republike Srpske nisu odgovorili na upit RSE koje uslove njihov nivo vlasti nije ispunio i zašto.

Iz Ministarstvabezbjednosti BiH ranije su za RSE kazali da MONEYVAL, između ostalog, traži bolji sistem nadzora, uvođenje strogih kazni i sprečavanje ulaska rizičnih osoba u vlasničke strukture kompanije.

Tužilaštva i sudovi trebaju povećati broj istraga i presuda za pranje novca, dok država mora da efikasno upravlja oduzetom imovinom.

BiH je usvojila i Zakon o sprečavanju pranja novca, ali on propisuje da nadzor nad njegovom primjenom vrši 19 različitih institucija iz dva entiteta i Brčko Distrikta, od agencije za bankarstvo i osiguranje, preko komisije za hartije vrijednosti i advokatskih komora, do inspektora.

Da bi se mogao primijeniti ovaj zakon mora se izmijeniti zakoni na nivou entiteta, prema prijedlozima izmjena, formirati posebne sektore koji će se baviti pranjem novca i finansiranjem terorizma te u njima zaposliti nove kadrove ili preraspodijeliti postojeće.

U javnosti, dio političkih predstavnika iz Federacije BiH tvrdi da su za kašnjenje odgovorni zastupnici i ministarstva iz Republike Srpske, dok vlast RS-a prebacuju na institucije u entitetu Federacije BiH.

Premijer Republike Srpske Savo Minić , iz vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), izjavio je 17. maja da su “Ministarstvo pravde i Vlada RS davno sve završili, au Federaciji BiH apsolutno ništa nije urađeno”.

S druge strane, zastupnici iz Federacije BiH, poput zastupnika Naroda i Pravde i član rukovodstva Predstavničkog doma Parlamenta BiH Denisa Zvizdića, optužuju zastupnike i ministarstvo iz SNSD-a da “svjesno nanose štete svim građanima”.

Pri tome podsjećaju na prekid parlamentarnih sjednica zbog nedostatka kvoruma, nakon napuštanja predstavnika iz Republike Srpske koji su tako konfuzno izglasali smjene svojih kadrova u državnoj vlasti.

Ministar pravde Federacije BiH Vedran Škobić je u saopštenju za medije za neuspjeh o uspostavljanju registra stvarnih vlasnika u ovom entitetu opis softvera Svjetske banke koja je nabavljena u sklopu međunarodnog pilot-projekta.

“Softversko rješenje koje je ponuđeno u sklopu tog međunarodnog projekta nije u potpunosti odgovorilo domaćim tehničkim zahtjevima suda”, naveo je Škobić.

Škobić je rekao da pilot-sudovi, odnosno Opštinski sud u Sarajevu i Opštinski sud u Travniku, “nikada nije prihvatio niti odobrila softverska rješenja” za koju je rekao da su “prepuna manjkavosti i koja usporava registraciju poslovnih subjekata u Federaciji BiH”.

Najavio je raspisivanje tendera za kupovinu softvera, vrijedan više od 1,3 miliona eura.

Opštinski sud u Sarajevu je u svoje ime Opštinskog suda u Travniku odbacio ministarske tvrdnje, naglasivši da ti sudovi “nijesu nadležni za uspostavu registra stvarnih vlasnika” te pojasnivši da se projekat koji sprovodi odnosi “isključivo na digitalizaciju registracije poslovnih subjekata”.

“Od suda se ne može očekivati da bez posebnog zakonskog ovlašćenja i odgovarajućih tehničkih rješenja vodi evidenciju stvarnih vlasnika”, kazali su za RSE i, pored ostalog, naglasili da je softver koji se upotrebljava za online registraciju poslovnih subjekata “upotrebljiv i zadovoljavajući potrebe”.

Dok se političari i institucije međusobno optužuju za kašnjenja stručnjaka, poput direktora Udruženja banaka u BiH Edisa Ražanice, kažu da ponovno stavljanje BiH pod međunarodni finansijski nadzor neće ostati bez posljedica za privredu i građane.

Ražanica smatra da će, osim samog usvajanja zakona koje se čeka od 2024. godine, ovog puta biti neophodno njihovo adekvatno sprovođenje, uz pomnu kontrolu predstavnika MONEYVAL-a.

CdM portal

Poraz odbojkaša u Bijelom Polju

R.O. — Fri, 19 Jun 2026 20:48:02 +0000

Švedska slavila u “Nikoljcu” nakon preokreta

Estonija naredni rival

-FOTO: OSCG

19/6/2026. u 21:13 h

Todor Brajković

Crnogorski odbojkaši nisu uspjeli da obraduju publiku na otvaranju turnira CEV Evropske lige u Bijelom Polju. Izgubili su od Švedske 3:1 (22:25, 25:20, 25:19, 25:14) nakon preokreta, pa će šansu za trijumf kod kuće tražiti protiv Estonije u nedjelju.

Najbolju igru Crna Gora pokazala je u prvom setu. Odlična reakcija tima nakon dvadesetak poena velike borbe – tada su „crveni“ uspjeli da uhvate mnogo bolji ritam i da preuzmu konce seta, koji su uspješno zaključili sa 25:22, a u nastavku su Šveđani pokazali sav kvalitet.

U drugom setu nakon zaostatka 10:8 gost je kreirao seriju od četiri uzastopna poena, a Jevtićevi momci prijetili su do pred kraj – tada je Švedska odigrala na visokom nivou u napadu i izjednačila sa 25:20.

Na to se nadovezao odličan treći set gostiju, koji je naš tim mnogo bolje započeo. Vodila je Crna Gora 4:1, međutim nije dugo držala ta tri poena viška. Švedska je prvi put došla do plusa na 10:9, potom uvećala vođstvo na +4, a konačni preokret kreirala sa tri vezana poena za maksimalnih +6, 25:19.

U nastavku je Švedska imala glavnu riječ, do četvrte pobjede nakon koje ostaje u igri za top 4 došla je sa 25:14.

U našem timu dvocifreni su bili Vukašin Cimbaljević sa 17 poena i Milutin Pavićević, koji je osvojio 13. Švedsku je predvodio Aksel Enlund sa 23 poena.

Drugog dana turnira, u subotu od 18 sati, igraće Švedska i Estonija, a Estonci će biti rival Crne Gore u nedjelju od 20 sati.

Dan portal

Prevrnuo se čamac s migrantima kod Libije, više od 50 poginulih

R.O. — Fri, 19 Jun 2026 20:41:29 +0000

Deset migranata preživjelo je brodolom, koji se dogodio 12. juna u Sredozemnom moru, kod istočnog dijela Libije, prema podacima grupe Abrin, koja prati kretanje migranata u toj zemlji

Ilustracija, Foto: Shutterstock

BETA

19.06.2026. 21:16h

Čamac s migrantima koji se kretao ka evropskim obalama prevrnuo se kod obale Libije, pri čemu je poginulo ili nestalo više od 50 ljudi, saopštila je danas posmatračka grupa.

Deset migranata preživjelo je brodolom, koji se dogodio 12. juna u Sredozemnom moru, kod istočnog dijela Libije, prema podacima grupe Abrin, koja prati kretanje migranata u toj zemlji.

Grupa je saopštila da je pronašla 11 tijela, dok se još 40 ljudi vodi kao nestalo.

Libijska obalska straža i Crveni polumjesec u istočnom gradu Tobruku izvijestili su o izvlačenju tijela koja su počela da se pojavljuju na obali tokom protekla 24 sata.

Više od 800 migranata prijavljeno je kao mrtvo ili nestalo na centralnoj mediteranskoj ruti između 1. januara i 16. maja ove godine, prema podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM).

Libija je posljednjih godina postala glavna tranzitna tačka za migrante koji bježe od rata i siromaštva u Africi i na Bliskom istoku, iako je situacija u zemlji izrazito nestabilna nakon pobune koju je podržao NATO, tokom koje je 2011. godine s vlasti svrgnut i ubijen dugogodišnji autokratski lider Moamer Gadafi.

Trgovci ljudima profitiraju od političkog haosa u Libiji i pretrpavaju male i nesigurne brodove izbjeglicama koje pokušavaju da stignu do Evrope u nadi za boljim životom, pri čemu hiljade ljudi stradaju tokom opasnog putovanja.

Oni koji budu presretnuti i vraćeni u Libiju drže se u državnim pritvorskim centrima u kojima su, prema istražiteljima angažovanim od strane Ujedinjenih nacija, rasprostranjeni prisilni rad, premlaćivanja, silovanja i mučenje, što predstavlja zločine protiv čovječnosti.

vijesti

Sjeverna Makedonija: Prvi slučaj infekcije virusom zika

R.O. — Fri, 19 Jun 2026 19:49:19 +0000

Oboljela osoba boravila je na Maldivima od 20. do 28. maja 2026. godine, gdje ju je ujeo komarac

Ilustracija, Foto: Shutterstock

BETA

19.06.2026. 21:30h

U Sjevernoj Makedoniji prvi put je registrovan slučaj infekcije virusom zika, saopštio je danas Institut za javno zdravlje (IJZ).

Kako se navodi u informaciji te državne institucije, prema dostupnim epidemiološkim podacima, oboljela osoba boravila je na Maldivima od 20. do 28. maja 2026. godine, gdje ju je ujeo komarac.

“Tokom boravka tamo pacijent je naveo da je imao ujede komaraca. Odmah po povratku javio se na pregled u Kliniku za infektivne bolesti i febrilna stanja u Skoplju, gdje se prvo posumnjalo na dengu groznicu”, navodi se u saopštenju.

Prvi simptomi bolesti pojavili su se 24. maja i uključivali su groznicu, bolove u tijelu, mišićima i zglobovima, kao i blago povišenu temperaturu. Četiri dana kasnije pojavio se sitan, gust osip.

Pacijent je pregledan na Klinici za infektivne bolesti, a laboratorijska testiranja na dengu, ziku i čikungunju obavljena su na Odjeljenju za virusologiju Instituta za javno zdravlje.

“Prema rezultatima mikrobioloških analiza, dobijen je pozitivan serološki i molekularni nalaz na virus zika”, navodi se u saopštenju.

Iz Instituta ističu da prvi registrovani pacijent sa infekcijom virusom zika u Sjevernoj Makedoniji nije hospitalizovan, već je upućen na kućno liječenje i trenutno je dobrog opšteg stanja.

Bolest se najčešće prenosi ubodom zaraženih komaraca roda Aedes, koji su aktivni uglavnom tokom dana i najrasprostranjeniji u tropskim i suptropskim područjima. Prenos je moguć i seksualnim putem, sa majke na fetus tokom trudnoće, kao i transfuzijom krvi.

Inkubacioni period obično traje od tri do 14 dana. Klinička slika je uglavnom blaga, a simptomi najčešće traju od dva do sedam dana. Ipak, kod oko 80 odsto zaraženih osoba simptomi se uopšte ne razvijaju.

Najčešći simptomi su osip, groznica, konjunktivitis, glavobolja, bolovi u mišićima i zglobovima, navodi Institut za javno zdravlje u informaciji o pojavi virusa zika u Sjevernoj Makedoniji.

Izvor: vijesti.me

Anđušić: Podgorica i Crna Gora će brzo svjedočiti promjenama koje će im vratiti dostojanstvo, pristojnost i ozbiljnost

R.O. — Fri, 19 Jun 2026 19:44:56 +0000

Upravo 21:36

Izvor: CdM

Mihailo Anđušić

Politički direktor Demokratske partije socijalista (DPS) i poslanik u Skupštini Crne Gore, Mihailo Anđušić, saopštio je da su se u ove tri godine partije koje su preuzele vlast u Glavnom gradu posvađale dva puta, dok su građani za vrijeme mandata, Ivana Vukovića, kao gradonačelnika Podgorice svjedočili stabilnosti, stručnosti, posvećenosti, ozbiljnom radu i viziji.

“Ovo je nešto što, sada već, siguran sam, svaki sugrađanin jako dobro vidi i za čim žali”, kazao je Anđušić u objavi na mreži X.

On je podsjetio da je jedan broj građana je nekoliko decenija legitimno čekao da se promijeni vlast u Glavnom gradu.

“U jednom trenutku se to i desilo. Nakon toga, u periodu od samo tri godine, ekipe koje su preuzele odgovornost za upravljanjem našim gradom, dva puta su se posvađale same sa sobom, na paśe obojke. Dva puta je faktički pala vlast”, kazao je Anđušić.

Način na koji su ove garniture opravdale to povjerenje i iskoristile svoju šansu je, prema njegovim riječima, sa ove distance, gotovo nevjerovatan.

“Samo kada se osvrnemo, teško da se više možemo i sjetiti seanse Olivere Injac, a nakon nje i sve ostale muke koja nas je zadesila. Da ne idem redom, od neuspjelih projekata, realizacije bužeta, afera, FK Budućnosti… Suštinski, iza cjelukupne te tirade – nestručnosti, nerada i nedostatka vizije, dominantno stoji borba oko fotelja i interesa koja ih uvijek vuče u sve veću katastrofu”, saopštio je Anđušić.

Sa ove distance, kako kaže dovoljno je samo povući paralelu između mandata Ivana Vukovića i svega ovoga čemu danas svjedočimo.

“Bilo nekome to po volji ili ne, svima je jasno da smo tada svječili svemu suprotnom – stručnost, posvećenost, ozbiljan rad, vizija i stabilnost”, kazao je Anđušić.

Nego, kako kaže, sve to polako ide svojim tokom.

“Što bi rekli – oburdano, još jednom. Korak po korak, vraćamo se nečemu što je pristojno, ozbiljno, stabilno. Brzo će i Podgorica i Crna Gora svjedočiti promjenama koje će im vratiti dostojanstvo, pristojnost i ozbiljnost”, zaključio je Anđušić.

Izvor: cdm.me

Medvjed uočen kod Doboja, upozorenje mještanima i lovcima

R.O. — Fri, 19 Jun 2026 19:41:09 +0000

Foto: Pixabay | Medvjed uočen kod Doboja, apel mještanima i lovcima

DOBOJ – Na području lovnog revira Krnjin, u dijelu Visa prema Velikom Prnjavoru, jutros je, 19. juna, uočen medvjed, zbog čega je Lovačko udruženje “Fazan” Doboj pozvalo mještane i lovce na pojačan oprez.

Kako su naveli iz udruženja, prisustvo krupne divljači zabilježeno je u blizini naseljenih mjesta i saobraćajnica, pa se građanima savjetuje da izbjegavaju kretanje kroz šumske predjele u ranim jutarnjim i kasnim večernjim časovima.

U slučaju susreta sa medvjedom ili drugom krupnom divljači, građanima se preporučuje da ostanu pribrani i da ne pokušavaju da izazovu ili uznemire životinju.

Iz Lovačkog udruženja “Fazan” Doboj apelovali su i na lovce da tokom boravka u lovištu postupaju u skladu sa važećim propisima o bezbjednosti i etičkim kodeksom lova.

Udruženje će, kako su naveli, nastaviti da prati kretanje divljači na terenu, a svi koji primijete medvjeda pozvani su da o tome odmah obavijeste kancelariju udruženja kako bi javnost mogla biti blagovremeno informisana.

Budite odgovorni i oprezni”, poručili su iz Lovačkog udruženja “Fazan” Doboj.

Izvor: nezavisne.com

Marija Kalas izgubila glas zbog rijetke bolesti: Njen sopran je nazivan “glasom dvadesetog vijeka”

R.O. — Fri, 19 Jun 2026 19:33:40 +0000

Najnovija studija o čuvenoj operskoj pevačici Mariji Kalas, koju je sproveo tim sa Univerziteta u Padovi, dala je novu interpretaciju misterije njenog gubitka glasa, nudeći drugačije kliničko tumačenje povezano sa rijtekom bolešću dermatomiozitisom.

19.06.2026 21:04 Izvor:24Sedam

Foto: Wikipedia

Sopran Kalasove nazivan je “glasom dvadesetog vijeka“, a mit o pjevačici je složen i krije misteriju koja je dovela do progresivnog opadanja njenog glasa, prenosi agencija Adnkronos.

Više od pola vijeka, to se pripisivalo višestrukim faktorima kao što su emocionalni stres, drastičan gubitak težine, prekomjerno trošenje glasa, psihološki problemim, ili neželjeni efekti ljekova.

Šta je dermatomiozitis?

Italijanska studija, objavljena u časopisu “Journal of Voice“, ponudila je, međutim, drugačije kliničko tumačenje slučaja. Autori istraživanja uzrok pripisuju dermatomiozitisu, inflamatornoj bolesti koja takođe može da utiče na grkljan i respiratorne mišiće.

Prema riječima autora, specijalista sa Odeljenja za otorinolaringologiju Univerzitetske bolnice u Padovi i Instituta za istoriju reumatologije, moguće objašnjenje za opadanje glasa Kalasove moglo bi da bude povezano sa ovom rijetkom autoimunom bolešću koja pogađa ne samo mišiće, već i kožu.

“Dermatomiozitis u početku može da se manifestuje i kao izolovana, ili preovlađujuća disfonija usljed inflamatornog zahvatanja unutrašnjih mišića grkljana, lezija sluzokože glasnih žica ili, rjeđe, pareze glasnih žica”, objasnila je jedna od autorki studije, Rosario Markeze-Ragona.

Kako se navodi, u slučajevima opisanim u literaturi, vokalni simptomi mogu da variraju paralelno sa aktivnošću bolesti i reakcijom na imunosupresivne terapije.

“U slučaju Marije Kalas, identifikovali smo brojne kliničke i funkcionalne sličnosti, uključujći progresivni vokalni zamor, gubitak respiratorne podrške, teškoće u održavanju vokalne snage, i djelimično poboljšanje nakon liječenja kortikosteroidima”, dodala je Markeze-Ragona.

Izvor: adria.tv

Barbarez se naklonio navijačima nakon Švicarske, evo šta je poručio pred meč odluke

R.O. — Fri, 19 Jun 2026 19:27:08 +0000

Piše: H. H.

Sergej Barbarez i Emir Spahić (Foto: E. M./Klix.ba)

Nakon poraza reprezentacije Bosne i Hercegovine od selekcije Švicarske u Los Angelesu, selektor Zmajeva Sergej Barbarez oglasio se na svom zvaničnom Instagram profilu.

U izuzetno emotivnom obraćanju, Barbarez se duboko naklonio bosanskohercegovačkim navijačima koji su u ogromnom broju ispunili tribine američkog stadiona i napravili domaću atmosferu.

Iako krajnji rezultat na terenu nije bio povoljan za naš tim, fantastična podrška s tribina ostavila je snažan utisak na legendarnog kapitena, a danas selektora.
Barbarez je svoju poruku započeo riječima duboke zahvalnosti i poštovanja:

“Dragi moji Bosanci i Hercegovci, prvo prije svega da vam se iz dna duše naklonim i zahvalim za svaku emociju koju ste nam dali i dajete, iako ja mislim da je to sasvim normalno kad se svoja država voli… Doći jučer u onolikom broju na jedan od najvećih i najljepših stadiona na svijetu nije mala stvar, i zato vas volim i respektujem iz dna duše, svakog pojedinačno”, poručio je selektor.

Barbarez je svjestan da proces izgradnje novog tima donosi uspone i padove, ali naglašava da zajedništvo i patriotizam bh. tima i navijača niko ne može slomiti.

“Naš zajednički put nije završen niti će ikada biti, jer mi znamo šta znači biti patriota i voliti svoju državu, i kad je dobro i kad je manje dobro.. Mi živimo naše snove koji naravno nemaju sretan završetak svaki dan, kao jučerašnja utakmica, ali smo pokazali da imamo snagu i mentalitet nastaviti dalje, kako prije dvije godine tako će biti za 5 dana u Seattleu.”

Naredni izazov na američkoj turneji reprezentaciju BiH očekuje već za pet dana u Seattleu protiv Katara u meču odluke. Barbarez je pozvao bh. dijasporu da ponovo napuni stadion i pomogne ekipi u stvaranju nove fudbalske priče.

“Nadam se svim srcem da ću vas na sljedećoj utakmici vidjeti u još većem broju, jer vi ste prvi ti koji su zaslužili da snovi još traju tj. da ponovo pišemo našu historiju.. Sad je vrijeme za naš slogan DREAMBIGDREAMBIH!!! Voli vas vaš Sergej Barbarez”, zaključio je šef stručnog štaba našeg nacionalnog tima.

klix,ba

Milatović zahvalio Kipru na podršci Crnoj Gori tokom predsjedavanja Savjetom EU

R.O. — Fri, 19 Jun 2026 19:22:22 +0000

Izvor: CdM

Nikos Hristodulidis i Jakov Milatović, Foto: X

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, zahvalio je predsjedniku Kipra Nikosu Hristodulidisu na podršci koju je ta država pružila Crnoj Gori tokom predsjedavanja Savjetom EU.

“Dragi predsjedniče Kipra, hvala tebi i Kipru na ogromnoj podršci koju ste pružili Crnoj Gori za vrijeme kiparskog predsjedavanja Savjetom EU”, napisao je Milatović u objavi na mreži X.

Kako je dodao, “nakon Samita EU – Zapadni Balkan gdje smo okupili sve evropske lidere, pokazali smo da smo spremni da budemo 28. članica Evropske unije 2028. godine.

cdm.me

Za podršku ženskom preduzetništvu dodijeljeno 100.000 eura

R.O. — Fri, 19 Jun 2026 19:19:25 +0000

V.N.[ Mina ]

Opština Bar ozvaničila je danas saradnju sa 28 barskih preduzetnica potpisivanjem ugovora o raspodjeli sredstava za podršku ženskom preduzetništvu za ovu godinu, za čiju realizaciju su iz lokalnog budžeta opredijeljena finansijska sredstva od 100 hiljada eura.

(Foto: Opština Bar)

„Prepoznata kao lider u nastojanjima sistemskog unapređenja uslova za bavljenje preduzetništvom, sa posebnim fokusom na biznise koje pokreću žene, lokalna uprava je od 2019. godine kroz ovaj program podržala ukupno 143 biznisa, za šta je izdvojeno više od 550 hijada eura“, navodi se u saopštenju Opštine Bar.

Predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević, istakao je da lokalna uprava već osam godina zaredom zaključuje ugovore sa barskim preduzetnicama, koje su postale dio snažne i prepoznatljive ekonomske zajednice koju Opština kontinuirano gradi.

„Barske preduzetnice su pokazale hrabrost, odvažnost i jasnu viziju u pokretanju i razvoju biznisa. Posebno raduje podatak da je oko 85 odsto podržanih biznisa i dalje aktivno i uspješno posluje, što potvrđuje opravdanost ovakvih programa i naših težnji da zajedno stvaramo nove ekonomske vrijednosti i prilike. Opština Bar ostaje fokusirana na osnaživanje žena, čemu svjedoči i više od pola miliona eura direktno plasirane podrške kroz ovaj program”, kazao je Raičević.

Kako je istakao, lokalna uprava će nastaviti da, pored finansijske, pruža i druge vidove podrške barskim preduzetnicama kroz promociju njihovih proizvoda i usluga, organizovanje stručnih obuka, umrežavanje, kao i kroz obezbjeđivanje njihovog učešća na sajmovima i drugim događajima značajnim za razvoj poslovanja.

Potpredsjednica Opštine Bar i predsjednica Komisije za raspodjelu sredstava, Tanja Spičanović poručila je da žene i njihovi biznisi čine vitalan i otporan dio mikroekonomskog sektora Bara.

“Iz godine u godinu bilježimo rast interesovanja za ovaj program i sve veći broj kvalitetnih biznis planova koji svjedoče da o spremnosti barskih preduzetnica da odgovore na savremene izazove kroz inovativne i održive poslovne ideje. Želimo da znate da u Opštini Bar uvijek partnera i podršku za realizaciju svojih biznisa”, navela je Spičanović.

Današnjem prijemu prisustvovale su menadžerka Opštine Stanislava Tanja Bardić i članice Komisije za raspodjelu sredstava, Bojana Prelević. Program podrške ženskom preduzetništvu jedan je od najznačajnijih instrumenata lokalne ekonomske politike Opštine Bar, usmjeren na stvaranje novih poslovnih prilika, otvaranje radnih mjesta i jačanje ekonomske nezavisnosti žena, čime se dodatno doprinosi održivom razvoju lokalne zajednice.

rtcg.me

Odrẓ̌ani tradicionalni 11 Susreti ṣ̌kola pod nazivom “Dan sporta i rekreacije”

R.O. — Fri, 19 Jun 2026 19:13:56 +0000

Foto: sjevercg

Na poligonima Osnovne Ṣ̌kole “Krsto Radojević”Tomaṣ̌evo odrẓ̌ani su tradicionalni 11 Susreti ṣ̌kola pod nazivom “Dan sporta i rekreacije”.

Foto:sjevercg

Na sportskoj manifestaciji učestovali su takmičari i takmičarke iz 7 ṣ̌kola sa ruralnog područja Bijelog Polja.

Foto:sjevercg

Organizator tradicionalnih 11 Susreta ṣ̌kola pod nazivom “Dan sporta i rekreacije”je NVO Orion .

Manifestacija je protekla u druženu i sportskom nadmetanju, sa takmičarskim duhom i stvaranjem novih prijateljstava,istakao je Predsjednik organizacije Vahidin Sijarić.

Sportsko nadmetanje , pored predstavnika škola pratio je i veliki broj mještana i gostiju. Manifestaciju su obezbeđivali predstavnici MUP i ekipa Opṣ̌te bolnice .

Takmičare, predstavnike škola i prisutne goste pozdravio je gospodin Marko Maslovaric direktor JU Centra za sport i rekreaciju Opštine BP i ovom prilikom svim takmič̣arima pozelio puno uspjeha i fer plej takmicenje.

Foto:sjevercg

Manefestaciju je otvorila direktorica škole Ljubinka Bugarin.

Najboljim sportistima i sportskinjama uručene su diplome,medalje i pehari.

Foto:sjevercg

KUD VRANEŠ je svojim nastupom oduševio prisutne

Posebnu zahvalnost iskazujem direktorici škole Ljubinki Bugarin i osoblju škole na dobroj organizaciji takmičenja i prigodnom programu istakao je predsjednik NVO Oron Vahidin Sijarić.

NVO ORION

FIFA zapretila tužbom: Marketinški trik koji je povučen iz prodaje, a potom uništen čekićem

R.O. — Fri, 19 Jun 2026 18:00:07 +0000

Hristina Kovačević19. jun 2026. 07:00

Foto: Canadian Press / Shutterstock Editorial / Profimedia

Ono što je počelo kao originalna ideja da se iskoristi fudbalska euforija za privlačenje kupaca, brzo se pretvorilo u pravni problem i sukob sa jednom od najmoćnijih sportskih organizacija na svetu.

Šon Kejdi, jedan od vlasnika prodavnice kanabisa u Torontu je, povodom Svetskog prvenstva u fudbalu, napravio FIFA Bong. Odnosno, vrstu vodene lule koja se najčešće koristi za pušenje kanabisa ili duvana. Na prvi pogled, to ne bi bilo ništa neobično, da ovaj proizvod nije bio dizajniran u obliku trofeja namenjenog svetskom šampionu.

Neočekivani obrt

Bio je to dobro osmišljen marketinški potez. Ili je to bar tako delovalo u početku. Ovaj „trofej“ privukao je veliku pažnju javnosti, ali i same fudbalske federacije.

Ono što je u početku izgledalo kao simpatičan način da se isprati atmosfera turnira, završilo se neočekivanim obrtom kada je vlasnik objekta dobio opomenu pred tužbu od FIFA-ine advokatske kancelarije. Zahtev je bio da se proizvod povuče iz prodaje.

REUTERS/Divya Rajagopal

U dopisu advokatske kancelarije Lipkus Law, koja u Kanadi zastupa FIFA-u, navodi se da je njihov klijent saznao da se „reklamiraju, nude i/ili prodaju proizvodi koji nose FIFA zaštićene žigove“, preneo je Rojters.

Bio je to, kako kažu vlasnici, „zastrašujući dokument od pet stranica“. Oni su takođe istakli i da nemaju dovoljno snage da se upuste u borbu sa tako velikom organizacijom.

„Uništili smo ga čekićem i makazama. Potom smo advokatu poslali fotografiju kao dokaz da je ‘neupotrebljiv i nije za prodaju’“, objasnio je Šon za The Athletic.

„Nažalost, tu je kraj. Bong u obliku trofeja više neće biti u ponudi“, dodao je.

Zabavan način da se uklope u atmosferu

Rekreativna upotreba kanabisa i njegova prodaja je u Kanadi legalna od 2018. A braća Kejdi su svoju radnju otvorili pet godina kasnije, 2023. Čarli je ranije radio u bankarskom sektoru, dok je Šon bio u prodaji, a nakon pandemije odlučili su da promene karijeru i pokrenu porodični posao.

Budući da se radnja nalazi u centru Toronta, a sporni bong je bio izložen na istaknutom mestu u staklenoj vitrini, verovatno je privukao pažnju posetilaca, te je na taj način došao i do FIFA.

Canadian Press / Shutterstock Editorial / Profimedia

„Kao da je bio sveti, zlatni trofej…“, prisetio se Čarli.

„Nismo previše razmišljali o pravnim aspektima žigova. Delovalo nam je kao zabavan način da se uklopimo u atmosferu turnira i privučemo pažnju“.

Pažnja na društvenim mrežama

Ovaj slučaj privukao je veliku pažnju na društvenim mrežama, a neki od komentara su:

„Samo FIFA bi mogla da napravi nešto što već izgleda kao trofej i da i dalje tvrdi:“to je naše intelektualno vlasništvo“.

„Pomalo je impresivno što mala prodavnica kanabisa privlači pažnju advokata FIFA, ali to je istovremeno i prilično jadno od strane FIFA“.

REUTERS/Kyaw Soe

„Ne znam šta su pušili kada su došli na ideju da naprave ovo“.

„Mislim, ovo je jednostavno očigledno kršenje žiga, kao što ni oni stari Starbaks ‘Dabbucino’ uređaji nisu dugo opstali“.

Vlasnici su veliki ljubitelji sporta

Vlasnici ove radnje su inače veliki ljubitelji sporta i porodica Kejdi ne želi da im ovaj slučaj pokvari uživanje u takmičenju.

Prodavnica će dalje nastaviti normalno sa radom, ali je „glavna atrakcija“ povučena iz prodaje i uništena.

forbes.n1info.rs

Nova pruga mijenja Hrvatsku: Vozovi do 160 km/h i najduži tunel u zemlji

R.O. — Fri, 19 Jun 2026 17:21:01 +0000

Foto: Pixabay/Ilustracija | Pruga je dio tri važna transevropska saobraćajna koridora

T.R.19.06.2026 17:16

Projekat nove nizinske pruge Zagreb – Rijeka jedan je od najvažnijih infrastrukturnih poduhvata u Hrvatskoj zbog svoje saobraćajne, privredne i evropske uloge.

Nova pruga trebalo bi da snažnije poveže unutrašnjost zemlje s lukom Rijeka, ali i Hrvatsku sa zemljama srednje Evrope.

Kako su saopštili iz HŽ Infrastrukture, dionice Karlovac – Skradnik i Skradnik – Krasica – Tijani trenutno su u fazi izrade idejnog projekta, a plan je da do kraja 2026. godine budu podneseni zahtjevi za izdavanje lokacijskih dozvola.

„Paralelno s tim, u toku je postupak javne nabavke za uslugu tehničke pomoći za nabavku i sprovođenje takozvanog Alliance ugovora za projektovanje i izgradnju nizinske pruge“, naveli su iz HŽ Infrastrukture.

Riječ je o pripremnom koraku za model ugovaranja koji bi trebalo da objedini projektovanje i izvođenje radova te ubrza realizaciju jednog od najsloženijih željezničkih projekata u Hrvatskoj.

Alliance ugovor prvi put u Hrvatskoj

Alliance ugovor predstavlja savremeni model ugovaranja velikih i složenih infrastrukturnih projekata koji se zasniva na partnerstvu između naručioca i izvođača. Cilj je da se izbjegnu dosadašnja iskustva s dugotrajnim procedurama, prije svega javnim nabavkama, jer se broj postupaka svodi na jedan.

„To znači da ćemo u ovoj fazi dobiti konsultante čiji će zadatak biti da pripreme i sprovedu budući postupak javne nabavke za izvođenje radova, izrade nacrt ugovora i savjetuju nas tokom faze projektovanja i radova na izgradnji nizinske pruge“, poručili su iz HŽ-a.

Dodaju da je ovaj korak neophodan jer takav model do sada nije korišten u Hrvatskoj. Projekat nizinske pruge trebalo bi da bude prva primjena Alliance pristupa u nacionalnom infrastrukturnom sistemu.

Tačna vrijednost radova, izvor finansiranja i rokovi izgradnje biće definisani nakon završetka idejnog projekta i analize tržišnih cijena u trenutku raspisivanja tendera za izvođenje radova.

Ključna veza između Rijeke i srednje Evrope

Nizinska pruga dio je tri važna transevropska saobraćajna koridora – Mediteranskog, Baltičko more – Jadransko more i Zapadni Balkan – istočni Mediteran. Ovi koridori povezuju luku Rijeka s Mađarskom i drugim državama srednje Evrope.

Dužina pruge od Zagreba do Rijeke iznosiće približno 175 kilometara, što je 56 kilometara manje u odnosu na postojeću trasu. Planirano je da bude dvokolosiječna i elektrificirana, projektovana za brzine do 160 kilometara na čas.

Na novoj pruzi biće izgrađeno pet novih željezničkih stanica i jedno stajalište.

Nova trasa trebalo bi da omogući saobraćaj vozova dužine do 750 metara, značajno poveća bezbjednost i kapacitet željezničkog saobraćaja te dodatno otvori prostor za razvoj riječkog lučkog bazena.

Iz HŽ-a ističu da je projekat važan i za puni razvoj novoizgrađenog terminala Rijeka Gateway, jer bi njegovom realizacijom znatno više tereta iz riječke luke prema Mađarskoj i zemljama srednje Evrope moglo da se prevozi željeznicom.

Dugoročno, nova pruga otvara mogućnost daljeg razvoja riječke luke, uključujući i potencijalno proširenje lučkih kapaciteta na području Omišlja na Krku, čime bi luka Rijeka dodatno ojačala svoju poziciju među lukama sjevernog Jadrana.

Više od 30 tunela i vijadukata

Pošto će nova trasa prolaziti kroz veoma zahtjevan teren, predviđena je izgradnja velikog broja željezničkih objekata. Ukupno je planirano više od 30 vijadukata i tunela, među kojima bi trebalo da bude i najduži tunel u Hrvatskoj, dug oko 14 kilometara.

Projekat je podijeljen na dvije glavne dionice. Na dionici Karlovac – Skradnik planirana je kombinacija rekonstrukcije postojećih i izgradnje novih dijelova pruge.

To podrazumijeva rekonstrukciju postojećeg kolosijeka na pojedinim poddionicama, izgradnju drugog kolosijeka te potpuno novu dvokolosiječnu prugu dugu oko 36 kilometara.

Ta dionica obuhvata 11 vijadukata ukupne dužine 8,1 kilometar i pet tunela sa dvije cijevi ukupne dužine 4,6 kilometara, prenosi Bauštela.hr.

nezavisne,com

Institucionalna nebriga udaljava posjetioce od prirodnih dragulja na sjeveru Crne Gore

R.O. — Fri, 19 Jun 2026 17:13:35 +0000

Radmanska klisura

18.6.2026. u 07:56 sati

Darko Jovović

Mnoštvo primjera na sjeveru Crne Gore ukazuju na to da brojni turistički potencijali, svojevrsni prirodni i arheološki dragulji, nisu na odgovarajući način stavljeni u funkciju razvoja lokalnih zajednica, pa tako ni iste države.

O tome svjedoči i lokalitet Torine sa Radmanskom klisurom u općini Petnjica, koji i pored istraživanja i znatnih ulaganja, nije doživio punu valorizaciju. Tamo se nalazi Zazidana pećina, odnosno utvrđenje, koje je prema ocijeni stručnjaka najvredniji i najbogatiji lokalitet u Crnoj Gori iz doba neolita.

– Radmanska klisura je izuzetan biser prirode, a sami lokalitet Torine izuzetno arheološko nalazište gdje je Polimski muzej sproveo detaljna istraživanja. Uloženo je i dosta sredstava za izgradnju infrastrukture, kako bi se ovo atraktivno mjesto približilo svijetu. Međutim, potrebno je još dosta da se uradi kako bi taj lokalitet postao pravi turistički brend – ističe iz lokalne uprave.

Punu valorizaciju nije doživjelo ni poznato izletište Alipašini izvori nadomak Gusinja. Radi se o najvećem kraškom vrelu u Crnoj Gori, gdje u prosjeku izvire oko četiri kubna metra vode u sekundi, a tokom godine posjeti veliki broj ljudi iz zemlje i inostranstva. Međutim, na Alipašinim izvorima ne postoje odgovarajući sadržaji koji bi upotpunili sveukupnu ponudu ovog, između ostalog, čuvenog sabora, koji se prostire na oko 900 metara nadmorske visine.

– Mnogi posjetioci iz čitavog svijeta hrle da posjete Alipašine izvore, jer se ovdje suočavaju sa čudom prirode. Tu se održavaju i čuveni sabori, na kojima se okuplja brojna dijaspora. Ali društvo u cjelini praktično nije ništa uradilo da se na ovom mjestu osmisli odgovarajući sadržaj koji bi upotpunio bajkovitu priču o našoj vodi života. Čak, svako ko dođe vidjeće da je ovaj lokalitet devastiran i da odaje sliku predjela o kom praktično niko ne vodi računa – navode mještani.

Neuređeni Alipašini izvori

Iz kolašinske mjesne zajednice Bare Kraljske tvrde da skoro ništa nije urađeno da se spriječi devastacija područja Komova i da je prekomjernom sječom šume ugrožena prirodna ravnoteža.

– Šuma se nemilosrdno siječe čime su, umjesto očuvanja, ugroženi pašnjaci, izvori, jezera, riječni tokovi, ali i korito rijeke Tare. Pristupni putevi su, također, loši, što udaljava turiste od po mnogo čemu atraktivnih mjesta – navode mještani.

Nijesu preduzete potrebne mjere ni za približavanje prirodno-atraktivnih lokaliteta na teritoriji opštine Berane i Andrijevica. Tako potrebnu afirmaciju i publicitet nije dobilo Rakovačko Vrelo iznad sela Trešnjeva, poznatog po staništu rakova, kao ni vodopad “Skakavac” kod Berane.

– Vodopad “Skakavac” je biser prirode i krajnje je vrijeme da oni koji su zaduženi za razvoj turizma na sjeveru Crne Gore učine nešto da se ovaj vodopad uknjiži u turističke karte kao lokalitet od izuzetne važnosti – ističe mještanin Skakavca.

Posebno neistražena ostala je Bježanska jama nedaleko od sela Konjuhe, za koju mještani tvrde da predstavlja podzemni prolaz do susjedne Albanije.

– Bježanska jama je pećina koja je svojevremeno predstavljala sklonište za lokalno stanovništvo u ratnim situacijama. Obiluje izuzetnim ukrasima koji nikoga ne ostavljaju ravnodušnim. Stari mještani su pričali da njeni podzemni hodnici vode čak do susjedne Albanije. To je jedan fascinantan prizor u netaknutoj prirodi, za koji van našeg sela skoro da niko nije čuo – kazao je predsjednik Mjesne zajednice Konjuhe Tomo Babović.

Teško do Bihor-grada

Na lokalitetu udaljenom desetak kilometara sjeverno od Berane, u međurječju Lima i njegove pritoke Lješnice, nalazi se ostaci starog utvrđenja poznatog kao Bihor-grad. Do stjenovitog brda Gradina gdje se nalaze ostaci Bihor-grada dolazi se samo pješačkom stazom bez ikakvih obilježja i putokaza da se ovdje nalazi nekadašnja vrlo interesantna naseobina.

– Da područje beranske opštine obiluje atraktivnim i zanimljivim mjestima ukazuje i brdo Gradina na kom se nalaze ostaci starog utvrđenja zvanog Bihor-grad. Radi se o još uvijek nedovoljno istraženom lokalitetu koji je pravi arheološki dragulj i koji može postati izuzetno privlačna turistička destinacija. Međutim, ovo mjesto je praktično skriveno od očiju javnosti, jer su bedemi starog grada obrasli šibljem, bez ikakvog obilježja koje bi ukazivalo da se tu nalazila izuzetno zanimljiva naseobina – kazali su iz NVO “Gradina”

Dan portal

Veliko priznanje za Tursku: Aerodrom Sabiha Gokcen u Istanbulu proglašen najtačnijim u Evropi

R.O. — Fri, 19 Jun 2026 17:00:31 +0000

Zračni saobraćaj

Piše: D. Dž.

Aerodrom Sabiha Gokcen u Istanbul (Foto: EPA-EFE)

Međunarodni aerodrom Sabiha Gokcen u Istanbulu zauzeo je prvo mjesto među 20 najprometnijih evropskih aerodroma po tačnosti polazaka.

Direktor operatera aerodroma Faruk Kacir saopćio je da je stopa pravovremenih polazaka dostigla 88 posto, prema najnovijem Izvještaju o performansama mreže Evropske organizacije za sigurnost zračne plovidbe, EUROCONTROL-a, čime je istanbulski aerodrom nadmašio evropski prosjek tačnosti, koji iznosi 72 posto.

Kacir je rezultat povezao s operativnom infrastrukturom aerodroma, efikasnim upravljanjem zračnim saobraćajem, koordinacijom svih uključenih aktera i strategijom održivog razvoja.

Naveo je i da se aerodrom priprema za daljnji rast kroz ulaganja u drugu pistu, nove stajanke za avione, proširenje terminala i projekte digitalne transformacije.

On je zahvalio kontrolorima zračnog saobraćaja, aviokompanijama, kompanijama za zemaljsko opsluživanje, osoblju aerodroma i drugim partnerima na doprinosu ovom rezultatu.

Aerodrom Sabiha Gokcen nalazi se na azijskoj strani Istanbula i jedno je od najprometnijih zračnih čvorišta u Turskoj, s domaćim i međunarodnim linijama.

Prema podacima aerodroma, tokom 2025. godine kroz Sabiha Gokcen prošlo je 48,4 miliona putnika. Od toga je 21,2 miliona putovalo na domaćim linijama, a 27,2 miliona na međunarodnim letovima.

klix.ba

UHAPŠEN BIZNISMEN – Letvom i šipkom na inspektore: Ne možeš da slikaš moj objekat

R.O. — Fri, 19 Jun 2026 16:54:22 +0000

19.06.2026.

Rožajska policija je, po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u tom mjestu, uhapsila A.N. (48) zbog sumnje da je napao urbanističko-građevinske inspektore. Tom Rožajcu je, nakon saslušanja, određeno zadržavanje do 72 sata.

Kako je saopšteno iz Tužilaštva, njemu se na teret stavlja krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti.

“Iz krivične prijave i priloženih dokaza, proizilazi da je osumnjičeni A.N, 17. juna, oko 14.15 časova, u naselju Carine, opština Rožaje, napao službena lica u vršenju službene dužnosti i to dva urbanističko-građevinska inspektora koji su vršili inspekcijski nadzor objekta koji je osumnjičeni sagradio bez potrebne dokumentacije za građenje, na način što je prvo jednom inspektoru uputio riječi: ”Ulazi u auto i baci to, ne možeš da slikaš moj objekat i sad ćeš da vidiš”, navode u rožajskom ODT-u.

Nakon toga je, kažu, uzeo drvenu letvu i ponovo došao do njega govoreći mu: “Sad ću da te prebijem, mičite mi se odavde”.

“A onda je uzeo metalnu šipku i krenuo prema drugom inspektoru, govoreći mu da će im polomiti auto i njih ukoliko ne napuste njegovu parcelu”, dodaju iz Tužilaštva.

Adria

bizniscg.me